Tvornice privatnicima, Tim dokida ostatke Jugoslavije i socijalizma

Usne Stjepana Gnječa wrote:

Brain32 wrote:Pa evo primjer je i KRAŠ d.d. u kojem mi radi stara, čisto radničko dioničarstvo godinama među vodećim tvrtkama. Doduše jest da je plaćen reket u vidu "zapošljavanja" Vidoševića i poklanjanja tisuća dionica i udjela kompletnog KRAŠ portfelja toj poštenjačini. 
Ali hej bolje platit mafiji pa radit nego bit preko noći prodan za kunu pa cuclat beton na burzi jer si "avet socijalizma"

Bolje vrabac u ruci nego golub na grani. No, nesmije se zaboraviti kako i na koji način i kakvim metodama je taj "poštenjačina" postao većinski vlasnik. Doći će i on na panj kad tad.

Srećom nije nikada postao većinski vlasnik ali je uzeo izuzetno dobru pinku, baš klasični reket...

marcellus wrote:

deda getting old wrote:

marcellus wrote:
izrael nikad nije nacionalizirao banke

je 1983.

je kurac

https://en.wikipedia.org/wiki/1983_Israel_bank_stock_crisis

On October 5, the stock exchange again opened with large numbers of sell offers, and on October 6, 1983, nicknamed "Black Thursday", was an onslaught of sales. It was clear a collapse was a matter of days at most, since the banks declared that day they would be unable to absorb additional supplies without government assistance.

That night, in a meeting in Aridor's home, it was decided that the government would purchase the banks' stocks from the public, to prevent the loss of their investments. On Sunday, October 9, the stock exchange remained closed, and stayed closed till October 24. In the meantime a devaluation of 23% was executed. The stocks sold by the public were bought by the Bank of Israel at an average loss of 17%. 35% of the stocks' value was lost.

The immediate consequences of the crisis were the loss of a third of the public's investments in them, the acquisition of the banks by the government, at a total cost of $6.9 billion (for reference, Israel's entire GDP in 1983 was about $27 billion)

marcellus wrote:

crvenkasti wrote:

deda getting old wrote:

crvenkasti wrote:Imamo i puno otoka koji bezveze stoje u moru.
Možemo ih prodavati jedan po jedan

Zašto ne? U čemu je razlika u prodaji komada zemljišta na kopnu ili na otoku?

Možda zato što prodaja temeljne imovine radi vraćanja dugova znači da ostaješ bez ičega. Nemaš više osnovu za postojanje u budućnosti.

a kad je to zemlja na otocima bila državna? Oduvijek je bila privatna. Od veleposjednika i kasnije seljaka.

pa neće nitko staviti otok na kamion i odnijeti ga u njemačku.

Tko ti kaže da neće? Brač su već minirali i odnijeli po cijelom svijetu...

Brain32 wrote:

Jel proračunski deficit došao iz poreza?

Kad ga država potroši, da li završi u džepu privatnog sektora?

Znači li to da država zapravo deficitom financira privatni sektor, a ne obratno, građani državu porezima.

Kada bi bili potpuno zatvorena država koja se na robe i usluge oslanja isključivo na domaću proizvodnju onda bi tvoja teorija bila vrijedna razmatranja, ovako - ne, ne znači.

Evo korak po korak.

Da li je proračunski deficit došao iz poreza?

Brain32 wrote:

Jel proračunski deficit došao iz poreza?

Kad ga država potroši, da li završi u džepu privatnog sektora?

Znači li to da država zapravo deficitom financira privatni sektor, a ne obratno, građani državu porezima.

Kada bi bili potpuno zatvorena država koja se na robe i usluge oslanja isključivo na domaću proizvodnju onda bi tvoja teorija bila vrijedna razmatranja, ovako - ne, ne znači.

i ne samo to,vec tko pravi proracun i koliko racionalizirano.

Ako država porezima ubere 100 kuna, a potroši u ekonomiju 110 kuna, od čega je 10 kuna proračunski deficit.

Da li građani državu financiraju porezima, ili je država upravo dala građanima 10 kuna više nego je uzela od njih?

IvyTeasdale wrote:

Usne Stjepana Gnječa wrote:

marcellus wrote:radi se jednostavno o tome da privatnika zanima samo profit i usto je izložen konkurenciji, dakle ako želi opstati mora raditi s profitom, ili prodati nekom tko će raditi s profitom, ili ugasiti priču i prodati imovinu poduzeća.


državu ne zanima profit, državno poduzeće može vječno gomilati gubitke, dok god se država može zaduživati.

