Buzin stoji iza Lex Agrokora
Page 5 of 10
Page 5 of 10 • 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10
Re: Buzin stoji iza Lex Agrokora
Regoč wrote:S obzirom na tvoju sklonost netočnim interpretacijam tuđih upisah, suzdržat ću se od komentara.asilovski wrote:Pa šejker i metilda oni govore kako smo zajebali ruse, očuvali agrokor i dobili svježa sredstva od američkih saveznika i ulagača
Pa on je toliko smušen da neprestano krivo intepretira i svoje, a gdje ne bi tuđe upise.
Guest- Guest
Re: Buzin stoji iza Lex Agrokora
pismejker wrote:uopce ne mogu pojmiti te idiote koji ulijecu u takve zelenaske kredite,koje jednostavno ne mogu pratiti,tu kamatu..unaprijed si osudjen na propast...
Još lako da je samo ulijetao u takve zelenaške kredite, to bi barem bilo konzistentno, makar naravno potpuno sumanuto, ali on je tu vodio nazovimo je tako dualnu politiku zaduživanja.
S jedne strane je debelo kasnio sa plaćanjem svojih dobavljača koji su ga na taj način praktički beskamatno kreditirali, a s druge je ulijetao u tip kredita koji sam spomenuo. Kao da je namjerno htio upropastiti koncern, jer je svakome sa imalo pameti jasno da nitko ne može izaći na kraj sa takvim zaduživanjem s jedne strane i takvim istodobnim odnosom prema svojim dobavljačima s druge.
Guest- Guest
Re: Buzin stoji iza Lex Agrokora
slidingdoorsoperator wrote:Regoč wrote:S obzirom na tvoju sklonost netočnim interpretacijam tuđih upisah, suzdržat ću se od komentara.asilovski wrote:Pa šejker i metilda oni govore kako smo zajebali ruse, očuvali agrokor i dobili svježa sredstva od američkih saveznika i ulagača
Pa on je toliko smušen da neprestano krivo intepretira i svoje, a gdje ne bi tuđe upise.
Da ne spominjem kako ništa slično nisam nikada napisao, ali tako to ide kada čovjek ima posla s patološkim lažljivcima.
Guest- Guest
Re: Buzin stoji iza Lex Agrokora
jastreb wrote:Vi "priko Učke" (osim nas iz Rijeke i okoline) imate sasvim pogrešnu percepciju o Istri i Istrijanima. Oni ne očekuju nikakav povratak Italije,već se više oslanjaju sami na sebe nego na ostatak Hrvatske,a u čemu imaju i pravo.Regoč wrote:
Potkradaju Hrvatsku jer se nadaju povratku Italije.
Istra je ono što je u SFRJ bila Slovenija. Drže se zajedno,kompaktni su. Nisu skloni iseljavanju i u Istri ostaju pa makar i sjekire padale. Prihvaćaju svakoga sa strane i došljaci se ondje zbog blage prirode Istrijana i veoma ugodne klime i podneblja, uglavnom asimiliraju i istrijaniziraju.
Služio sam vojsku sa brojnim istrijanima i vjeruj mi da bi neki Momčilo u jednoj Lici ili Dalmaciji bio veliki četnik,a u Istri je domaći čovik koji govori čakavicom,sluša Atomsko sklonište i lovi ribe.
Istra je takva valjda stoljećima.
A to što nemaju povjerenja u ostatak Hrvatske,i u politiku vrhovništzva,zar je to što čudno???
jastrebe uzalud ti njima objašnjavaš kad ne razumiju pokušavaš objasniti civilizaciju vandalima koji imaju mržnju i rušilački mentalitet dobro opijeni vlastitim hiper egom i sa mnoštvo frustracija i kompleksa svih vrsta. onda takvi nešto trkeljaju o Istri a mentalno su još u ranom brončanom dobu.
evo primjer povijesti grada Pula-Pola isječak pa da vidimo gdje su bili hrvati onda a gdje Istra grad Pula-Pola i grad Rijeka-Fiume.
sva kompletna svjetska elita i creme de la creme onovremene svjetske znanstvene, književne i ine elite je bio u Puli. dok Zagreb nije ni tramvaj imao Pula ga je imala.
