Re: Evolucija ili Kreacija

by Michael1 25/7/2014, 15:20

Heinrich Heine: Nachgelesene Gedichte 1845 - 1856

[Zur Teleologie]http://www.staff.uni-mainz.de/pommeren/Gedichte/HeineNachlese/teleolog.htm

Beine hat uns zwei gegeben
Gott der Herr, um fortzustreben,
Wollte nicht, daß an der Scholle
Unsre Menschheit kleben solle.
Um ein Stillstandsknecht zu sein,
Gnügte uns ein einzges Bein.
Augen gab uns Gott ein Paar,
Daß wir schauen rein und klar;
Um zu glauben was wir lesen,
Wär ein Auge gnug gewesen.
Gott gab uns die Augen beide,
Daß wir schauen und begaffen
Wie er hübsch die Welt erschaffen
Zu des Menschen Augenweide;
Doch beim Gaffen in den Gassen
Sollen wir die Augen brauchen
Und uns dort nicht treten lassen
Auf die armen Hühneraugen,
Die uns ganz besonders plagen,
Wenn wir enge Stiefel tragen.
Gott versah uns mit zwei Händen,
Daß wir doppelt Gutes spenden;
Nicht um doppelt zuzugreifen
Und die Beute aufzuhäufen
In den großen Eisentruhn,
Wie gewisse Leute tun -
(Ihren Namen auszusprechen
Dürfen wir uns nicht erfrechen -
Hängen würden wir sie gern.
Doch sie sind so große Herrn,
Philanthropen, Ehrenmänner,
Manche sind auch unsre Gönner,
Und man macht aus deutschen Eichen
Keine Galgen für die Reichen.)
Gott gab uns nur eine Nase,
Weil wir zwei in einem Glase
Nicht hineinzubringen wüßten,
Und den Wein verschlappern müßten.
Gott gab uns nur einen Mund,
Weil zwei Mäuler ungesund.
Mit dem einen Maule schon
Schwätzt zu viel der Erdensohn.
Wenn er doppeltmäulig wär,
Fräß und lög er auch noch mehr.
Hat er jetzt das Maul voll Brei,
Muß er schweigen unterdessen,
Hätt er aber Mäuler zwei,
Löge er sogar beim Fressen.
Mit zwei Ohren hat versehn
Uns der Herr. Vorzüglich schön
Ist dabei die Symmetrie.
Sind nicht ganz so lang wie die,
So er unsern grauen braven
Kameraden anerschaffen.
Ohren gab uns Gott die beiden,
Um von Mozart, Gluck und Hayden
Meisterstücke anzuhören -
Gäb es nur Tonkunst-Kolik
Und Hämorrhoidal-Musik
Von dem großen Meyerbeer,
Schon ein Ohr hinlänglich wär! -
Als zur blonden Teutolinde
Ich in solcher Weise sprach,
Seufzte sie und sagte: Ach!
Grübeln über Gottes Gründe,
Kritisieren unsern Schöpfer,
Ach! das ist, als ob der Topf
Klüger sein wollt als der Töpfer!
Doch der Mensch fragt stets: Warum?
Wenn er sieht, daß etwas dumm.
Freund, ich hab dir zugehört,
Und du hast mir gut erklärt,
Wie zum weisesten Behuf
Gott den Menschen zwiefach schuf
Augen, Ohren, Arm' und Bein',
Wahrend er ihm gab nur ein
Exemplar von Nas und Mund -
Doch nun sage mir den Grund:
Gott, der Schöpfer der Natur,
Warum schuf er einfach nur
Das skabröse Requisit,
Das der Mann gebraucht, damit
Er fortpflanze seine Rasse
Und zugleich sein Wasser lasse?
Teurer Freund, ein Duplikat
Wäre wahrlich hier vonnöten,
Um Funktionen zu vertreten,
Die so wichtig für den Staat
Wie fürs Individuum,
Kurz fürs ganze Publikum.
Zwei Funktionen, die so greulich
Und so schimpflich und abscheulich
Miteinander kontrastieren
Und die Menschheit sehr blamieren.
Eine Jungfrau von Gemüt
Muß sich schämen, wenn sie sieht,
Wie ihr höchstes Ideal
Wird entweiht so trivial!
Wie der Hochaltar der Minne
Wird zur ganz gemeinen Rinne!
Psyche schaudert, denn der kleine
Gott Amur der Finsternis,
Er verwandelt sich beim Scheine
Ihrer Lamp - in Mankepiß.
Also Teutolinde sprach,
Und ich sagte ihr: Gemach!
Unklug wie die Weiber sind,
Du verstehst nicht, liebes Kind,
Gottes Nützlichkeitssystem,
Sein Ökonomie-Problem
Ist, daß wechselnd die Maschinen
Jeglichem Bedürfnis dienen,
Den profanen wie den heilgen,
Den pikanten wie langweilgen, -
Alles wird simplifiziert;
Klug ist alles kombiniert:
Was dem Menschen dient zum Seichen,
Damit schafft er seinesgleichen
Auf demselben Dudelsack
Spielt dasselbe Lumpenpack.
Feine Pfote, derbe Patsche,
Fiddelt auf derselben Bratsche,
Durch dieselben Dämpfe, Räder
Springt und singt und gähnt ein jeder,
Und derselbe Omnibus
Fährt uns nach dem Tartarus.

by Michael1 25/7/2014, 15:35

Misljenje jednog hrvatskog molekularnog biologa i evolucioniste o zacecu i ljudskom zivotu:

Pobačaj - praksa ubijanja jedinke

Zastupate i kategoričku tvrdnju da je za biologiju nesporno da život počinje začećem i nije moguće u tom smislu začeće promatrati odvojeno od bilo koje kasnije faze bića. Znači li to da su važeći, konkretno, hrvatski zakoni o pobačaju u suprotnosti sa znanošću?

