Japan - slijedeća Grčka?

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:mislim, od čega ćeš državnim službenicima isplatit plaće ako je budžet u minusu, a u demokracijama u pravilu je, problem je u demokraciji, jer birači uvijek biraju onog tko potroši više novca na dijeljenje potrebitima, a vratit će jednog dana unuci

nema to veze sa demokracijom, nego sa zbrajanjem i oduzimanjem

ako je država u minusu, privatni sektor je u plusu

Ne nužno, ako je država u minusu to ne znači baš ništa osim da je država u minusu

OK, vidim ni tebi baš ne ide najbolje matematika

deda na aparatima wrote:

debotoijusto wrote:

crvenkasti wrote:Zašto nisi pisao o tome što je ustvari dug i kako nastaje, o mafijaškim poslovima rejting agencija i izopačenom sistemu koji vlada u globalnoj ekonomiji?

Jebeš iznose čiji je dug veći.

dug veci i deblji
sve ostalo su tlapnje tkz. tehnicara

to znači da je i zarada veća i deblja, nečiji dug je nečija zarada

ne možeš gledati samo jednu stranu računa, u trgovini uvijek postoje dvije strane, jedna troši druga zarađuje

o sex pricam 

...no kad sam vec tu da se slozim s bacanjem u zastaru svih ekonomskih teorija tkz. "zlatnog standarda" , to vise nije relevantno...isto tako razmatranje ovih "skola" 80/90 gubitak vremena , bezkonacni rast ne postoji , tko prvi pokrene novi model privrede/drustva/odnosa a odrziv na osnovama ljudske prirode ( kapitalizam ) i drustva ( socijalni odnosi ) bude predvodnik napretka

Znači po tebi je u Grčkoj privatni sektor u plusu već godinama jer se država zaduživala kod američkih banaka? Kreten.

Nečiji dug nije nužno nečija zarada. Ako ti ne vrati lovu, a potroši je na gluposti, onda je to zarada samo uhljeba koji prima plaću za prevrtanje papira a u biti njegov posao nije ekonomski koristan. Ako ti dužnik ne vrati dug, jer nema odakle, na gubitku si.

marcellus wrote:Država uvijek ima monopol na valutu, ali ne i na njenu vrijednost i kupovnu moć.

ovo je oksimoron, jer monopolist je taj koji određuje cijenu a ujedno i količinu

ti bi sad htio izmjeniti definiciju monopola pa reći da monopolist ovisi o utjecajima tržišta

ako imaš monopol, nemaš tržište

halo, ima li koga doma?

marcellus wrote:
Državni deficit apsolutno nema veze s profitom privatnih tvrtki niti sa štednjom građana. Ima veze samo s tim koliko država troši u odnosu na ono koliko ubere od poreza.

gdje završi novac iz deficita koji država potroši, na čijem računu?
kamo ode?

marcellus wrote:
Vlade kupuju birače povlasticama, zapošljavanjem, socijalom, nezarađenim novcem.

Može služiti i u druge svrhe. Enormno zapošljavaš u neku granu kako bi povećao dugove i dokazao da je onaj s druge strane nespooban
i spreman za odstrijel (ravnatelj, vlada...) . Upravo čujem jednu takvu priču iz vašeg Sabora.
Za vrijeme tehničke vlade bivša u zdravstvo zapošljava 800 novih djelatnika, koji po izobrazbi nemaju veze sa zdravstvom.
Inače je u do tada bilo zaposleno 2600, a sad, po novom, valjda 3400.
Tko god da je to činio je zreo za banderu.

Ako je država suverena i ima vlastitu valutu, tada ona nije ograničena proračunom (kao što je kućanstvo ili poduzeće) i ne mora skupljati novce zaduživanjem ili porezima. Deficit proračuna nije negativan i ne opterećuje ekonomiju. 
Porezi i štednja NE financiraju javnu potrošnju. Da bi se financirale investicije i deficit proračuna nisu potrebni veći porezi štednja. Obrnuto.

debotoijusto wrote:
...no kad sam vec tu da se slozim s bacanjem u zastaru svih ekonomskih teorija tkz. "zlatnog standarda" , to vise nije relevantno...isto tako razmatranje ovih "skola" 80/90 gubitak vremena , bezkonacni rast ne postoji , tko prvi pokrene novi model privrede/drustva/odnosa a odrziv na osnovama ljudske prirode ( kapitalizam ) i drustva ( socijalni odnosi ) bude predvodnik napretka

Model privrede/društva/odnosa se mijenja s razvojem tehnologije i njime je uvjetovan, to je i marks ustvrdio, zašto je mislio da se to može izvrnuti naglavce i da "komunizam" odnosno promjena društvenih odnosa može biti motor napretka nije jasno, jer je sam ustvrdio da je obratno.

