Od tog prijesnog, dogovorenog zločina možda je gori samo onaj sastanak u Wannseeu 1942., ali metoda i bešćutnost, siguran sam, uvlas je ista

dijagram wrote:

jastreb wrote:

Noor wrote:

jastreb wrote:
Mislis li da nadzor ne progleda kroz prste?

pa prijavi ga

I bih,da vidim da ne stavi nosivu gredu,ili betonski stup,gdje treba bit.

Da mi je znato kako bi ti to vidio, gdje sto nedostaje a treba biti:)

ae, treba i projekt imati

veber wrote:

jasambrend wrote:

veber wrote:a prije nego kaj počneš bulaznit, frend mi je imao betonaru.
iz svakog miksera se uzimao uzorak, na šalungu bi se stavila markica kada je napravlje, od kuda je cement, agregat, omjeri.
kada je prodao austrijancima betonaru, oni su uredno pospremili epruvete.

a, vaši omjeri 1:4:1 u lopatama su vrlo stručni.

Dok drži šalung, drži i beton...

ma jebote kućne betonaže.


i onda veli ispralo deku.

Ja samo takvima vjerujem.

Ovo kaj drugi smučkaju nemam baš povjerenja u njih.

Al nema više tih betonaža.

veber wrote:

Sovak wrote:

kaya wrote:

marcellus wrote:Tomić po običaju sere - ako je "korupcija" izvadila željezo i beton iz zgrada to je napravila u njegovoj voljenoj jugi, jer u Petrinji u zadnjih 30 godina nije sagrađeno skoro ništa, a ono malo što je sagrađeno se nije srušilo. Srušilo se ono što je građeno u jugi.

Nisi baš u pravu. Država mu je obnovila srušenu kuću. Bez željeza očito. Poslagali kockice jebate. Zato se i ruši tako.
U jugi je poslje potresa u skopju donesen zakon kojim sve zgrade moraju izdržati potrese do nekog stupnja. Zato je i zagreb na broju. One se ljuljaju, drmaju ali drži ih željezo. Točno čuješ kako se ljulja i škripi to željezo u potresu kada zaljulja konstrukciju ali se drže.
Novije su isto vjerojatno tako rađene.

Moja izgleda je.

Novogradnja, ima pet godina.

Jebatekrv na zadnjem potresu ljuljali smo se na 6° da smo se žena i ja zagrlili i oprostili se.


Kad je prestalo niti jedna pločica nije šprungirala, a kamoli pukotina u zidu.

normalno da se ljuljaju.
berem si ženu zagrlil
kod mene se isto zgrada ljuljala, samo je dobro napravljena i nije joj nikaj.

najgora gradnja je od 1989e pa do 2000e.
bez ikakvog projekta, nadzora.
za zgrade.

privatni objekti su se svakako gradili, ali tko je bio malo obrazovanijij predimenzionirao je sve.

Ja svoju groficu furt grlim.

veber wrote:

jasambrend wrote:

veber wrote:a prije nego kaj počneš bulaznit, frend mi je imao betonaru.
iz svakog miksera se uzimao uzorak, na šalungu bi se stavila markica kada je napravlje, od kuda je cement, agregat, omjeri.
kada je prodao austrijancima betonaru, oni su uredno pospremili epruvete.

a, vaši omjeri 1:4:1 u lopatama su vrlo stručni.

Dok drži šalung, drži i beton...

ma jebote kućne betonaže.


i onda veli ispralo deku.

norka, a kaj nije tako.
frend me pozvao na betonažu temelja za ogradu.
on i ja napravili šalunge, postavili armaturu. ograda kaskadna, armatura 10ka.
i drugi tjedan ajmo mi betonirat.
frend na šalungu
njegov sin na tačkama
ja na mješalici.

popizdio sam s brojanjem na lopate. 
dok je vreća nova ugrabiš punu lopatu, kasnije se omjeri povećavaju.

onda sam odokativno omjer lopata cementa pretvorio u kantu, šoder isto.
s tim da je sinek u luftu radio omjere u kantama.

i onda vele voda mi je sprala deku.
ili zid.

