Re: Zasto postoji ista, a ne nista?

by Guest 27/4/2014, 14:00

Michael1 wrote:
povijesna metodologija nije znanost o metodi bavljenja povijescu.

Tako nešto ja nisam niti napisao. Ako tvrdiš da jesam, slobodno citiraj dijelove mojih postova u kojima po tebi ja tako nešto tvrdim.

Michael1 wrote:
Zapamti jednom za sva vremena, znanost ne naucava istinu

Naravno da znanost traži i naučava istinu.
Druga je priča što tu nije riječ o apsolutnoj istini. Znanost takvu ne bi mogla prepoznati čak niti da je dokuči, jer jednostavno ne postoji znanstvena metoda koja bi je kao apsolutnu mogla potvrditi.
Relativistički pristup u znanosti inače nije neka novost, a kamoli posebna novotarija.

Michael1 wrote:
Idi svojim putem u miru i ne provociraj postene ljude, ako si vec sam toliko pokvaren.

Pa ne mogu biti toliko pokvaren poput tebe pa makar dubio na glavi tako da ti definitivno nisi osoba koja bi se mogla žaliti na moje navodne osobine takvog tipa.
Što se tiče tvojih razmatranja o povijesti i posebno argumentima za tvrdnje o postojanju Isusa kao realne povjesne osobe, još jednom ti skrećem pažnju na knjižicu Tomislava Ivančića "Isus iz Nazareta povjesna osoba" u kojoj je ta problematika sasvim dobro apsolvirana.

by Guest 27/4/2014, 14:05

Michael1 wrote:
Uopce nema smisla diskutirati sa jednim covjekom, koji nije u stanju uvidjeti svoje zablude.

U pravu si. S tobom stvarno nema smisla raspravljati, jer nisi u stanju ni uvidjeti svoje zablude, a kamoli ih kao takve priznati, pogotovo javno.

Michael1 wrote:
Cijeli znanstveni mainstream zastupa teoriju etera u vidu raznih polja.

Ovo naravno uopće nije istina. O tome se rasprave vode, a već sam rekao da takvo poimanje etera nema veze sa onim iz 19. stoljeća.

Michael1 wrote:
VJEROVANJE je sve sto im preostaje!

Pa u konačnici se sve svodi na manje ili više argumentima opravdana vjerovanja.
Znanost ima svoja vjerovanja, a ti svoja.
Svakome njegovo i sve pet.

by Michael1 28/4/2014, 11:06

speare_shaker wrote:
Michael1 wrote:

Ovo naravno uopće nije istina.

Argumentiras iz pozicije, kao da bi znao sto je Istina!

by Michael1 28/4/2014, 11:10

Glupost i nerazboritost vodi ka uduplavanju stvarnosti. Ne postoji relativna i apsolutna Istina, nego samo i iskljucivo ISTINA, i ta je stvarno ultimativnog karaktera. Relativizam je obicna farsa ateistickog mainstreama, kako bi opravdao svoju nekompetentnost i neukost.

by Guest 28/4/2014, 13:24

Michael1 wrote:
Ne postoji relativna i apsolutna Istina

Naravno da postoje i jedna i druga.
Relativna je istina primjerice da je vrijeme trenutno ružno praktički u cijeloj Hrvatskoj i takvu smo sposobni spoznati.
Apsolutna istina naravno postoji u skladu sa logikom koja nam nalaže kako sveopća relativnost u konačnici postaje apsolutnom pa je kontradiktorno tvrditi kako je sve relativno odnosno da postoje samo relativne istine.
Međutim, problem je kod apsolutne istine da je kao takvu mi ipak nismo u stanju potpuno pouzdano spoznati i kao takvu dokazati, jer čak i da je spoznamo i objavimo, ne bismo je mogli kao takvu neprijeporno dokazati, jednostavno zato jer ne baratamo pouzdanom metodom u tom smislu.
U konačnici u ispravnost apsolutne istine odnosno one koju takvom poimamo možemo samo vjerovati i ništa više od toga.

