Japan - slijedeća Grčka?

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:
Državni deficit apsolutno nema veze s profitom privatnih tvrtki niti sa štednjom građana. Ima veze samo s tim koliko država troši u odnosu na ono koliko ubere od poreza.

gdje završi novac iz deficita koji država potroši, na čijem računu?
kamo ode?

Uhljebu u državnoj službi, socijalnom slučaju, cigi u mahali, on kupi time nešto što nema trajnu vrijednost, od pive do auta, i novac jednostavno propadne.

novac ne može propasti, uvijek završi na nečijem računu

ako je na državnom računu minus 100 milijardi, na nečijim računima mora postojati + tih istih 100 milijardi

novac samo mijenja ruku, ne znači da je propao

naravno da je propao, ako uzmeš kredit od sto tisuća eura i zapiješ ga, to je kao da si spalio devedeset tisuća eura, isti kurac. Recimo da je deset tisuća profit proizvođača pića.

pa novac nije propao, završio je na računu vlasnika kafića i kao plaća njegovim konobarima

dakle o čemu govorimo? trebaš tečaj iz osnova aritmetike ili što?
ili ako zbrajanje i oduzimanje nije problem onda tečaj iz osnova računovodstva možda?

i onda recimo konobar sa takvom plaćom, ide kupovati recimo njemačko uvozno auto.. njemačko uvozno auto plaćati u protuvrijednosti -ispijeni alkoholom.. time RH valuta čija se snaga temelji na ispijenom alkoholu ne vrijedi baš puno...

debotoijusto wrote:

crvenkasti wrote:Ako je država suverena i ima vlastitu valutu, tada ona nije ograničena proračunom (kao što je kućanstvo ili poduzeće) i ne mora skupljati novce zaduživanjem ili porezima. Deficit proračuna nije negativan i ne opterećuje ekonomiju. 
Porezi i štednja NE financiraju javnu potrošnju. Da bi se financirale investicije i deficit proračuna nisu potrebni veći porezi štednja. Obrnuto.

kad bi na zemlji bila samo jedna drzava ovo bi drzalo vodu
vec s dvije i vise nije relevantno , druga zemlja ima nesto sto prva nema i to u startu postavlja valutu u ekonomske odnose odnosno ogranicenja

točno to, kako rekoh dedi, takav model vrijedi u zatvorenom sustavu, čim su dvije države adio. eventualno je primjenjiv donekle na velike ekonomije, nikako na male

preko_vode_do_slobode wrote:
to da, samo tih -100milijardi kuna nije na računima Hrvatskog privatnog sektora kako ti tvrdiš, nego u računima njemačkih i kineskih izvoznih firmi , i nešto trgovačkih lanaca koji prodavaju gomilu uvozne robe koje kupuje država i uhljebi

to je lako za provjeriti, npr. u 2015, od 20 milijardi deficita 300 milijuna je završilo kod trgovinskih partnera s kojima imamo deficit

u laži su kratke noge, tako da ako želite iz ideoloških razloga lagati, možete, no vrlo je lako pokazati kako je to laž

deda na aparatima wrote:

preko_vode_do_slobode wrote:
to da, samo tih -100milijardi kuna nije na računima Hrvatskog privatnog sektora kako ti tvrdiš, nego u računima njemačkih i kineskih izvoznih firmi , i nešto trgovačkih lanaca koji prodavaju gomilu uvozne robe koje kupuje država i uhljebi

to je lako za provjeriti, npr. u 2015, od 20 milijardi deficita 300 milijuna je završilo kod trgovinskih partnera s kojima imamo deficit

u laži su kratke noge, tako da ako želite iz ideoloških razloga lagati, možete, no vrlo je lako pokazati kako je to laž

pojasni tih 300milijuna kuna... btw imaš li igdje neki znanstveni rad koji govori o ekonomskim multiplikatorima državne potrošnje.. tipa koliki je ekonomski multiplikator državne potrošnje kod izgradnje ceste, koliko je kada se da plaća lupaču pečata?

preko_vode_do_slobode wrote:

debotoijusto wrote:

crvenkasti wrote:Ako je država suverena i ima vlastitu valutu, tada ona nije ograničena proračunom (kao što je kućanstvo ili poduzeće) i ne mora skupljati novce zaduživanjem ili porezima. Deficit proračuna nije negativan i ne opterećuje ekonomiju. 
Porezi i štednja NE financiraju javnu potrošnju. Da bi se financirale investicije i deficit proračuna nisu potrebni veći porezi štednja. Obrnuto.

