Ponešto o reformi obrazovanja, i obrazovanju kao takvom

dawson wrote:

marcellus wrote:
to ne znači da trebate biti nepismeni i neuki, zar ne?

Naravno ali iskreno kad ideš u tehničku školu boi te kiki koji su interni konflikti prolazili Raskolnjikovu u glavi dok je mlatio babu sjekirom ili da je Albatros ustvari preneseno značenja čovjekove borbe za slobodu kad te čeka proračun transformatoske jezgre :)

Totalno fašistički. Osobno sun svjedoči ubijanju tehničkog genija u pojam engleakim jezikom, srušilo ga dvo razreda.
Klijenti somi tribaju moći birati uslugu ku želu da ih se nauči. I plotiti je, naravski.

marcellus wrote:
Povijest se ne mijenja.

Samo interpretacija iste. Zamisli da je fizika takva, gravitacijska sila svako malo mijenja smjer....

dawson wrote:

marcellus wrote:
to ne znači da trebate biti nepismeni i neuki, zar ne?

Naravno ali iskreno kad ideš u tehničku školu boi te kiki koji su interni konflikti prolazili Raskolnjikovu u glavi dok je mlatio babu sjekirom ili da je Albatros ustvari preneseno značenja čovjekove borbe za slobodu kad te čeka proračun transformatoske jezgre :)

To ti je dio inkulturacije u društvo kojem pripadaš.

njinbi

marcellus wrote:

mrincredible wrote:

marcellus wrote:jebiga nešto moraš i naučit napamet

Nešto. Samo će tupani koji ništa ne razumiju bubetati čitave tekstove napamet, naročito one iz područja društvenih i humanističkih znanosti. Napamet se uče samo ključni pojmovi i definicije. Naravno, treba imati i IQ određene razine da bi se shvatilo što je bitno i što treba znati napamet, a što se može objasniti svojim riječima.

nisam nigdje rekao da je dovoljno nabubati napamet, naprotiv sam jasno rekao da to samo po sebi nije dovoljno.

Problem je u tome što ti smatraš da SVE treba naučiti napamet. Tebi valjda da daju tekst od 13 kartica, ti bi ga išao bubetati napamet. Onaj tko bubeta sve napamet očito ne razumije razlikovati važno od nevažnog.

mrincredible wrote:

marcellus wrote:

Regoč wrote:

marcellus wrote:

asilovski wrote:ja govorim o fakultetu kao konceptu koji je kod nas posve promašen,

je, ali reforme u smjeru "ajmo ne učit nego razmišljat" su navlakuša, onda dođeš radit i neki kurac moraš znati

Sve s obrazloženjem da će te to razmišljanje pripremiti za različite izazove i suočavanje sa životnim problemima.

da, za mudrosera s kvartovskog šanka

Jebo te, ti živiš od prezentiranja svog mišljenja javnosti (kroz kolumne) ali se militantno zalažeš za bubetanje čitavih tekstova napamet. Quid licet iovi...

Ako neki moji tekstovi nešto i vrijede, to su oni koji nisu temeljeni na mom mišljenju. Već na tekstovima koje sam pročitao i nešto iz njih zapamtio. Slažem se da moj posao nije reprezentativan za pojam obrazovanja, ja sam dio današnjeg svijeta kojem se sere za obrazovanje.

Ovaj moj tekst iz naslova teme nije loš. Utemeljen je na nekim stvarima, nije tek mišljenje iz nosa. Zato ga nitko ne čita, nema dvije tisuće čitanja. Kad se poserem Tomiću verbalno na glavu to uvijek ima četrdeset tisuća. Nisam ja kriv što ljudi čitaju pizdarije.

Eva wrote:
Iživljavanja starog drkadžije. 

Baš.

Regoč wrote:

dawson wrote:

marcellus wrote:
to ne znači da trebate biti nepismeni i neuki, zar ne?