Privatnika kao i državu zanima samo profit inače da državu ne zanima profit ne bi bilo ni pdv-a ni ijednog poreza prireza trošarina parafiskalnih i inih nameta i reketarenja. Tako da ti usporedba ne drži vodu.

to nije profit,vec danak.Naravno da ne mare za profit,kad ne postoji individualna odgovornost i realne posljedice. Postoji samo prelijevanje duga na sve.

pa to je nužnost, pravilo, tako jednostavno stvari prirodno funkcioniraju

Ovo je obično zbrajanje i oduzimanje, mogu zamisliti kakvih problema imate ako se pojavi kakav logaritam.

deda getting old wrote:

marcellus wrote:

deda getting old wrote:

marcellus wrote:
izrael nikad nije nacionalizirao banke

je 1983.

je kurac

https://en.wikipedia.org/wiki/1983_Israel_bank_stock_crisis

On October 5, the stock exchange again opened with large numbers of sell offers, and on October 6, 1983, nicknamed "Black Thursday", was an onslaught of sales. It was clear a collapse was a matter of days at most, since the banks declared that day they would be unable to absorb additional supplies without government assistance.

That night, in a meeting in Aridor's home, it was decided that the government would purchase the banks' stocks from the public, to prevent the loss of their investments. On Sunday, October 9, the stock exchange remained closed, and stayed closed till October 24. In the meantime a devaluation of 23% was executed. The stocks sold by the public were bought by the Bank of Israel at an average loss of 17%. 35% of the stocks' value was lost.

The immediate consequences of the crisis were the loss of a third of the public's investments in them, the acquisition of the banks by the government, at a total cost of $6.9 billion (for reference, Israel's entire GDP in 1983 was about $27 billion)

dakle država nije ništa nacionalizirala nego je otkupila dionice, uz velik gubitak, sve pet. Te dionice su kasnije prodane, nije bilo nacionalizacije.

deda getting old wrote:Ovo je obično zbrajanje i oduzimanje, mogu zamisliti kakvih problema imate ako se pojavi kakav logaritam.

to smo prosli vise puta..:D
Zasto bi netko odgovarao u potpunosti za nesto sto nije ni proveo..

deda getting old wrote:Ako država porezima ubere 100 kuna, a potroši u ekonomiju 110 kuna, od čega je 10 proračunski deficit.

Da li građani državu financiraju porezima, ili je država upravo dala građanima 10 kuna više nego je uzela od njih?

Za tih 10 kuna je država odlučila zadužiti se i time povećati državni dug. Pitanje je tko u konačnici plaća taj dug?
Tj. država daje lovu građanima danas i ostavlja obvezu plaćanja toga duga građanima koji će živjeti u budućnosti.
Ako se posuđena lova iskoristi za financiranje akumulacije kapitala koji će proizvesti više love nego što je posuđeno, sve štima.
Koristimo li naših 10 dobivenih kuna za to?

deda getting old wrote:Ako država porezima ubere 100 kuna, a potroši u ekonomiju 110 kuna, od čega je 10 kuna proračunski deficit.

Da li građani državu financiraju porezima, ili je država upravo dala građanima 10 kuna više nego je uzela od njih?

država uzme sto kuna od svojih ukupno recimo sto građana, svakom jednu kunu. Onda potroši 110 kuna na plaće državnih službenika kojih ima recimo trideset u državi. Ostalih sedamdeset su dužni još deset kuna jer je to javni dug koji se plaća iz realnog sektora. Simple as fuck. Dakle uzmu ti kunu i potroše još jednu, i ti si dužan još tu jednu.

marcellus wrote:
dakle država nije ništa nacionalizirala nego je otkupila dionice, uz velik gubitak, sve pet. Te dionice su kasnije prodane, nije bilo nacionalizacije.

ko pravi filozof, sad se upuštaš u redefiniciju značenja rječi kako bi ono odgovaralo tvojim željama

sva sreća tu su enciklopedije, pa se s njima svađaj kako su u krivu

https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacionalizacija

ako nešto prelazi u vlasništvo države onda je tu riječ o nacionalizaciji, što ti mješaš sa visinom kompenzacije, koja može ići od 0% do 100%

izrael je od privatnih vlasnika nacionalizirao banke uz kompenzaciju od 65% njihove nominalne vrijednosti, znači da su izgubili 35%

pod uvjetom da nema korupcije, jasno, ako ima, onda ide ovako računica: država uzme sto kuna od svojih ukupno recimo sto građana, svakom jednu kunu. Onda vlast ukrade 50 kuna preko javne nabave i sličnog, provizije kurci palci, i potroši 60 kuna na plaće državnih službenika kojih ima recimo trideset u državi. Ostalih sedamdeset su dužni još deset kuna jer je to javni dug koji se plaća iz realnog sektora. Simple as fuck. Dakle ukradu ti kunu i potroše još jednu, i ti si dužan još tu jednu.

deda getting old wrote:

marcellus wrote:
dakle država nije ništa nacionalizirala nego je otkupila dionice, uz velik gubitak, sve pet. Te dionice su kasnije prodane, nije bilo nacionalizacije.

ko pravi filozof, sad se upuštaš u redefiniciju značenja rječi kako bi ono odgovaralo tvojim željama

sva sreća tu su enciklopedije, pa se s njima svađaj kako su u krivu

https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacionalizacija

ako nešto prelazi u vlasništvo države onda je tu riječ o nacionalizaciji, što ti mješaš sa visinom kompenzacije, koja može ići od 0% do 100%

izrael je od privatnih vlasnika nacionalizirao banke uz kompenzaciju od 65% njihove nominalne vrijednosti, znači da su izgubili 35%

ne, to nije tako. Nacionalizacija je prisilna, i dobiješ kompenzaciju. Otkup je dobrovoljan. Dakle država nije nacionalizirala građanima dionice, kao kod nas u nekim slučajevima, Croatia Banka npr, nego ih je otkupila.