kad bi na zemlji bila samo jedna drzava ovo bi drzalo vodu
vec s dvije i vise nije relevantno , druga zemlja ima nesto sto prva nema i to u startu postavlja valutu u ekonomske odnose odnosno ogranicenja

točno to, kako rekoh dedi, takav model vrijedi u zatvorenom sustavu, čim su dvije države adio. eventualno je primjenjiv donekle na velike ekonomije, nikako na male

nema adio, vi još uvijek razmišljate u okvirima zastarjelih ekonomskih teorija

eto Japan ima 250% javnog duga, a valuta mu stalno raste u odnosu na dolar, po onom Friedmanu npr. to nema smisla, ne bi se smjelo događati, Japan bi već odavno trebao bankrotirati a valuta bi trebala gubiti na vrijednosti u odnosu na dolar i euro, trebali bi imati hiperinflaciju umjesto deflacije

preko_vode_do_slobode wrote:

deda na aparatima wrote:

preko_vode_do_slobode wrote:
to da, samo tih -100milijardi kuna nije na računima Hrvatskog privatnog sektora kako ti tvrdiš, nego u računima njemačkih i kineskih izvoznih firmi , i nešto trgovačkih lanaca koji prodavaju gomilu uvozne robe koje kupuje država i uhljebi

to je lako za provjeriti, npr. u 2015, od 20 milijardi deficita 300 milijuna je završilo kod trgovinskih partnera s kojima imamo deficit

u laži su kratke noge, tako da ako želite iz ideoloških razloga lagati, možete, no vrlo je lako pokazati kako je to laž

pojasni tih 300milijuna kuna... btw imaš li igdje neki znanstveni rad koji govori o ekonomskim multiplikatorima državne potrošnje.. tipa koliki je ekonomski multiplikator državne potrošnje kod izgradnje ceste, koliko je kada se da plaća lupaču pečata?

300 milijuna je razlika uvoza i izvoza

multiplikatori su ti zastarjeli koncept, nemaš više frakcijsko rezervno bankarstvo

deda na aparatima wrote:

preko_vode_do_slobode wrote:

deda na aparatima wrote:

preko_vode_do_slobode wrote:
to da, samo tih -100milijardi kuna nije na računima Hrvatskog privatnog sektora kako ti tvrdiš, nego u računima njemačkih i kineskih izvoznih firmi , i nešto trgovačkih lanaca koji prodavaju gomilu uvozne robe koje kupuje država i uhljebi

to je lako za provjeriti, npr. u 2015, od 20 milijardi deficita 300 milijuna je završilo kod trgovinskih partnera s kojima imamo deficit

u laži su kratke noge, tako da ako želite iz ideoloških razloga lagati, možete, no vrlo je lako pokazati kako je to laž

pojasni tih 300milijuna kuna... btw imaš li igdje neki znanstveni rad koji govori o ekonomskim multiplikatorima državne potrošnje.. tipa koliki je ekonomski multiplikator državne potrošnje kod izgradnje ceste, koliko je kada se da plaća lupaču pečata?

300 milijuna je razlika uvoza i izvoza

multiplikatori su ti zastarjeli koncept, nemaš više frakcijsko rezervno bankarstvo

većinu uvoza generiraju uhljebi. gledam Grad Zagreb+ ZG županija imaju oko -50milijardi kuna na bilanci razlika uvoz-izvoz.. ostale RH županije na pozitivnoj nuli, ili jadran u ogromnom suficitu. čak je i platna bilanca u suficitu mislim oko 0 do 1% BDPa..

onda ispada da ostatak Hrvatske(najviše turizam) financira uvoz Zagreba(pa točno to i jest istina).

