Ponešto o reformi obrazovanja, i obrazovanju kao takvom

Postoje bitne činjenice koje su dio holističke slike, i one koje je samo zamagljuju. Jasno, to ne znači da se može reducirati učenje na samo kostur

Akademsko znanje je naime stvar pamćenja onog što pročitate iz knjiga, i stvari koje vam kažu profesori koji su obrazovanje stekli uglavnom pamćenjem stvari koje su pročitali u knjigama.

marcellus wrote:Akademsko znanje je naime stvar pamćenja onog što pročitate iz knjiga, i stvari koje vam kažu profesori koji su obrazovanje stekli uglavnom pamćenjem stvari koje su pročitali u knjigama.

OMG.

Convergent Learning Style Vs. Divergent Learning Style

Convergent and divergent learning styles refer to two of four experiential learning styles created by Professor David Kolb. His theory is that effective learning must include the possession of these four different elements in order to assimilate and process information. Basically, we all must possess certain skill levels of abstraction, observation, experimentation and experiential abilities but our dominant trait determines our learning style. Convergent and divergent learners rely on very different traits to process information.


Comparisons

Convergent learners tend to rely heavily on abstract conceptualization and active experimentation to process information. Those who possess a convergent learning style are often thought of as the "science and technology" types. You can identify a convergent learner easily by observing their ability to find practical applications for concepts, ideas and theories. If you are a convergent learner you probably tend to be most comfortable in situations where there is a single or obvious logical answer to a problem. Another indication used to spot a convergent learner is observing their areas of interest. Convergent learners tend to have narrow or specific personal and work interests, and are best at solving technical issues rather than social issues that involve many complex possible outcomes. While convergent learners are certainly valued for their abilities to apply information for practical problem solving, you may notice that they tend to lack in other areas. It may be difficult for convergent learners to listen to new ideas with an open mind or to take an active role in learning.

Divergent learners tend to be more of the "arts and humanities" type and will typically rely on abstract conceptualization and reflective observation to process information. You can easily identify them by observing their enjoyment in small group discussions or brain storming sessions. If you have a divergent learning style you are likely to gather information and may have a broad range of interests. Unlike a convergent learner, divergent students are better able to empathize with the feelings of others, but they do not possess the ability to draw conclusions from technical or quantities aspects of situations. Divergent learners tend to be very creative and open minded but you may have to press them to make definitive decisions. You should also encourage them to try and set more long term goals and take a few risks. According to Kolb, divergent and convergent learners are very different in their learning styles but they can both benefit greatly from working with one another.


Criticism

Professor Kolb's theory on learning styles has received a fair amount of criticism. James A. Anderson claimed in his 1988 article for Journal of Teacher Education that the model takes in little consideration of other cultures and does not account for differences in communication and cognitive styles that tend to be culturally based. As Mark Tennant also noted in his 1997 edition of "Psychology and Adult Learning," Kolb's model was lacking in empirical evidence and noted that all research bases have been small and limited.


http://www.columbiasc.edu/graduate/masters/med-divergent-learning

Ali sve je rečeno o oblicima nastave, spoznajnom procesu i sl, to je poznato svima koji su slušali didaktiku, nemo onoga ki ni u rukami držo poljaka,


https://www.google.hr/url?sa=t&source=web&rct=j&url=http://fpmoz.ba/new/RadniMaterijali/Didaktika/DIDAKTIKA_POLJAK.doc&ved=0ahUKEwj0nu6OmZbNAhXIEywKHefcD1kQFggYMAA&usg=AFQjCNGyEx3S6tcLaj53F30MaNqubwwqHQ&sig2=Ni1wJ9hfI-ArccwgMQFp5A

Jedini civilizacijski problem koji imomo je ki tribo odlučiti ča ćemo učiti, mi somi zo se ili centralni komitet.

Usne Stjepana Gnječa wrote:

marcellus wrote:Akademsko znanje je naime stvar pamćenja onog što pročitate iz knjiga, i stvari koje vam kažu profesori koji su obrazovanje stekli uglavnom pamćenjem stvari koje su pročitali u knjigama.

OMG.

da si obrazovan znao bi čija je to misao

marcellus wrote:Akademsko znanje je naime stvar pamćenja onog što pročitate iz knjiga, i stvari koje vam kažu profesori koji su obrazovanje stekli uglavnom pamćenjem stvari koje su pročitali u knjigama.

A jel ima neki drugi način, da legnes i staviš knjigu na glavu , ili recimo kroz igru ?

kaja_333 wrote:

marcellus wrote:Akademsko znanje je naime stvar pamćenja onog što pročitate iz knjiga, i stvari koje vam kažu profesori koji su obrazovanje stekli uglavnom pamćenjem stvari koje su pročitali u knjigama.