U primitivnom društvu lovaca i sakupljača novac naravno ne vrijedi mnogo - jer nemaš što njime kupiti. S razvojem poljoprivrede i sjedilačkog načina života nastaju prve države, i prvi novac (zlato, zbog ograničenosti ponude što jamči donekle stalnu vrijednost, i zato jer je idealno za čuvanje vrijednosti jer ne mijenja svojstva s vremenom). Ali vrijednost postaje prije svega zemlja, vlasništvo nad njom je ključno, i tu imaš feudalne odnose. Ali u predominantno seoskom gospodarstvu gdje manje više svaka kuća proizvodi većinu onoga što koristi ne može biti pravog kapitalizma, jasno, on se razvija s urbanizacijom, i razvojem trgovine, a kasnije i industrije, tu se ide na specijalizaciju i razmjenu dobara, a tu je ključno tržište, ne više vlasništvo nad zemljom, jer se više ne živi primarno od zemlje niti je ona motor rasta. Suprotno marksovim predviđanjima, prinosi na kapital rastu a na rad padaju već preko stoljeća, i taj trend će se nastaviti zbog cijene visokotehnoloških radnih mjesta i dostupnosti jeftine radne snage uslijed razvoja transporta, interneta, globalizacije.

debotoijusto wrote:bezkonacni rast ne postoji

u prostoru ne, ali u vremenu možeš imati beskonačan rast

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:
Državni deficit apsolutno nema veze s profitom privatnih tvrtki niti sa štednjom građana. Ima veze samo s tim koliko država troši u odnosu na ono koliko ubere od poreza.

gdje završi novac iz deficita koji država potroši, na čijem računu?
kamo ode?

Uhljebu u državnoj službi, socijalnom slučaju, cigi u mahali, on kupi time nešto što nema trajnu vrijednost, od pive do auta, i novac jednostavno propadne.

crvenkasti wrote:Ako je država suverena i ima vlastitu valutu, tada ona nije ograničena proračunom (kao što je kućanstvo ili poduzeće) i ne mora skupljati novce zaduživanjem ili porezima. Deficit proračuna nije negativan i ne opterećuje ekonomiju. 
Porezi i štednja NE financiraju javnu potrošnju. Da bi se financirale investicije i deficit proračuna nisu potrebni veći porezi štednja. Obrnuto.

Vrlo dobro, 4-, možeš sjesti.

Grčka nije suverena, do novca ne može doći osim porezima, a ni trgovinskom razmjenom ne može doći do Eura, jer se trguje uglavnom u dollarima. Zato vrijednost Eura stalno raste, jer ga nema dovoljno u ekonomiji. A trenutačna ekonomska politika Brisela uništava ekonomije EZ, uzrokuje deficit, pad prihoda, rast nezaposlenosti itd.

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:Država uvijek ima monopol na valutu, ali ne i na njenu vrijednost i kupovnu moć.

ovo je oksimoron, jer monopolist je taj koji određuje cijenu a ujedno i količinu

ti bi sad htio izmjeniti definiciju monopola pa reći da monopolist ovisi o utjecajima tržišta

ako imaš monopol, nemaš tržište

halo, ima li koga doma?

kako država može odrediti vrijednost svoje valute? Nikako. Rusi su imali jedan službeni tečaj rublje, i drugi stvarni na ulici, crni, koji je bio realni odnos kupovne moći rublje i dolara. Isto je bilo s dinarom, jedan je tečaj bio u banci ali po njemu nisi mogao kupit marke, drugi kod švercera deviza na ulici i po tom si tečaju kupovao. Taj je bio stvaran odnos vrijednosti. Na njega vlada nije imala utjecaja, određivalo ga je tržište, ponuda i potražnja deviza.

Država ima monopol na izdavanje valute, ali nema monopol na to koliko će ona vrijediti u odnosu na valute koje druge države izdaju. Država može dekretom propisati da kuna vrijedi deset dolara, samo ti niko neće prodat dolare po toj cijeni i ne možeš amere prisiliti da ti daju kredit po tom tečaju. Novac vrijedi koliko stvarno vrijedi, a to je ono koliko njime možeš kupiti dobara i usluga u realnom svijetu, u realnoj ekonomiji.

To što ti trkeljaš je alkemija: da su aklemičari ikad otkrili način da pretvore blato u zlato, onda bi zlato samo vrijedilo koliko i blato + trošak konverzije.

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:
Državni deficit apsolutno nema veze s profitom privatnih tvrtki niti sa štednjom građana. Ima veze samo s tim koliko država troši u odnosu na ono koliko ubere od poreza.

gdje završi novac iz deficita koji država potroši, na čijem računu?
kamo ode?