by Michael1 28/4/2014, 13:41

speare_shaker wrote:
Michael1 wrote:
Ne postoji relativna i apsolutna Istina

Naravno da postoje i jedna i druga.
Relativna je istina primjerice da je vrijeme trenutno ružno praktički u cijeloj Hrvatskoj i takvu smo sposobni spoznati.
Apsolutna istina naravno postoji u skladu sa logikom koja nam nalaže kako sveopća relativnost u konačnici postaje apsolutnom pa je kontradiktorno tvrditi kako je sve relativno odnosno da postoje samo relativne istine.
Međutim, problem je kod apsolutne istine da je kao takvu mi ipak nismo u stanju potpuno pouzdano spoznati i kao takvu dokazati, jer čak i da je spoznamo i objavimo, ne bismo je mogli kao takvu neprijeporno dokazati, jednostavno zato jer ne baratamo pouzdanom metodom u tom smislu.
U konačnici u ispravnost apsolutne istine odnosno one koju takvom poimamo možemo samo vjerovati i ništa više od toga.

Objasni mi to.
Ruzno vrijeme, navodis kako bi opravdao svoju tvrdnju o relativnoj istini. U cemu se sastoji istina te tvrdnje?
Hahahahahahaha,,,,,,,,,,,

to su trivijalnosti svakodnevnog razuma, a ne znanstveno verificirana istina.
Trebas definirati sto podrazumijevas pod pojmom "ruzno", a sto pod "lijepo", zatim sto pod pojmom vrijeme, pa onda sto pod pojmom trenutno, i pod pojmom u cijeloj Hrvatskoj. To je samo par pojmova, koje moras definirati, kako bi mogao logicno tvrditi sto si tvrdio. Uzaludan ti je trud, jer nisi u stanju znati sve moguce pojedinosti tih sustava, koji se pod tim pojmovima kriju.

by Guest 28/4/2014, 20:05

Michael1 wrote:
Ruzno vrijeme, navodis kako bi opravdao svoju tvrdnju o relativnoj istini. U cemu se sastoji istina te tvrdnje?
Hahahahahahaha,,,,,,,,,,, to su trivijalnosti svakodnevnog razuma, a ne znanstveno verificirana istina.
Trebas definirati sto podrazumijevas pod pojmom "ruzno", a sto pod "lijepo", zatim sto pod pojmom vrijeme, pa onda sto pod pojmom trenutno, i pod pojmom u cijeloj Hrvatskoj. To je samo par pojmova, koje moras definirati, kako bi mogao logicno tvrditi sto si tvrdio.
Uzaludan ti je trud, jer nisi u stanju znati sve moguce pojedinosti tih sustava, koji se pod tim pojmovima kriju.

Čuj njega!
Naravno da treba definirati što je ružno a što lijepo, ali to je zapravo nevažno jer je sa točke gledišta mnogih ljudi kišno vrijeme ružno i za njih to predstavlja jednu relativnu istinu.
Nije znanstveno verificirana istina?
Pa gle, sve su znanstveno verificirane istine zapravo sa naše točke gledišta relativne istine, jer čak i ako su kojim slučajem apsolutno istinite, mi ih kao takve ne možemo neprijeporno prepoznati i potvrditi, jer jednostavno ne baratamo dovoljno pouzdanim metodama u tom smislu.
Nije neophodno poznavati sve pojedinosti unutar sustava o kojima je riječ kako bih bio svijestan te vrlo jednostavne notorne istine.

by Michael1 29/4/2014, 08:42

speare_shaker wrote:
Michael1 wrote:
Ruzno vrijeme, navodis kako bi opravdao svoju tvrdnju o relativnoj istini. U cemu se sastoji istina te tvrdnje?
Hahahahahahaha,,,,,,,,,,, to su trivijalnosti svakodnevnog razuma, a ne znanstveno verificirana istina.
Trebas definirati sto podrazumijevas pod pojmom "ruzno", a sto pod "lijepo", zatim sto pod pojmom vrijeme, pa onda sto pod pojmom trenutno, i pod pojmom u cijeloj Hrvatskoj. To je samo par pojmova, koje moras definirati, kako bi mogao logicno tvrditi sto si tvrdio.
Uzaludan ti je trud, jer nisi u stanju znati sve moguce pojedinosti tih sustava, koji se pod tim pojmovima kriju.