Pored europske aristokracije (prinčeva, grofova, knezova, baruna…), društvene elite, političara, visokih časnika i bogatih industrijalaca, poznatih i značajnih slikara (John Quincy Adams, Julie De Boor, Hugo Charlemont, Josef Engelhart, Eduard Kasparides, Gustav Klimt, Paul Ress…), znanstvenika i liječnika (Nobelovac Emil von Behring, Angelo Celli, Carl Isidor Cori, Anton von Eiselsberg, Sigmund von Exner-Ewarten, Alfred Frölich, Anton Gnirs, Alois Kreidl, Willy Georg Kükental, Nobelovac Guglielmo Marconi, Heinrich Obersteiner, Karl Georg Schillings, Paul Gerson Unna…), glazbenika (Bronislaw Hubermann, Leopold Geldstet, Lilli Lehmann, Karl Muck, Klara Musil, Franz Schalk, Raoul Walter…), skladatelja (Eugen d’Albert, Robert Heger, Felix Weingartner, Oskar Nadbal, Richard Strauss…), glumaca (Margarita Alfvén, Lucy Bernau, Hedwig Bleibtreur-Römpler, Max Devrient, Joseph Giampietro, Werner Krauss, Hansi Johanna Niese, Max Reinhardt, Heinrich Schnitzler, Hans Sönker, Otto Tressler, Rudolf Tyrolt, Hilde Wagner…), na otočju su i u Puli onodobni znani književnici i pisci: Hermann Bahr (dramatičar, pripovjedač, putopisac, esejist, kritičar, feljtonist, “Dalmatinsko putovanje”), Ernst Decsey (književnik i glazbeni kritičar), Ivan Cankar (pjesnik, prozaist, “Erotika”), Hanns Heinz Ewers (prozaik, dramatičar, scenarist, ekscentrik, narkoman, erotoman, nakratko nacist…), Emillie Exner-Ewarten (feministička spisateljica), Felix Falzari (prozaist i pjesnik, njegove pripovijetke i novele često dotiču pulske i istarske teme, kapetan fregate), Friedrich Freska (dramatičar, romanopisac, satiričar), Franz Karl Gizney (pjesnik, dječji pripovjedač, rodom Puljanin) Fritz Orlando von Herzmanovsky (književnik i slikar), James Joyce (profesor engleskog jezika u Puli od 30. listopada 1904. do 5. ožujka 1905., čuveni roman “Uliks”), Wielhelm Kienzl (skladatelj i pisac), Alfred Henschke Klabund (pisac, novinar, dramatičar, povjesničar književnosti, cenzuriran zbog nemoralnosti), Karl Kraus (dramatik, esejist, kritičar, feljtonist, opaki polemičar, izdavač, urednik i često jedini autor časopisa Die Fackel, 8. studenog 1913. u pulskom hotelu Riviera održao je javno predavanje), Paul Maria Lacroma (književnica na talijanskome i njemačkome jeziku), Karol Lanckoronski (pisac, sakupljač umjetnina, grof i mecena), Heinrich Mann (satirični romanopisac i kritičar), Thomas Mann (dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929., Gustav Aschenbach iz Pule kreće po “Smrt u Veneciji”), Felix Salten (dječji književnik, “Bambi”), Hugo Salus (novelist i liričar), Alice Schalek (spisateljica, autorica romana brijunske tematike), Arthur Schnitzler (književnik i liječnik, istaknuti predstavnik bečke moderne, zabranjivan), Georg Bernard Shaw (književnik, dramatičar, satiričar, dobitnik Oscara i Nobelove nagrade za književnost 1925.), Karl von Thaler (publicist, dramatičar, prozaist, urednik bečkih novina Neue Frei Presse), Jakob Wassermann (književnik i kritičar, popularan autor 20-ih i 30-ih godina prošloga stoljeća)…
evo pročitaj cijeli esej ustvari nek oni priko Učke pročitaju pa nek se srame svoje nesvjesti i bahatosti:
Amplituda zaboravljenoga grada – Pula 1914.