DR. DOMAZET LOŠO: Potrebno je najprije razjasniti i razlučiti dva pitanja: Kada je nastao život i kada nastaje jedinka? Život je nastao prije otprilike 3,8 milijarda godina, a jedinka u trenutku začeća. Dakle, bilo koja jedinka, čovjek ili životinja, koja ima spolno razmnožavanje, nastaje začećem, i to je gotova priča!

O jedinki ne možemo razmišljati kao o odsječku u prostoru i vremenu, jer ona je kontinuum, odnosno ona je prostorno-vremenska kategorija koja nastaje začećem i nestaje smrću. Da to nije tako, mi ne bismo mogli raditi pola genetičkih pokusa, u znanstvenom smislu o tome nema spora. Mislim da su pogotovo evolucijski genetičari mjerodavni posvjedočiti da život individue počinje začećem.

Nadalje, strahovito mi smeta kada se u javnosti ili medijima čuje da su embriji nakupina stanica. To je odraz velikog neznanja, ali i ideološkog podcjenjivanja velikih znanstvenih napora u razvojnoj biologiji i evolucijskoj genetici. Najsloženiji procesi koji se događaju tijekom životnog ciklusa jedinke događaju se upravo u ranoj embriogenezi, a ne kada je organizam već odrastao. Prema tome, u molekularno-interakcijsko-genetičkom smislu može se slobodno reći da je rana embriogeneza najzanimljiviji period našega života.

Ako polazimo od premise da je život ljudske jedinke vrijednost i da ga treba štititi, s čime se svi uglavnom slažu, onda je ubojstvo nerođenih, odnosno abortus, brutalni, barbarski čin koji se baš nikako ne može opravdati znanstvenim argumentima. Njegova trenutna društvena dopustivost govori samo o tome da se društvene odluke donose iz ideoloških pozicija kojima nije do istine i koje su usmjerene protiv čovjeka.
http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=22432

by Michael1 28/7/2014, 16:38

Dr. Domazet Loso bi trebao pouciti moga prijatelja Bran_Do, da slucaj nije dobar savjetodavac u prirodi, ako je Bog Autor reda u njoj.

Ili slucaj, ili svemoguci i sveznajuci Bog, "tertium non datur!" Potvrdom mikroevolutivnih procesa u prirodi, dakle adaptacije i specijalizacije, odstupa se od makroevolucije kao spekulacije ili grublje receno, znanstvene lazi.