Do čega ste vi dvoeli gradnju skloništa od kiše, zaisukrta...

aben wrote:Do čega ste vi dvoeli gradnju skloništa od kiše, zaisukrta...

To ti je građevinska mafija. Sve bi samo certificirali... :)

aben wrote:Do čega ste vi dvoeli gradnju skloništa od kiše, zaisukrta...

a da ne tipkam o stručnjacima koji viču daj vode steže se.
samo daj vode.
kao da je beton tijesto sol u solani pa ako dodaš vode ne bu se sol kristalizirala.

a, daj vode, daj vodeeee, samo ispiru cement a faza krućenja je tu.

jebo vas meštri od lopate, šodra i vreće cementa.

ovo je majstor mislio meni podvaliti...sa žutim pijeskom (zemlja) zamiješao beton i njime "učvrstio" prstenove i okvire za LJŽC poklopce šahti i slivnike
onda sam dala nalog da se naveze 30 tonski kamion na to, pa je mudrijaš onda štemao, vadio i radio ispočetka  

Di je meni moj levijatan...

Noor wrote:ovo je majstor mislio meni podvaliti...sa žutim pijeskom (zemlja) zamiješao beton i njime "učvrstio" prstenove i okvire za LJŽC poklopce šahti i slivnike
onda sam dala nalog da se naveze 30 tonski kamion na to, pa je mudrijaš onda štemao, vadio i radio ispočetka  

tvoja sjena je desna.
babaroga

Noor wrote:

dijagram wrote:

jastreb wrote:

Noor wrote:
pa prijavi ga

I bih,da vidim da ne stavi nosivu gredu,ili betonski stup,gdje treba bit.

Da mi je znato kako bi ti to vidio, gdje sto nedostaje a treba biti:)

ae, treba i projekt imati

Pa valjda sam i ja ovih godina nesto naucio.

U stvari i bez projekta vec pretpostavljas gdje ide stup,gdje nosiva greda,koliko zona mreze,na kojem mjestu se stavljaju sipke za pojacanje i sl.

aben wrote:Di je meni moj levijatan...

Esi vidija? Ovi bi apotekarskim žlicama mirili omjere... :)

marcellus wrote:Srušilo se ono što je građeno u jugi.

Moja zrada izgrađena 1968. g. po JUS-u, navodno za 9 stupnjeva. Ne znam da li bi to stvarno i izdržala, ali u ova dva prošlogodišnja potresa ni komadić žbuke nije s nje otpao, a kamoli da je negdje napukao koji zid. Tak' da, ono... 

jastreb wrote:

Noor wrote:

dijagram wrote:

jastreb wrote:
I bih,da vidim da ne stavi nosivu gredu,ili betonski stup,gdje treba bit.

Da mi je znato kako bi ti to vidio, gdje sto nedostaje a treba biti:)

ae, treba i projekt imati

Pa valjda sam i ja ovih godina nesto naucio.

U stvari i bez projekta vec pretpostavljas gdje ide stup,gdje nosiva greda,koliko zona mreze,na kojem mjestu se stavljaju sipke za pojacanje i sl.

poslijepodne određuješ di će grede i stupovi ujutro.
teodolit ti je rookija

daj ne bulazni.

jasambrend wrote:

aben wrote:Di je meni moj levijatan...

Esi vidija? Ovi bi apotekarskim žlicama mirili omjere... :)

Ma kako samo ozbiljni ostanu dok to govoru..

aben wrote:

jasambrend wrote:

aben wrote:Di je meni moj levijatan...

Esi vidija? Ovi bi apotekarskim žlicama mirili omjere... :)

Ma kako samo ozbiljni ostanu dok to govoru..

sukladno temi, jel vidis sad u potresu koliko je to vazno i ozbiljno
ili je tebi smijesno?