Pula je 1854. uključena (najviše poradi vojske) u električnu brzojavnu mrežu, telegrafski promet; u pogon se 1871. pušta gradska plinara; na carev rođendan, 18. kolovoza 1876., Pula je povezana željezničkom prugom sa svim većim i značajnijim europskim gradovima (1887. izravna linija za Trst, 1911. za Beč); od 1892. stalne parobrodske linije za Trst (svakodnevno s pristajanjem u lukama istarskih gradića), Rijeku, Dalmaciju i Albaniju (3 ili 4 puta tjedno) održava austrougarski Lloyd i “Società di navigazione a vapore Istriana”; gradski je vodovod proradio 1896., kad je sagrađena i Gradska bolnica; secesijska Glavna tržnica (Zentral-Martkhalle, Mercato Centrale) predana je na uporabu građanima 1. studenog 1903.; javna elektrana proradila je 29. siječnja 1904.; električni tramvaj svečano je pušten u promet 24. ožujka 1904. (Zagreb to čini tek 1910.); od 1908. Pula je u telefonskoj mreži; “Östereichischen Riviera Aktiengesellschaft” 1909. otvara poslovno-putničke autobusne linije prema Puli…
Između današnjega Danteova trga i Ulice Sergijevaca uz crkvu Gospe od Milosrđa, zaslugom pulskoga građevinskog poduzetnika i dobrotvora Pietra Ciscuttija, otvoreno je već 28. prosinca 1854. prvo onodobno kazalište u Puli, mala kazališna zgrada Teatro Nuovo (kapaciteta, koliko je poznato, manje od tristotinjak mjesta, što je zadovoljavalo ondašnje puljske potrebe za scenskom zabavom), a veliko suvremeno kazalište Politeama Ciscutti (opet zahvaljujući Ciscuttijevim novcima) svečano je otvoreno dvaput, najprije građevinsko zdanje (zgrada) 2. prosinca 1880., potom i potpuno opremljen teatar (s najširim otvorom pozornice u Hrvatskoj) za osamsto gledatelja: parter, dva reda loža, balkon i stajaća galerija, 24. rujna 1881. s operom “Ruy Blas” Filippa Marchettija (uzgred, Rijeka dobiva kazalište 1885., Split 1893., Zagreb 1895.). Višenamjenska dvorana, polivalentne forme i sadržaja, nije ugošćavala samo kazališne predstave (pulski dramski ansambl oformljen je tek 1949.) i glazbene programe (opere, operete, koncerte, razne orkestre, zborove…), već i plesne i dobrotvorne zabave, političke zborove i gradske svečanosti, cirkuske priredbe, varijeteske i kabaretske predstave, vodvilje, burleske, svakojake spektakle i atrakcije (dresirane životinje, akrobati, mađioničari, iluzionisti, najjači ljudi na svijetu, umjetnici vatre…), pa i boksačka, hrvačka i mačevalačka natjecanja.
Od subote, 21. studenoga 1896., samo deset mjeseci i tri tjedna nakon Pariza (Luis i Auguste Lumiére u Indijskom salonu Grand Caféa, 28. prosinca 1895.), Politeama Ciscutti na programu ima još jednu za ono doba posvema novu, fantastičnu atrakciju – kinematograf (le cinématographe). Prva pulska kinematografska projekcija ispala je totalni fijasko: “živuća slika” nejasna, nedovoljno osvijetljena, neoštra, neuredna, isprekidana, pokatkad okrenuta naglavce, pa su i najstrpljiviji gledatelji s gunđanjem i negodovanjem napustili Ciscutti tražeći povrat novca. No ubrzo su u Puli putujući kinematografi postali masovnom i popularnom pojavom u šatorima i unajmljenim dvoranama s poprilično, za razliku od prve, kvalitetnim projekcijama. Prvi stalni pulski kinematograf, ujedno drugo stalno kino u Hrvatskoj nakon Rijeke (Salone Edison u prizemlju kuće Adamić na Fiumari 2, danas Fiumara 14, sedam tjedana prije pulskog), Električno kino Internazionale (Bioscopio elettrico Internazionale), vlasnika Ivana Tominca (u puku zvano i kino Tominc, Cinematografo Tominz), u neposrednoj blizini tržnice, na početku ili u neposrednoj blizini današnje Fontičke ulice, bila je specijalno sagrađena baracca (paviljon) za projiciranje filmova, a svečano je otvorena i počela s redovitim prikazivanjem filmova 3. lipnja 1906. Drugi stalni kinematograf u Puli, i treći u današnjoj Hrvatskoj, kino Excelsior (Salon Excelsior) otvoreno je 23. rujna 1906. u sali kod Zlatnih vrata (Portarata). Godine 1911. u Puli su tri kinematografa: Minerva, Edison i Leopold, dotada ih je ukupno bilo sedam od kojih su tri promijenila prijašnje nazive (novi vlasnici, nova imena) i jedan se ugasio, dok su u dobrano, zapravo europski kinoficiranoj Rijeci tada djelatna 9 kina, a u nešto većem Zagrebu svega dva (Union i Kinematograf ćirilo-metodskih zidara). Iduće se godine, 1912., otvara četvrti stalni kinematograf, kino Ideal, 1913. peti, kino Eden (i za goste otočja Brijuni otvorena je kinodvorana u hotelu Neptun III) te 1914., godine početka Velikog rata, šesti i sedmi, kino Marine-Kasino i Politeama Ciscutti (Zagreb je tada na smo četiri kinematografa, a Rijeka čak dvanaest).