Čuj njega!
Naravno da treba definirati što je ružno a što lijepo, ali to je zapravo nevažno jer je sa točke gledišta mnogih ljudi kišno vrijeme ružno i za njih to predstavlja jednu relativnu istinu.
Nije znanstveno verificirana istina?
Pa gle, sve su znanstveno verificirane istine zapravo sa naše točke gledišta relativne istine, jer čak i ako su kojim slučajem apsolutno istinite, mi ih kao takve ne možemo neprijeporno prepoznati i potvrditi, jer jednostavno ne baratamo dovoljno pouzdanim metodama u tom smislu.
Nije neophodno poznavati sve pojedinosti unutar sustava o kojima je riječ kako bih bio svijestan te vrlo jednostavne notorne istine.

Itekako je potrebno poznavati sve parametre jednog sustava, kako bi o istom mogao donositi mjerodavne sudove. To je logika, na kojoj se bazira cijela znanost. Medjutim, nama ljudima je uskraceno znanje tih svih mogucih parametara jednog sustava, i zato mi nismo u stanju govoriti o istini. Ergo, znanost niti uci, niti moze uciti ISTINU. Aproksimacije i plauzibilna rjesenja, to je domena znanosti.

Ako me zelis shvatiti, ovdje ti donosim analogiju sa "ruznim" vremenom. Sto je za tebe "ruzno" u pustinjskim krajevima je lijepo. Ako tamo kisa pada, onda je to najljepse vrijeme za te stanovnike.

by Guest 29/4/2014, 09:26

Michael1 wrote:
Itekako je potrebno poznavati sve parametre jednog sustava, kako bi o istom mogao donositi mjerodavne sudove. To je logika, na kojoj se bazira cijela znanost. Medjutim, nama ljudima je uskraceno znanje tih svih mogucih parametara jednog sustava, i zato mi nismo u stanju govoriti o istini.

Pa to je svakako dobro i poželjno, ali nije neophodno, ako sustav daje predvidljive rezultate odnosno ako jednostavno funkcionira na predvidljiv način. Kada kažem predvidljiv, to ne podrazumjeva einsteinovski rigidni determinizam kojega je Heisenbergovo načelo neodređenosti bacilo u prašinu jednom za svagda.
Svemir funkcionira, znali mi sve o njemu ili ne.
I mi smo na osnovu onoga što znamo, a to uopće nije malo, u stanju i potpuno opravdano govoriti o istini odnosno o svim relativnim istinama koje smo spoznali i koje ćemo tek spoznati.

Michael1 wrote:
Ergo, znanost niti uci, niti moze uciti ISTINU. Aproksimacije i plauzibilna rjesenja, to je domena znanosti.

Znanost svakako ne posreduje nikakve apsolutne istine čak i ako ih na neki način uspije i dokučiti jednostavno zato jer nema metode koja bi neku istinu mogla prepoznati i potvrditi kao apsolutnu.
Zato je jedino ispravno sve znanstvene istine prikazivati kao one relativnog tipa.
Činjenica da je tu riječ o plauzabilnim rješenjima pa i aproksimacijama ne mijenja puno na stvari.
Usput rečeno, aproksimacije su u puno većoj mjeri prisutne u klasičnoj fizici, koja je u cijelosti fenomenološka, za razliku od puno potentnije kvantne fizike koja je doduše u konačnici također fenomenološka, ali u puno manjoj mjeri od klasične fizike.
Ta fenomenološka odrednica neke teorije znači da nastoji sažeto opisati eksperimentalne podatke u nekom ograničenom području fizike i tako u konačnici doći do neke relativne istine u tom smislu.
Što je još jedna potvrda kako postoje ne samo apsolutne nego i relativne istine.

Michael1 wrote:
Ako me zelis shvatiti, ovdje ti donosim analogiju sa "ruznim" vremenom. Sto je za tebe "ruzno" u pustinjskim krajevima je lijepo. Ako tamo kisa pada, onda je to najljepse vrijeme za te stanovnike.