AssadNaPodmornici wrote:

kaya wrote:To u novijoj zgradi, a u mojoj , iz juge, mayke mi ko to ne bi atomsku izdržalo.
Samo željeznu konskonstrukciju čuješ da ljulja, drma i ništa kad se smiri.

frend inžinjer mi je pričao , kada bi bio sa starijim inžinjerima koji rade na novogradnjama i koji su bili mladi inžinjeri u yugi..

kada se stavljalo željezo u yugi, često bi u zgrade stavili "još više željeza" nego što treba i govorili bi "ionako država to plaća"
a u privatnim firmama sada da se gleda uštediti gdje se god može..

ali opet.. bilo je krađa u građevinskom sektoru i u yugi, kao što sada imaš vrhunskih građevinskih firmi.. mislim da su zgrade zadnjih 10ak godina OK, što sam čuo od frendova inžinjera..

ali sigurno građevinski sektor u yugi je bio pun kurac jači nego ovo što imamo danas.. to je istina.. to je jedna od rijetkih ali bitinih stvari gdje je yuga bila dosta jača od RH..

ako netko stavlja "još vise" nego je proracunom usvojeno znaci da nije siguran u ono sto radi odnosno to je los strucnjak
kolicina čelika koji se ugradjuje u AB element dobije se iskljucivo statickim proracunom elementa (i cijele konstrukcije jer element je obicno samo njen dio)
za to je potrebno, odrediti korektno sva opterecenja na promatrani element(npr.GREDU, PLOCU, KONZOLU...)
stalno opterecenje, vlastita tezina elementa plus dodatno stalno opterecenje, te promjenjivo ( snijeg, vjetar, ljudi, namjestaj...)
opterecenja valja rasporediti po elementu,primjerice gredi, te mogu biti kontinuirana, tockasta, ili njihova kombinacija
Zatim se ovisno elementu, njegovom rasponu primjerice neke grede za zadano opterecenje izracunaju momenti savijanja, uzduzne i poprecne sile.
valja izraditi tzv MTN dijagrame ( MOMENT, TRANSVERZALNE I UZDUZNE SILE)
tek onda se pristupa dimenzioniranju grede( odredjuje njen presjek, visina i sirina, te povrsina armature, te njen raspored unutar presjeka( vlacna,tlacna,poprecna...)
da bi se dimenzioniralo valja znati sve o materijalima koji se koriste, za AB beton i čelik, a isto tako za drvo ili celicne konstrukcije
kako su poznate sve tezine materijala, moze se precitzno izracunati i dobiti opterecenja, a poznate su i karakteristike cvrstoce materijala
moze se dimenzionirati presjek koji bi podnosio zadana opterecenja na zadanom rasponu uz odredjenu visinu i sirinu te povrsinu armature
ovako rijesene grede nerijetko bi se rusile jer bi bilo kakva pogreska dovela do kolapsa grede
mali previd kod opterecenja, mali kod salanja pa dimenzije nisu bas 100% tocne, mali kod kvalitete materijala, losije odvibriranog betona itd i eto sloma
kako se to ne bi dogadjalo danas se koriste parcijalni faktori sigurnosti ( prvi ih primjenio nas Rudjer Boskovic)
istima se postize dostatna sigurnost od sloma na nacin da se. stalna opterecenja povecaju faktorom 1.35 a pokretna  1.5 
karakteristicne cvrstoce materijala dijele se fatkorima ovisno materijalu, beton s 1.5, celik 1.15 itd..
kod dimenzioniranja se dakle uvrste ove "pogresne" brojke, svjesno uvecana opterecenja, svjesno oslabljena kvaliteta materijala
tako odredjen rezultat daje nam potrebnu kolicinu celika u nekoj gredi
onaj tko vjeruje u svoj proracun, ima iskustva, sagleda ukupnu sliku konstrukcije , on onda usvaja armaturu koju je dobio ili nesto vecu ako smatra da je potrebno
sad smo kod pocetka, yodinu stavljaju još i više:)
nakon usvojene armature ona je vjerojatno još ponesto uvecana na dobiveni rezultat(kod plasljivaca i dvostruko trostruko pa i peterostruko)
e sad, zamisli izvodjaca koji ne vjeruje ovim brojkama, te prilikom gradnje kaze stavljaj još i više:)
ovo je ukratko, uprosteno, bez strucne terminologije, da bude sto jasnije za shvatiti bit
u jugi se nije bas stavljalo"jos i vise" osim ako si neznalica
stavljalo se na papir pa visak vozio funkcionerima za vikendice(svi su ih imali)
Nema razlike u gradnji po godinama koje navodite, no to je druga tema, propisi, stari, novi, prelazni periodi, pojedinacni slucajevi i kojesta
Eto, sad ce ero reci, a potresno opterecenje, izvanredne situacije, eksplozije, a kombinacije opterecenja, a dobro,...nece, shvatit ce da pokusavam
yodi i slicnima malo pribliziti materiju da ne lupaju gluposti
evo i napomena iz realnog zivota, epiju su  statickim proracunom usvojili armaturu ploca i greda s faktorom nesto ispod x3
znam jer sam paralelno napravio statiku njegovog objekta i dosao do istih rezultata ali bih sugerirao nesto masnje armature a opet s dovoljno sigurnosti
kako god, nije se upustao u to , odradili su mu po usvojenoj, ali sam mu priblizio materiju i zna da ima jako dobro armiran objekt
toliko o danasnjoj "losijoj" gradnji:)

