Profesorici prekipjelo

Regoč wrote:Ako je njemačko, a kažeš da je, logično je pomisliti da si žid ako ne ideš na vjeronak. Ili misliš da svi u džepu nose katalog židskih prezimenah pa odmah mogu provjeriti? Istina, u mom kraju bi odmah shvatili da si ateist jer nema židah.

opravdavaj zadojenost i glupost.

da je kravetina malo učila povjet znala bi čija su unuci.

ali, eto, crkva podučava o tamo nekim ustašama, a za ss nisu ni čuli.

Regoč wrote:

maggie13 wrote:

danni1 wrote:

maggie13 wrote:Istina, Triny, ali tada su ljudi na selu zivjeli zajedno zbog siromastva, obicaja, solidarnosti..danas je sve ostalo na nukleusnoj obitelji od dva, tri clana, prije ih je bilo na desetke.

Selo kakvo ja pamtim je bilo sve samo ne siromašno. U obitelji s 5+ članova je bilo zemlje 10-tak jutara,3-12 krava,5-20 svinja, 30-tak kokica, štaglji puni sijena,kuruznjaci puni kukuruza mlijeka, vrhnja, sira...ćupovu s masti puni mesa i kobasa....tako je bilo u seoskim obiteljima. Naravno u obiteljima koje su htjele raditi. Uvijek je bilo tu i tamo propaliteta koji bi se samo opijali i ljenčarili.
Siromaštvo na selu je počelo raseljavanjem članova obitelji u grad i kad na zemlji nije ostajao nitko osim staraca.

ne mozes siromastvo na selu vezivati uz lijenost i nespremnost na tezak rad.
Jasno je, naravno, da su postojale obitelji bez ili s malo zemlje, opterecene bolestima, glađu..zavisno i od geografskog podrucja s kojeg su poticali,etc.

Poanta je da nije bil gladan tko je radil. Jasno, ratovi su posebna priča.

ratovi, bolesti, klimatske nepogode..

maggie13 wrote:

Regoč wrote:

maggie13 wrote:

danni1 wrote:

maggie13 wrote:Istina, Triny, ali tada su ljudi na selu zivjeli zajedno zbog siromastva, obicaja, solidarnosti..danas je sve ostalo na nukleusnoj obitelji od dva, tri clana, prije ih je bilo na desetke.

Selo kakvo ja pamtim je bilo sve samo ne siromašno. U obitelji s 5+ članova je bilo zemlje 10-tak jutara,3-12 krava,5-20 svinja, 30-tak kokica, štaglji puni sijena,kuruznjaci puni kukuruza mlijeka, vrhnja, sira...ćupovu s masti puni mesa i kobasa....tako je bilo u seoskim obiteljima. Naravno u obiteljima koje su htjele raditi. Uvijek je bilo tu i tamo propaliteta koji bi se samo opijali i ljenčarili.
Siromaštvo na selu je počelo raseljavanjem članova obitelji u grad i kad na zemlji nije ostajao nitko osim staraca.

ne mozes siromastvo na selu vezivati uz lijenost i nespremnost na tezak rad.
Jasno je, naravno, da su postojale obitelji bez ili s malo zemlje, opterecene bolestima, glađu..zavisno i od geografskog podrucja s kojeg su poticali,etc.

Poanta je da nije bil gladan tko je radil. Jasno, ratovi su posebna priča.

ratovi, bolesti, klimatske nepogode..

Izvanredne okolnosti. U normalnim uvjetima se moglo živjeti.

Samo sto nikad nije bilo normalno..ili rijetko :-S

regoč zanemaruje činjenicu da su ljudi na ovim prostorima živjeli kojih 40-ak godina.
tek od juge se životni vjek produljio.

zanemarivanje činjenica je jako loše, pogubno.

maggie13 wrote:

danni1 wrote:

maggie13 wrote:Istina, Triny, ali tada su ljudi na selu zivjeli zajedno zbog siromastva, obicaja, solidarnosti..danas je sve ostalo na nukleusnoj obitelji od dva, tri clana, prije ih je bilo na desetke.

Selo kakvo ja pamtim je bilo sve samo ne siromašno. U obitelji s 5+ članova je bilo zemlje 10-tak jutara,3-12 krava,5-20 svinja, 30-tak kokica, štaglji puni sijena,kuruznjaci puni kukuruza mlijeka, vrhnja, sira...ćupovu s masti puni mesa i kobasa....tako je bilo u seoskim obiteljima. Naravno u obiteljima koje su htjele raditi. Uvijek je bilo tu i tamo propaliteta koji bi se samo opijali i ljenčarili.
Siromaštvo na selu je počelo raseljavanjem članova obitelji u grad i kad na zemlji nije ostajao nitko osim staraca.

ne mozes siromastvo na selu vezivati uz lijenost i nespremnost na tezak rad.
Jasno je, naravno, da su postojale obitelji bez ili s malo zemlje, opterecene bolestima, glađu..zavisno i od geografskog podrucja s kojeg su poticali,etc.