A jel ima neki drugi način, da legnes i staviš knjigu na glavu , ili recimo kroz igru ?

to je inače ironična opaska jednog američkog anarhista, ali u biti točna.

on je naime prezirao obrazovanje, ali ga je dosta dobro definirao

kaja_333 wrote:

marcellus wrote:Akademsko znanje je naime stvar pamćenja onog što pročitate iz knjiga, i stvari koje vam kažu profesori koji su obrazovanje stekli uglavnom pamćenjem stvari koje su pročitali u knjigama.

A jel ima neki drugi način, da legnes i staviš knjigu na glavu , ili recimo kroz igru ?

po našim prosvjednicima, ima. Ako dovoljno dugo budeš sjedio i razmišljao, stvari će ti naići same od sebe.

marcellus wrote:

Usne Stjepana Gnječa wrote:

marcellus wrote:Akademsko znanje je naime stvar pamćenja onog što pročitate iz knjiga, i stvari koje vam kažu profesori koji su obrazovanje stekli uglavnom pamćenjem stvari koje su pročitali u knjigama.

OMG.

da si obrazovan znao bi čija je to misao

Nitko nezna sve pa ni obrazovani.

Konvergentno učenje se još naziva i logičko učenje, jer se zasniva na pravilima logičkog mišljenja, odnosno logički uređenom sledu intelektualnih radnji koji dovodi do jednog tačnog rešenja.

Ova metoda učenja je svojstvena za naučne oblasti u školi, kao što su matematika, fizika, hemija, biologija, istorija, geografija itd. što znači upravo za oblasti u kojima se od učenika zahteva logičko razmišljanje.

Učenje koje se potpuno razlikuje je divergentno učenje, koje se još naziva i stvaralačko.

Za razliku od ovog oblika, konvergentno učenje ne isključuje smisleno, mehaničko, praktično, verbalno, receptivno, transmisivno, interaktivno, kao i učenja sa i bez pomagala, već se može kombinovati sa navedenim metodama. Učenje putem otkrića obavezno podrazumeva kombinaciju konvergentnog i divergentnog učenja.

marcellus wrote:

kaja_333 wrote:

marcellus wrote:Akademsko znanje je naime stvar pamćenja onog što pročitate iz knjiga, i stvari koje vam kažu profesori koji su obrazovanje stekli uglavnom pamćenjem stvari koje su pročitali u knjigama.

A jel ima neki drugi način, da legnes i staviš knjigu na glavu , ili recimo kroz igru ?

po našim prosvjednicima, ima. Ako dovoljno dugo budeš sjedio i razmišljao, stvari će ti naići same od sebe.

Promašuješ bit. Što je bolje, izdiktirati učenicima literaturu o nekoj temi i tjerati ih da to zapamte ili im dati zadatak da sami dođu do tih imena istraživanjem? Što misliš, kako će brže i bolje zapamtiti to?

Usne Stjepana Gnječa wrote:

marcellus wrote:

Usne Stjepana Gnječa wrote:

marcellus wrote:Akademsko znanje je naime stvar pamćenja onog što pročitate iz knjiga, i stvari koje vam kažu profesori koji su obrazovanje stekli uglavnom pamćenjem stvari koje su pročitali u knjigama.

OMG.

da si obrazovan znao bi čija je to misao

Nitko nezna sve pa ni obrazovani.

Konvergentno učenje se još naziva i logičko učenje, jer se zasniva na pravilima logičkog mišljenja, odnosno logički uređenom sledu intelektualnih radnji koji dovodi do jednog tačnog rešenja.

Ova metoda učenja je svojstvena za naučne oblasti u školi, kao što su matematika, fizika, hemija, biologija, istorija, geografija itd. što znači upravo za oblasti u kojima se od učenika zahteva logičko razmišljanje.

Učenje koje se potpuno razlikuje je divergentno učenje, koje se još naziva i stvaralačko.

Za razliku od ovog oblika, konvergentno učenje ne isključuje smisleno, mehaničko, praktično, verbalno, receptivno, transmisivno, interaktivno, kao i učenja sa i bez pomagala, već se može kombinovati sa navedenim metodama. Učenje putem otkrića obavezno podrazumeva kombinaciju konvergentnog i divergentnog učenja.

a kako se zove tvoja neukost, konvergentna ili divergentna?

Starhemberg wrote:

marcellus wrote:

kaja_333 wrote:

marcellus wrote:Akademsko znanje je naime stvar pamćenja onog što pročitate iz knjiga, i stvari koje vam kažu profesori koji su obrazovanje stekli uglavnom pamćenjem stvari koje su pročitali u knjigama.

A jel ima neki drugi način, da legnes i staviš knjigu na glavu , ili recimo kroz igru ?

po našim prosvjednicima, ima. Ako dovoljno dugo budeš sjedio i razmišljao, stvari će ti naići same od sebe.

Promašuješ bit. Što je bolje, izdiktirati učenicima literaturu o nekoj temi i tjerati ih da to zapamte ili im dati zadatak da sami dođu do tih imena istraživanjem? Što misliš, kako će brže i bolje zapamtiti to?

naravno da istraživanjem. No to podrazumijeva puno učenja i pamćenja.