Upravo tako!
Za njih je to jedna relativna istina sa njihove sadašnje relativne točke gledišta, a za mene sa moje sadašnje relativne točke da je kišno vrijeme zapravo jako ružno, ne samo zbog mogućnosti od pojave novih poplava.
Kada bi se okolnosti promjenile pa u Hrvatskoj zavladale velike vrućine praćene gadnom sušom, moja bi se relativna točka gledišta također promjenila pa bi tada percepcija po kojoj je (umjereno, a ne olujno) kišno vrijeme zapravo predstavljalo jako lijepo vrijeme postala jedna moja nova relativna istina.
Dakle, mi smo jednostavno prisiljeni sve istine kojima baratamo doživljavati kao relativne, a ako hoćemo znati one apsolutne odnosno ako hoćemo spoznati Istinu, morat ćemo sačekati smrt našeg materijalnog tijela, ali ćemo morati biti i spremni na suočavanje sa Istinom, što za premnoge neće baš predstavljati ugodno iskustvo.
Sve to proizlazi iz ograničene ljudske prirode odnosno iz nesavršenosti tako tipične za ljude pa u konačnici i za svijet kao cijeloviti fenomen.

by Michael1 29/4/2014, 12:34

speare_shaker wrote:
Michael1 wrote:
Itekako je potrebno poznavati sve parametre jednog sustava, kako bi o istom mogao donositi mjerodavne sudove. To je logika, na kojoj se bazira cijela znanost. Medjutim, nama ljudima je uskraceno znanje tih svih mogucih parametara jednog sustava, i zato mi nismo u stanju govoriti o istini.

Pa to je svakako dobro i poželjno, ali nije neophodno, ako sustav daje predvidljive rezultate odnosno ako jednostavno funkcionira na predvidljiv način. Kada kažem predvidljiv, to ne podrazumjeva einsteinovski rigidni determinizam kojega je Heisenbergovo načelo neodređenosti bacilo u prašinu jednom za svagda.
Svemir funkcionira, znali mi sve o njemu ili ne.
I mi smo na osnovu onoga što znamo, a to uopće nije malo, u stanju i potpuno opravdano govoriti o istini odnosno o svim relativnim istinama koje smo spoznali i koje ćemo tek spoznati.

Michael1 wrote:
Ergo, znanost niti uci, niti moze uciti ISTINU. Aproksimacije i plauzibilna rjesenja, to je domena znanosti.

Znanost svakako ne posreduje nikakve apsolutne istine čak i ako ih na neki način uspije i dokučiti jednostavno zato jer nema metode koja bi neku istinu mogla prepoznati i potvrditi kao apsolutnu.
Zato je jedino ispravno sve znanstvene istine prikazivati kao one relativnog tipa.
Činjenica da je tu riječ o plauzabilnim rješenjima pa i aproksimacijama ne mijenja puno na stvari.
Usput rečeno, aproksimacije su u puno većoj mjeri prisutne u klasičnoj fizici, koja je u cijelosti fenomenološka, za razliku od puno potentnije kvantne fizike koja je doduše u konačnici također fenomenološka, ali u puno manjoj mjeri od klasične fizike.
Ta fenomenološka odrednica neke teorije znači da nastoji sažeto opisati eksperimentalne podatke u nekom ograničenom području fizike i tako u konačnici doći do neke relativne istine u tom smislu.
Što je još jedna potvrda kako postoje ne samo apsolutne nego i relativne istine.

Michael1 wrote:
Ako me zelis shvatiti, ovdje ti donosim analogiju sa "ruznim" vremenom. Sto je za tebe "ruzno" u pustinjskim krajevima je lijepo. Ako tamo kisa pada, onda je to najljepse vrijeme za te stanovnike.

Upravo tako!
Za njih je to jedna relativna istina sa njihove sadašnje relativne točke gledišta, a za mene sa moje sadašnje relativne točke da je kišno vrijeme zapravo jako ružno, ne samo zbog mogućnosti od pojave novih poplava.
Kada bi se okolnosti promjenile pa u Hrvatskoj zavladale velike vrućine praćene gadnom sušom, moja bi se relativna točka gledišta također promjenila pa bi tada percepcija po kojoj je (umjereno, a ne olujno) kišno vrijeme zapravo predstavljalo jako lijepo vrijeme postala jedna moja nova relativna istina.
Dakle, mi smo jednostavno prisiljeni sve istine kojima baratamo doživljavati kao relativne, a ako hoćemo znati one apsolutne odnosno ako hoćemo spoznati Istinu, morat ćemo sačekati smrt našeg materijalnog tijela, ali ćemo morati biti i spremni na suočavanje sa Istinom, što za premnoge neće baš predstavljati ugodno iskustvo.
Sve to proizlazi iz ograničene ljudske prirode odnosno iz nesavršenosti tako tipične za ljude pa u konačnici i za svijet kao cijeloviti fenomen.