Mogu, itekako. I to tvrdim iz osobnog iskustva. Vrijedni ljudi su imali sve što trebaju, neki više neki manje ali nisu bili siromašni,daleko od siromaštva. Pijanice i propalice nisu imale ništa, imale su potencijal, zemlju ali ništa radili nisu osim landrali po selu i birtijama dok na koncu ne bi rasprodali sve i zapili, osim kuće. 
Naravno, govorimo selu u Slavoniji odnosno Moslavini, tu je negdje na granici...ne o Hercegovini ili Dalmaciji gdje se moraš borit s kamenom za komadić zemlje.
Motika je zajeban alat i težak kruh od kojeg su mnogi pobjegli i zato sad kad govorimo o selu govorimo o siromaštvu.
Ne tako davno zemlja je bila bogatstvo, stoka je bila blago. To je to, samo ako hoćeš radit.

veber wrote:regoč zanemaruje činjenicu da su ljudi na ovim prostorima živjeli kojih 40-ak godina.
tek od juge se životni vjek produljio.

zanemarivanje činjenica je jako loše, pogubno.

svi govore iz osobnog iskustva, treba siru sliku vidjeti.

maggie13 wrote:

veber wrote:regoč zanemaruje činjenicu da su ljudi na ovim prostorima živjeli kojih 40-ak godina.
tek od juge se životni vjek produljio.

zanemarivanje činjenica je jako loše, pogubno.

svi govore iz osobnog iskustva, treba siru sliku vidjeti.

Šira slika ti je to da svi radje tipkaju nego kopaju. Šira slika je da svi hoće živjeti lakše al ne shvaćaju da to ima svoju cijenu. Ta cijena je da ćeš jest ono što ti serviraju po trgovačkim centrima, hranu dobivenu na lakši način, napunjenu kemikalijama i zapravo nemaš se pravo buniti protiv toga jer smo sami to izabrali. Izabrali smo lakši način.
Svi mi izabiremo lakše,dali je lakše uvijek i bolje, vidjet ćemo. S obzirom na sliku Slavonije, ne izgleda tako.

ma dobro sad malo se to sve relativizira... malo je poznato da je ne tako davno bio ogroman broj bezzemljaša, da su ljudi unazad 130 godina u velikom broju napuštali ruralne sredine u kojima su potekli i dolazili u urbane sredine gdje su im zbog nemogućnosti pružanja bilo kakvih životnih uvjeta gradske vlasti odbijale davanje zavičajnosti, neovisno koliko su se dugo zadržali na gradskom prostoru... takav odnos je spram "novoselića" bio karakterističan za sve sredine i urbane i ruralne, s tim da ruralne sredine nisu mogle vršiti upis i evidenciju, prije svega zato jer nisu raspolagale sa represivnim aparatom... bio je i jeste i dan danas cijeli niz okolnosti zašto je nešto ovako a zašto onako... neki se čudom čude kako međimurci funkcioniraju na jedan način a npr ličani, banijci donji posavci na dijametralno drugačiji... ne uzimajući u obzir specifičnosti koje su i utjecale na te razlike... i to presudno...

maggie13 wrote:

veber wrote:regoč zanemaruje činjenicu da su ljudi na ovim prostorima živjeli kojih 40-ak godina.
tek od juge se životni vjek produljio.

zanemarivanje činjenica je jako loše, pogubno.

svi govore iz osobnog iskustva, treba siru sliku vidjeti.

naravno.

bez ikakvog podcjenjivanja.
dok su regočevi kopali zemlju i živjeli u potleušicama, moja je obitelj bila okružena mramorom, svilom i sl. pizdarijama.

i zato mrzim komunjare jer su u vili moga djeda uzgajali ovce, a sada ono govno od šeksa živi tamo.

marcellus wrote:umjesto da se bavi vjeronaukom nek radije razmisli zašto su nam djeca najgora na pisa testovima iz matematike u europi

i ne, nije zbog vjeronauka, ali jest zbog potpuno pogrešne metodologije učenja matematike u školama

Ha-ha, našao se stručnjak za matematiku. Evo ti jedna matematička formula da jednostavnija ne može biti

logbx+logby = ?