by Michael1 29/7/2014, 19:10

Vječito nedostajuće karike

Prema teoriji evolucije svaka živa vrsta proizašla je iz svoga prethodnika. Prethodno postojeće vrste pretvorile su se vremenom u nešto drugo i sve vrste su nastale na ovaj način. Prema ovoj teoriji transformacija se odigravala postepeno, milionima godina.
Ukoliko je ovo bio slučaj, tada su brojne prijelazne vrste trebale postojati i živjeti tokom ovog dugog transformacijskog perioda.
Naprimjer, neke pola-ribe/pola-reptili koje su stekle neke reptilske crte kao dodatak crtama riba koje su već imale, trebale su živjeti u prošlosti. Ili, trebali su postojati neki reptili-ptice, koji su stekli neke osobine ptica kao dodatak reptilskim osobinama koje su već imali. Evolucionisti upućuju na ova bića, za koja oni vjeruju da su postojala u prošlosti, kao na "prijelazne oblike".
Ukoliko su takve životinje već postojale, trebali bi biti prisutni milioni i čak bilioni takvih primjerka u količini i raznolikosti. Što je još važnije, ostaci ovih čudnih bića trebali bi biti prisutni u fosilnom zapisu. Broj ovih prijelaznih oblika trebao bi biti čak i veći od broja prisutnih životinjskih vrsta, i njihovi ostaci trebali bi se nalaziti širom svijeta. U Porijeklu vrsta, Darwin je objasnio:
"Ukoliko je moja teorija istinita, bezbrojne prijelazne vrste, koje najbliže povezuju sve vrste jedne iste grupe, posve sigurno su morale postojati... Stoga bi dokaz njihovog bivšeg postojanja trebao biti nađen jedino među fosilnim ostacima."19
Čak je i sam Darwin bio svjestan odsustva fosila takvih prijelaznih formi. On se nadao da će oni biti pronađeni u budućnosti. I sam je bio svjestan da to predstavlja veliki nedostatak za dokaz njegove teorije. Zbog toga je u svojoj knjizi Porijeklo vrsta, u poglavlju "Teškoće u teoriji", napisao slijedeće:
"...Ukoliko su jedne vrste potekle od drugih vrsta pomoću finih odstupanja, zašto posvuda ne vidimo bezbrojne prijelazne oblike? Zašto sva priroda nije u konfuziji, umjesto što su vrste, kao što vidimo, tako dobro definirane?... Pošto su po ovoj teoriji bezbrojne prijelazne forme morale postojati, zašto ih ne nalazimo ugrađene u bezbrojnim Zemljinim slojevima?... Zašto ne nalazimo blisko povezane prijelazne vrste u srednjoj regiji/sloju, koji potiče iz doba u kome su vladali posredni/prijelazni uvjeti za život? Ova teškoća me je dugi period vremena potpuno zbunjivala."20
Jedino objašnjenje sa kojim je Darwin mogao doći da pobije ovaj prigovor bio je argument da je fosilni zapis koji je otkriven do tada bio neadekvatan. On je ustvrdio da će, kada fosilni zapis bude detaljno proučen, nedostajuće karike biti pronađene.
Evolucionisti su, vjerujući u Darwinovo proročanstvo, još od sredine XIX stoljeća, širom svijeta tragali za fosilima i kopali tražeći nedostajuće karike. Uprkos njihovim najvećim naporima, još uvijek nije otkrivena niti jedna prijelazna forma. Svi fosili izvađeni na iskopinama pokazali su da se, suprotno vjerovanju evolucionista, život pojavio na Zemlji iznenada i potpuno formiran. Pokušavajući dokazati svoju teoriju, evolucionisti su nesvjesno uzrokovali da ona kolabira.
Jedan čuveni britanski paleontolog, Derek V. Ager, priznaje ovu činjenicu čak iako je i sam evolucionista:
"Ispada da ako ispitamo fosilni zapis detaljno, bilo na nivou redova ili na nivou vrsta, mi uvijek i nanovo nalazimo ne postepenu evoluciju, nego iznenadnu eksploziju jedne grupe na račun druge."21
Jedan drugi evolucionista, paleoantropolog Mark Czarnecki komentira ovako:
"Glavni problem u dokazivanju teorije je bio fosilni zapis; utisnuća iščezlih vrsta sačuvani u Zemljinim geološkim formacijama. Ovaj zapis nikada nije otkrio tragove Darwinovih hipotetičkih posrednih vrsta - umjesto toga, vrste se pojavljuju i nestaju iznenadno i ova anomalija podržala je argumente kreacionista da je svaka vrsta kreirana od strane Boga."22
Oni su se, također, morali nositi sa uzaludnošću čekanja da se "nedostajući" prijelazni oblici pojave nekada u budućnosti, kao što je to objasnio profesor paleoantropologije sa Glasgow University, T. Neville George:
"Nema više potrebe izvinjavati se zbog siromaštva fosilnog zapisa. Na neki način, fosilni zapis je postao gotovo toliko bogat da je postao nepogodan za rukovanje i otkriva se brže nego što se integrira... On (fosilni zapis) i pored svega toga nastavlja da biva sastavljen uglavnom od pukotina."23

http://www.angelfire.com/psy/zmaj/evolucija.htm

by Michael1 29/7/2014, 19:11

Može li prirodna selekcija objasniti kompleksnost?

Ne postoji ništa što prirodna selekcija doprinosi teoriji evolucije zato što ovaj mehanizam nikada ne može povećati ili poboljšati genetsku informaciju jedne vrste. Niti može transformirati jednu vrstu u drugu: jednu morsku zvijezdu u ribu, ribu u žabu, žabu u krokodila ili krokodila u pticu. Najveći branitelj "puncuated equilibriuma", Gould, ukazuje na ovaj ćorskokak prirodne selekcije sljedećim riječima:
"Suština darvinizma leži u jednoj jedinoj frazi: prirodna selekcija je kreativna snaga evolucione promjene. Niko ne poriče da će prirodna selekcija igrati jednu negativnu ulogu u eliminiranju nesposobnih. Međutim, Dar-winova teorija zahtijeva da prirodna selekcija isto tako stvara sposobne."12
Još jedan od intrigantnih mehanizama koje evolucionisti upošljavaju u vezi s prirodnom selekcijom je njihov napor da predstave ovaj mehanizam kao jednog svjesnog dizajnera. Međutim, prirodna selekcija nema svijesti. Ona ne posjeduje jednu volju koja može odlučiti šta je dobro, a šta loše za živa bića. Kao rezultat toga, prirodna selekcija ne može objasniti biološke sisteme i organe koji imaju karakteristiku "nesvodljive kompleksnosti". Ovi sistemi i organi sastavljeni su od saradnje jednog velikog broja dijelova i oni nisu ni od kakve koristi čak ako bi i samo jedan od ovih dijelova nedostajao ili bio defektan. (Naprimjer, ljudsko oko ne može se uprostiti pošto ono ne funkcionira osim ako nije objedinjeno sa svim svojim detaljima). Zbog toga bi volja koja okuplja sve ove dijelove zajedno trebala biti u stanju unaprijed predvidjeti budućnost i usmjeriti se direktno na korist koja bi trebala biti postignuta tek na zadnjem stadiju (evolucije). Ova činjenica, koja isto tako ruši osnove teorije evolucije, također je zabrinjavala i Darwina: "Ako bi moglo biti demonstrirano da je postojao bilo kakav kompleksni organ, za koji bi bilo nemoguće da bude formiran brojnim, uzastopnim, laganim modifikacijama, moja teorija bi apsolutno bila srušena."13
++Prirodna selekcija jedino selektira, tj. odbacuje unakažene, slabe ili nesposobne individue jedne vrste. Ona ne može proizvesti nove vrste, nove genetske informacije ili nove organe. To jest, ona ništa/nikoga ne može navesti da evoluira. Darwin je prihvatio ovu realnost rekavši: "Prirodna selekcija ne može uraditi ništa dok se pogodne varijacije slučajno ne dogode."14 To je ono zbog čega je neodarvinizam, pored prirodne selekcije, morao istaći mutacije kao "uzrok blagotvornih promjena". Međutim, kao što ćemo vidjeti, mutacije jedino mogu biti "uzrokom štetnih promjena".