Ovdje se radi o principijelnim stavovima filozofije i metafizike, a ne empirijskim spoznajama Koje uopce nisu relevantne za konacne i temeljite sudove, a to empiricarima nije jasno, pa prelaze glatko iz empirijskog spoznajnog zakljucivanja u metafiziku same sustine problema koji obradjuju. Zato se mora prihvatiti cinjenica, da znanost niti je u stanju naucavati istinu, niti to cini. Najveci znanstveni domet u spoznaji "biti" neke stvari sastoji se od plauzibilne interpretacije. Zato se teorije iskljucivo mogu falsificirati, a ne verificirati.

by Guest 29/4/2014, 13:31

Michael1 wrote:
Zato se mora prihvatiti cinjenica, da znanost niti je u stanju naucavati istinu, niti to cini. Najveci znanstveni domet u spoznaji "biti" neke stvari sastoji se od plauzibilne interpretacije.

Pa plauzabilne intepretacije i jesu znanstvene (relativne) istine!

Michael1 wrote:
Zato se teorije iskljucivo mogu falsificirati, a ne verificirati.

Mogu se i verificirati opažanjima odnosno eksperimentima, a mogu se i opovrgavati i krivotvoriti putem opažanja odnosno eksperimenta
Dapače, ako se neka teorija ne može i verificirati, opovrgavati te krivotvoriti, ne može se smatrati znanstvenom teorijom.
Druga je priča što je glavni cilj znanstvenih provjera opovrgavanje, a ne dokazivanje neke teorije.
Znaš zašto?
Zato jer je jedan univerzalni zakon prirode praktički nemoguće apsolutno dokazati jer se odnosi na ogroman broj pojedinačnih slučajeva, a eksperimentalno se može provjeriti samo mali dio takvih. Ali je zato zakon moguće opovrći samo jednim jedinim nalazom koji se odnosi samo na jedan jedini takav slučaj.
Zbog toga se čisto iz praktičnih razloga pristaje na to kako je znanstvenu hipotezu moguće potvrditi samo jednim nalazom, ali isto tako i opovrgnuti, a zbog toga se i svaku znanstvenu teoriju smatra samo privremenom.
Jer je nikada nije moguće u potpunosti odnosno apsolutno dokazati.
Doduše, uvijek se može sumnjati na mjerodavnost i objektivnost eksperimentatora te ispravnost opreme koju koristi pa su i u tom smislu neophodne određene mjere predostrožnosti odnosno provjere.

by Michael1 29/4/2014, 14:37

speare_shaker wrote:
Michael1 wrote:
Zato se mora prihvatiti cinjenica, da znanost niti je u stanju naucavati istinu, niti to cini. Najveci znanstveni domet u spoznaji "biti" neke stvari sastoji se od plauzibilne interpretacije.

Pa plauzabilne intepretacije i jesu znanstvene (relativne) istine!

Michael1 wrote:
Zato se teorije iskljucivo mogu falsificirati, a ne verificirati.

Mogu se i verificirati opažanjima odnosno eksperimentima, a mogu se i opovrgavati i krivotvoriti putem opažanja odnosno eksperimenta
Dapače, ako se neka teorija ne može i verificirati, opovrgavati te krivotvoriti, ne može se smatrati znanstvenom teorijom.
Druga je priča što je glavni cilj znanstvenih provjera opovrgavanje, a ne dokazivanje neke teorije.
Znaš zašto?
Zato jer je jedan univerzalni zakon prirode praktički nemoguće apsolutno dokazati jer se odnosi na ogroman broj pojedinačnih slučajeva, a eksperimentalno se može provjeriti samo mali dio takvih. Ali je zato zakon moguće opovrći samo jednim jedinim nalazom koji se odnosi samo na jedan jedini takav slučaj.
Zbog toga se čisto iz praktičnih razloga pristaje na to kako je znanstvenu hipotezu moguće potvrditi samo jednim nalazom, ali isto tako i opovrgnuti, a zbog toga se i svaku znanstvenu teoriju smatra samo privremenom.
Jer je nikada nije moguće u potpunosti odnosno apsolutno dokazati.
Doduše, uvijek se može sumnjati na mjerodavnost i objektivnost eksperimentatora te ispravnost opreme koju koristi pa su i u tom smislu neophodne određene mjere predostrožnosti odnosno provjere.