Pa nam ti reci što treba biti na mjestu upitnika.

Oh_Femder wrote:

marcellus wrote:umjesto da se bavi vjeronaukom nek radije razmisli zašto su nam djeca najgora na pisa testovima iz matematike u europi

i ne, nije zbog vjeronauka, ali jest zbog potpuno pogrešne metodologije učenja matematike u školama

Ha-ha, našao se stručnjak za matematiku. Evo ti jedna matematička formula da jednostavnija ne može biti

logbx+logby = ?

Pa nam ti reci što treba biti na mjestu upitnika.

logaritme nisam nikad baš svladao.
recimo Z...

veber wrote:

maggie13 wrote:

veber wrote:regoč zanemaruje činjenicu da su ljudi na ovim prostorima živjeli kojih 40-ak godina.
tek od juge se životni vjek produljio.

zanemarivanje činjenica je jako loše, pogubno.

svi govore iz osobnog iskustva, treba siru sliku vidjeti.

naravno.

bez ikakvog podcjenjivanja.
dok su regočevi kopali zemlju i živjeli u potleušicama, moja je obitelj bila okružena mramorom, svilom i sl. pizdarijama.

i zato mrzim komunjare jer su u vili moga djeda uzgajali ovce, a sada ono govno od šeksa živi tamo.

ko jučer bi doli, sad bi gori... jbga... u štivu koje čitam, a vrlo je zanimljivo iz spoznajnog aspekta, upravo se navodi da je do čestih prijelaza iz staleža u stalež dolazilo u velikom broju slučajeva, mnogi su stjecajem raznih okolnosti u jednom trenutku imali sve, a u drugom ostajali bez ičeg... to je posebno došlo do izražaja kad su komunisti na krilima raspleta ww2 ovladali, ali to se događalo i ranije...

dr živago

mom djedu je bilo jebeno. u biti obojici djedova.

ali ja polako ali sigurno vraćam što je bilo naše.
soru će jebat jastreb na olimijskom bazenu ispred kuće.

danni1 wrote:

maggie13 wrote:Istina, Triny, ali tada su ljudi na selu zivjeli zajedno zbog siromastva, obicaja, solidarnosti..danas je sve ostalo na nukleusnoj obitelji od dva, tri clana, prije ih je bilo na desetke.

Selo kakvo ja pamtim je bilo sve samo ne siromašno. U obitelji s 5+ članova je bilo zemlje 10-tak jutara,3-12 krava,5-20 svinja, 30-tak kokica, štaglji puni sijena,kuruznjaci puni kukuruza mlijeka, vrhnja, sira...ćupovu s masti puni mesa i kobasa....tako je bilo u seoskim obiteljima. Naravno u obiteljima koje su htjele raditi. Uvijek je bilo tu i tamo propaliteta koji bi se samo opijali i ljenčarili.
Siromaštvo na selu je počelo raseljavanjem članova obitelji u grad i kad na zemlji nije ostajao nitko osim staraca.

Sa 10-tak jutara zemlje ne možeš ni sad prehraniti 5+ članova obitelji i ni svu ovu nabrojanu živinu.
U ono doba sa onakvim prinosima pogotovo.

Regoč wrote:

maggie13 wrote:

danni1 wrote:

maggie13 wrote:Istina, Triny, ali tada su ljudi na selu zivjeli zajedno zbog siromastva, obicaja, solidarnosti..danas je sve ostalo na nukleusnoj obitelji od dva, tri clana, prije ih je bilo na desetke.

Selo kakvo ja pamtim je bilo sve samo ne siromašno. U obitelji s 5+ članova je bilo zemlje 10-tak jutara,3-12 krava,5-20 svinja, 30-tak kokica, štaglji puni sijena,kuruznjaci puni kukuruza mlijeka, vrhnja, sira...ćupovu s masti puni mesa i kobasa....tako je bilo u seoskim obiteljima. Naravno u obiteljima koje su htjele raditi. Uvijek je bilo tu i tamo propaliteta koji bi se samo opijali i ljenčarili.
Siromaštvo na selu je počelo raseljavanjem članova obitelji u grad i kad na zemlji nije ostajao nitko osim staraca.

ne mozes siromastvo na selu vezivati uz lijenost i nespremnost na tezak rad.
Jasno je, naravno, da su postojale obitelji bez ili s malo zemlje, opterecene bolestima, glađu..zavisno i od geografskog podrucja s kojeg su poticali,etc.

Poanta je da nije bil gladan tko je radil. Jasno, ratovi su posebna priča.

Poanta je da je to floskula. Možeš raditi k'o konj i stvarati si gubitke, odnosno osiromašiti.