http://www.angelfire.com/psy/zmaj/evolucija.htm

by Michael1 29/7/2014, 19:13

Mutacije

Mutacije su definirane kao prijelomi ili zamjene koje se odigravaju u DNA molekuli, koja se nalazi u jezgri ćelije živog organizma i koja sadrži sve genetske informacije. Ovi prekidi ili zamjene rezultat su vanjskih utjecaja kao što su radijacija ili hemijska djelovanja. Svaka mutacija je jedna "nezgoda" i ona, ili oštećuje nukleotide koji izgrađuju DNA, ili mijenja njihove položaje. One najčešće uzrokuju toliku štetu i promjenu da ih se ne može reparirati.
Mutacija, iza koje se evolucionisti često sakrivaju, nije čarobni štapić koji transformira žive organizme u neke naprednije i savršenije forme. Direktan efekat mutacija je štetan. Promjene uzrokovane mutacijama mogu biti jedino kao one koje su iskusili stanovnici Hirošime, Nagasakija i Černobila: to jest, smrt, nesposobnost i nakaznost prirode.

Razlog za ovo je veoma jednostavan: DNA ima jednu veoma kompleksnu građu i slučajna djelovanja mogu jedino uzrokovati štetu ovoj građi. B. G. Ranganathan izjavljuje:

"Mutacije su male, slučajne i štetne. One se rijetko dešavaju, i u najboljem slučaju one će biti bez efekta. Ove četiri karakteristike mutacija impliciraju da one ne mogu voditi evolucionom razvitku. Jedna slučajna promjena u nekom visoko specijaliziranom organizmu je ili bez efekta ili je štetna. Slučajna promjena u nekom časovniku ne može poboljšati taj časovnik. Ona će ga najvjerojatnije oštetiti, ili će, u najboljem slučaju, biti bez efekta. Zemljotres ne poboljšava grad, on donosi razaranje."

Nimalo iznenađujuće, do sada nije uočena niti jedna korisna mutacija. Sve mutacije su se pokazale štetnima. Evolucionista, znanstvenik Warren Weaver, ovako je prokomentirao izvještaj pripremljen od strane Committee on Genetic Efects of Atomic Radiation, koji je formiran da istražuje mutacije koje su mogle biti uzrokovane nuklearnim oružjem korištenim u Drugom svjetskom ratu:
"Mnogi će biti zbunjeni u vezi s izjavom da su praktički svi primjeri mutacije štetni pošto su mutacije jedan neophodni dio procesa evolucije. Kako može jedna dobra posljedica - evolucija ka višim formama života - rezultirati iz mutacija - koje su praktički sve štetne?"16

http://www.angelfire.com/psy/zmaj/evolucija.htm

by Michael1 31/7/2014, 12:06

Ateisticka argumentacija je potpuno nekonzistentna, jer pati od ignorancije i semantickog nerazumijevanja samih problema.

Ateisticko pitanje "Zasto postoji Bog"? implicira vec samo postojanje Boga, a odgovor je i jednostavan i trivijalan. Naime, Bog je apsolutno postojanje, neuzrokovan i vjecan. On generira sve i bez njega nebi bilo nicega. To je logika!

Ako bi bio postavio pitanje u ovom obliku, "da li Bog postoji", onda bi se morala najprije odvagnuti argumenatacija koja govori u prilog Bozje egzistencije i ona koja govori protiv njegove egzistencije. A ako pogledamo cijelu znanstvenu spoznaju do danas, onda ona govori jasno u prilog Bozje egzistencije. Tvoja argumentacija o pojmu "nista" je i trivijalna i pogresna. Ako ostavis svoje emocije iza sebe i pocnes logicno razmisljati, onda ces uvidjeti da si u potpunoj kontradikciji sa samim sobom, jer na jednoj strani zastupas nista kao izvor svemira, a to nista onda je ipak nesto, i na taj nacin postuliras vjecni svemir, sto je opet "contradictio in adjecto".

Ateisti zaboravljaju, da i ateisti i deisti potrebuju "nesto" sto oduvjek postoji, kako bi objasnili univerzum. Evidentno je
, to je nepoznavanje same semantike pojma "nista."