dijagram wrote:

AssadNaPodmornici wrote:

kaya wrote:To u novijoj zgradi, a u mojoj , iz juge, mayke mi ko to ne bi atomsku izdržalo.
Samo željeznu konskonstrukciju čuješ da ljulja, drma i ništa kad se smiri.

frend inžinjer mi je pričao , kada bi bio sa starijim inžinjerima koji rade na novogradnjama i koji su bili mladi inžinjeri u yugi..

kada se stavljalo željezo u yugi, često bi u zgrade stavili "još više željeza" nego što treba i govorili bi "ionako država to plaća"
a u privatnim firmama sada da se gleda uštediti gdje se god može..

ali opet.. bilo je krađa u građevinskom sektoru i u yugi, kao što sada imaš vrhunskih građevinskih firmi.. mislim da su zgrade zadnjih 10ak godina OK, što sam čuo od frendova inžinjera..

ali sigurno građevinski sektor u yugi je bio pun kurac jači nego ovo što imamo danas.. to je istina.. to je jedna od rijetkih ali bitinih stvari gdje je yuga bila dosta jača od RH..

ako netko stavlja "još vise" nego je proracunom usvojeno znaci da nije siguran u ono sto radi odnosno to je los strucnjak
kolicina čelika koji se ugradjuje u AB element dobije se iskljucivo statickim proracunom elementa (i cijele konstrukcije jer element je obicno samo njen dio)
za to je potrebno, odrediti korektno sva opterecenja na promatrani element(npr.GREDU, PLOCU, KONZOLU...)
stalno opterecenje, vlastita tezina elementa plus dodatno stalno opterecenje, te promjenjivo ( snijeg, vjetar, ljudi, namjestaj...)
opterecenja valja rasporediti po elementu,primjerice gredi, te mogu biti kontinuirana, tockasta, ili njihova kombinacija
Zatim se ovisno elementu, njegovom rasponu primjerice neke grede za zadano opterecenje izracunaju momenti savijanja, uzduzne i poprecne sile.
valja izraditi tzv MTN dijagrame ( MOMENT, TRANSVERZALNE I UZDUZNE SILE)
tek onda se pristupa dimenzioniranju grede( odredjuje njen presjek, visina i sirina, te povrsina armature, te njen raspored unutar presjeka( vlacna,tlacna,poprecna...)
da bi se dimenzioniralo valja znati sve o materijalima koji se koriste, za AB beton i čelik, a isto tako za drvo ili celicne konstrukcije
kako su poznate sve tezine materijala, moze se precitzno izracunati i dobiti opterecenja, a poznate su i karakteristike cvrstoce materijala
moze se dimenzionirati presjek koji bi podnosio zadana opterecenja na zadanom rasponu uz odredjenu visinu i sirinu te povrsinu armature
ovako rijesene grede nerijetko bi se rusile jer bi bilo kakva pogreska dovela do kolapsa grede
mali previd kod opterecenja, mali kod salanja pa dimenzije nisu bas 100% tocne, mali kod kvalitete materijala, losije odvibriranog betona itd i eto sloma