Da ti objasnim razliku: ja tebi uzmem auto (devedesetih se to smjelo) jer mi treba za ratne potrebe, i kasnije ti dam naknadu. To je nacionalizacija. Ti meni prodaš auto, to nije nacionalizacija.

dakle, bitno je kod nacionalizacije da se ne radi o tome da vlasnik nešto dobrovoljno prodaje, nego mu se otme i onda mu se plati koliko država misli da mu treba platiti. Otkup je druga stvar. Ugovara se cijena, i vlasnik se složi s cijenom i proda, ili odbije prodati.

marcellus wrote:

deda getting old wrote:

marcellus wrote:

deda getting old wrote:

marcellus wrote:
izrael nikad nije nacionalizirao banke

je 1983.

je kurac

https://en.wikipedia.org/wiki/1983_Israel_bank_stock_crisis

On October 5, the stock exchange again opened with large numbers of sell offers, and on October 6, 1983, nicknamed "Black Thursday", was an onslaught of sales. It was clear a collapse was a matter of days at most, since the banks declared that day they would be unable to absorb additional supplies without government assistance.

That night, in a meeting in Aridor's home, it was decided that the government would purchase the banks' stocks from the public, to prevent the loss of their investments. On Sunday, October 9, the stock exchange remained closed, and stayed closed till October 24. In the meantime a devaluation of 23% was executed. The stocks sold by the public were bought by the Bank of Israel at an average loss of 17%. 35% of the stocks' value was lost.

The immediate consequences of the crisis were the loss of a third of the public's investments in them, the acquisition of the banks by the government, at a total cost of $6.9 billion (for reference, Israel's entire GDP in 1983 was about $27 billion)

dakle država nije ništa nacionalizirala nego je otkupila dionice, uz velik gubitak, sve pet. Te dionice su kasnije prodane, nije bilo nacionalizacije.

You stupid nounar!!! listen very carefully, I shall say this only once:

Nacionalizacija se može provesti sa ili bez obeštećenja prijašnjih vlasnika. Ako se izvrši bez kompenzacije radi se o eksproprijaciji. Nacionalizacija je pojam različit od redistribucije vlasništva kojim vlada stječe vlasništvo nad nacionaliziranom imovinom. Ponekad je nacionalizacija izvršena tako da vlada preuzme imovinu stečenu na nezakonit način.

crvenkasti wrote:
Za tih 10 kuna je država odlučila zadužiti se i time povećati državni dug. Pitanje je tko u konačnici plaća taj dug?
Tj. država daje lovu građanima danas i ostavlja obvezu plaćanja toga duga građanima koji će živjeti u budućnosti.

Hoće li vrijeme sutra završiti? Hoćemo li ostati bez vremena i bez budućnosti?
Ako je dug u domaćoj valuti, plaća ga država sama sebi.

Objasnio je to i Trump pred par dana.
http://www.zerohedge.com/news/2016-05-09/trump-debt-renegotiation-you-never-have-default-because-you-print-money

Loše vam ide zbrajanje i oduzimanje, a i koncept vremena očito ne razumijete.

Možda najbolje da ko pravi Hrvat upališ Big Brother i opustiš se.

Država vraća dug tako što za njegov povrat oporezuje sve svoje građane.

i da znaš čitati, shvatio bi da je izrael otkupio dionice od građana uz gubitak, gubitak nije bio na onima koji su prodali dionice nego na državi (javni gubitak)

deda getting old wrote:

crvenkasti wrote:
Za tih 10 kuna je država odlučila zadužiti se i time povećati državni dug. Pitanje je tko u konačnici plaća taj dug?
Tj. država daje lovu građanima danas i ostavlja obvezu plaćanja toga duga građanima koji će živjeti u budućnosti.

Hoće li vrijeme sutra završiti? Hoćemo li ostati bez vremena i bez budućnosti?
Ako je dug u domaćoj valuti, plaća ga država sama sebi.

Objasnio je to i Trump pred par dana.
http://www.zerohedge.com/news/2016-05-09/trump-debt-renegotiation-you-never-have-default-because-you-print-money

Loše vam ide zbrajanje i oduzimanje, a i koncept vremena očito ne razumijete.

Možda najbolje da ko pravi Hrvat upališ Big Brother i opustiš se.

ako je dug u domaćoj valuti, država ga plaća onom od koga je novac i posudila.

ne, država se ne može zaduživati "tiskanjem novca" jer je kreditiranje države iz primarne emisije izričito zabranjeno.