Znanstvena teorija Velikog praska je do sada najbolje argumentirana kozmoloska teorija o nastanku univerzuma. I ona tvrdi, da je univerzum nastao iz nista. To znaci, "nista" se transformira u nesto i nastaje univerzum. Medjutim, ta teorija ne daje definiciju nista. Fizikalni pojam "nista" je "torricellijev Vakuum", a to nije nista nego "nesto", jer se radi o kvantnim poljima i kvantima, dakle o energiji, koja nije nista nego nesto.

Ako se pojam "nista" definira kako to filozofija i logika cine, kao "ne egzistencija", onda to isto nista ima iskljucivo semanticku, a ne supstantivnu egzistenciju, jer egzistira iskljucivo u nasim mislima, a ne supstancijalno u nasoj stvarnosti. Osim toga, mi moramo navesti modus operandi, kako iz "ne egzistencije" nastaje egzistencija. Sto zelim reci ovom argumentacijom? Pa jednostavno to, da je nista ne egzistencije iz koje ne moze nastati nikada nesto. Ako pak to nista krije u sebi potencijalno nesto, onda ateisti imaju problem sa vremenom, koje je onda apsolutno i mora ga se definirati, jer trebamo tocku prelaza iz potencijalnog nista u stvarno nesto. Dakle, problem se iskljucivo zakomplicira, ako uvedemo novi potencijalitet u teoriju.

Na drugoj strani ateist mora definirati jos jedno nesto, a to je prostor u koji bi se to potencijalno nista, koje se transferira u nesto moglo siriti. I na koncu jos jedno nesto, sto to potencijalno nista inicira, kako bi iz njega nastalo nesto, dakle sama materija.

Ovdje je i vise nego eviodentno, da ta vrsta argumentacije ne vodi nikamo do li u nekonzistentnost i iracionalnost.
Kod Entiteta Bog mora se iskljucivo vjerovatu u logicnost postojanja jednog sveznajuceg i svemoguceg Entiteta koji sve generira. To je i logicno i racionalno, ako cemo suditi po nasim kvalitetama razuma. TOCKA!

by zanstr 31/7/2014, 14:52

Ne spominje se evolucija ali se može primjenit na znanost općenito

by Sefirot 31/7/2014, 15:12

Teorija,
u filozofiji, predstavlja apstraktno, uopćeno znanje o nekom problemu koje je rezultat traganja za istinom.

U empirijskim znanostima, sustav međusobno povezanih i uskladištenih tvrdnji koji nastaje sažimanjem i regeneracijom izvora parcijalnih empirijskih nalaza, kao i smislenom interakcijom većeg broja provedenih činjenica, hipoteza i zakona koji se odnose na jedno područje stvarnosti.

by Michael1 1/8/2014, 13:50

https://www.youtube.com/watch?v=OsWa45Zb9pI

by Michael1 1/8/2014, 13:53

Odlučili smo u našem prvom intervjuu razgovarati sa svjetski poznatim znanstvenikom, evolucijskim genetičarom dr. Tomislavom Davorom Lošom. Svojim radom molekularni genetičar, dr. Tomislav Domazet-Lošo, dobitnik brojnih nagrada i priznanja, već par godina plijeni interes medija i znanstvene zajednice. Nakon otkrića Teorije genomske filostratigrafije (2007.), objavljene u uglednom znanstvenom časopisu Trends in Genetics, 2008. godine je odjeknula vijest o otkriću da su genetske bolesti kod čovjeka pradavno evolucijsko nasljeđe. Naime, dr. Domazet-Lošo i prof. Diethard Tautz pokazali su da većinu organizma na zemlji najvjerojatnije pogađaju slične genetske bolesti. Rad je objavljen u časopisu Molecular Biology and Evolution i popraćen u prestižnom časopisu New Scientist, a kao izuzetno zanimljiv predstavljen je i u časopisuThe Economist. Dr. Domazet-Lošo razvio je 2010. godine i novu mjeru u evolucijskoj genetici koju je nazvao index starosti transkriptoma. Koristeći ovu svoju inovativnu metodu pokazao je da se u embriogenezi zrcali cjelokupna evolucijska povijest i tako završio na naslovnici Naturea, vodećeg znanstvenog časopisa u svijetu.

http://ri-nadbiskupija.com/index.php/intervju-tjedna/189-dr-tomislav-domazet-loso-evolucijski-geneticar-ateizam-je-u-sukobu-sa-znanoscu

by Iknar 1/8/2014, 15:50

Michael1 wrote:
Odlučili smo u našem prvom intervjuu razgovarati sa svjetski poznatim znanstvenikom, evolucijskim genetičarom dr. Tomislavom Davorom Lošom. Svojim radom molekularni genetičar, dr. Tomislav Domazet-Lošo, dobitnik brojnih nagrada i priznanja, već par godina plijeni interes medija i znanstvene zajednice. Nakon otkrića Teorije genomske filostratigrafije (2007.), objavljene u uglednom znanstvenom časopisu Trends in Genetics, 2008. godine je odjeknula vijest o otkriću da su genetske bolesti kod čovjeka pradavno evolucijsko nasljeđe. Naime, dr. Domazet-Lošo i prof. Diethard Tautz pokazali su da većinu organizma na zemlji najvjerojatnije pogađaju slične genetske bolesti. Rad je objavljen u časopisu Molecular Biology and Evolution i popraćen u prestižnom časopisu New Scientist, a kao izuzetno zanimljiv predstavljen je i u časopisuThe Economist. Dr. Domazet-Lošo razvio je 2010. godine i novu mjeru u evolucijskoj genetici koju je nazvao index starosti transkriptoma. Koristeći ovu svoju inovativnu metodu pokazao je da se u embriogenezi zrcali cjelokupna evolucijska povijest i tako završio na naslovnici Naturea, vodećeg znanstvenog časopisa u svijetu.
http://ri-nadbiskupija.com/index.php/intervju-tjedna/189-dr-tomislav-domazet-loso-evolucijski-geneticar-ateizam-je-u-sukobu-sa-znanoscu

a znanost moze i ne mora biti u skukobu sa vjerom u Boga,dakle ovisi o kojoj se temir adi,jer ako znanost kaze da je nesto nastalo evolucijom onda je u sukobu,a ako poboljsava higijenu i slicno onda je to nesto drugo
dakle ovisi

by Sora 1/8/2014, 16:17

E pa uvijek o-visi
Sleep

O znanju i pameti
Te se na plitko znanje i pamet ne nadovezuje nista drugo nego sukob sa znanosti
Koja ne zavisi o Bogu ni najmanje
Zato sto se bogovi bave svojim zabavicama ...... bom

kako pokvariti vrijeme, ljude, strojeve ....
A ne njome
Jel tako?

by Michael1 3/8/2014, 13:55

Sora wrote:E pa uvijek o-visi

O znanju i pameti
Te se na plitko znanje i pamet ne nadovezuje nista drugo nego sukob sa znanosti
Koja ne zavisi o Bogu ni najmanje
Zato sto se bogovi bave svojim zabavicama ...... kako pokvariti vrijeme, ljude, strojeve ....
A ne njome
Jel tako?

by zanstr 3/8/2014, 16:04

Michael1 wrote:

Dugo nisam čuo veću budaletinu od ovog dede. Tako ga je nakakio da je to nevjerojatno.
Sama izjava da je ateizam teška bolest govori sve o ovom liku.
No da malo prokomentiram njegove nebuloze.
Stari prdonja tvrdi da ateist nema razloga biti moralan i da se ne vjerovanjem u boga ograničava na Zemlju. Dok je s druge strane vjernik moralan i neograničen zbog boga.
Logika mu je slabija strana, ali to je za očekivat kod takvih likova.
Deda ne shvaća da je u biti ateist (argumenta radi kažem ateist, no odnosi se na sve ljude) taj koji ima svaki razlog biti moralan da bi preživio. Ateist ne vjeruje u život nakon smrti tako da mu je ovaj život i ovaj svijet jedino što ima i ako se ne ponaša odgovorno ostat će bez toga i neće biti budućnosti niti za njega niti za njegove potomke.
O ograničenju na Zemlju nema govora. Pa nije ateist ograničen nekakvim biblijskim dogmama. On može slobodno i nesputano koristiti znanost za otkrivanje ne samo Zemlje nego i cjelog svemira.
S druge strane imamo vjernika (govorim sad o ekstremistima kao što je gore navedeni deda). Vjernik je dobar jer dobiva moralnost od boga. Nije dobar zato jer se jedino dobrim i moralnim ponašanjem, tolerancijom i mirnim suživotom može opstati na planeti nego je dobar zato jer mu je obećana nagrada nakon smrti. No kada bi mu isti taj bog naredio da ubija, onda bi po vjerniku to bilo moralno i nebi mu teško bilo ubiti. Biblija je npr. puna takvih primjera ali ih ne nedostaje i u današnjem vremenu.
Što se tiće ograničenosti, nema mentalno ograničenije osobe od vjerskog ekstremista. U svijetu u kojem postoji stotine tisuća knjiga, on je graničen na jednu knjigu koju vjerojatno nije niti pročitao. Sve što se kosi sa tom knjigom, po vjerniku ne može biti istina i zato treba sve ostale knjige ignorirati i po mogućnosti zapaliti ili bar zabraniti.
Uglavnom, deda si je opako pobrkao lončiće.

by e-one 5/8/2014, 04:39

Bran_Do wrote:

Ja govoriom o onome što "slučaj" jest u svojoj suštini, a ti se svojeglavo držiš semantike i svega onoga što se obično pridodaje toj riječi. Nema nikakve nedosljednosti niti kontradikcije, već (po stoti put ponavljam) isključivo perspektive i mogućnosti percepcije koja je jasna sama po sebi.

koje se ti semantike držiš: ako mijenjaš semantiku onda mijenjaj i izraz. ako ne mijenjaš izraz a mijenjaš semantiku onda se nemoj čuditi ako netko ne prihvaća tvoju semantiku.

Bran_Do wrote:Zar po tebi "slučaj" ili "koincidencija" nije isključivo realitet bića ograničenog prostorom i vremenom?

to bi mogao biti "realitet" bića koji nisu informirani ili bića koji negiraju informiranost o postojanju Boga. ako čovjek nije u stanju prokužiti neke procese onda nije u stanju ni te procese prozvati slučajnima jer da bi ih bio u stanju prozvati slučajnima potrebno je da ih može prokužiti kao događaje koji su akauzalni i/ili van mogućnosti Božje kontrole, a to je apsurd: kako ćeš tek to ako ne možeš ni ono(?).

Bran_Do wrote:I zar može nešto kao što je "slučaj" i "koincidencija" unutar kreacije postojati kao realitet Nekoga/Nečega što nije ograničeno prostorno-vremenskim okvirom te iste Kreacije?

ne može.

Bran_Do wrote:Uostalom, evo, iz pera Francisa Collinsa:

How do randomness and chance align with belief in God’s sovereignty and purpose?
Evolution includes random factors in both genetic mutation and natural selection. In popular usage, “random” often means “without purpose.” Some atheists have described evolution as proceeding by “blind, purposeless chance.” But to scientists, “chance” simply means unpredictability. God could choose to use random, unpredictable processes to accomplish his purposes in creation.

na osnovu čega je izveden zaključak da je nešto "random"? na osnovu znanja o nečem ili na osnovu neznanja o nečem (npr. genskim mutacijama)? svatko je kombinacija gena svojih roditelja: to nam daje jedinstvenost, individualnost i identitet. čak i djeca istih roditelja nisu ista. smatrati to pukom slučajnošću osporava nauk da je svatko stvoren po volji Božjoj i da ga/ju nije poznavao i prije nego je začet.

by e-one 5/8/2014, 04:47

Bran_Do wrote:
e-one wrote:
i da ne zatrpavam temu pritužbi pitam te ovdje: što podrazumijevaš pod "udaljiti od čovječanstva"?

Ako baš hoćeš, aludirao sam na sobu/samicu u određenoj ustanovi, obloženu mekanim zidovima, uz košulju čiji rukavi se vežu vezicama.

ni u tom slučaju ne bi bio "udaljen od čovječanstva": ipak bi se netko (od ljudi) brinuo o nekim potrebama.
po čemu ti smatraš da imaš pravo da sebi dopuštaš da za nekog takve izjave daješ? takve izjave, aluzije i epitetiranja ti stvarno u zadnje vrijeme nisu strana. kako na ovom tako ni na onom forumu.

by e-one 5/8/2014, 04:52

Bran_Do wrote:Evo odličnog članka Jamesa Bradleyja, koji iznosi sve argumente o savršenoj kompatibilnosti Boga i slučajnosti (nasumičnosti):

http://www.asa3.org/ASA/PSCF/2012/PSCF6-12Bradley.pdf

Za one koji nisu pretjerano vješti u engleskom jeziku, prevesti ću članak ili barem njegove najbitnije dijelove i argumente kroz idućih dan ili dva.

ajd prevedi ovaj dio: (C/P str. 86/87) "Physicists
who endorse the Copenhagen interpretation of
quantum mechanics typically associate quantum
indeterminacy with causelessness; many Christian
thinkers object. For example, John Byl argues against
quantum randomness:
Indeed, a basic principle of rational enquiry is that
everything has a sufficient reason. The Principle of
Sufficient Reason implies the Principle of Causality,
which affirms that every event has a sufficient
cause. To say that a quantum choice is made by
chance is to say that “nothing” makes and actuates
the choice. This contradicts the Principle of Sufficient
Reason. To say that an event has no cause is
to give up on science and to invoke magic, in this
case magic without even a magician."

by e-one 5/8/2014, 05:27

zanstr wrote:
Dugo nisam čuo veću budaletinu od ovog dede. Tako ga je nakakio da je to nevjerojatno.

ne može bez ad hominem nastupa?

zanstr wrote:Sama izjava da je ateizam teška bolest govori sve o ovom liku.

što je to "sve"?

zanstr wrote:No da malo prokomentiram njegove nebuloze.
Stari prdonja tvrdi da ateist nema razloga biti moralan i da se ne vjerovanjem u boga ograničava na Zemlju.

što je tu pogrešno? ajd izvedi moralnost iz materijalizma i naturalizma? gdje u materiji nalaziš moral? gdje u prirodi nalaziš moral?

zanstr wrote:Dok je s druge strane vjernik moralan i neograničen zbog boga.

tako je. ako vrhovno biće kaže da je nešto dobro onda je to dobro.

zanstr wrote:Logika mu je slabija strana, ali to je za očekivat kod takvih likova.

što je logika? odakle dolazi? iz materije? postoji li fizikalna čestica logike? jel logika postojala prije nego su je ljudi otkrili/počeli koristiti?

zanstr wrote:Deda ne shvaća da je u biti ateist (argumenta radi kažem ateist, no odnosi se na sve ljude) taj koji ima svaki razlog biti moralan da bi preživio.

iz ovog se može isčitati da je za ateiste biti moralan tek prilagodba (moralnom) okolišu? pošto je "okoliš" većinski vjernički, odnosno utemeljen na vjerničkom moralu za ateiste ograničavajuć/restriktivan onda je moralno ponašanje ateista zapravo lažnjak/gluma u svrhu neotkrivanja vlastite nemoralnosti. da to "nemoralno" ne bi bilo nemoralno potrebno je "moralno" ukloniti kao moralno, a da bi se to postiglo potrebno je ukloniti izvor morala, a to je Bog. to je upravo i "logika" luđaka kako da postane normalan: ili da ukloni sve normalne tako da njegova "logika" bude jedina, pa samim tim i ispravna ili da ukloni pravu logiku i izvor prave logike tako da njegova "logika" bude ravnopravna jer bi time svaka logika bila tek subjektivno mišljenje. takva (subjektivna) "logika" je pogrešna jer je kontradiktorna: po njoj se sve svodi na proizvoljno tumačenje i ponašanje svake osobe po osobnom (subjektivnom) nahođenju u proizvoljno biranim situacijama. to znači da se u takve osobe nikad ne može pouzdati, a to je upravo karakteristika luđaka.

zanstr wrote:Ateist ne vjeruje u život nakon smrti tako da mu je ovaj život i ovaj svijet jedino što ima i ako se ne ponaša odgovorno ostat će bez toga i neće biti budućnosti niti za njega niti za njegove potomke.

što/kakvo je to "odgovorno ponašanje"? izvedi ga iz ateizma: materijalizma, naturalizma, ...?

zanstr wrote:O ograničenju na Zemlju nema govora. Pa nije ateist ograničen nekakvim biblijskim dogmama. On može slobodno i nesputano koristiti znanost za otkrivanje ne samo Zemlje nego i cjelog svemira.

u ograničenju na "Zemlju/zemlju" se može raditi o ograničenju na materijalno. ako se krene od teze da je sve nastalo bez nečije namjere odnosno da je sve nastalo slučajno i bez smisla onda je besmisleno išta istraživati jer već samo istraživanje je i voljna i smislena radnja a to već u startu znači da nije sve besmisleno. tako da se svodi na to da se postulira jedno, a pri samom postuliranju se poništava postulirano.

zanstr wrote:S druge strane imamo vjernika (govorim sad o ekstremistima kao što je gore navedeni deda). Vjernik je dobar jer dobiva moralnost od boga. Nije dobar zato jer se jedino dobrim i moralnim ponašanjem, tolerancijom i mirnim suživotom može opstati na planeti nego je dobar zato jer mu je obećana nagrada nakon smrti.

vjernik je dobar jer je svjestan da postoji samo zahvaljujući Božjoj volji i svoju zahvalnost pokazuje svojim ponašanjem. a nagrade za takvo ponašanje ako bude, bude. a ako je "ne bude" nije razlog za prekid takvog ponašanja.

zanstr wrote:No kada bi mu isti taj bog naredio da ubija, onda bi po vjerniku to bilo moralno i nebi mu teško bilo ubiti.

tako je. nema veze da li bi mu bilo teško. u suprotnom (da odbije naredbu) bi bilo da se čovjek postavlja iznad Boga (ili bar izjednačava sa Bogom a i to je neopstojno).

zanstr wrote:Biblija je npr. puna takvih primjera ali ih ne nedostaje i u današnjem vremenu.

navedi primjer iz NZ? od dolaska Isusa i sklapanjem Novog Zavjeta takvih primjera nema (jer bi bili u suprotnosti sa NZ).

zanstr wrote:Što se tiće ograničenosti, nema mentalno ograničenije osobe od vjerskog ekstremista. U svijetu u kojem postoji stotine tisuća knjiga, on je graničen na jednu knjigu koju vjerojatno nije niti pročitao. Sve što se kosi sa tom knjigom, po vjerniku ne može biti istina i zato treba sve ostale knjige ignorirati i po mogućnosti zapaliti ili bar zabraniti.
Uglavnom, deda si je opako pobrkao lončiće.

hoćeš reći da prof. dr. tomislav ivančić (jer i njega si etiketirao kao ekstremistu C/P: "[/u]govorim sad o ekstremistima kao što je gore navedeni deda[/u]") kao nije pročitao ni jednu knjigu, pa ni bibliju?!?

by Mad_Vlad 5/8/2014, 11:11

A jebote, dokle ćeš?

by Bran_Do 5/8/2014, 12:40

e-one wrote:
Bran_Do wrote:
e-one wrote:
i da ne zatrpavam temu pritužbi pitam te ovdje: što podrazumijevaš pod "udaljiti od čovječanstva"?

Ako baš hoćeš, aludirao sam na sobu/samicu u određenoj ustanovi, obloženu mekanim zidovima, uz košulju čiji rukavi se vežu vezicama.

ni u tom slučaju ne bi bio "udaljen od čovječanstva": ipak bi se netko (od ljudi) brinuo o nekim potrebama.
po čemu ti smatraš da imaš pravo da sebi dopuštaš da za nekog takve izjave daješ? takve izjave, aluzije i epitetiranja ti stvarno u zadnje vrijeme nisu strana. kako na ovom tako ni na onom forumu.

Ako kršim pravila, tu su admini, tebe se ni najmanje ne tiče kome se i kako obraćam, te s kojim pokrićem.
Prema tome, prekini sa svojim arogantnim i licemjernim dociranjem.

by Sponsored content