kako se to ne bi dogadjalo danas se koriste parcijalni faktori sigurnosti ( prvi ih primjenio nas Rudjer Boskovic)
istima se postize dostatna sigurnost od sloma na nacin da se. stalna opterecenja povecaju faktorom 1.35 a pokretna  1.5 
karakteristicne cvrstoce materijala dijele se fatkorima ovisno materijalu, beton s 1.5, celik 1.15 itd..
kod dimenzioniranja se dakle uvrste ove "pogresne" brojke, svjesno uvecana opterecenja, svjesno oslabljena kvaliteta materijala
tako odredjen rezultat daje nam potrebnu kolicinu celika u nekoj gredi
onaj tko vjeruje u svoj proracun, ima iskustva, sagleda ukupnu sliku konstrukcije , on onda usvaja armaturu koju je dobio ili nesto vecu ako smatra da je potrebno
sad smo kod pocetka, yodinu stavljaju još i više:)
nakon usvojene armature ona je vjerojatno još ponesto uvecana na dobiveni rezultat(kod plasljivaca i dvostruko trostruko pa i peterostruko)
e sad, zamisli izvodjaca koji ne vjeruje ovim brojkama, te prilikom gradnje kaze stavljaj još i više:)
ovo je ukratko, uprosteno, bez strucne terminologije, da bude sto jasnije za shvatiti bit
u jugi se nije bas stavljalo"jos i vise" osim ako si neznalica
stavljalo se na papir pa visak vozio funkcionerima za vikendice(svi su ih imali)
Nema razlike u gradnji po godinama koje navodite, no to je druga tema, propisi, stari, novi, prelazni periodi, pojedinacni slucajevi i kojesta
Eto, sad ce ero reci, a potresno opterecenje, izvanredne situacije, eksplozije, a kombinacije opterecenja, a dobro,...nece, shvatit ce da pokusavam
yodi i slicnima malo pribliziti materiju da ne lupaju gluposti
evo i napomena iz realnog zivota, epiju su  statickim proracunom usvojili armaturu ploca i greda s faktorom nesto ispod x3
znam jer sam paralelno napravio statiku njegovog objekta i dosao do istih rezultata ali bih sugerirao nesto masnje armature a opet s dovoljno sigurnosti
kako god, nije se upustao u to , odradili su mu po usvojenoj, ali sam mu priblizio materiju i zna da ima jako dobro armiran objekt
toliko o danasnjoj "losijoj" gradnji:)

ok hvala na pojašnjenju , neman ja pojma, govorim što sam čuo od ljudi, od frendova inžinjeara, ili čitao po novinama(gdje novinari hvale zgrade građene u yugi, ali i frendovi inžinjeri koji su čuli te priče od starijih kolega koji su im šefovi). da li se recimo za moju zgradu mgdje recimo imam stan može dobiti papir da vidimo na koliko je potresa ona "projektirana"?

što ćemo sa ovim kućama izgrađenih 96 a srušenih u potresu?

