Ponešto o reformi obrazovanja, i obrazovanju kao takvom

IvyTeasdale wrote:

marcellus wrote:

IvyTeasdale wrote:Ne mozete uspoređivati svoje obrazovanje i profesore,sa ovima danasnjima..a,ni ucenici nisu bas isti ;-)

pa to govori Liessman, što više reformi to je više obrazovanje u kurcu a njegovi stvarni ciljevi izgubljeni u vremenu

određene prilagodbe su neophodne..moramo uvazit tehnicko-tehnoloski napredsk,promjene u mikro te makro okruzju,velike socijalne promjene...samo prilagodbe ne smiju biti ideoloske.

prilagodba je u konačnici da se obrazovanje prilagođava "tržištu rada" i mogućnostima lijenih učenika, te financijskim ograničenjima, čime se posve gubi iz vida izvorni smisao i svrha obrazovanja - oplemenjivanje čovjeka

marcellus wrote:

IvyTeasdale wrote:

marcellus wrote:

IvyTeasdale wrote:Ne mozete uspoređivati svoje obrazovanje i profesore,sa ovima danasnjima..a,ni ucenici nisu bas isti ;-)

pa to govori Liessman, što više reformi to je više obrazovanje u kurcu a njegovi stvarni ciljevi izgubljeni u vremenu

određene prilagodbe su neophodne..moramo uvazit tehnicko-tehnoloski napredsk,promjene u mikro te makro okruzju,velike socijalne promjene...samo prilagodbe ne smiju biti ideoloske.

prilagodba je u konačnici da se obrazovanje prilagođava "tržištu rada" i mogućnostima lijenih učenika, te financijskim ograničenjima, čime se posve gubi iz vida izvorni smisao i svrha obrazovanja - oplemenjivanje čovjeka

Prisilno oplemenjivanje? 
Pa u čemu je unda rozlika između našeg i sjevwrnokorejskog sustava?

za one koje tema zanima

https://en.wikipedia.org/wiki/Humboldtian_model_of_higher_education

marcellus wrote:

IvyTeasdale wrote:

marcellus wrote:

IvyTeasdale wrote:Ne mozete uspoređivati svoje obrazovanje i profesore,sa ovima danasnjima..a,ni ucenici nisu bas isti ;-)

pa to govori Liessman, što više reformi to je više obrazovanje u kurcu a njegovi stvarni ciljevi izgubljeni u vremenu

određene prilagodbe su neophodne..moramo uvazit tehnicko-tehnoloski napredsk,promjene u mikro te makro okruzju,velike socijalne promjene...samo prilagodbe ne smiju biti ideoloske.

prilagodba je u konačnici da se obrazovanje prilagođava "tržištu rada" i mogućnostima lijenih učenika, te financijskim ograničenjima, čime se posve gubi iz vida izvorni smisao i svrha obrazovanja - oplemenjivanje čovjeka

nisu djeca lijena...o tome postoje izvrsni radovi americkih sociologa (ah,ja i imena)..djeca su drugacija,rođena i odgajana u potpuno drukcijim uvjetima..

aben wrote:

marcellus wrote:

IvyTeasdale wrote:

marcellus wrote:

IvyTeasdale wrote:Ne mozete uspoređivati svoje obrazovanje i profesore,sa ovima danasnjima..a,ni ucenici nisu bas isti ;-)

pa to govori Liessman, što više reformi to je više obrazovanje u kurcu a njegovi stvarni ciljevi izgubljeni u vremenu

određene prilagodbe su neophodne..moramo uvazit tehnicko-tehnoloski napredsk,promjene u mikro te makro okruzju,velike socijalne promjene...samo prilagodbe ne smiju biti ideoloske.

prilagodba je u konačnici da se obrazovanje prilagođava "tržištu rada" i mogućnostima lijenih učenika, te financijskim ograničenjima, čime se posve gubi iz vida izvorni smisao i svrha obrazovanja - oplemenjivanje čovjeka

Prisilno oplemenjivanje? 
Pa u čemu je unda rozlika između našeg i sjevwrnokorejskog sustava?

između našeg i sjevernokorejskog nikakva, između klasičnog modela obrazovanja koji ide za tim da stvori pojedinca koji je neutralan spram ideologija, religija, bilo kakvih dogmi, slobodan u istraživanju svijeta, koji je građanin svijeta ne na način da se odriče identiteta već na način da taj svijet istražuje posve otvorena uma, razlika je ogromna.