Ti i tvoja logika ste uvjek na ratnoj nozi.
Matematicki formalizmi u fizikalnoj domeni podlijezu aksiomu "tertium non datur".

Zasto? Pa vrlo jednostavno:
Ako imas jednu crvenu jabuku u vreci punoj jabuka, onda ti je vrlo lagano preispitati cijelu stvar i uvjeriti se u ispravnost te tvrdnje, ako vrecu ispraznis i nadjes tu crvenu jabuku. Dakle po principu, ili ili, tertium non datur stizes ka svom cilju, jer jedna tvrdnja ne moze biti istovremeno i ispravna i neispravna. Popperova argumentacija o jednom crnom labudu. ( "Svi labudovi su bjeli!" ). Dovoljna je spoznaja o samo jednom labudu koji bi bio crn, i ta tvrdnja je oborena. Medjutim, ako ti imas u "vreci" beskonacni broj jabuka, onda ti nisi vise u stanju preispitati tu tvrdnju, jer se radi o beskonacnosti, koju fizika ne poznaje. To su iskljucivo matematicke apstrakcije.

by Guest 29/4/2014, 18:40

Michael1 wrote:
Ako imas jednu crvenu jabuku u vreci punoj jabuka, onda ti je vrlo lagano preispitati cijelu stvar i uvjeriti se u ispravnost te tvrdnje, ako vrecu ispraznis i nadjes tu crvenu jabuku. Dakle po principu, ili ili, tertium non datur stizes ka svom cilju, jer jedna tvrdnja ne moze biti istovremeno i ispravna i neispravna. Popperova argumentacija o jednom crnom labudu. ( "Svi labudovi su bjeli!" ). Dovoljna je spoznaja o samo jednom labudu koji bi bio crn, i ta tvrdnja je oborena.

Sve pet, ali ja sam ovdje govorio isključivo o emprijskim problemima u verificiranju i opovrgavanju znanstvenih teorija, pa sam i spomenuo da se određenim postupcima pribjegava iz praktičnih razloga, a za to je kako za verificiranje tako i za opiovrgavanje znanstvene hipoteze dovoljan samo jedan opažački nalaz odnosno eksperiment.
A upravo sa iste (empirijske) pozicije...

Michael1 wrote:
Medjutim, ako ti imas u "vreci" beskonacni broj jabuka, onda ti nisi vise u stanju preispitati tu tvrdnju, jer se radi o beskonacnosti, koju fizika ne poznaje. To su iskljucivo matematicke apstrakcije.

... nisam ni spomenio beskonačnost nego samo ogroman (a ne beskonačan) broj slučajeva koje bi sve trebalo pojedinačno eksperimentalno provjeriti kako bi se verificirao neki univerzalni zakon, a to je praktički nemoguće učiniti jer se eksperimentalno može provjeriti samo mali dio takvih.
Upravo iz tog razloga se u empiriji pristaje na to kako je znanstvenu hipotezu moguće potvrditi samo jednim nalazom, ali isto tako i opovrgnuti također samo jednim nalazom.
U konačnici metodologija znanosti nikada ne opravdava samo jednu ispravnu strategiju.

by Sora 30/4/2014, 09:24

zakoni u prirodoslovlju važe kao dio sustava
to je poznato svakom osim onima koji se ... (neizravno) bave pitanjima BIG BENGA i pritom se tresu od straha

e pa dečeci...hahaha otkuda vam samo toliko vremena na prosipavanje iz šupljega u prazno
ili vam je to POSEL?

by Michael1 30/4/2014, 14:12

Sora wrote:zakoni u prirodoslovlju važe kao dio sustava
to je poznato svakom osim onima koji se ... (neizravno) bave pitanjima BIG BENGA i pritom se tresu od straha
e pa dečeci...hahaha otkuda vam samo toliko vremena na prosipavanje iz šupljega u prazno
ili vam je to POSEL?

