Senf djeli otkaze ali sitnozubima

prckov wrote:dijalektika je alat wokista takode
teziste im je na antitezi, tj na negativnostima
cilj im je pronac percepirane negativnosti u drustvu i kroz aktivizam to ispravljat

niels wrote:

prckov wrote:evo naso sam jedan svoj stari post u vezi wokizma kad sam imo vise entuzijazma da pisem o tome
Da bi shvatili woke ideologiju mora se pocet od marksizma  i nekih od marksovih ideja, od kojih je jedna da se drustvo ne treba studirat da bi se razumilo, nego studirat kako da ga se promjeni. Druga je - 'teorija konflikta', a to je da je svijet podjeljen po klasama ili kastama, i da su te grupe u zero-sum konfliktu za resurse i mogucnosti uticaja u drustvu. Medu njima ne postoji suradnja, ne postoji zajednicki napredak itd. Jednostavno klase u drustvu su u zero-sum konfliktu. Marks je mjesto tog konflikta smjestio u ekonomiju, ( ako se radnici ujedine mogu preuzet sredstva za proizvodnju i ekonomsku produkciju i tako preokrenit smjer drustva prema komunistickoj utopiji).
Kad je to propalo pocetkom 1919-20  grupa marksista u frankfurtu formirala je 'school of critical theory' ciji je cilj bio otkrit u cemu je marks pogrijesio. Zakljucilo se da nije samo ekonomija problem na putu do komunizma nego da je puno kompliciranije od toga. Bitna je i kultura, a time i stvari koje podrzavaju kulturu su bitne. A to su vjera, obitelj i drustvene institucije. To su bitne stvari di se svijest mora promjenit. Podic svijest medu ljudima o mocnim entitetima u drustvu koji stvaraju takve  sistemske i strukturalne uvjete pod kojim su drugi ljudi potlaceni. Tako potlacenima treba objasnit da ih se filuje kulturom elita, i prihvacanjem te kulture kao normalne, ispravne i prirodne, prihvacaju i internaliziraju vlastitu potlacenost. To je taj kulturni marksizam kojem je prilicno uspjesno prikacena sintagma o teoriji urote i antisemitizmu, pa je sasvim prikladan naziv i "conflict theory to culture", sto je u biti ista stvar. Nebitno, uglavnom ti leftardi frakfurtske skole su ubacili ideje iz conflikt teorije u razne elemente kulture i u kulturne institucije. Iz tog rasadnika nicu mnogi lijevi strucnjaci od kojih je jedan i teodor adorno. Njegov predmeti interesa su mediji i propaganda, tj kako preko njih utjeravaju kulturu elita u obicnog covjeka i slicne brljoze. 1937 max horkheimer izdaje knjigu u kojoj dijeli "misao" na dvije teorije, tradicionalnu i kriticku teoriju. To je i formalni nastanak kriticke teorije (critical theory). Kriticna teorija sluzi tome da se kroz tu prizmu promatra i razumije drustvo kako bi ga se moglo izmjenit. Tako da je sad marksova "analiza konflikt teorije" aplicirana na kulturu. Po toj teoriji, socijalnu dinamiku, organizaciju drustva, moral,  te sto je dobro i vrijedno u drustvu diktiraju elite i visoko drustvo. uvjeravajuci narod da im je dobro iako to niie tako, mada su zadovoljni svojim zivotom. Kriticka teorija je u biti ideoloski alat pomocu koje ce se obicnim ljudima probudit svijest o njihovoj navodnoj potlacenosti u cilju rusenja opresivnog sistema.
Mora se razumit na koji nacin taj sistem uzrokuje propadanje ljudi, a ne kako sitem radi, te gdje i kako treba drustvo mijenjat. U ovom slucaju mjenjanjem kulture, koja po definiciji mora bit primjenjiva za socijalni aktivizam. Critical theory je nastala 1937 kao sredstvo koje ce promjenit svijet kroz socijalni aktivizam u skladu sa normativnim videnjem (putu ka utopiji) drustva, "kopajuci" ona mjesta i rane u drustvu di sistem i strukture drustva zakazu. Iako su ove ideje opasne, koristeci ih u tandemu sa tradicionalnim idejama jos uvjek mozda mogu podpast pod modernizam. Tradicionalne teorije jos uvjek postoje a kriticki teoreticari su jos uvjek dijelom vezani objektivnom istinom. Dok se nisu uvezale sa postmodernizmom i nekim stavovima od Fukoa