https://www.jergovic.com/ajfelov-most/amplituda-zaboravljenoga-grada-%E2%80%93-pula-1914/
Guest- Guest
Re: Buzin stoji iza Lex Agrokora
Cano veneziano, ništa to niste sami napravili, sve vam je izgradila Austrija. A ti opiši običnoga Hrvata u to doba koji se zlopatil u Istri pa ga usporedi sa slavonskim seljakom.
_________________
Regoč-
Posts : 35954
2015-08-21
Age : 106
Lokacija: : Doma
Re: Buzin stoji iza Lex Agrokora
Regoč wrote:Cano veneziano, ništa to niste sami napravili, sve vam je izgradila Austrija. A ti opiši običnoga Hrvata u to doba koji se zlopatil u Istri pa ga usporedi sa slavonskim seljakom.
pa moji su preci živjeli i radili u Austriji gradu Puli naravno da su i moji napravili nije nam dano niti smo došli na gotovo ko vi rvati nakon 2.svj. rata i onda nakon raspada SFRJ nama ovdje dolazite solit pamet pogotovo meni solit pamet i prodavat maglu i vašu "civilizaciju".
ajde dimi razguli čobane rvacki.
Guest- Guest
Re: Buzin stoji iza Lex Agrokora
Krajišnik, molim lipo! A tvoji su napravili što su im Švabe dali. Okopavali masline, ali rabili loj.Gnječ wrote:Regoč wrote:Cano veneziano, ništa to niste sami napravili, sve vam je izgradila Austrija. A ti opiši običnoga Hrvata u to doba koji se zlopatil u Istri pa ga usporedi sa slavonskim seljakom.
pa moji su preci živjeli i radili u Austriji gradu Puli naravno da su i moji napravili nije nam dano niti smo došli na gotovo ko vi rvati nakon 2.svj. rata i onda nakon raspada SFRJ nama ovdje dolazite solit pamet pogotovo meni solit pamet i prodavat maglu i vašu "civilizaciju".
ajde dimi razguli čobane rvacki.
_________________
Regoč-
Posts : 35954
2015-08-21
Age : 106
Lokacija: : Doma
Re: Buzin stoji iza Lex Agrokora
Regoč wrote:Krajišnik, molim lipo! A tvoji su napravili što su im Švabe dali. Okopavali masline, ali rabili loj.Gnječ wrote:Regoč wrote:Cano veneziano, ništa to niste sami napravili, sve vam je izgradila Austrija. A ti opiši običnoga Hrvata u to doba koji se zlopatil u Istri pa ga usporedi sa slavonskim seljakom.
pa moji su preci živjeli i radili u Austriji gradu Puli naravno da su i moji napravili nije nam dano niti smo došli na gotovo ko vi rvati nakon 2.svj. rata i onda nakon raspada SFRJ nama ovdje dolazite solit pamet pogotovo meni solit pamet i prodavat maglu i vašu "civilizaciju".
ajde dimi razguli čobane rvacki.
pa jebotebog jel si ti mentalno zaostao u razvoju? krajišnik? još jedan srbin. pa dokle više??? 90% hrvata su bivši srbi.
Guest- Guest
Re: Buzin stoji iza Lex Agrokora
Jebote sjetise onog kamijona koji je proizvodio Rijeka Torpedo...ufff taj je imao zvuk mlazne turbine....
Gnječo,sto je bilo sa Torpedom?
Gnječo,sto je bilo sa Torpedom?