Uhljebu u državnoj službi, socijalnom slučaju, cigi u mahali, on kupi time nešto što nema trajnu vrijednost, od pive do auta, i novac jednostavno propadne.

novac ne može propasti, uvijek završi na nečijem računu

ako je na državnom računu minus 100 milijardi, na nečijim računima mora postojati + tih istih 100 milijardi

novac samo mijenja ruku, ne znači da je propao

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:
Državni deficit apsolutno nema veze s profitom privatnih tvrtki niti sa štednjom građana. Ima veze samo s tim koliko država troši u odnosu na ono koliko ubere od poreza.

gdje završi novac iz deficita koji država potroši, na čijem računu?
kamo ode?

Uhljebu u državnoj službi, socijalnom slučaju, cigi u mahali, on kupi time nešto što nema trajnu vrijednost, od pive do auta, i novac jednostavno propadne.

novac ne može propasti, uvijek završi na nečijem računu

ako je na državnom računu minus 100 milijardi, na nečijim računima mora postojati + tih istih 100 milijardi

novac samo mijenja ruku, ne znači da je propao

to da, samo tih -100milijardi kuna nije na računima Hrvatskog privatnog sektora kako ti tvrdiš, nego u računima njemačkih i kineskih izvoznih firmi , i nešto trgovačkih lanaca koji prodavaju gomilu uvozne robe koje kupuje država i uhljebi

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:
Državni deficit apsolutno nema veze s profitom privatnih tvrtki niti sa štednjom građana. Ima veze samo s tim koliko država troši u odnosu na ono koliko ubere od poreza.

gdje završi novac iz deficita koji država potroši, na čijem računu?
kamo ode?

Uhljebu u državnoj službi, socijalnom slučaju, cigi u mahali, on kupi time nešto što nema trajnu vrijednost, od pive do auta, i novac jednostavno propadne.

novac ne može propasti, uvijek završi na nečijem računu

ako je na državnom računu minus 100 milijardi, na nečijim računima mora postojati + tih istih 100 milijardi

novac samo mijenja ruku, ne znači da je propao

naravno da je propao, ako uzmeš kredit od sto tisuća eura i zapiješ ga, to je kao da si spalio devedeset tisuća eura, isti kurac. Recimo da je deset tisuća profit proizvođača pića.

crvenkasti wrote:Ako je država suverena i ima vlastitu valutu, tada ona nije ograničena proračunom (kao što je kućanstvo ili poduzeće) i ne mora skupljati novce zaduživanjem ili porezima. Deficit proračuna nije negativan i ne opterećuje ekonomiju. 
Porezi i štednja NE financiraju javnu potrošnju. Da bi se financirale investicije i deficit proračuna nisu potrebni veći porezi štednja. Obrnuto.

kad bi na zemlji bila samo jedna drzava ovo bi drzalo vodu
vec s dvije i vise nije relevantno , druga zemlja ima nesto sto prva nema i to u startu postavlja valutu u ekonomske odnose odnosno ogranicenja

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:Država uvijek ima monopol na valutu, ali ne i na njenu vrijednost i kupovnu moć.

ovo je oksimoron, jer monopolist je taj koji određuje cijenu a ujedno i količinu

ti bi sad htio izmjeniti definiciju monopola pa reći da monopolist ovisi o utjecajima tržišta

ako imaš monopol, nemaš tržište

halo, ima li koga doma?

kako država može odrediti vrijednost svoje valute? Nikako. Rusi su imali jedan službeni tečaj rublje, i drugi stvarni na ulici, crni, koji je bio realni odnos kupovne moći rublje i dolara. Isto je bilo s dinarom, jedan je tečaj bio u banci ali po njemu nisi mogao kupit marke, drugi kod švercera deviza na ulici i po tom si tečaju kupovao. Taj je bio stvaran odnos vrijednosti. Na njega vlada nije imala utjecaja, određivalo ga je tržište, ponuda i potražnja deviza.

Država ima monopol na izdavanje valute, ali nema monopol na to koliko će ona vrijediti u odnosu na valute koje druge države izdaju. Država može dekretom propisati da kuna vrijedi deset dolara, samo ti niko neće prodat dolare po toj cijeni i ne možeš amere prisiliti da ti daju kredit po tom tečaju. Novac vrijedi koliko stvarno vrijedi, a to je ono koliko njime možeš kupiti dobara i usluga u realnom svijetu, u realnoj ekonomiji.

To što ti trkeljaš je alkemija: da su aklemičari ikad otkrili način da pretvore blato u zlato, onda bi zlato samo vrijedilo koliko i blato + trošak konverzije.

ako Jugoslavija tiska novac i uzrokuje inflaciju, zar time ne određuje vrijednost dinara naspram dolara?
tebi očito neke osnovne stvari nisu jasne


kad imaš monopol nemaš tržište

monopolist određuje cijenu i količinu valute u optjecaju

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:
Državni deficit apsolutno nema veze s profitom privatnih tvrtki niti sa štednjom građana. Ima veze samo s tim koliko država troši u odnosu na ono koliko ubere od poreza.

gdje završi novac iz deficita koji država potroši, na čijem računu?
kamo ode?