I, naravski, ako koga zanima zoč pruski model ni dobar

https://en.m.wikipedia.org/wiki/John_Taylor_Gatto

Habermas offered some early criticisms in an essay, "Modernity versus Postmodernity" (1981), which has achieved wide recognition. In that essay, Habermas raises the issue of whether, in light of the failures of the twentieth century, we "should try to hold on to the intentions of the Enlightenment, feeble as they may be, or should we declare the entire project of modernity a lost cause?"[20] Habermas refuses to give up on the possibility of a rational, "scientific" understanding of the life-world.

Habermas has several main criticisms of postmodernism:

The postmodernists are equivocal about whether they are producing serious theory or literature;
Habermas feels that the postmodernists are animated by normative sentiments but the nature of those sentiments remains concealed from the reader;
Habermas accuses postmodernism of a totalizing perspective that fails "to differentiate phenomena and practices that occur within modern society";[20]
Habermas asserts that postmodernists ignore that which Habermas finds absolutely central – namely, everyday life and its practices.

IvyTeasdale wrote:

marcellus wrote:

IvyTeasdale wrote:

marcellus wrote:

IvyTeasdale wrote:Ne mozete uspoređivati svoje obrazovanje i profesore,sa ovima danasnjima..a,ni ucenici nisu bas isti ;-)

pa to govori Liessman, što više reformi to je više obrazovanje u kurcu a njegovi stvarni ciljevi izgubljeni u vremenu

određene prilagodbe su neophodne..moramo uvazit tehnicko-tehnoloski napredsk,promjene u mikro te makro okruzju,velike socijalne promjene...samo prilagodbe ne smiju biti ideoloske.

prilagodba je u konačnici da se obrazovanje prilagođava "tržištu rada" i mogućnostima lijenih učenika, te financijskim ograničenjima, čime se posve gubi iz vida izvorni smisao i svrha obrazovanja - oplemenjivanje čovjeka

nisu djeca lijena...o tome postoje izvrsni radovi americkih sociologa (ah,ja i imena)..djeca su drugacija,rođena i odgajana u potpuno drukcijim uvjetima..

ne, ali mi sustav prilagođavamo lijenosti i intelektualnoj tuposti

Prosječni Hrvat je bez obzira na nedostatke u obrazovnom programu kudikamo u poznavanju opće kulture jači od prosječnog zapadnjaka.

U Jugi je taj program bio izuzetno dobar. Prosječni čovjek koji se onda školovao još je u poznavanju opće kulture jači od prosječnog čovjeka školovanog u samostalnoj Hrvatskoj.

Prosječni Hrvat od 40-50 g. tako poznaje književnost,kulturu,umjetnost,film,sport, tehniku, šah, glazbu...

I dok prosječni Norvežanin ne zna promijeniti gumicu na špini,ili ožbukati rupu na zidu,naš čovej ima sve to u malom prstu.

Prosječni Hrvat zna zatvorenih očiju rastaviti i sastaviti pušku,a prosječni Šveđanin nije nikada iz puške pucao.

marcellus wrote:

IvyTeasdale wrote:

marcellus wrote:

IvyTeasdale wrote:

marcellus wrote:

pa to govori Liessman, što više reformi to je više obrazovanje u kurcu a njegovi stvarni ciljevi izgubljeni u vremenu

određene prilagodbe su neophodne..moramo uvazit tehnicko-tehnoloski napredsk,promjene u mikro te makro okruzju,velike socijalne promjene...samo prilagodbe ne smiju biti ideoloske.

prilagodba je u konačnici da se obrazovanje prilagođava "tržištu rada" i mogućnostima lijenih učenika, te financijskim ograničenjima, čime se posve gubi iz vida izvorni smisao i svrha obrazovanja - oplemenjivanje čovjeka

nisu djeca lijena...o tome postoje izvrsni radovi americkih sociologa (ah,ja i imena)..djeca su drugacija,rođena i odgajana u potpuno drukcijim uvjetima..

ne, ali mi sustav prilagođavamo lijenosti i intelektualnoj tuposti

manje lijenosti,ne mislim da je to pravi izraz,a ni cilj. Prije nedostatku kritickoe-refleksivnog razmisljanja,neizgradnji inicijative,sveopcoj pasivnosti i besciljnosti.

