'' LJUTNJA HOTELIJERI U PANICI: BIJESNI ZBOG ZAKONSKIH IZMJENA Vlada je bez ikakvih konzultacija s nama ukinula mjeru kojom smo zadržavali svoje najbolje radnike ''

Pinochet wrote:

pismejker wrote:Deda&Yoda u klinču..idemo dalje...

ma nije, da ova rasprava mi odlično došla da obnovim bezkorisno znanje iz ekonomije  koje jedino služi za forum haha

ma zezam malo,samo vi nastavite...

deda wrote:

Pinochet wrote:
vrijednsot kineskog yuana (u međunarodnoj razmjeni ali i u domaćoj jer i kinezi uvoze hrpu toga) ovisi o ponudi i potražnji za tom valutom. što je jača ekonomija(izvoz) veća je potražnja a time raste vrijednost valute. aprecijacija. 

a onda opet ne možeš imati izvozno orjentiranu ekonomiju sa jakom valutom, ako želiš izvoziti na neko tržište poželjno je da tvoja valuta bude slabija od valute zemlje u koju izvoziš, tvoji radnici moraju biti jeftiniji

to je jedan od načina, možeš biti jeftiniji ako imaš niže poreze, ili konkuretniji ako su produktivniji.. sigurno da afrikanac u kongu nije jednako produktivan kao švabo u volksvagenu

Pinochet wrote:

pismejker wrote:Deda&Yoda u klinču..idemo dalje...

ma nije, da ova rasprava mi odlično došla da obnovim bezkorisno znanje iz ekonomije  koje jedino služi za forum haha

tako je, ovo nije nadjebavanje tko ima većeg, nego traženje slijepo kuta da bi ga eliminirali i proširili vidno polje

deda wrote:

Pinochet wrote:

pismejker wrote:Deda&Yoda u klinču..idemo dalje...

ma nije, da ova rasprava mi odlično došla da obnovim bezkorisno znanje iz ekonomije  koje jedino služi za forum haha

tako je, ovo nije nadjebavanje tko ima većeg, nego traženje slijepo kuta da bi ga eliminirali i proširili vidno polje

da i tebi kazem..malo se zezam..samo vi nastavite u duhu suradnje...

sitting_bull wrote:

Brain32 wrote:Ček malo, tih 60% plaće ta tri mjeseca im je isplaćivala država, dakle svi mi. Znači da su se od naših plaća i milion poreza financirali bogati hotelijeri? Super ono...super...

ako turizam uprihodi 9 milijardi eura godišnje i ako država na taj prihod naplati porez, nije li pošteno da se dio tog poreza vrati onima koji su ga i zaradili?

riječ je o cca 4000 sezonaca za razdoblje od 3 mjeseca, znači 12.000 plaća i to ne u punom iznosu, nego 60%. 
radi se o sumi između 30 i 50 milijuna kuna i to država kao ne može podnijeti?!

taj mladi financijski lav ćorić  se ne pokazuje kao lav, već kao hijena...

Zarade 9 milijardi eura godišnje (ono što se vidi...) ali ne mogu plaćati svoje radnike nego to moram ja. A kad se ja drznem otići na more onda "Dobar dan!" košta 500 kn. Super!

Pinochet wrote:

deda wrote:
vrijednsot kineskog yuana (u međunarodnoj razmjeni ali i u domaćoj jer i kinezi uvoze hrpu toga) ovisi o ponudi i potražnji za tom valutom. što je jača ekonomija(izvoz) veća je potražnja a time raste vrijednost valute. aprecijacija. 

a onda opet ne možeš imati izvozno orjentiranu ekonomiju sa jakom valutom, ako želiš izvoziti na neko tržište poželjno je da tvoja valuta bude slabija od valute zemlje u koju izvoziš, tvoji radnici moraju biti jeftiniji

to je jedan od načina, možeš biti jeftiniji ako imaš niže poreze, ili konkuretniji ako su produktivniji.. sigurno da afrikanac u kongu nije jednako produktivan kao švabo u volksvagenu

afrikanci nemaju funkcionalne države pa nisu dobar primjer, no Kinezi npr. da bi bili izvozno kompetitivni manipuliraju svojim tečajem, preko investiranja u američke obveznice jer im je SAD glevno izvozno tržište, isto rade i Japanci

deda wrote:slično pitanje kao i ono od kud Hrvatima štednja u devizama ako nam je trgovinska bilanca negativna već 25 godina