AssadNaPodmornici wrote:

dijagram wrote:

AssadNaPodmornici wrote:

kaya wrote:To u novijoj zgradi, a u mojoj , iz juge, mayke mi ko to ne bi atomsku izdržalo.
Samo željeznu konskonstrukciju čuješ da ljulja, drma i ništa kad se smiri.

frend inžinjer mi je pričao , kada bi bio sa starijim inžinjerima koji rade na novogradnjama i koji su bili mladi inžinjeri u yugi..

kada se stavljalo željezo u yugi, često bi u zgrade stavili "još više željeza" nego što treba i govorili bi "ionako država to plaća"
a u privatnim firmama sada da se gleda uštediti gdje se god može..

ali opet.. bilo je krađa u građevinskom sektoru i u yugi, kao što sada imaš vrhunskih građevinskih firmi.. mislim da su zgrade zadnjih 10ak godina OK, što sam čuo od frendova inžinjera..

ali sigurno građevinski sektor u yugi je bio pun kurac jači nego ovo što imamo danas.. to je istina.. to je jedna od rijetkih ali bitinih stvari gdje je yuga bila dosta jača od RH..

ako netko stavlja "još vise" nego je proracunom usvojeno znaci da nije siguran u ono sto radi odnosno to je los strucnjak
kolicina čelika koji se ugradjuje u AB element dobije se iskljucivo statickim proracunom elementa (i cijele konstrukcije jer element je obicno samo njen dio)
za to je potrebno, odrediti korektno sva opterecenja na promatrani element(npr.GREDU, PLOCU, KONZOLU...)
stalno opterecenje, vlastita tezina elementa plus dodatno stalno opterecenje, te promjenjivo ( snijeg, vjetar, ljudi, namjestaj...)
opterecenja valja rasporediti po elementu,primjerice gredi, te mogu biti kontinuirana, tockasta, ili njihova kombinacija
Zatim se ovisno elementu, njegovom rasponu primjerice neke grede za zadano opterecenje izracunaju momenti savijanja, uzduzne i poprecne sile.
valja izraditi tzv MTN dijagrame ( MOMENT, TRANSVERZALNE I UZDUZNE SILE)
tek onda se pristupa dimenzioniranju grede( odredjuje njen presjek, visina i sirina, te povrsina armature, te njen raspored unutar presjeka( vlacna,tlacna,poprecna...)
da bi se dimenzioniralo valja znati sve o materijalima koji se koriste, za AB beton i čelik, a isto tako za drvo ili celicne konstrukcije
kako su poznate sve tezine materijala, moze se precitzno izracunati i dobiti opterecenja, a poznate su i karakteristike cvrstoce materijala
moze se dimenzionirati presjek koji bi podnosio zadana opterecenja na zadanom rasponu uz odredjenu visinu i sirinu te povrsinu armature
ovako rijesene grede nerijetko bi se rusile jer bi bilo kakva pogreska dovela do kolapsa grede
mali previd kod opterecenja, mali kod salanja pa dimenzije nisu bas 100% tocne, mali kod kvalitete materijala, losije odvibriranog betona itd i eto sloma
kako se to ne bi dogadjalo danas se koriste parcijalni faktori sigurnosti ( prvi ih primjenio nas Rudjer Boskovic)
istima se postize dostatna sigurnost od sloma na nacin da se. stalna opterecenja povecaju faktorom 1.35 a pokretna  1.5 
karakteristicne cvrstoce materijala dijele se fatkorima ovisno materijalu, beton s 1.5, celik 1.15 itd..
kod dimenzioniranja se dakle uvrste ove "pogresne" brojke, svjesno uvecana opterecenja, svjesno oslabljena kvaliteta materijala
tako odredjen rezultat daje nam potrebnu kolicinu celika u nekoj gredi
onaj tko vjeruje u svoj proracun, ima iskustva, sagleda ukupnu sliku konstrukcije , on onda usvaja armaturu koju je dobio ili nesto vecu ako smatra da je potrebno
sad smo kod pocetka, yodinu stavljaju još i više:)
nakon usvojene armature ona je vjerojatno još ponesto uvecana na dobiveni rezultat(kod plasljivaca i dvostruko trostruko pa i peterostruko)
e sad, zamisli izvodjaca koji ne vjeruje ovim brojkama, te prilikom gradnje kaze stavljaj još i više:)
ovo je ukratko, uprosteno, bez strucne terminologije, da bude sto jasnije za shvatiti bit
u jugi se nije bas stavljalo"jos i vise" osim ako si neznalica
stavljalo se na papir pa visak vozio funkcionerima za vikendice(svi su ih imali)
Nema razlike u gradnji po godinama koje navodite, no to je druga tema, propisi, stari, novi, prelazni periodi, pojedinacni slucajevi i kojesta
Eto, sad ce ero reci, a potresno opterecenje, izvanredne situacije, eksplozije, a kombinacije opterecenja, a dobro,...nece, shvatit ce da pokusavam
yodi i slicnima malo pribliziti materiju da ne lupaju gluposti
evo i napomena iz realnog zivota, epiju su  statickim proracunom usvojili armaturu ploca i greda s faktorom nesto ispod x3
znam jer sam paralelno napravio statiku njegovog objekta i dosao do istih rezultata ali bih sugerirao nesto masnje armature a opet s dovoljno sigurnosti
kako god, nije se upustao u to , odradili su mu po usvojenoj, ali sam mu priblizio materiju i zna da ima jako dobro armiran objekt
toliko o danasnjoj "losijoj" gradnji:)