btw ne govorim o kreditnim multiplikatorima, nego o fiskalnom - o državnoj potrošnji


ako se država ne financira iz poreza, zašto onda država reketari građane sa najvećim porezima(u odnosu na BDP sličnih zemalja)

preko_vode_do_slobode wrote:
ako se država ne financira iz poreza, zašto onda država reketari građane sa najvećim porezima(u odnosu na BDP sličnih zemalja)

ako recimo tvoji profesori nisu obnovili svoje znanje koje su stekli tokom studiranja, nego su ostali na istim teorijama koje su naučili pred 20ak godina, ako su udžbenici koje koriste zastarjeli, tj. uz prethodna znanja ne sadrže i ona najnovija, ako većina političara i medija vjeruje da država uzima porezima kako bi se financirala, onda nije ni čudo što se nastoji voditi takva monetarna politika

to je slično kao i sa prijašnjim uvjerenjem da se sunce vrti oko zemlje, jer svatko vidi da sunce ujutro izlazi na obzoru, te se takav zaključak čini očitim

preko_vode_do_slobode wrote:

debotoijusto wrote:

crvenkasti wrote:Ako je država suverena i ima vlastitu valutu, tada ona nije ograničena proračunom (kao što je kućanstvo ili poduzeće) i ne mora skupljati novce zaduživanjem ili porezima. Deficit proračuna nije negativan i ne opterećuje ekonomiju. 
Porezi i štednja NE financiraju javnu potrošnju. Da bi se financirale investicije i deficit proračuna nisu potrebni veći porezi štednja. Obrnuto.

kad bi na zemlji bila samo jedna drzava ovo bi drzalo vodu
vec s dvije i vise nije relevantno , druga zemlja ima nesto sto prva nema i to u startu postavlja valutu u ekonomske odnose odnosno ogranicenja

točno to, kako rekoh dedi, takav model vrijedi u zatvorenom sustavu, čim su dvije države adio. eventualno je primjenjiv donekle na velike ekonomije, nikako na male

upravo to

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:Država uvijek ima monopol na valutu, ali ne i na njenu vrijednost i kupovnu moć.

ovo je oksimoron, jer monopolist je taj koji određuje cijenu a ujedno i količinu

ti bi sad htio izmjeniti definiciju monopola pa reći da monopolist ovisi o utjecajima tržišta

ako imaš monopol, nemaš tržište

halo, ima li koga doma?

kako država može odrediti vrijednost svoje valute? Nikako. Rusi su imali jedan službeni tečaj rublje, i drugi stvarni na ulici, crni, koji je bio realni odnos kupovne moći rublje i dolara. Isto je bilo s dinarom, jedan je tečaj bio u banci ali po njemu nisi mogao kupit marke, drugi kod švercera deviza na ulici i po tom si tečaju kupovao. Taj je bio stvaran odnos vrijednosti. Na njega vlada nije imala utjecaja, određivalo ga je tržište, ponuda i potražnja deviza.

Država ima monopol na izdavanje valute, ali nema monopol na to koliko će ona vrijediti u odnosu na valute koje druge države izdaju. Država može dekretom propisati da kuna vrijedi deset dolara, samo ti niko neće prodat dolare po toj cijeni i ne možeš amere prisiliti da ti daju kredit po tom tečaju. Novac vrijedi koliko stvarno vrijedi, a to je ono koliko njime možeš kupiti dobara i usluga u realnom svijetu, u realnoj ekonomiji.

To što ti trkeljaš je alkemija: da su aklemičari ikad otkrili način da pretvore blato u zlato, onda bi zlato samo vrijedilo koliko i blato + trošak konverzije.

ako Jugoslavija tiska novac i uzrokuje inflaciju, zar time ne određuje vrijednost dinara naspram dolara?
tebi očito neke osnovne stvari nisu jasne


kad imaš monopol nemaš tržište

monopolist određuje cijenu i količinu valute u optjecaju

određuje odnosno ruši vrijednost svoje valute time. Ali ne može povećati kupovnu moć građana tiskanjem dinara, niti kreditnu sposobnost države. Niti može umanjiti dug. Ne može plaćati uvoznu naftu inflatornim novcem, jer je cijena u dolarima ili čemu već.