Ovo je JAKO zanimljivo, sviđa mi se kako si uklopio zero-sum koncept u marksizam, nisam to tako gledao.

Ali ostatak - prckov, oni griješe. Griješe na prvoj stepenici.

Da se dođe do komunizma, baš kao što se došlo do kapitalizma, moraju se stvoriti materijalno-tehnološki preduvjeti. I uz to, Marx i njegovi sljedbenici su predviđali da će se krupni kapital boriti, baš kao i feudalci u građanskim revolucijama (ili, još ekstremnije, robovlasnici u američkom Građanskom ratu). Zato je nastao, kao militantno krilo marksizma, komunizam.

Naravno da ljudi neće sjediti u konspiraciji cijeli život ili još gore, mnoge generacije. Materijalno-tehnološke pretpostavke Lenjin i Plekhanov su odmijenili “sistemskim slabostima” buržuja (i vid vraga baš u Rusiji).

Zgrabili su vlast oružanim prevratom koji danas nazivamo Oktobarskom revolucijom. U biti, vojnici su napali prazni Zimski dvorac jer su im boljševici obećali vino iz podruma (istine radi, obećanje su ispunili, pa se još mjesecima bančilo u podrumima Zimskog dvorca, tako da su se novi vladari Rusije povukli u Institut Smoljni, koji su nastanjivali i prije revolucije).

Mislim da Marx to i nije tako zamislio, ali Lenjin, Trocki i Staljin su to objeručke prihvatili.

prckov wrote:

niels wrote:

prckov wrote:evo naso sam jedan svoj stari post u vezi wokizma kad sam imo vise entuzijazma da pisem o tome
Da bi shvatili woke ideologiju mora se pocet od marksizma  i nekih od marksovih ideja, od kojih je jedna da se drustvo ne treba studirat da bi se razumilo, nego studirat kako da ga se promjeni. Druga je - 'teorija konflikta', a to je da je svijet podjeljen po klasama ili kastama, i da su te grupe u zero-sum konfliktu za resurse i mogucnosti uticaja u drustvu. Medu njima ne postoji suradnja, ne postoji zajednicki napredak itd. Jednostavno klase u drustvu su u zero-sum konfliktu. Marks je mjesto tog konflikta smjestio u ekonomiju, ( ako se radnici ujedine mogu preuzet sredstva za proizvodnju i ekonomsku produkciju i tako preokrenit smjer drustva prema komunistickoj utopiji).
Kad je to propalo pocetkom 1919-20  grupa marksista u frankfurtu formirala je 'school of critical theory' ciji je cilj bio otkrit u cemu je marks pogrijesio. Zakljucilo se da nije samo ekonomija problem na putu do komunizma nego da je puno kompliciranije od toga. Bitna je i kultura, a time i stvari koje podrzavaju kulturu su bitne. A to su vjera, obitelj i drustvene institucije. To su bitne stvari di se svijest mora promjenit. Podic svijest medu ljudima o mocnim entitetima u drustvu koji stvaraju takve  sistemske i strukturalne uvjete pod kojim su drugi ljudi potlaceni. Tako potlacenima treba objasnit da ih se filuje kulturom elita, i prihvacanjem te kulture kao normalne, ispravne i prirodne, prihvacaju i internaliziraju vlastitu potlacenost. To je taj kulturni marksizam kojem je prilicno uspjesno prikacena sintagma o teoriji urote i antisemitizmu, pa je sasvim prikladan naziv i "conflict theory to culture", sto je u biti ista stvar. Nebitno, uglavnom ti leftardi frakfurtske skole su ubacili ideje iz conflikt teorije u razne elemente kulture i u kulturne institucije. Iz tog rasadnika nicu mnogi lijevi strucnjaci od kojih je jedan i teodor adorno. Njegov predmeti interesa su mediji i propaganda, tj kako preko njih utjeravaju kulturu elita u obicnog covjeka i slicne brljoze. 1937 max horkheimer izdaje knjigu u kojoj dijeli "misao" na dvije teorije, tradicionalnu i kriticku teoriju. To je i formalni nastanak kriticke teorije (critical theory). Kriticna teorija sluzi tome da se kroz tu prizmu promatra i razumije drustvo kako bi ga se moglo izmjenit. Tako da je sad marksova "analiza konflikt teorije" aplicirana na kulturu. Po toj teoriji, socijalnu dinamiku, organizaciju drustva, moral,  te sto je dobro i vrijedno u drustvu diktiraju elite i visoko drustvo. uvjeravajuci narod da im je dobro iako to niie tako, mada su zadovoljni svojim zivotom. Kriticka teorija je u biti ideoloski alat pomocu koje ce se obicnim ljudima probudit svijest o njihovoj navodnoj potlacenosti u cilju rusenja opresivnog sistema.
Mora se razumit na koji nacin taj sistem uzrokuje propadanje ljudi, a ne kako sitem radi, te gdje i kako treba drustvo mijenjat. U ovom slucaju mjenjanjem kulture, koja po definiciji mora bit primjenjiva za socijalni aktivizam. Critical theory je nastala 1937 kao sredstvo koje ce promjenit svijet kroz socijalni aktivizam u skladu sa normativnim videnjem (putu ka utopiji) drustva, "kopajuci" ona mjesta i rane u drustvu di sistem i strukture drustva zakazu. Iako su ove ideje opasne, koristeci ih u tandemu sa tradicionalnim idejama jos uvjek mozda mogu podpast pod modernizam. Tradicionalne teorije jos uvjek postoje a kriticki teoreticari su jos uvjek dijelom vezani objektivnom istinom. Dok se nisu uvezale sa postmodernizmom i nekim stavovima od Fukoa

Ovo je JAKO zanimljivo, sviđa mi se kako si uklopio zero-sum koncept u marksizam, nisam to tako gledao.

Ali ostatak - prckov, oni griješe. Griješe na prvoj stepenici.

Da se dođe do komunizma, baš kao što se došlo do kapitalizma, moraju se stvoriti materijalno-tehnološki preduvjeti. I uz to, Marx i njegovi sljedbenici su predviđali da će se krupni kapital boriti, baš kao i feudalci u građanskim revolucijama (ili, još ekstremnije, robovlasnici u američkom Građanskom ratu). Zato je nastao, kao militantno krilo marksizma, komunizam.

Naravno da ljudi neće sjediti u konspiraciji cijeli život ili još gore, mnoge generacije. Materijalno-tehnološke pretpostavke Lenjin i Plekhanov su odmijenili “sistemskim slabostima” buržuja (i vid vraga baš u Rusiji).

Zgrabili su vlast oružanim prevratom koji danas nazivamo Oktobarskom revolucijom. U biti, vojnici su napali prazni Zimski dvorac jer su im boljševici obećali vino iz podruma (istine radi, obećanje su ispunili, pa se još mjesecima bančilo u podrumima Zimskog dvorca, tako da su se novi vladari Rusije povukli u Institut Smoljni, koji su nastanjivali i prije revolucije).