Naravno ali iskreno kad ideš u tehničku školu boi te kiki koji su interni konflikti prolazili Raskolnjikovu u glavi dok je mlatio babu sjekirom ili da je Albatros ustvari preneseno značenja čovjekove borbe za slobodu kad te čeka proračun transformatoske jezgre :)

To ti je dio inkulturacije u društvo kojem pripadaš.

tzv. "boli me kurac" inkulturacija

mrincredible wrote:

marcellus wrote:

mrincredible wrote:

marcellus wrote:jebiga nešto moraš i naučit napamet

Nešto. Samo će tupani koji ništa ne razumiju bubetati čitave tekstove napamet, naročito one iz područja društvenih i humanističkih znanosti. Napamet se uče samo ključni pojmovi i definicije. Naravno, treba imati i IQ određene razine da bi se shvatilo što je bitno i što treba znati napamet, a što se može objasniti svojim riječima.

nisam nigdje rekao da je dovoljno nabubati napamet, naprotiv sam jasno rekao da to samo po sebi nije dovoljno.

Problem je u tome što ti smatraš da SVE treba naučiti napamet. Tebi valjda da daju tekst od 13 kartica, ti bi ga išao bubetati napamet. Onaj tko bubeta sve napamet očito ne razumije razlikovati važno od nevažnog.

u tekstu jasno piše da je problem našeg školstva što ne valorizira činjenice, u istu razinu stavlja triviu i bitne podatke.

primjedba ti ne stoji

Starhemberg wrote:

dawson wrote:

Starhemberg wrote:Ocito nemas pojma o metodologiji drustvenih znanosti.

Evo vidim kako se kod nas npr. povijest mijenja ovisno o garnituri na vlasti.

Ne mujenja se povijest, jer se cinjenice ne mogu mijenjati. Samo ideologija i interpretacije.

Moguće su nove spoznaje, otkriće novih dokumenatah s novim imenima... Nije nemoguće da se mienja, osobito za starija razdoblja, recimo hrvatsko rano srednjovjekovlje.

dawson wrote:

marcellus wrote:
Povijest se ne mijenja.

Samo interpretacija iste. Zamisli da je fizika takva, gravitacijska sila svako malo mijenja smjer....

jebiga neki ionako misle da je zemlja ravna ploča uza svu znanost današnjice

marcellus wrote:

jedan kolega iz razreda je kasnije studirao klasičnu filologiju, a tada je taj naš profesor iz osnovne već vodio katedru za klasičnu filologiju na FFZG-u (mislim da je još vodi). "Kako si prošao na ispitu kod Darka Novakovića", "četvorka". Čovjek nikad nije bio posebno štreber, vrlo osrednji đak inače, imao je dara za jezike međutim. Reko, "čuo sam da ljudi zbog njega odustaju od studija, izlaze po dvadeset puta i ne mogu proć, 

Da nekom profesoru na (boljem) američkom sveučilištu studenti padaju 20 puta, dobio ti otkaz prije nego bi trepnuo.

marcellus wrote:

Regoč wrote:

dawson wrote:

marcellus wrote:
to ne znači da trebate biti nepismeni i neuki, zar ne?

Naravno ali iskreno kad ideš u tehničku školu boi te kiki koji su interni konflikti prolazili Raskolnjikovu u glavi dok je mlatio babu sjekirom ili da je Albatros ustvari preneseno značenja čovjekove borbe za slobodu kad te čeka proračun transformatoske jezgre :)

To ti je dio inkulturacije u društvo kojem pripadaš.

tzv. "boli me kurac" inkulturacija

Tzv slobodna inkulturacija.

dawson wrote:

marcellus wrote:
Povijest se ne mijenja.

Samo interpretacija iste. Zamisli da je fizika takva, gravitacijska sila svako malo mijenja smjer....

u biti,u pravu si,u praxi se 'mijenja',a to se broji.