I teže je od bubanja napamet.

marcellus wrote:

kaja_333 wrote:

marcellus wrote:Akademsko znanje je naime stvar pamćenja onog što pročitate iz knjiga, i stvari koje vam kažu profesori koji su obrazovanje stekli uglavnom pamćenjem stvari koje su pročitali u knjigama.

A jel ima neki drugi način, da legnes i staviš knjigu na glavu , ili recimo kroz igru ?

po našim prosvjednicima, ima. Ako dovoljno dugo budeš sjedio i razmišljao, stvari će ti naići same od sebe.

I po gnjecu, evo stvaralačko učenje. Ne učiš nego laprdas i razmišljaš i sve znaš. Podsjeća me na one škole stranih jezika- naučite engleski spavajući i platite 18 000 kuna.

marcellus wrote:Akademsko znanje je naime stvar pamćenja onog što pročitate iz knjiga, i stvari koje vam kažu profesori koji su obrazovanje stekli uglavnom pamćenjem stvari koje su pročitali u knjigama.

Ne znam možda u HAZU, ali šalu na stranu Marcele ovo je glupost neviđena...

marcellus wrote:

Starhemberg wrote:

marcellus wrote:

kaja_333 wrote:

marcellus wrote:Akademsko znanje je naime stvar pamćenja onog što pročitate iz knjiga, i stvari koje vam kažu profesori koji su obrazovanje stekli uglavnom pamćenjem stvari koje su pročitali u knjigama.

A jel ima neki drugi način, da legnes i staviš knjigu na glavu , ili recimo kroz igru ?

po našim prosvjednicima, ima. Ako dovoljno dugo budeš sjedio i razmišljao, stvari će ti naići same od sebe.

Promašuješ bit. Što je bolje, izdiktirati učenicima literaturu o nekoj temi i tjerati ih da to zapamte ili im dati zadatak da sami dođu do tih imena istraživanjem? Što misliš, kako će brže i bolje zapamtiti to?

naravno da istraživanjem. No to podrazumijeva puno učenja i pamćenja.

Podrazumijeva, no ne besmislenog strebanja materije koja ti apsolutno ne znači ništa. Ovako, znaš što pamtiš, zbog čega pamtiš i na koji način to trebaš iskoristiti.

marcellus wrote:

Usne Stjepana Gnječa wrote:

marcellus wrote:

Usne Stjepana Gnječa wrote:

marcellus wrote:Akademsko znanje je naime stvar pamćenja onog što pročitate iz knjiga, i stvari koje vam kažu profesori koji su obrazovanje stekli uglavnom pamćenjem stvari koje su pročitali u knjigama.

OMG.

da si obrazovan znao bi čija je to misao

Nitko nezna sve pa ni obrazovani.

Konvergentno učenje se još naziva i logičko učenje, jer se zasniva na pravilima logičkog mišljenja, odnosno logički uređenom sledu intelektualnih radnji koji dovodi do jednog tačnog rešenja.

Ova metoda učenja je svojstvena za naučne oblasti u školi, kao što su matematika, fizika, hemija, biologija, istorija, geografija itd. što znači upravo za oblasti u kojima se od učenika zahteva logičko razmišljanje.

Učenje koje se potpuno razlikuje je divergentno učenje, koje se još naziva i stvaralačko.

Za razliku od ovog oblika, konvergentno učenje ne isključuje smisleno, mehaničko, praktično, verbalno, receptivno, transmisivno, interaktivno, kao i učenja sa i bez pomagala, već se može kombinovati sa navedenim metodama. Učenje putem otkrića obavezno podrazumeva kombinaciju konvergentnog i divergentnog učenja.

a kako se zove tvoja neukost, konvergentna ili divergentna?

Ja koristim sve navedene metode učenja.

Starhemberg wrote:

marcellus wrote:

kaja_333 wrote:

marcellus wrote:Akademsko znanje je naime stvar pamćenja onog što pročitate iz knjiga, i stvari koje vam kažu profesori koji su obrazovanje stekli uglavnom pamćenjem stvari koje su pročitali u knjigama.

A jel ima neki drugi način, da legnes i staviš knjigu na glavu , ili recimo kroz igru ?

po našim prosvjednicima, ima. Ako dovoljno dugo budeš sjedio i razmišljao, stvari će ti naići same od sebe.

Promašuješ bit. Što je bolje, izdiktirati učenicima literaturu o nekoj temi i tjerati ih da to zapamte ili im dati zadatak da sami dođu do tih imena istraživanjem? Što misliš, kako će brže i bolje zapamtiti to?

Napisati im sto da pročitaju. Njima se ne istražuje u toj dobi.

asilovski wrote:

marcellus wrote:Akademsko znanje je naime stvar pamćenja onog što pročitate iz knjiga, i stvari koje vam kažu profesori koji su obrazovanje stekli uglavnom pamćenjem stvari koje su pročitali u knjigama.

Ne znam možda u HAZU, ali šalu na stranu Marcele ovo je glupost neviđena...

A kako si ti došao do informacija, čitanjem ili razmišljanjem na livadi?