Mislim da Marx to i nije tako zamislio, ali Lenjin, Trocki i Staljin su to objeručke prihvatili.

ne mozes rec da oni grijese kad je marksov koncept propo
dakle pogrijesio je marks
oni su zacrtali isti cilj ali drugom stazom
za sad u kombinaciji sa postmodernizmom se pokazuju kao puno uspjesniji od marksa
i zlocudniji

prckov wrote:

niels wrote:Odgovoriti ću ovdje Slavoslogaru, mislim da mi je dao lijepo otvaranje:

cilj, metode i alati komunista (kao ideologije) nisu isti kao wokista (koristim zajednički nazivnik za sve te luđake).

CILJ komunista je bio nasilni prevrat ugnjetavačke klase i onda, nekako, diktaturom proletarijata, doći do komunizma kao društvenog uređenja.

CILJ wokista jest širenjem lažnih narativa uspostava lažno permisivističkog, a zapravo totalitarnog sustava, s rasno miješanim stanovništvom koje je pogodnije za manipulaciju.

ALATI komunista su dijalektički materijalizam i logika općenito.

ALATI wokista su sve samo ne logika, a kamoli dijalektika bilo kakvog tipa. Ne postoje činjenice, postoji narativ. Ne postoji polemika, postoji samo jedna “istina”.

METODE komunista su vanparlamentarna i vansustavna borba partije profesionalnih revolucionara, u konspiraciji, dok čekaju pogodni trenutak za revoluciju i nasilni prevrat.

METODE wokista su agitatorske, unutar sustava i služe kapitalistima. Oni targetiraju većinu - srednju klasu, radnike, muškarce i bijelce.

Toliko o tome.

Moj motiv? Ništa, samo ispravljam krivi narativ. Vi ste osjetili malicioznost wokizma, radikalnog feminizma, permisivizma… i vezali ste to za Marxa (ok, neki od njih vele da su marxisti, samo evidentno da nisu čitali Marxa, kao ni klasični marxisti 20. st.). Inače, za komuniste žena je bila oslobođena sistemskog ugnjetavanja i ravnopravna u socijalizmu, pa je feminizam bio intrinzično buržujski produkt, slično je vrijedilo za rasu, a homoseksualizam je bilo kazneno djelo u socijalizmu.




Eh sad, zašto vi lijepite etikete koje ne stoje i optužujete me da se “trsim”?

Ne mogu odgovarati umjesto vas, ali moja je pretpostavka da ste, zaprepašteni događanjima oko vas, se dohvatili dodirnih točaka s socijalističkim sistemima i njihovom retorikom, a i zločinima, kako biste se otpisali, etiketirali i obračunali se s wokistima.

Ne stoji vam to što racionalizirate, to je sve što vam pišem.

cilj wokista je srusit kapitalizam kroz revoluciju
isto kao i kod marksa
ciljevi su isti samo su alati drugaciji
ti si doslovno otpiso sve marksiste poslije marksa kao ne-marksiste iako su oni sebe izricito smatrali marksistima
ok neomarksistima
samo nepristajanje na argumentaciju i dijalog govori da je sredstvo koje koriste do cilja revolucija

niels wrote:Prckov, Marx ama baš, nikad ništa, nije pokušao.

Nije jer je znao da je kapitalizam povijesna neminovnost, rezultanta materijalnih odnosa u društvu. Dok se ta rezultanta ne izmijeni, nema prevrata koji će uspjeti i zasnovati besklasno društvo.

Koliko je komunističkih partija i prevrata Marx organizirao? Doveli su ga kao mumiju na konstituirajući sastanak jedne, i to je to.

prckov wrote:


isto ko kad bi selektor reko ok dali ste go, ali ne po taktici kakvu sam ja zacrto pa taj gol ne vazi

prckov wrote:

niels wrote:Prckov, Marx ama baš, nikad ništa, nije pokušao.

Nije jer je znao da je kapitalizam povijesna neminovnost, rezultanta materijalnih odnosa u društvu. Dok se ta rezultanta ne izmijeni, nema prevrata koji će uspjeti i zasnovati besklasno društvo.