IvyTeasdale wrote:

marcellus wrote:

IvyTeasdale wrote:

marcellus wrote:

IvyTeasdale wrote:
određene prilagodbe su neophodne..moramo uvazit tehnicko-tehnoloski napredsk,promjene u mikro te makro okruzju,velike socijalne promjene...samo prilagodbe ne smiju biti ideoloske.

prilagodba je u konačnici da se obrazovanje prilagođava "tržištu rada" i mogućnostima lijenih učenika, te financijskim ograničenjima, čime se posve gubi iz vida izvorni smisao i svrha obrazovanja - oplemenjivanje čovjeka

nisu djeca lijena...o tome postoje izvrsni radovi americkih sociologa (ah,ja i imena)..djeca su drugacija,rođena i odgajana u potpuno drukcijim uvjetima..

ne, ali mi sustav prilagođavamo lijenosti i intelektualnoj tuposti

manje lijenosti,ne mislim da je to pravi izraz,a ni cilj. Prije nedostatku kritickoe-refleksivnog razmisljanja,neizgradnji inicijative,sveopcoj pasivnosti i besciljnosti.

A koja državna inicinativa nije pasivna i besciljna?

aben wrote:I, naravski, ako koga zanima zoč pruski model ni dobar

https://en.m.wikipedia.org/wiki/John_Taylor_Gatto

Ako već raspravljate o Gattu on je bio protiv ovakve škole kao takve jer u biti zaglupljuje učenike i trenira ih da budu idioti

marcellus wrote:

IvyTeasdale wrote:

marcellus wrote:

IvyTeasdale wrote:

marcellus wrote:

pa to govori Liessman, što više reformi to je više obrazovanje u kurcu a njegovi stvarni ciljevi izgubljeni u vremenu

određene prilagodbe su neophodne..moramo uvazit tehnicko-tehnoloski napredsk,promjene u mikro te makro okruzju,velike socijalne promjene...samo prilagodbe ne smiju biti ideoloske.

prilagodba je u konačnici da se obrazovanje prilagođava "tržištu rada" i mogućnostima lijenih učenika, te financijskim ograničenjima, čime se posve gubi iz vida izvorni smisao i svrha obrazovanja - oplemenjivanje čovjeka

nisu djeca lijena...o tome postoje izvrsni radovi americkih sociologa (ah,ja i imena)..djeca su drugacija,rođena i odgajana u potpuno drukcijim uvjetima..

ne, ali mi sustav prilagođavamo lijenosti i intelektualnoj tuposti

Učenje napamet je upravo to

IvyTeasdale wrote:

marcellus wrote:

IvyTeasdale wrote:

marcellus wrote:

IvyTeasdale wrote:
određene prilagodbe su neophodne..moramo uvazit tehnicko-tehnoloski napredsk,promjene u mikro te makro okruzju,velike socijalne promjene...samo prilagodbe ne smiju biti ideoloske.

prilagodba je u konačnici da se obrazovanje prilagođava "tržištu rada" i mogućnostima lijenih učenika, te financijskim ograničenjima, čime se posve gubi iz vida izvorni smisao i svrha obrazovanja - oplemenjivanje čovjeka

nisu djeca lijena...o tome postoje izvrsni radovi americkih sociologa (ah,ja i imena)..djeca su drugacija,rođena i odgajana u potpuno drukcijim uvjetima..

ne, ali mi sustav prilagođavamo lijenosti i intelektualnoj tuposti

manje lijenosti,ne mislim da je to pravi izraz,a ni cilj. Prije nedostatku kritickoe-refleksivnog razmisljanja,neizgradnji inicijative,sveopcoj pasivnosti i besciljnosti.

zapravo obrazovanje ne stvara kritički raspoloženog pojedinca nego dežurnog revolucionara

asilovski wrote:

marcellus wrote:

IvyTeasdale wrote:

marcellus wrote:

IvyTeasdale wrote:
određene prilagodbe su neophodne..moramo uvazit tehnicko-tehnoloski napredsk,promjene u mikro te makro okruzju,velike socijalne promjene...samo prilagodbe ne smiju biti ideoloske.