A joj, pa ovo pitanje je odgovoreno kojih 300 milijuna puta.
Dakle, devizne doznake i na taj način unutar države ostvarena prodaja deviza odnosno promjena u kune, turizam itd.

speare_shaker wrote:

deda wrote:slično pitanje kao i ono od kud Hrvatima štednja u devizama ako nam je trgovinska bilanca negativna već 25 godina

A joj, pa ovo pitanje je odgovoreno kojih 300 milijuna puta.
Dakle, devizne doznake i na taj način unutar države ostvarena prodaja deviza odnosno promjena u kune, turizam itd.

znači po tebi se može štedjeti iz negativne vrijednosti? ako ti je bilanca u minusu 5 milijadri eura od kud ti euri za štednju?

Current Account in Croatia averaged -228.73 EUR Million from 1993 until 2016

-228.73 * (2016 - 1993) = - 5 260 730 000 EUR, obrati pažnju na minus

kako se štedi iz negativnog isnosa bilance prema kojem smo danas u kreditu dužni 5 milijardi na račun uvoza i ostalog prometa?

matematički gledano lako je doći do istine od kud novac za štednju u devizama

ideološki i filozofski gledano zaključak bi bio da je Sanader bio kvalitetan državnik pa su nam tržišta vjerovala i investirala, a takvu politiku nastavio je onda i Milanović koji je svojim čvrstim karakterom uvjerio strane investitore da unesu svoje devize u našu ekonomiju

aben wrote:zlotni standard ni ograničen količinami zlota, nego jednostavno reste cijena, tj šoldi reprezentiraju sve manju frakciju kila zlota. za vrime zlotnog standarda velika odstupanja u količini zlota uopće nisu utjecala na vridnost šoldov.
ali, tribo još reći da uopće ni bitno ki standard će se upotrebljavati, dokle god je ulazak na tržište slobodan. državu tribo odvojiti od valute.

Gle, zlatni standard je jednostavno outdated, nitko normalan neće stabilnost svoje valute i tržišnu vrijednost vlastitog kompletnog gospodarstva vezati uz cijene samo jedne robe kakva je zlato.
To je moglo funkcionirati u vrijeme kada je vrijednost ukupnog svjetskog gospodarstva bila minorna u odnosu na današnju, a pogotovo u odnosu na onu buduću, jer je jasno kako će neprestani rast ukupne tržišne vrijednosti cjelokupnog svjetskog gospodarstva nadmašiti ukupnu vrijednost svih postojećih realnih zaliha zlata na Zemlji.
Dakle, dok je funkcioniralo, funkcioniralo je, ali jasno je da je to sad stvar prošlosti.
Boldano je normalno postojalo u srednjem vijeku kada su različite zlatne kovanice koje su kovali različiti vladari služile kao univerzalno platežno sredstvo praktički u svim zemljama gdje je zlato moglo poslužiti kao sredstvo plaćanja.
Vrijednost je naravno ovisila o kakvoći i čistoći zlata, ali i o težini kovanica, za kontrolu čega su služile recke po obodu kovanica kako bi se spriječilo da se kovanice određene nazivne mase neprimjetno stružu po obodu i tako smanjuje njihova težina i naravno tržišna vrijednost.
No, nekako mislim da naziv igre ne glasi povratak u slavnu budućnost nego promjena paradigme kako bi se što je više moguće pojednostavio monetarni sustav i maksimizirala ukupna ekonomska korist od istog na način olakšavanja plaćanja i povećanja prometa robe i usluga.

speare_shaker wrote:

aben wrote:zlotni standard ni ograničen količinami zlota, nego jednostavno reste cijena, tj šoldi reprezentiraju sve manju frakciju kila zlota. za vrime zlotnog standarda velika odstupanja u količini zlota uopće nisu utjecala na vridnost šoldov.
ali, tribo još reći da uopće ni bitno ki standard će se upotrebljavati, dokle god je ulazak na tržište slobodan. državu tribo odvojiti od valute.

Gle, zlatni standard je jednostavno outdated, nitko normalan neće stabilnost svoje valute i tržišnu vrijednost vlastitog kompletnog gospodarstva vezati uz cijene samo jedne robe kakva je zlato.