Koliko je komunističkih partija i prevrata Marx organizirao? Doveli su ga kao mumiju na konstituirajući sastanak jedne, i to je to.

ma dobro to
ali tvrdit da neomarksiti nisu marksisti zato sto se ne slazu sa nekim marksovim idejama je smjesno
jos si ih uspio smjestit u liberale
pa to je blago receno neozbiljno

prckov wrote:naravno da im je cilj srusit kapitalizam to otvoreno govore i masu knjiga pisu o tome
to sto je srednja klasa u tome samo govori o indoktrinaciji koja se provodi vec tamo od 60-ih kroz obrazovanje
Ljudi zele bit moralni i dobri pa bez puno kriterija prihvacaju sve sto se kroz taj sentiment proturi. Wokizam se sad sam mnozi medu ljudima ali je uveden u mainstream idejama marcuse koji je bio rock star ljevicarske inteligencije na univerzitetima
pa stavio sam ti i linkove di se kapitalizam povezuje sa potlacenoscu marginaliziranih identiteta
umjesto ekonomski potlacene klase uzeli su marginalizirane socijalne grupe kao potlacene da bi preko njih zbacili opresivni kapitalisticki sistem

niels wrote:

prckov wrote:

niels wrote:Prckov, Marx ama baš, nikad ništa, nije pokušao.

Nije jer je znao da je kapitalizam povijesna neminovnost, rezultanta materijalnih odnosa u društvu. Dok se ta rezultanta ne izmijeni, nema prevrata koji će uspjeti i zasnovati besklasno društvo.

Koliko je komunističkih partija i prevrata Marx organizirao? Doveli su ga kao mumiju na konstituirajući sastanak jedne, i to je to.

ma dobro to
ali tvrdit da neomarksiti nisu marksisti zato sto se ne slazu sa nekim marksovim idejama je smjesno
jos si ih uspio smjestit u liberale
pa to je blago receno neozbiljno

Ne - oni ih ne razumiju, ili ih namjerno prešućuju, pa se prozivaju marksistima.

Mussolini je i počeo i završio svoju karijeru nazivajući se marksistom i socijalistom (sic!).

E to je neozbiljno.

prckov wrote:

niels wrote:

prckov wrote:

niels wrote:Prckov, Marx ama baš, nikad ništa, nije pokušao.

Nije jer je znao da je kapitalizam povijesna neminovnost, rezultanta materijalnih odnosa u društvu. Dok se ta rezultanta ne izmijeni, nema prevrata koji će uspjeti i zasnovati besklasno društvo.

Koliko je komunističkih partija i prevrata Marx organizirao? Doveli su ga kao mumiju na konstituirajući sastanak jedne, i to je to.

ma dobro to
ali tvrdit da neomarksiti nisu marksisti zato sto se ne slazu sa nekim marksovim idejama je smjesno
jos si ih uspio smjestit u liberale
pa to je blago receno neozbiljno

Ne - oni ih ne razumiju, ili ih namjerno prešućuju, pa se prozivaju marksistima.

Mussolini je i počeo i završio svoju karijeru nazivajući se marksistom i socijalistom (sic!).

E to je neozbiljno.

oni se ne slazu sa nekim dijelovima njegove teorije zato sto nije uspjela upravo tamo di je marks predvidio da ce uspjet
sumnjam da je to nerazumjevanje s obzirom da je tu citava grupa neomarksista
po tvom ispada da niko ne razumije marksizam osim tebe
jebote s kim ja to pricam

niels wrote:

prckov wrote:naravno da im je cilj srusit kapitalizam to otvoreno govore i masu knjiga pisu o tome
to sto je srednja klasa u tome samo govori o indoktrinaciji koja se provodi vec tamo od 60-ih kroz obrazovanje
Ljudi zele bit moralni i dobri pa bez puno kriterija prihvacaju sve sto se kroz taj sentiment proturi. Wokizam se sad sam mnozi medu ljudima ali je uveden u mainstream idejama marcuse koji je bio rock star ljevicarske inteligencije na univerzitetima
pa stavio sam ti i linkove di se kapitalizam povezuje sa potlacenoscu marginaliziranih identiteta
umjesto ekonomski potlacene klase uzeli su marginalizirane socijalne grupe kao potlacene da bi preko njih zbacili opresivni kapitalisticki sistem