prilagodba je u konačnici da se obrazovanje prilagođava "tržištu rada" i mogućnostima lijenih učenika, te financijskim ograničenjima, čime se posve gubi iz vida izvorni smisao i svrha obrazovanja - oplemenjivanje čovjeka

nisu djeca lijena...o tome postoje izvrsni radovi americkih sociologa (ah,ja i imena)..djeca su drugacija,rođena i odgajana u potpuno drukcijim uvjetima..

ne, ali mi sustav prilagođavamo lijenosti i intelektualnoj tuposti

Učenje napamet je upravo to

jebiga ne moš drukčije učit nego napamet, ne uči se naglupost

[quote="marcellus
jebiga ne moš drukčije učit nego napamet, ne uči se naglupost[/quote]

Mehaničko učenje se još naziva i učenje napamet, pošto se gradivo uči doslovno, bez izmena i najčešće razumevanja, odnosno uspostavljanja smislenih veza postojećeg gradiva i bilo kojeg drugog, bez obzira da li je u pitanju isti nastavni predmet ili neki drugi. U praksi se često upotrebljava termin doslovno ili bukvalno učenje, a u žargonu „bubanje“, „štrebanje“ ili „drilovanje“.

Može se razlikovati nekoliko varijanti ove metode učenja:
1) Učenje napamet gradiva koje se inače ne uči smisleno (poput tablice množenja ili naziva organizama izvedenih iz latinskog jezika koji učenici recimo ne uče).

2) Učenje gradiva koje može da se razume, ali je neophodno naučiti ga napamet (na primer recitacija ili tekst za pozorišnu predstavu).

3) Učenje gradiva koje može da se razume, ali u procesu nastave, uglavnom greškom nastavnika dotično gradivo nije učinjeno smislenim. Ovakvo učenje postoji u školskoj praksi, ali je nepoželjno.

Rote learning is a memorization technique based on repetition. The idea is that one will be able to quickly recall the meaning of the material the more one repeats it. Some of the alternatives to rote learning include meaningful learning, associative learning, and active learning.

Rote methods are routinely used when fast memorization is required, such as learning one's lines in a play or memorizing a telephone number.

Rote learning is widely used in the mastery of foundational knowledge. Examples of school topics where rote learning is frequently used include phonics in reading, the periodic table in chemistry, multiplication tables in mathematics, anatomy in medicine, cases or statutes in law, basic formulae in any science, etc. By definition, rote learning eschews comprehension, so by itself it is an ineffective tool in mastering any complex subject at an advanced level. For instance, one illustration of rote learning can be observed in preparing quickly for exams, a technique which may be colloquially referred to as "cramming".

Rote learning is sometimes disparaged with the derogative terms parrot fashion, regurgitation, cramming, or mugging because one who engages in rote learning may give the wrong impression of having understood what they have written or said. It is strongly discouraged by many new curriculum standards. For example, science and mathematics standards in the United States specifically emphasize the importance of deep understanding over the mere recall of facts, which is seen to be less important, although advocates of traditional education have criticized the new American standards as slighting learning basic facts and elementary arithmetic, and replacing content with process-based skills.

asilovski wrote:

aben wrote:I, naravski, ako koga zanima zoč pruski model ni dobar

https://en.m.wikipedia.org/wiki/John_Taylor_Gatto

Ako već raspravljate o Gattu on je bio protiv ovakve škole kao takve jer u biti zaglupljuje učenike i trenira ih da budu idioti

A nojgore u svemu, to oni činu iz dobrih namjera. ko i pošta, bolnice, borovo i slično.

asilovski wrote:3) Učenje gradiva koje može da se razume, ali u procesu nastave, uglavnom greškom nastavnika dotično gradivo nije učinjeno smislenim. Ovakvo učenje postoji u školskoj praksi, ali je nepoželjno.


Ovo bre Marcel misli kad govori o obrazovanju hehehe škola ko tehnički problem

taman posla, pročitaj moj tekst s razumijevanjem

Upravo suprotno, učenje nebitnih i marginalnih činjenica iz kategorije "trivija" sam jasno naveo kao problem.

Postoje bitne činjenice koje su dio holističke slike, i one koje je samo zamagljuju. Jasno, to ne znači da se može reducirati učenje na samo kostur