Na potpuno jednak način kao što je zlatni standard Hrvatska je od 1993. vezala stabilnost svoje valute uz njemačku Marku, odnosno kasnije Euro, upravo zato imamo situaciju da bez obzira na ogroman uvoz, štednju i kredite u stranim valutama naša Kuna nije izgubila ne vrijdnosti, iako je to bilo štetno za industriju i općenito sektor proizvodnje

deda wrote:čvrstim karakterom uvjerio strane investitore

Kakve crne strane investitore? Govorio sam o deviznim doznakama i o zaradi od prihoda u turističkim djelatnostima kao izvoru deviza, pri čemu taj promet čak ne mora biti niti registriran.
Jednostavno, zar ne.
I zašto spominješ negativnu bilancu u ovom kontekstu?
Spomenuta je već pozitivna platna bilanca RH.
Samo bezveze kompliciraš načelno vrlo jednostavne stvari.

speare_shaker wrote:
Vrijednost je naravno ovisila o kakvoći i čistoći zlata, ali i o težini kovanica

nije, vrijednost kovanica izražena na "pismu" uvijek je bila veća od vrijednosti sadržaja metala

kovanice su kovali upravo iz razloga da bi na njima otisnuli vrijednost koju je određivao vladar, da je vrijednost novca u njegovoj masi onda bi se on vagao, ne bi se brojao, i ne bi se radile kovanice nego bi imao praktičnije oblike poput prutića koji se onda može lomiti na komade ako se želi nekomu dati samo dio vrijednosti

the highest value coin in circulation (i.e. excluding bullion coins) is worth less than the lowest-value note. In the last hundred years, the face value of circulation coins has occasionally been lower than the value of the metal they contain, for example due to inflation. If the difference becomes significant, the issuing authority may decide to withdraw these coins from circulation, possibly issuing new equivalents with a different composition

https://en.wikipedia.org/wiki/Coin

speare_shaker wrote:

deda wrote:čvrstim karakterom uvjerio strane investitore

Kakve crne strane investitore? Govorio sam o deviznim doznakama i o zaradi od prihoda u turističkim djelatnostima kao izvoru deviza, pri čemu taj promet čak ne mora biti niti registriran.
Jednostavno, zar ne.
I zašto spominješ negativnu bilancu u ovom kontekstu?
Spomenuta je već pozitivna platna bilanca RH.
Samo bezveze kompliciraš načelno vrlo jednostavne stvari.

Stvari su jednostavne, kad uzmeš uvoz, izvoz, devizne doznake, prihode od turizma i ostale izvore deviza, Hrvatska je u minusu 5 milijardi 260 milijuna Eura

Current Account in Croatia averaged -228.73 EUR Million from 1993 until 2016
http://www.tradingeconomics.com/croatia/current-account
http://www.tradingeconomics.com/croatia/balance-of-trade

prosjek u zadnjih 23 godine doznaka, prihoda i rashoda je -228,73 milijuna Eura, taj iznos pomnožen sa 23 daje ti ukupan iznos koliko je Hrvatska ekonomija uprihodlia deviza od 1993., odnosno koliko je u minusu jer ih nije uprihodila

brojke su jasne, ti sad možeš pokušati uportrjebiti logiku, malo zbrajanja i oduzimanja, pa saznati istinu od kud devize za štednju

ili možeš nastaviti dalje sa ideološkom mantrom

deda wrote:

speare_shaker wrote:

aben wrote:zlotni standard ni ograničen količinami zlota, nego jednostavno reste cijena, tj šoldi reprezentiraju sve manju frakciju kila zlota. za vrime zlotnog standarda velika odstupanja u količini zlota uopće nisu utjecala na vridnost šoldov.
ali, tribo još reći da uopće ni bitno ki standard će se upotrebljavati, dokle god je ulazak na tržište slobodan. državu tribo odvojiti od valute.

Gle, zlatni standard je jednostavno outdated, nitko normalan neće stabilnost svoje valute i tržišnu vrijednost vlastitog kompletnog gospodarstva vezati uz cijene samo jedne robe kakva je zlato.