preko_vode_do_slobode wrote:
btw ne govorim o kreditnim multiplikatorima, nego o fiskalnom - o državnoj potrošnji

to onda valjda ovisi o strukturi gospodarske grane u koju se troši, koliko je razgranata

npr. ako je rječ o stanogradnji odna će se tu novac preljevati zidarima, proizvođaču cigli, proizvođaču cementa, proizvođaču mješalica, lopata, zaštitne odjeće, ili kako je već hierarhija postavljena, što je sektor složeniji to je i multiplikator valjda veći, te se lova više vrti da bi se završio poslovni ciklus

debotoijusto wrote:

crvenkasti wrote:Ako je država suverena i ima vlastitu valutu, tada ona nije ograničena proračunom (kao što je kućanstvo ili poduzeće) i ne mora skupljati novce zaduživanjem ili porezima. Deficit proračuna nije negativan i ne opterećuje ekonomiju. 
Porezi i štednja NE financiraju javnu potrošnju. Da bi se financirale investicije i deficit proračuna nisu potrebni veći porezi štednja. Obrnuto.

kad bi na zemlji bila samo jedna drzava ovo bi drzalo vodu
vec s dvije i vise nije relevantno , druga zemlja ima nesto sto prva nema i to u startu postavlja valutu u ekonomske odnose odnosno ogranicenja

ajde da i ti kažeš nešto pametno

švapski auto košta kolko košta, nafta košta kolko košta, ajfon i traperice koštaju kolko koštaju, i ne možeš to riješiti nikakvim kemijanjima sa "svojom valutom", tvoja valuta je tvoja valuta, i u odnosu na druge valute vrijedi onoliko koliko tvoja ponuda robe i usluga vrijedi u odnosu na ponudu tih drugih. Ako ti prodaješ kamile i kavu a oni ajfone i mercedese onda si u kurcu.

marcellus wrote:

debotoijusto wrote:

crvenkasti wrote:Ako je država suverena i ima vlastitu valutu, tada ona nije ograničena proračunom (kao što je kućanstvo ili poduzeće) i ne mora skupljati novce zaduživanjem ili porezima. Deficit proračuna nije negativan i ne opterećuje ekonomiju. 
Porezi i štednja NE financiraju javnu potrošnju. Da bi se financirale investicije i deficit proračuna nisu potrebni veći porezi štednja. Obrnuto.

kad bi na zemlji bila samo jedna drzava ovo bi drzalo vodu
vec s dvije i vise nije relevantno , druga zemlja ima nesto sto prva nema i to u startu postavlja valutu u ekonomske odnose odnosno ogranicenja

ajde da i ti kažeš nešto pametno

švapski auto košta kolko košta, nafta košta kolko košta, ajfon i traperice koštaju kolko koštaju, i ne možeš to riješiti nikakvim kemijanjima sa "svojom valutom", tvoja valuta je tvoja valuta, i u odnosu na druge valute vrijedi onoliko koliko tvoja ponuda robe i usluga vrijedi u odnosu na ponudu tih drugih. Ako ti prodaješ kamile i kavu a oni ajfone i mercedese onda si u kurcu.

opet krivo
u reali ti neka strana kuca snizi rejting a ti mozes imati sto hcoes sto to vrijedi kada   ti onda uniste ekonomiju
dakle jedno je po pravu i zakonima,drugo su cinjenice

dakle taj zakon ponude i potraznje ne vrijedi u ovom svijetu,u nekom postenijem mozda u ovom danasnje
dovoljno je da ti neki covjek iz neke "utjecajne" zemlje kaze u toj zemlji je epidemija i    vidjetic es kako ce drugi reagirati,nevazno tocno ili netocno

marcellus wrote:
određuje odnosno ruši vrijednost svoje valute time. Ali ne može povećati kupovnu moć građana tiskanjem dinara, niti kreditnu sposobnost države. Niti može umanjiti dug. Ne može plaćati uvoznu naftu inflatornim novcem, jer je cijena u dolarima ili čemu već.

dug u dolarima ne, dug u dinarima možeš, zato govorimo o suverenim državama, države koje vode svoju monetarnu politiku i nemaju fiksni nego plutajući tečaj, državama poput SADa, Japana, Kanade itd.

Dug SADa je u dollarima, što znači da ga SAD može bilo kad platiti i ne može bankrotirati, SAD ne posuđuje dolare od Kine.

Dug Japana je u japanskim Jenima, pa isto tako Japan ne može bankrotirati, nije ograničen količinom novca nego količinom prirodnih resursa.

Grčka ima dug u Eurima, i Dolaraima, a ni jednoj ni drugoj valuti nema pristup, do nje može samo doći oporezivajem vlastitih građana.

Eto, to je razlika između Grčke i Japana ili SADa, tj. suverenih i država bez monetarnog/ekonomskog suvereniteta.