ok hvala na pojašnjenju , neman ja pojma, govorim što sam čuo od ljudi, od frendova inžinjeara, ili čitao po novinama(gdje novinari hvale zgrade građene u yugi, ali i frendovi inžinjeri koji su čuli te priče od starijih kolega koji su im šefovi). da li se recimo za moju zgradu mgdje recimo imam stan može dobiti papir da vidimo na koliko je potresa ona "projektirana"?

što ćemo sa ovim kućama izgrađenih 96 a srušenih u potresu?

nista, lose izgradjeno je lose, bilo prije sto godina, u jugi ili danas i sutra
ako uzmes budalu i sutra ce ti netko uraditi los posao, i tu ne mislim samo na izvodjace, imas losih projekata, losih statickih proracuna, a  i izvodjaca
upravo imam uz posao koji delam zamolbu da rijesim slucaj novogradnje, liku su radili neke ploce na stupovima s velikom konzolom, to se rusi vec sad 
a radjeno prosle godine, taj izvodjac ima veliku ekipu,radi puno, velike objekte, a ovaj je fotkao armaturu i imao sam sto vidjeti
tip ne zna elementarne stvari, ljudi koji ponesto znaju sugerirali su ovom da ce se to srusiti jer je konzola prevelika a pretanka:)
no to je tek dio price, vidjevsi armaturu jasno je da taj ne zna armirati konzolu, to je katastrofa, gornju armaturu je vodio samo do pola konzole i tu je prestala
donja zona armirana kao da je ploca oslonjena na zid 
o nestavljenim "u" sponama na rubovima, nema jahaca, sve je u nekoj srednjoj zoni, nabacano, katastrofa
imam rjesenja da se to prihvati izvodjenjem podvlaka sto je sad nezgodan posao, mucan, pipkav, zajeban, puno vremena a nes ti posla
tu se radi o cistoj aroganciji, neznanju, a bude toga i kod struke:)

recimo jel moguće pitam "teoretski" ispitati sigurnost neke zgrade i koliko košta?
i jel moguće je "ojačati" i kako se to radi? mislim na zgrade recimo od 10ak gradova kakve su bile popularne diljem yuge

AssadNaPodmornici wrote:recimo jel moguće pitam "teoretski" ispitati sigurnost neke zgrade i koliko košta?
i jel moguće je "ojačati" i kako se to radi? mislim na zgrade recimo od 10ak gradova kakve su bile popularne diljem yuge

YU zgrade nisu problem uglavnom, nego austro-ugarska gradnja