Dobro, može biti. Maligna je to pojava, moje mišljenje jest da su njihovi ciljevi puno gori od zbacivanja kapitalizma, ali eto.

Može biti da žele zbaciti kapitalizam, ali uistinu, ti si više u tome.

Ali velim ti: to nit je marksizam niti je komunizam. Da jest, potvrdio bih to bez problema.

marcellus wrote:ovo što si reko za Mussolinija - čito sam neka njegova sranja, reko jel ovo matija babić pisao, isti ton, ista agresija, iste ideje

niels wrote:

prckov wrote:dijalektika je alat wokista takode
teziste im je na antitezi, tj na negativnostima
cilj im je pronac percepirane negativnosti u drustvu i kroz aktivizam to ispravljat

Cilj dijalektike je kroz međuodnos teze-antiteze doći do konkluzije, koja ujedno formira novu tezu.

To su ti bastardazirane verzije dijalektike.

prckov wrote:

niels wrote:

prckov wrote:dijalektika je alat wokista takode
teziste im je na antitezi, tj na negativnostima
cilj im je pronac percepirane negativnosti u drustvu i kroz aktivizam to ispravljat

Cilj dijalektike je kroz međuodnos teze-antiteze doći do konkluzije, koja ujedno formira novu tezu.

To su ti bastardazirane verzije dijalektike.

teza antiteza i sinteza = perfekcija je religija koja se provlaci kroz ljevicu evo vec 200 godina
i kroz wokizam takode

niels wrote:

prckov wrote:

niels wrote:

prckov wrote:dijalektika je alat wokista takode
teziste im je na antitezi, tj na negativnostima
cilj im je pronac percepirane negativnosti u drustvu i kroz aktivizam to ispravljat

Cilj dijalektike je kroz međuodnos teze-antiteze doći do konkluzije, koja ujedno formira novu tezu.

To su ti bastardazirane verzije dijalektike.

teza antiteza i sinteza = perfekcija je religija koja se provlaci kroz ljevicu evo vec 200 godina
i kroz wokizam takode

Ma kakva religija-logika.

Istina, za neke logički alat “više vrijednosti”, kad je dijalektički materijalizam. Ali dijalektički materijalizam nije uopće logički alat, žalim slučaj. Ideologija i logika se ne trpe.

marcellus wrote:ovo što si reko za Mussolinija - čito sam neka njegova sranja, reko jel ovo matija babić pisao, isti ton, ista agresija, iste ideje

prckov wrote:

niels wrote:

prckov wrote:

niels wrote:

prckov wrote:dijalektika je alat wokista takode
teziste im je na antitezi, tj na negativnostima
cilj im je pronac percepirane negativnosti u drustvu i kroz aktivizam to ispravljat

Cilj dijalektike je kroz međuodnos teze-antiteze doći do konkluzije, koja ujedno formira novu tezu.

To su ti bastardazirane verzije dijalektike.

teza antiteza i sinteza = perfekcija je religija koja se provlaci kroz ljevicu evo vec 200 godina
i kroz wokizam takode

Ma kakva religija-logika.

Istina, za neke logički alat “više vrijednosti”, kad je dijalektički materijalizam. Ali dijalektički materijalizam nije uopće logički alat, žalim slučaj. Ideologija i logika se ne trpe.

religija se sastoji u tome sto racunaju da ce se po tom modelu u nekoj buducnosti formirat perfektno drustvo
to je ono sto je vjera u koju svi ljevicari manje vise vjeruju