Uhljebu u državnoj službi, socijalnom slučaju, cigi u mahali, on kupi time nešto što nema trajnu vrijednost, od pive do auta, i novac jednostavno propadne.

novac ne može propasti, uvijek završi na nečijem računu

ako je na državnom računu minus 100 milijardi, na nečijim računima mora postojati + tih istih 100 milijardi

novac samo mijenja ruku, ne znači da je propao

naravno da je propao, ako uzmeš kredit od sto tisuća eura i zapiješ ga, to je kao da si spalio devedeset tisuća eura, isti kurac. Recimo da je deset tisuća profit proizvođača pića.

dobro malo si zamjenio alkohol.. recimo da je umjesto alkohola , neko realn dobro.. tipa automobili/stanovi.

novostvorena vrijednost je trajna, i donekle bi imala smisla da smo u zatvorenom ekonomskom sustavu.
u primjeru Hrvatske - država se zaduži kod amera, država da plaću uhljebima, a ovaj sa tom zaduženom lovom kupi uvozno njemačko auto, ili kineski mobitel, ili američki windows.. u tom procesu, recimo 10% uzme domaći trgovac itd itd.. uglavnom u slučaju Hrvatske izgubljen novac(taj državni deficit) dok u slučaju veće ekonomije, može imati smisla(donekle).
-kod nas očito nema, čak je i dalićka napisali doktorski rad mislim donekle na tu temu
Ili Sanaderove dvorane za rukometno prvenstvo su najbolji primjer propale državne investicije..

opet po meni ima i dobrih primjera, kada je ministarstvo obrane od domaćih proizvođača naručilo puške, tenkove i obuću za vojsku.. takve stvari trebaju, lova se vrti u hrvatskoj, multiplikativni efekti su dobri, domaće se firme razvijaju.. ugl stvari nisu crno-bijele

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:
Državni deficit apsolutno nema veze s profitom privatnih tvrtki niti sa štednjom građana. Ima veze samo s tim koliko država troši u odnosu na ono koliko ubere od poreza.

gdje završi novac iz deficita koji država potroši, na čijem računu?
kamo ode?

Uhljebu u državnoj službi, socijalnom slučaju, cigi u mahali, on kupi time nešto što nema trajnu vrijednost, od pive do auta, i novac jednostavno propadne.

novac ne može propasti, uvijek završi na nečijem računu

ako je na državnom računu minus 100 milijardi, na nečijim računima mora postojati + tih istih 100 milijardi

novac samo mijenja ruku, ne znači da je propao

naravno da je propao, ako uzmeš kredit od sto tisuća eura i zapiješ ga, to je kao da si spalio devedeset tisuća eura, isti kurac. Recimo da je deset tisuća profit proizvođača pića.

pa novac nije propao, završio je na računu vlasnika kafića i kao plaća njegovim konobarima

dakle o čemu govorimo? trebaš tečaj iz osnova aritmetike ili što?
ili ako zbrajanje i oduzimanje nije problem onda tečaj iz osnova računovodstva možda?

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:

deda na aparatima wrote:

marcellus wrote:
Državni deficit apsolutno nema veze s profitom privatnih tvrtki niti sa štednjom građana. Ima veze samo s tim koliko država troši u odnosu na ono koliko ubere od poreza.

gdje završi novac iz deficita koji država potroši, na čijem računu?
kamo ode?

Uhljebu u državnoj službi, socijalnom slučaju, cigi u mahali, on kupi time nešto što nema trajnu vrijednost, od pive do auta, i novac jednostavno propadne.

novac ne može propasti, uvijek završi na nečijem računu

ako je na državnom računu minus 100 milijardi, na nečijim računima mora postojati + tih istih 100 milijardi

novac samo mijenja ruku, ne znači da je propao

naravno da je propao, ako uzmeš kredit od sto tisuća eura i zapiješ ga, to je kao da si spalio devedeset tisuća eura, isti kurac. Recimo da je deset tisuća profit proizvođača pića.

pa novac nije propao, završio je na računu vlasnika kafića i kao plaća njegovim konobarima

dakle o čemu govorimo? trebaš tečaj iz osnova aritmetike ili što?
ili ako zbrajanje i oduzimanje nije problem onda tečaj iz osnova računovodstva možda?

i onda recimo konobar sa takvom plaćom, ide kupovati recimo njemačko uvozno auto.. njemačko uvozno auto plaćati u protuvrijednosti -ispijeni alkoholom.. time RH valuta čija se snaga temelji na ispijenom alkoholu ne vrijedi baš puno...