Na potpuno jednak način kao što je zlatni standard Hrvatska je od 1993. vezala stabilnost svoje valute uz njemačku Marku, odnosno kasnije Euro, upravo zato imamo situaciju da bez obzira na ogroman uvoz, štednju i kredite u stranim valutama naša Kuna nije izgubila ne vrijdnosti, iako je to bilo štetno za industriju i općenito sektor proizvodnje

država se zaduživala, prokleta država

deda wrote:

speare_shaker wrote:

deda wrote:čvrstim karakterom uvjerio strane investitore

Kakve crne strane investitore? Govorio sam o deviznim doznakama i o zaradi od prihoda u turističkim djelatnostima kao izvoru deviza, pri čemu taj promet čak ne mora biti niti registriran.
Jednostavno, zar ne.
I zašto spominješ negativnu bilancu u ovom kontekstu?
Spomenuta je već pozitivna platna bilanca RH.
Samo bezveze kompliciraš načelno vrlo jednostavne stvari.

Stvari su jednostavne, kad uzmeš uvoz, izvoz, devizne doznake, prihode od turizma i ostale izvore deviza, Hrvatska je u minusu 5 milijardi 260 milijuna Eura

Current Account in Croatia averaged -228.73 EUR Million from 1993 until 2016
http://www.tradingeconomics.com/croatia/current-account
http://www.tradingeconomics.com/croatia/balance-of-trade

prosjek u zadnjih 23 godine doznaka, prihoda i rashoda je -228,73 milijuna Eura, taj iznos pomnožen sa 23 daje ti ukupan iznos koliko je Hrvatska ekonomija uprihodlia deviza od 1993., odnosno koliko je u minusu jer ih nije uprihodila

brojke su jasne, ti sad možeš pokušati uportrjebiti logiku, malo zbrajanja i oduzimanja, pa saznati istinu od kud devize za štednju

ili možeš nastaviti dalje sa ideološkom mantrom

pa brojke su jasne.
hrvatska je u minusu toliko € godišnje, a razliku je nadoknađivala država zaduživanjem. 
u čemu je problem?

deda wrote:Na potpuno jednak način kao što je zlatni standard Hrvatska je od 1993. vezala stabilnost svoje valute uz njemačku Marku, odnosno kasnije Euro, upravo zato imamo situaciju da bez obzira na ogroman uvoz, štednju i kredite u stranim valutama naša Kuna nije izgubila ne vrijdnosti, iako je to bilo štetno za industriju i općenito sektor proizvodnje

Kao prvo, tečaj u odnosu na njemačku marku nije bio čvrst nego ipak plivajući.
Spomenuo sam kako je austrijski šiling kroz jako dugi period (ne pitaj me sad točno koliko dugo vremena, jer ne znam, a sad mi se ne da guglati, ali riječ je o redu veličine od nekoliko desetljeća) u odnosu 7:1.
Kuna nije bila tako fiksno vezana za marku.
Početni maksimalni tečaj koji je HNB bila spremna platiti nakon uvođenja kune je bio 4,44 kune za marku. No tržište je brzo, u roku od oko tjedan dana smanjilo taj odnos prvo na oko 3,9 kuna za marku, a onda i nešto niže. Ja se toga jako dobro sjećam, ti vjerojatno ne jer si pretpostavljam bio premlad.
Dalje, kuna ipak jeste donekle izgubila na vrijednosti. Spoemnuo sam kako je 2008. ili 2009. tečaj u odnosu na euro bio 7,07, a sad je oko 7.45. Govorim o tečaju u mjenačnicama, naravno.
Dakle, kuna je ipak ponešto otklizala prema dolje, ali ne toliko da bi se negativno odrazilo na inflaciju, ali također niti ne toliko da bi naša industrija stekla neku povoljniji poziciju na stranim tržištima prema čijim valutama se to klizanje dogodilo.
Međutim, da je kuna otklizala osjetnije, to bi se neminovno odrazilo na povećanje inflacije, jer smo takvim procesima bili svjedoci u osamdesetim godinama kada smo imali inflaciju jugoslavenskog dinara na čak oko 2 000% godišnje upravo po tom modelu.
Takva je monetarna politika vlade Ante Markovića u konačnici nešto povećala industrijsku proizvodnju i izvoz, ali je negativni efekt hiperinflacije sve vratio na početak i nije zapravo učinjeno ništa pozitivno, a jedino je cvjetalo crno tržište deviza (famozni šticung) jer je dinar bio praktički bezvrijedan.
Zamisli situaciju u kojoj su se svi trudili kupiti što mogu za dinare što je moguće u kraćem roku nakon što su primili plaće, jer su ti isti dinari krajem mjeseca vrijedili oko 30% manje nego na početku. Potrošačka groznica i to u društvu vrlo male kupovne moći.
Međutim Jugoslavija je imala puno lošije organiziran turizam od RH pa su i prihodi u devizama od te djelatnosti bili puno manji, svega nekih 1,7 milijarda dolara, a sada su veći od 8 milijarda eura.
A u te prihode su se računali i oni slovenskog, crnogorskog pa i BiH turizma (Neum).
Zbog toga sada imamo udio turizma sa nekih 18% u ukupnom gospodarstvu, to je jedina naša djelatnost koja ima praktički stalni rast, što je jednostavno previše za jednu uravnoteženu ekonomiju, pa će u slijedećem periodu morati napraviti neku vrstu reindustrijalizacije i svesti taj udio turizma povećanjem industrijske proizvodnje i izvoza na oko 6-7%.
Hoće li zbog toga kuna morati još osjetnije otklizati prema dolje?
Ne vjerujem, jer je dvojbeno što ćemo time postići, a u tom periodu će nas ionako zahvatiti proces ulaska u eurozonu zbog čega će naši poslovnjaci i država imati na raspolaganju za oko 2% povoljnije kredite nego je to sada slučaj što bi trebalo povoljno utjecati na povoljniju cijenu zaduživanja ali i veći gospodarski rast.

