Re: Društveno-ekonomski sustavi

by Trinity Wed 26 Nov - 17:43

aben wrote:al cilj nije trošiti struju, nego vrijeme, jer se struja može potrošiti vrlo brzo. cilj je koliko san svatia da proizvod bude rijedak, nečest, jel da?

Nema proizvoda, rješava se složeni matematički algoritam. A koliko je složen vidi se iz toga što se rješava do sada pet godina i još nije riješen. Troši se procesorska snaga i vrijeme . I struja, jer što duže računalo radi veće su šanse za zaradu. Istovremeno svi rudari u bitcoin mreži rješavaju isti dio algoritma, tko prvi riješi zaradi bitcoine (ili dio bitcoina), ostali ne dobiju ništa.

ali ako nema rudara, di je zapis o već izrudarenom?

Svaki rudar ili onaj tko kupi bitcoine "drži" bitcoine u digitalnom novčaniku na svom računalu (a i ne mora na svom).Digitalni novčanik je aplikacija koja se skine sa službene bitcoin stranice.
Neki su se u početku zeznuli kad je tečaj bitcoina još bio mali pa bacili hard diskove i tako izgubili velike novce.
Ali ti si vjerojatno htio pitati što ako nestane interes za bitcoine. Postoji taj rizik, ali oni koji rade s njima i koji su ga izrudarili ili kupili potrudit će se da do toga ne dođe.

ako kupin auto bitkoinima, opet moran platiti porez u novcu, jel tako?

Tako je. Ali ako si taj novac za auto izrudario , nikome nisi platio ni satoshia za ikakve poreze, mirovinsko i slične namete. Ako si dovoljno vješt, nigdje nećeš ostaviti traga o svom "poslu".

by aben Thu 27 Nov - 11:57

samo malo, rjesava se problem? znaci, ne vrti neku petlju da bi se potrosilo vrieme? moze li se utjecati na rjesavanje, u tom slucaju, pamecu recimo?

ali, ako kupis auto, moras ga registrirati i pokazati kako si ga kupio

by Trinity Thu 27 Nov - 13:03

aben wrote:samo malo, rjesava se problem? znaci, ne vrti neku petlju da bi se potrosilo vrieme? moze li se utjecati na rjesavanje, u tom slucaju, pamecu recimo?

Ne. Računalo radi samo.

ali, ako kupis auto, moras ga registrirati i pokazati kako si ga kupio

Da, i ? Tu ti vidiš problem ? :tw

by aben Thu 27 Nov - 13:05

Trinity wrote:
aben wrote:samo malo, rjesava se problem? znaci, ne vrti neku petlju da bi se potrosilo vrieme? moze li se utjecati na rjesavanje, u tom slucaju, pamecu recimo?
Ne. Računalo radi samo.
ali, ako kupis auto, moras ga registrirati i pokazati kako si ga kupio
Da, i ? Tu ti vidiš problem ?

pa da, odrezali bi mi porez prema vriednosti u njihovoj valuti koju ja ne priznajem..

by Trinity Thu 27 Nov - 13:08

Koju valutu ne priznaješ? Bitcoin ili kunu?

by aben Thu 27 Nov - 13:25

pa kunu

by Trinity Thu 27 Nov - 16:21

Kuna je sredstvo plaćanja u RH, priznao ili ne.
Teško da ćeš tako skoro auto u RH moći kupiti bitcoinima, kao što ga sada službeno ne možeš platiti u nekoj stranoj valuti (osim na crno).
Prije toga treba zakonski regulirati trgovinu bitcoinima, što je prilično komplicirano, pa se još nijedna zemlja nije toga prihvatila. Jedino priopćenje HNB-a je da se trgovina bitcoinima ne kosi ni s jednom uredbom EU. Prostora za manevre ima koliko hoćeš. B-)

by aben Thu 27 Nov - 18:10

al ako se to zakonski regulira, propada smisao valute.

by Trinity Thu 27 Nov - 19:18

Da je to jednostavno, već bi oni regulirali. Ne bojim se ja toga.

by Bran_Do Fri 28 Nov - 9:20

by aben Fri 28 Nov - 9:54

kul, kako se nakon bitke stvari čine jednostavnima, ili

lako je biti nobelovac posli bitke :)

by Trinity Fri 28 Nov - 13:15

Bran_Do wrote:

Dobar je. Deset godina prije pojave prve kriptovalute ?!
Sve dok se trgovina odvija netom isključivo kriptovalutama, vlade teško mogu nešto utržiti.
Prednost imaju usluge pred proizvodima.

by aben Fri 28 Nov - 13:19

ali kontroliraju granice. ne moš ni cvike kupit a da te ne oporezuju.

by Trinity Fri 28 Nov - 13:38

Opet ti ne čitaš s razumijevanjem.
Zato i kažem da usluge imaju prednost pred proizvodima.

by aben Fri 28 Nov - 13:40

što to znači?

by Trinity Fri 28 Nov - 19:31

Uslugu ili neki digitalni proizvod ne moraš nositi preko granice.

by Sora Sat 29 Nov - 7:04

Bran_Do wrote:"Socijalna država stvara sve više socijalnih abonenata i ovisnika o proračunu. Aktualna kriza zapadnih ekonomija najvećim dijelom je uzrokovana time što je odnos porezno aktivnih građana i onih koji ovise o proračunu pola-pola. U Hrvatskoj je taj odnos znatno gori, ravan socijalnoj kataklizmi – naime, kod nas 28% porezno aktivnog stanovništva, kroz državnu pljačku i redistribuciju, financira 72% ovisnika o državnom proračunu!
Najveći živi filozof, Peter Sloterdijk, ovaj je sustav državne kleptokracije, u kome većina živi na račun manjine, nazvao sustavom "obrnute eksploatacije". On odbacuje "nemisaonu i histeričnu retoriku", koja je i u našim mas-medijima najrasprostranjenija fraza dana, kako mi danas živimo u "neoliberalnom kapitalizmu". Prema njemu, suvremena zapadna društva žive u sustavu polu-socijalizma, sa "privredom koja počiva na privatnom vlasništvu i u kome porezna država samo otima", a koja društva su za sebe uzela "sramni naziv socijalne tržišne privrede".

Taj sustav se od feudalnog sustava direktne eksploatacije, gdje su bogati živjeli na račun siromašnih, razlikuje po tome što danas imamo "obrnutu eksploataciju", gdje agresivna porezna politika, legitimirana visokoparnim imenom "socijalne pravde", omogućuje neproduktivnom dijelu stanovništva neke zemlje da živi na račun njegovog produktivnog dijela.

Mi se još uvijek nalazimo u feudalizmu – živimo u društvu statusa a ne ugovora, u društvu u kojem država garantira privilegije i posebna prava, a ne jednakost građana pred zakonom. Kao i u feudalizmu, i u socijalnoj državi imamo statusna prava, kojim naši vlastodršci kupuju socijalni mir i glasače na izborima. Jedino što je socijalna baza prvilegiranog dijela stanovništva proširena do neslućenih razmjera, pa taj sustav možemo nazvati i sustavom demokratskog feudalizma. Eksploatirana manjina danas hrani i održava privilegiranu i neproduktivnu većinu."

http://www.politikaplus.com/mobile/novost/113437/zasto-se-ne-bune-uhljebi-u-hrvatskoj-dok-se-u-cijeloj-europi-strajka

A zasto ti čitaš filozofa na temu ekonomije?
Čitaj PIKETTYJA
MISLIM po tebi većina koja ima prosječna primanja oko 500-600 eura eksploatira manjinu koja uzima lavovski dio BDP , ili kap privatni poduzetnici ili kao plutokracija ilimenadžerske strukture koje si same određuju placu
SF SN :stare:

by Sora Sat 29 Nov - 9:43

U pikettyiju stoji distribucija dohotka ovako
50 posto najslabije plaćenih imao oko 1000 eura mjesečno. Srednje plaćeni imaju 2000 tisuće i njih je oko 40 posto a samo 10 posto njih ima 7000 eura i vise.

I tko tu koga eksploatira?
Većina manjinu ili kao uvijek MANJINA SIROMAŠNU VEĆINU
I ne kužim brando otkuda tebi takva naopako pamet, neko opcekrscansk načelo traži sućut i sažaljenje nad rastućim siromaštvom i bijelom u nekadašnjim drzavama blagostanja.

by aben Sat 29 Nov - 10:36

Nećeš, razbojniče.

Najopasnija knjiga ekonomske tematike iz 19. stoljeća uvjerljivo je Marxov Das Kapital. U 20. stoljeću je to The General Theory of Employment, Interest and Money Johna M. Keynesa, a u 21. stoljeću zasad je vodeći Capital in the 21st Century druga Thomasa Pikettyja.

Na radost domaćih socijalista i ostalih neprijatelja slobode, u Hrvatskoj je nedavno izašao hrvatski prijevod spomenutog bestselera francuskog socijalističkog apostola koji je među ljevičarskom elitom na Zapadu već zacementirao svoje mjesto kao jedno od najvažnijih štiva ikad napisanih. Istina, neki od domaćih komunista smatraju kako manifest druga Thomasa ipak nije dovoljno radikalan. Drug Thomas uopće ne krije kako inspiraciju za svoj magnum opus nalazi u radu najopasnijeg ideologa u povijesti filozofije, Karla Marxa, i njegovim apokaliptičnim propovijedima. Pikettyjeve teze su već naširoko demantirane i propuštaju na sve strane, ali to našim urbanim socijalistima neće predstavljati nikakav problem prilikom upijanja njegovih ideja. Ako Karl Marx može dan danas još uvijek uživati respektabilan ugled diljem svijeta, iako je Eugen Böhm von Bawerk obrisao pod njegovim nebulozama još davne 1896. godine i završio raspravu s marksističkom teorijom, zašto ne bi i njegov nasljednik?

by aben Sat 29 Nov - 10:37

https://tkojejohngalt.wordpress.com/2014/11/16/evandelje-po-marxu-pokusaj-uskrsnuca/

by aben Sat 29 Nov - 10:43

Trinity wrote:Uslugu ili neki digitalni proizvod ne moraš nositi preko granice.

dobro, to je minorna stvar, dokle god moraš biti registriran ako želiš obavljati bilokakvu djelatnost, način plaćanja je sporedan, čini mi se.
ja san bia neprijavljen pet godina i uredno poslova gotovinom, kako bi mi kriptovaluta tada bila pomogla?

by Sponsored content