Guest- Guest
Re: Buzin stoji iza Lex Agrokora
Krajišnik, graničar, čuvali smo granicu na Savi.Gnječ wrote:Regoč wrote:Krajišnik, molim lipo! A tvoji su napravili što su im Švabe dali. Okopavali masline, ali rabili loj.Gnječ wrote:Regoč wrote:Cano veneziano, ništa to niste sami napravili, sve vam je izgradila Austrija. A ti opiši običnoga Hrvata u to doba koji se zlopatil u Istri pa ga usporedi sa slavonskim seljakom.
pa moji su preci živjeli i radili u Austriji gradu Puli naravno da su i moji napravili nije nam dano niti smo došli na gotovo ko vi rvati nakon 2.svj. rata i onda nakon raspada SFRJ nama ovdje dolazite solit pamet pogotovo meni solit pamet i prodavat maglu i vašu "civilizaciju".
ajde dimi razguli čobane rvacki.
pa jebotebog jel si ti mentalno zaostao u razvoju? krajišnik? još jedan srbin. pa dokle više??? 90% hrvata su bivši srbi.
_________________
Regoč-
Posts : 35954
2015-08-21
Age : 106
Lokacija: : Doma
Re: Buzin stoji iza Lex Agrokora
pismejker wrote:Jebote sjetise onog kamijona koji je proizvodio Rijeka Torpedo...ufff taj je imao zvuk mlazne turbine....
Gnječo,sto je bilo sa Torpedom?
Torpedo su torpedirali rvat'ne.
Guest- Guest
Re: Buzin stoji iza Lex Agrokora
Ispalili na Viktora Emanuela.pismejker wrote:Jebote sjetise onog kamijona koji je proizvodio Rijeka Torpedo...ufff taj je imao zvuk mlazne turbine....
Gnječo,sto je bilo sa Torpedom?
_________________
Regoč-
Posts : 35954
2015-08-21
Age : 106
Lokacija: : Doma
Re: Buzin stoji iza Lex Agrokora
ne. većina ekipe prijavljena na forum želi biti hrvat.Gnječ wrote:
pa jebotebog jel si ti mentalno zaostao u razvoju? krajišnik? još jedan srbin. pa dokle više??? 90% hrvata su bivši srbi.
tako i sveto.
_________________
AfD
veber-
Posts : 53509
2014-12-30
Re: Buzin stoji iza Lex Agrokora
Nisu li u Rieci "antifašisti" već 72 godine na vlasti?Gnječ wrote:pismejker wrote:Jebote sjetise onog kamijona koji je proizvodio Rijeka Torpedo...ufff taj je imao zvuk mlazne turbine....
Gnječo,sto je bilo sa Torpedom?
Torpedo su torpedirali rvat'ne.
Last edited by Regoč on Thu 15 Jun - 18:21; edited 1 time in total
_________________
Regoč-
Posts : 35954
2015-08-21
Age : 106
Lokacija: : Doma
Re: Buzin stoji iza Lex Agrokora
Regoč wrote:Krajišnik, graničar, čuvali smo granicu na Savi.Gnječ wrote:Regoč wrote:Krajišnik, molim lipo! A tvoji su napravili što su im Švabe dali. Okopavali masline, ali rabili loj.Gnječ wrote:Regoč wrote:Cano veneziano, ništa to niste sami napravili, sve vam je izgradila Austrija. A ti opiši običnoga Hrvata u to doba koji se zlopatil u Istri pa ga usporedi sa slavonskim seljakom.
pa moji su preci živjeli i radili u Austriji gradu Puli naravno da su i moji napravili nije nam dano niti smo došli na gotovo ko vi rvati nakon 2.svj. rata i onda nakon raspada SFRJ nama ovdje dolazite solit pamet pogotovo meni solit pamet i prodavat maglu i vašu "civilizaciju".
ajde dimi razguli čobane rvacki.
pa jebotebog jel si ti mentalno zaostao u razvoju? krajišnik? još jedan srbin. pa dokle više??? 90% hrvata su bivši srbi.
znači uhljebi svirali ste kurcu.
Guest- Guest
Re: Buzin stoji iza Lex Agrokora
Ne, branili smo se od Turakah. Usput smo i vas sačuvali, zahvaliti možeš i kasnije.Gnječ wrote:Regoč wrote:Krajišnik, graničar, čuvali smo granicu na Savi.Gnječ wrote:Regoč wrote:Krajišnik, molim lipo! A tvoji su napravili što su im Švabe dali. Okopavali masline, ali rabili loj.Gnječ wrote:
pa moji su preci živjeli i radili u Austriji gradu Puli naravno da su i moji napravili nije nam dano niti smo došli na gotovo ko vi rvati nakon 2.svj. rata i onda nakon raspada SFRJ nama ovdje dolazite solit pamet pogotovo meni solit pamet i prodavat maglu i vašu "civilizaciju".
ajde dimi razguli čobane rvacki.
pa jebotebog jel si ti mentalno zaostao u razvoju? krajišnik? još jedan srbin. pa dokle više??? 90% hrvata su bivši srbi.
znači uhljebi svirali ste kurcu.