Triny wrote:Poanta je da je to floskula. Možeš raditi k'o konj i stvarati si gubitke, odnosno osiromašiti.

regoč je idealist.

veber wrote:

Triny wrote:Poanta je da je to floskula. Možeš raditi k'o konj i stvarati si gubitke, odnosno osiromašiti.

regoč je idealist.

Regoča treba resetirati.

Regoč wrote:

speare_shaker wrote:

marcellus wrote:kreativnost bez konkretnih znanja i poznavanja činjenica je najbrži način da zaradiš ig nobela

budale su uvijek jako kreativne, jer nemaju pojma o ničem pa im se roje kreativne ideje po mozgu.

škola nikog ne može naučiti da bude kreativan, to je prirodni dar, ali mu može utuviti par činjenica u glavu, to je i njen smisao

Mislim, gle, svaki se prirodni dar može dodatno potaknuti, kod kuće ili u školi, zapravo sasvim svejedno.
A na ovaj dio o kreativnim budalama se zaista nitko sa imalo osjećaja za dobar ukus neće osvrnuti, toliko je besmislen.
I naravno da je neophodno poznavati činjenice, ali ta se sposobnost pronalaženja i usvajanja činjenica teže uči nego što se razvijaju potencijali kreaitivnosti. To je prije svega stvar volje i umijeća kopanja po literaturi i internetu.
Svaki će ti stručnjak danas reći kako je učenje te sposobnosti puno važnije od bubanja fakata u školi koji će zastarjeti vjerojatno i prije nego završi tekuća školska godina. A najvažnija od svih sposobnosti je kreativnost.

Većina onoga što učiš u školi ne zastarieva jer su to osnovne stvari. Što je iz vremena kad si ti bil u osnovnjaku zastarjelo? Kreativnost ne treba brkati s vještinama koje se ponavljanjem dovode na visok stupanj. Ako svaki dan pet sati voziš bicikl, postat ćeš vrhunski biciklist, ali hoćeš li time otkriti nov način vožnje?

kreativnost mora slijediti dril i praksu. Dril je nekoć bio temelj školstva. Bicikl? Da, postoje ljudi koji super voze bicikl, pa i kreativno. Ali do toga su došli drilom, drilom, drilom. Učenjem. Do svega kreativnog, ako je pozitivno kreativno a ne kreativna idiotarija, se dolazi samo znanjem, iskustvom, i drilom. Ja sam se uvijek divio kreativnost frank lloyd wrighta, on je kršio sva pravila, ali ne zato jer ih nije razumio i poznavao, nego zato jer ih je jako dobro poznavao i jako je dobro znao kad što smije i zašto prekršiti. 

Triny wrote:

veber wrote:

Triny wrote:Poanta je da je to floskula. Možeš raditi k'o konj i stvarati si gubitke, odnosno osiromašiti.

regoč je idealist.

Regoča treba resetirati.

misliš ... j?

Triny wrote:

Regoč wrote:

maggie13 wrote:

danni1 wrote:

maggie13 wrote:Istina, Triny, ali tada su ljudi na selu zivjeli zajedno zbog siromastva, obicaja, solidarnosti..danas je sve ostalo na nukleusnoj obitelji od dva, tri clana, prije ih je bilo na desetke.

Selo kakvo ja pamtim je bilo sve samo ne siromašno. U obitelji s 5+ članova je bilo zemlje 10-tak jutara,3-12 krava,5-20 svinja, 30-tak kokica, štaglji puni sijena,kuruznjaci puni kukuruza mlijeka, vrhnja, sira...ćupovu s masti puni mesa i kobasa....tako je bilo u seoskim obiteljima. Naravno u obiteljima koje su htjele raditi. Uvijek je bilo tu i tamo propaliteta koji bi se samo opijali i ljenčarili.
Siromaštvo na selu je počelo raseljavanjem članova obitelji u grad i kad na zemlji nije ostajao nitko osim staraca.

ne mozes siromastvo na selu vezivati uz lijenost i nespremnost na tezak rad.
Jasno je, naravno, da su postojale obitelji bez ili s malo zemlje, opterecene bolestima, glađu..zavisno i od geografskog podrucja s kojeg su poticali,etc.

Poanta je da nije bil gladan tko je radil. Jasno, ratovi su posebna priča.

Poanta je da je to floskula. Možeš raditi k'o konj i stvarati si gubitke, odnosno osiromašiti.

Zapravo ne. Rad ne stvara gubitke samo loše ulaganje i gospodarenje.
Lakši put do uspjeha je i lakši do propasti.