Ključni dio teksta, onaj u okviru, nisam napisao ja nego jedan jako obrazovan čovjek:

“Obrazovanje je bilo utopija malograđanina koji je mislio da bi između plaćenog rada i kapitala mogao postojati još i neki treći oblik egzistencije; obrazovanje je bilo nada radničke klase da će znanjem dosegnuti dosegnuti onu moć koju su joj uskratile neuspjele i izostale revolucije; obrazovanje je bilo i jest sredstvo kojim treba emancipirati i integrirati niže slojeve, žene, migrante … obrazovanje je sredstvo kojim treba sprečavati predrasude, diskriminacije, nezaposlenost, glad, sidu, nehumanost i genocid, sredstvo kojim treba svladavati izazove budućnosti te onako usput usrećiti djecu i učiniti odrasle sposobnima za zaposlenje. I upravo zato što to ne polazi za rukom, ni u jednom se području nije toliko lagalo kao sto se to i nadalje čini unutar prosvjetne politike.

Obrazovanje je postalo ideologijom sekularnih društava koja se ne mogu osloniti ni na religijsku transcendenciju ni na revolucionarnu imanenciju; obrazovanje je tako od samog početka bilo motor za modernizacijske pomake, istodobno, međutim, i utjeha za modernizacijske gubitnike, kako ih se bestidno naziva, koji su, budući da su bili bez obrazovanja, na taj način skrivili i svoju sudbinu; obrazovanje djeluje kao stimulans i sredstvo za umirenje u jednom: ono čovjeka mobilizira, ali ga kao trajno obećanje za bolja vremena, što djeluje kao prijeteći imperativ, istodobno i priječi da se mobilizira; obrazovanje uopće ne smije uspjeti, jer bi tada postala jasna i njegova ograničenost: ono nije dostatno za kompenzaciju izgubljenih utopija, a nije baš nikakav jamac za besprijekomo funkcioniranje ekonomija usmjerenih na efikasnost. Zbog toga su i obrazovne ustanove permanentno u krizi, u pravilnim razmacima moraju se proglasavati prijeteće obrazovne katastrofe, pa tako upravo zbog permanentne reforme raste reformni pritisak na obrazovne sustave.

Kaže se da stare obrazovne pojmove i obrazovne institucije valja zamijeniti novima. Zadaci škola i sveučilišta kao da su se promijenili. Postupa se tako kao da se na početku 21. stoljeća moramo boriti protiv prašnjavih prosvjetnih ideala 19. stoljeća. Nema nijednog gospodarstvu bliskog sveučilišnog reformatora koji se ne bi lišio Humboldta, koji iz škole ne bi htio protjerati faktično znanje, zahtijevajući umjesto obrazovno-građanske umnosti blizinu prakse i fleksibilnost. Premda neskloni neoliberalnom diskursu, i posljednji romantički reformni pedagozi rado pristaju uz ovu kritiku, samo što bi umjesto učinka i konkurentnosti radije htjeli integraciju, emocionalnost i ukidanje školskih ocjena. Postupno se širi viđenje da za sadašnje slabosti obrazovnog sustava nisu odgovorni Humboldtovi obrazovni ideali nego obrazovne reforme koje su u brzom slijedu inicirane počevši od 60-ih godina.

Situacija je protuslovna. … Dok je s jedne strane jos uvijek riječ o socijalnom učenju, motivaciji, ciljanoj koedukaciji i stručno specificnom razdvajanju spolova radi podupiranja djevojaka, drugi propagiraju globalne, spolno neutralne i neumoljive testove znanja kako bi se razjasnilo pitanje obrazovnih ciljeva; dok jedni još uvijek sanjaju o školi kao idili solidarnog zajedništva i nekonfliktne integracije, drugima nikad dosta nadmetanja, konkurencije, testova, međunarodnih rankinga, evaluacija, mjera za osiguranje kakvoće tečajeva usmjerenih na efikasnost; … Ono što objedinjuje obrazovne reformatore svih smjerova njihova je mržnja spram tradicionalne ideje obrazovanja. Pomisao da bi ljudi mogli pokazivati nesvrhovito, suvislo znanje, sadržajno usmjereno prema tradicijama velikih kultura, znanje koje ih osposobljava ne samo da oblikuju karakter, nego im podaruje i trenutak slobode nasuprot diktatima duha vremena, za njih je očigledno užasna. Obrazovani bi, naime, radije bili sve drugo samo ne fleksibilni, mobilni za timski rad sposobni klonovi, koji besprijekorno funkcioniraju, a mnogi bi upravo to rado vidjeli kao rezultat obrazovanja. “