Ali odkuda zakoni tom sustavu, nisi nam priopcio?
Zasto? lol!

by Michael1 30/4/2014, 16:03

speare_shaker wrote:
Michael1 wrote:
Ako imas jednu crvenu jabuku u vreci punoj jabuka, onda ti je vrlo lagano preispitati cijelu stvar i uvjeriti se u ispravnost te tvrdnje, ako vrecu ispraznis i nadjes tu crvenu jabuku. Dakle po principu, ili ili, tertium non datur stizes ka svom cilju, jer jedna tvrdnja ne moze biti istovremeno i ispravna i neispravna. Popperova argumentacija o jednom crnom labudu. ( "Svi labudovi su bjeli!" ). Dovoljna je spoznaja o samo jednom labudu koji bi bio crn, i ta tvrdnja je oborena.

Sve pet, ali ja sam ovdje govorio isključivo o emprijskim problemima u verificiranju i opovrgavanju znanstvenih teorija, pa sam i spomenuo da se određenim postupcima pribjegava iz praktičnih razloga, a za to je kako za verificiranje tako i za opiovrgavanje znanstvene hipoteze dovoljan samo jedan opažački nalaz odnosno eksperiment.
A upravo sa iste (empirijske) pozicije...

Da li se ta ista empirijska pozicija moze prevariti ili ne?
Sto ti znaci anizotropija CMB?

by Guest 1/5/2014, 10:16

Michael1 wrote:
Cak je i sam Einstein vjerovao da postoji eter. Ako ga je u STR eliminirao, uveo ga je u OTR.

A znaš li zašto?
Zato što je Einstein bio veoma sklon hipotezi da se sve u konačnici u fizikalnoj stvarnosti može svesti na valove te kako je materija u svojem čvrstom obliku neka vrsta "iluzije krutosti".
A kako teorije etera barataju samo sa valovima, a ne i česticama, takvo je Einsteinovo promišljanje išlo na ruku pokušajima ponovnom uvođenju etera u fiziku na mala vrata.
Međutim, cijela stvar je pukla sa jasnim otkrićem dualne valno/čestične prirode kvantne stvarnosti, a kako teorije etera barataju samo valovima, kvantna fizika im je zapravo zadala smrtni udarac od kojeg se još nisu oporavile.
A kvantna fizika je danas zapravo najpotentniji dio moderne fizike čiji je Standardni model potvrđen bezbrojnim pokusima odnosno opažačkim nalazima, a nije oboren niti jednim jedinim.
Einstein je to shvatio, međutim, i dalje je praktički cijeli život nastojao doći do otkrića jedne jedinstvene jednadžbe koja bi ne samo kvantno dešifrirala njegovu OTR nego i objedinila sve sile i sva polja i koja bi u konačnici baratala samo valovima.
U tome ipak nije uspio, pa je tako njegov neuspjeh predstavljao i neuspjeh povratka etera u nekom obliku.
Na tom je tragu pokušaja kreiranja neke GUT (Grand Unified Theory) odnosno TOE (Theory Of Everything) i došlo do pojave Teorije struna koja sve fizikalne fenomene, svu energomateriju u konačnici prikazuje kao titranja struna odnosno valove na strunama, pa time otvara mogućnost konačnog povratka etera.
Međutim, kako je to već dobro poznato, TS boluje ne samo od manjka opažačkih nalaza koji bi ju potvrdili nego i od nekonzistentne matematike na čijim temeljima leži, jer su se napori u smislu renormalizacije jednadžbi jednostavno pokazali neuspješnima.
Čekamo daljni razvoj događaja, a do nekog ozbiljnijeg napretka ili konačnog opovrgavanja TS-a bi moglo doći ili na način poboljšavanja matematike i uvođenja novih kvalitetnijih matematičkih metoda u objašnjenja TS ili na način stvaranja jačih akceleratora koji bi bili u stanju prodrijeti čak i u Planckovu duljinu za što sada tehnologija jednostavno ne postoji.
Međutim, nešto je drugo tu sad zanimljivo primjetiti.
Naime, po tvojim i henokovim naporima da TS prikažu kao samo jednu besplodnu matematičku špekulaciju s jedne strane i onima usmjerenima ka povratku etera s druge strane, očito je da niti jedan niti drugi ne znate kako bi ovim potonjim zapravo odgovarala opažačka potvrda ispravnosti Teorije struna, jer bi se na taj način u mainstream fiziku vratio i eter.
Patetični ste obojica, zaista.
Ako želite vratiti eter u mainstream fiziku, zapravo bi cijelo vrijeme bilo bolje da žestoko podupirete Teoriju struna i slična rješenja koja u konačnici barataju samo valovima.

by Michael1 1/5/2014, 11:41

speare_shaker wrote:
Michael1 wrote:
Cak je i sam Einstein vjerovao da postoji eter. Ako ga je u STR eliminirao, uveo ga je u OTR.

A znaš li zašto?

Meni nisu potrebna objasnjavanja, ali ja imam jedno drugo pitanje: sto fizika podrazumijeva pod tromom masom, i zasto se taj pojam uveo u fiziku?

by Guest 2/5/2014, 09:04

Michael1 wrote:
Meni nisu potrebna objasnjavanja

Pa sudeći po stavovima koje iznosiš, itekako su ti potrebna, a pojasnio sam u svom prethodnom postu i zašto.
Da imaš imalo znanja i pameti ne bi s jedne strane inzistirao na opciji etera, a onda s druge napadao upravo one fizikalne špekulacije i hipoteze koje ostavljaju mogućnost povratka tog istog etera poput primjerice Teorije struna.
I ponavljam, hipotezi etera smrtni udarac nije zapravo zadao M-M eksperiment, nije to učinila niti Einsteinova STR, nego je to učinila kvantna fizika kao najvitalniji dio današnje fizike, sa svojim otkrićem dualne valno/čestične prirode čestica.
No, ako baš inzistiraš na tome da ostaneš neuko spadalo i da se i dalje sramotiš svojim nemuštim upisima u kojima samome sebi bezbroj puta uspjevaš uskočiti u usta, na volju ti.

by Michael1 2/5/2014, 14:59

speare_shaker wrote:
Michael1 wrote:
Meni nisu potrebna objasnjavanja

Pa sudeći po stavovima koje iznosiš, itekako su ti potrebna, a pojasnio sam u svom prethodnom postu i zašto.
Da imaš imalo znanja i pameti ne bi s jedne strane inzistirao na opciji etera, a onda s druge napadao upravo one fizikalne špekulacije i hipoteze koje ostavljaju mogućnost povratka tog istog etera poput primjerice Teorije struna.
I ponavljam, hipotezi etera smrtni udarac nije zapravo zadao M-M eksperiment, nije to učinila niti Einsteinova STR, nego je to učinila kvantna fizika kao najvitalniji dio današnje fizike, sa svojim otkrićem dualne valno/čestične prirode čestica.
No, ako baš inzistiraš na tome da ostaneš neuko spadalo i da se i dalje sramotiš svojim nemuštim upisima u kojima samome sebi bezbroj puta uspjevaš uskočiti u usta, na volju ti.

Ma ti si obicni neuki bedak. Svjetlost niti je val, niti je cestica. Svjetlost je energetsko stanje! Dokazi mi da je svjetlost val ili cestica?

Svi pokusi koji se u tom pravcu interpretiraju tako, nisu relevantni, jer se to cini, kako bi se udovoljilo teorijama, a ne stvarnom stanju stvari. Tko je ikada vidio foton ili elektron? Niti govora! Cak ni indirektnim putem ne dolazis do tih spoznaja, nego je sve obicna spekulacija.

Idi svojim putem i ne trolaj, ako vec ne znas sto je znanost. Daj molim te objelodani mi svoju struku, da svi vide o kakvom trollu je tu rijec.
Hvala!

by Michael1 2/5/2014, 15:03

speare_shaker wrote:
Michael1 wrote:
Meni nisu potrebna objasnjavanja

Pa sudeći po stavovima koje iznosiš, itekako su ti potrebna, a pojasnio sam u svom prethodnom postu i zašto.

Cekam odgovor na moje pitanje! Zasto ne odgovaras na pitanja koja ti se postave?
Ne koristi tebi googleanje, jer u internetu neces Naci izvorne radove o nekim stvarima i problemima, kako ich znanstvenici stvarno vide.

Za to je potrebna primarna i izvorna literatura, kojom ti ne baratas.
Ti procitas neku popularno znanstvenu knjigu i misljenja si, da je to cijela znanonost.
E vidis, tome nije tako.
I prestani konacno pisati o onom, o cemu sam te poucio, o eteru. Eter se nije dokinuo, nego jednostavno preimenovao.

by Sponsored content