Pinochet wrote:a razliku je nadoknađivala država zaduživanjem.

Da, to sam zaboravio spomenuti.

speare_shaker wrote:

Pinochet wrote:a razliku je nadoknađivala država zaduživanjem.

Da, to sam zaboravio spomenuti.

ne znam šta deda pokušava reći, on pita "odakle ljudima devize za štednju"? odakle?

pa šta ja znam , odakle svatko dobija devize.. 

moja većina zarade je devizama, jer u njima poslujem.. većina deviza u RH ulazi preko turizma, ovdje na obali sve se računa u eurima.. eto odakle ljudima devize. 

gle čuda imamo i industriju koja donosi devize.. ili njemačke penzije.. itd.

na makroekonomskoj razini, u RH uđe toliko deviza i adio.  država zaduživanjem samo radi štetu, jer država se zadužuje za dio deviza,  koje onda pospreme uhljebi u džepove(štednju) a vraćaju u konačnici svi građani.

Pinochet wrote:
pa brojke su jasne.
hrvatska je u minusu toliko € godišnje, a razliku je nadoknađivala država zaduživanjem. 
u čemu je problem?

problem je u tome što o tome nitko ne govori, bilo je tek par članaka na portalima poput banka.hr ZaBae, limun.hr RBAa koji su danas ugašeni jer ih nitko nije čitao

kad je guverner HNBa bio nedavno kod Ace u Nedjeljom u 2 mislim da je spomenuo kako je jedan od razloga zašto vodi takvu monetarnu politiku na koji se izvoznici žale taj što ukupno država i građani, javni i privatni sektor imaju oko 500 milijardi kuna u kreditima vezanim uz euro, a ujedno ti su krediti i izvor devizne štednje, građani + država su kupili euro kredite i prodali ih za kune, dok je drugi dio građana upravo te eure kupio da bi štedio u njima

štednja u devizama dolazi iz kredita države, tj. javno duga, i kredita građana koji su se zaduživali uz valutnu klauzulu

deda wrote:

Pinochet wrote:
pa brojke su jasne.
hrvatska je u minusu toliko € godišnje, a razliku je nadoknađivala država zaduživanjem. 
u čemu je problem?

problem je u tome što o tome nitko ne govori, bilo je tek par članaka na portalima poput banka.hr ZaBae, limun.hr RBAa koji su danas ugašeni jer ih nitko nije čitao

kad je guverner HNBa bio nedavno kod Ace u Nedjeljom u 2 mislim da je spomenuo kako je jedan od razloga zašto vodi takvu monetarnu politiku na koji se izvoznici žale taj što ukupno država i građani, javni i privatni sektor imaju oko 500 milijardi kuna u kreditima vezanim uz euro, a ujedno ti su krediti i izvor devizne štednje, građani + država su kupili euro kredite i prodali ih za kune, dok je drugi dio građana upravo te eure kupio da bi štedio u njima

pa ja sam zbog toga napisao 1000000 puta na forumu da je zbog toga nemoguće provesti deflaciju,