mrincredible wrote:

marcellus wrote:

jedan kolega iz razreda je kasnije studirao klasičnu filologiju, a tada je taj naš profesor iz osnovne već vodio katedru za klasičnu filologiju na FFZG-u (mislim da je još vodi). "Kako si prošao na ispitu kod Darka Novakovića", "četvorka". Čovjek nikad nije bio posebno štreber, vrlo osrednji đak inače, imao je dara za jezike međutim. Reko, "čuo sam da ljudi zbog njega odustaju od studija, izlaze po dvadeset puta i ne mogu proć, 

Da nekom profesoru na (boljem) američkom sveučilištu studenti padaju 20 puta, dobio ti otkaz prije nego bi trepnuo.

Na taj način padaju kriteriji.

dawson wrote:

Starhemberg wrote:Nego gdje ćeš ih svrstati?

Kod "prave" znanosti teoriju moraš eksperimentalno nepobitno dokazati i onda možeš zaključiti da je to tako. Kod društvenih znanosti npr. povjesničar A interpretira isti događaj potpuno suprotno od povjesničara B. U prirodnim znanostima nema filozofiranja kada i jeli 2+2=4 dok kod društvenih baš nisam siguran... :)

Povijest nije društvena već humanistička znanost.

marcellus wrote:

mrincredible wrote:

marcellus wrote:

Regoč wrote:

marcellus wrote:

Bubetaš li u njima napamet već pročitano ili na temelju pročitanog formiraš vlastiti stav kojeg onda uobličuješ u test?

marcellus wrote:Ono što objedinjuje obrazovne reformatore svih smjerova njihova je mržnja spram tradicionalne ideje obrazovanja. Pomisao da bi ljudi mogli pokazivati nesvrhovito, suvislo znanje, sadržajno usmjereno prema tradicijama velikih kultura, znanje koje ih osposobljava ne samo da oblikuju karakter, nego im podaruje i trenutak slobode nasuprot diktatima duha vremena, za njih je očigledno užasna. Obrazovani bi, naime, radije bili sve drugo samo ne fleksibilni, mobilni za timski  rad sposobni klonovi, koji besprijekorno funkcioniraju, a mnogi bi upravo to rado vidjeli kao rezultat obrazovanja. “

ovo bih posebno izdvojio.

Djeco, naučite ovu rečenicu. Napamet.

mrincredible wrote:






Bubetaš li u njima napamet već pročitano ili na temelju pročitanog formiraš vlastiti stav kojeg onda uobličuješ u test?

prvo pročitam tekst s razumijevanjem, onda proučim što su drugi rekli o tome, onda formiram svoj stav.

Regoč wrote:

mrincredible wrote:

marcellus wrote:

jedan kolega iz razreda je kasnije studirao klasičnu filologiju, a tada je taj naš profesor iz osnovne već vodio katedru za klasičnu filologiju na FFZG-u (mislim da je još vodi). "Kako si prošao na ispitu kod Darka Novakovića", "četvorka". Čovjek nikad nije bio posebno štreber, vrlo osrednji đak inače, imao je dara za jezike međutim. Reko, "čuo sam da ljudi zbog njega odustaju od studija, izlaze po dvadeset puta i ne mogu proć, 

Da nekom profesoru na (boljem) američkom sveučilištu studenti padaju 20 puta, dobio ti otkaz prije nego bi trepnuo.

Na taj način padaju kriteriji.

Na padaju. Kriteriji su vrlo visoki već kod ulazne selekcije. Na faks ne može upasti bilo tko ko ovdje.