Ukratko, za monetarnu politiku generalno važi kako god okreneš guzica je uvijek odpozadi. Ona je važan instrument, uz fiskalnu politiku, državnih financija, naravno, jer previše restriktivna monetarna politika može zagušiti rast i razvoj, previše ekspanzivna može dovesti do prevelike mase kredita koji se neće moći vraćati i inflacije, ima tu svega, ali što god s valutom uradio ne možeš time srediti da tvoja roba vrijedi više u odnosu na tuđu - možeš je samo učiniti preskupom tj. nekonkuretnom uslijed precijenjene kune ili jena i time povećati uvoz i smanjiti izvoz, ili prejeftinom čime rušiš nepotrebno standard građana.

marcellus wrote:Ukratko

...ukratko članak ti ne pije vodu, širiš dezinformacija kao i Zrinka

To što su Hrvati glupi i vode glupu ekonomsku politiku, ne znači da su i Japanci isto tako glupi.

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:
određuje odnosno ruši vrijednost svoje valute time. Ali ne može povećati kupovnu moć građana tiskanjem dinara, niti kreditnu sposobnost države. Niti može umanjiti dug. Ne može plaćati uvoznu naftu inflatornim novcem, jer je cijena u dolarima ili čemu već.

dug u dolarima ne, dug u dinarima možeš, zato govorimo o suverenim državama, države koje vode svoju monetarnu politiku i nemaju fiksni nego plutajući tečaj, državama poput SADa, Japana, Kanade itd.

Dug SADa je u dollarima, što znači da ga SAD može bilo kad platiti i ne može bankrotirati, SAD ne posuđuje dolare od Kine.

Dug Japana je u Japanskim Jenima, pa isto tako Japan ne može bankrotirati, nije ograničen količinom novca nego količinom prirodnih resursa.

Grčka ima dug u Eurima, i Dolaraima, a ni jednoj ni drugoj valuti nema pristup, do nje može samo doći oporezivajem vlastitih građana.

Eto, to je razlika između Grčke i Japana ili SADa, tj. suverenih i država bez monetarnog/ekonomskog suvereniteta.

ti si budala,

naime javni dug je uvijek denominiran u domaćoj valuti, ali stvarna vrijednost duga zavisi od toga gdje si se zadužio, dakle ako si se zadužio na međunarodnom tržištu kapitala dužan si u valuti

SAD jasno ne može bilo kad platiti dug, jer ako sruše vrijednost dolara automatski kamate idu gore za toliko

http://www.economist.com/blogs/buttonwood/2011/06/escaping-debt-crisis

Redwood i Bootle: "The idea that inflation can be raised by a controlled amount for a fixed period then easily brought back down again is naive. When inflation has been used to reduce debt in the past, it has usually happened because a government has resorted to this out of desperation and weakness, rather than because it has judged that it is in the best interest of the economy in the long-term."

naime inflacija se uračunava u cijenu kapitala

Of course, governments could side-step the markets and get their central banks to buy all the debt; a sort of QE on steroids. The risk of this outright monetisation is a very high inflation rate indeed.

And that brings us to the question of what would happen to GDP while inflation was increasing. a high inflation rate wouldn't just affect government bond yields. Remember that private sector debt is a much higher proportion of GDP than it was when inflation was let loose in the 1970s. In Britain, 66% of outstanding mortgage debt is variable rate; a significant rise in interest rates would devastate their finances. In the US, homeowners are mostly on fixed rates but more than a quarter of corporate debt is short-term and thus floating rate. New businesses would find it much more expensive to finance themselves, reducing job creation. Nor would consumers necessarily push up demand in the face of high inflation. Savings rates rose in the 1970s, apparently because savers have some "nest egg" figure in mind, and thus save more when the real value of their existing nest egg is eroded.

Even if growth was maintained in a brief inflationary period, central banks would then want to get it back down. As we have seen in the past, this usually involves generating a recession. If the debt burden had not been substantially reduced, policymakers would end up back where they started.

da ne govorimo da bi visoka inflacija posve uništila kreditiranje i time bacila zemlju u jako duboku recesiju, jer inflacija ide na ruku dužnicima u fiksnoj valuti, ali uništava vjerovnike, a država je i najveći vjerovnik u konačnici