_________________
Regoč-
Posts : 35954
2015-08-21
Age : 106
Lokacija: : Doma
Re: Buzin stoji iza Lex Agrokora
Regoč wrote:Nisu li u Rieci "antifašisti" već 72 godine na vlasti?Gnječ wrote:pismejker wrote:Jebote sjetise onog kamijona koji je proizvodio Rijeka Torpedo...ufff taj je imao zvuk mlazne turbine....
Gnječo,sto je bilo sa Torpedom?
Torpedo su torpedirali rvat'ne.
RH je centralizirana odlučuje se i upravlja iz jednog mjesta. lokalna samouprava nema ovlasti te razine. HFP je u Zagrebu. prema tome ne pravi se mutav.
mi u Istri se borimo za decentralizaciju i regionalnu autonomiju što tebi uhljebu nikako ne odgovara taj scenario.
Guest- Guest
Re: Buzin stoji iza Lex Agrokora
Napredne drzave se decentraliziraju..pa ne moze neka nesposobnija regija uzimati svu lovu od neke razvijene..mauna..Gnječ wrote:Regoč wrote:Nisu li u Rieci "antifašisti" već 72 godine na vlasti?Gnječ wrote:pismejker wrote:Jebote sjetise onog kamijona koji je proizvodio Rijeka Torpedo...ufff taj je imao zvuk mlazne turbine....
Gnječo,sto je bilo sa Torpedom?
Torpedo su torpedirali rvat'ne.
RH je centralizirana odlučuje se i upravlja iz jednog mjesta. lokalna samouprava nema ovlasti te razine. HFP je u Zagrebu. prema tome ne pravi se mutav.
mi u Istri se borimo za decentralizaciju i regionalnu autonomiju što tebi uhljebu nikako ne odgovara taj scenario.
U svabiji ne moze Berlin kako hoce...dobije on svoj porez,ali ne ide sva lova B-W-a u berlin..mauna..
Guest- Guest
Re: Buzin stoji iza Lex Agrokora
Regoč wrote:Ne, branili smo se od Turakah. Usput smo i vas sačuvali, zahvaliti možeš i kasnije.Gnječ wrote:Regoč wrote:Krajišnik, graničar, čuvali smo granicu na Savi.Gnječ wrote:Regoč wrote:
Krajišnik, molim lipo! A tvoji su napravili što su im Švabe dali. Okopavali masline, ali rabili loj.
pa jebotebog jel si ti mentalno zaostao u razvoju? krajišnik? još jedan srbin. pa dokle više??? 90% hrvata su bivši srbi.
znači uhljebi svirali ste kurcu.
na čemu da ti zahvalim? na tome što ste spavali pijani na straži pa su vas turci preskočili i došli do Istre? vi ste nas čuvali? čuj kretena ljenčuge slavonske. on i njegovi preci su mene čuvali od navale turaka?
jebote mi smo vaše izbjeglice prihvatili i primili u Istru inače bi izginuli svi uz sve vaše jebene straže od kurca. vi niste dobri ni za glumit kolac za držat stabljiku pomidora. vi ste ništarije paraziti.
Turci su između 1470. i 1499. godine devet puta provalili u Istru. U tim je prodorima stradao osobito nezaštićeni dio Istre, izvan gradskih zidina, posebno mjesta na Ćićariji, zatim Roč, Hum, Draguća Posljednji su put Turci provalili u Istru 1511. godine, kada je znatno stradala Pazinska grofovija.
Guest- Guest
Page 5 of 10 • 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10
Similar topics
» Iza Agrokora stoji Franjo Gregurić zv. Tata
» Halo beogradski 'Buzin' na vezi
» Buzin: INA u preuzimaju lešinarski fondovi
» Buzin: ništa od ukidanha viza za SADe
» Buzin je naša svetinja i s njegovog puta ne skrećemo
» Halo beogradski 'Buzin' na vezi
» Buzin: INA u preuzimaju lešinarski fondovi
» Buzin: ništa od ukidanha viza za SADe
» Buzin je naša svetinja i s njegovog puta ne skrećemo
Page 5 of 10
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum