Društveno-ekonomski sustavi

aben wrote:drugim riečima, decentralizacija.
u tom smislu komplexnost jest uzrok propasti, dakle samo ako pokušavaš upravljati.
ja kompleksnost vidin kao šlag, ka posljedicu slobodnog društva, nešto ka prašuma- puna živog svieta kojim niko ne upravlja.

drugim riječima komune?

tvoje mišljenje, pitanje je samo koliko je održiva ta društvena složena stratifikacija, stvar koja mi se sviđa kod Taintera je što je prikazao koliko je znanost često ne-znanstvena, i kapitalna djela čovječanstva su puna praznovjerja, misticizma i drugih subjektivnih mušica, Spengler pada ovak prvi na pamet..

diverse community nije komuna, jebate.

zašto ne bi bila održiva? složena je samo jer ima puno različitih ljudi koi je stvaraju svojin preferencijama, a kako niko ne pokušava upravljati, sama složenost ne stvara problem

a znanost..nisan ga čita, al ako mislimo na isto- to je tako s društvenim znanostima, kako je reka popper, ne moš pretpostaviti da će ciena dionice pasti, i onda mjeriti, jer će se svi usrati i utjecat na istraživanje...

"Socijalna država stvara sve više socijalnih abonenata i ovisnika o proračunu. Aktualna kriza zapadnih ekonomija najvećim dijelom je uzrokovana time što je odnos porezno aktivnih građana i onih koji ovise o proračunu pola-pola. U Hrvatskoj je taj odnos znatno gori, ravan socijalnoj kataklizmi – naime, kod nas 28% porezno aktivnog stanovništva, kroz državnu pljačku i redistribuciju, financira 72% ovisnika o državnom proračunu!
Najveći živi filozof, Peter Sloterdijk, ovaj je sustav državne kleptokracije, u kome većina živi na račun manjine, nazvao sustavom "obrnute eksploatacije". On odbacuje "nemisaonu i histeričnu retoriku", koja je i u našim mas-medijima najrasprostranjenija fraza dana, kako mi danas živimo u "neoliberalnom kapitalizmu". Prema njemu, suvremena zapadna društva žive u sustavu polu-socijalizma, sa "privredom koja počiva na privatnom vlasništvu i u kome porezna država samo otima", a koja društva su za sebe uzela "sramni naziv socijalne tržišne privrede".

Taj sustav se od feudalnog sustava direktne eksploatacije, gdje su bogati živjeli na račun siromašnih, razlikuje po tome što danas imamo "obrnutu eksploataciju", gdje agresivna porezna politika, legitimirana visokoparnim imenom "socijalne pravde", omogućuje neproduktivnom dijelu stanovništva neke zemlje da živi na račun njegovog produktivnog dijela.

Mi se još uvijek nalazimo u feudalizmu – živimo u društvu statusa a ne ugovora, u društvu u kojem država garantira privilegije i posebna prava, a ne jednakost građana pred zakonom. Kao i u feudalizmu, i u socijalnoj državi imamo statusna prava, kojim naši vlastodršci kupuju socijalni mir i glasače na izborima. Jedino što je socijalna baza prvilegiranog dijela stanovništva proširena do neslućenih razmjera, pa taj sustav možemo nazvati i sustavom demokratskog feudalizma. Eksploatirana manjina danas hrani i održava privilegiranu i neproduktivnu većinu."

http://www.politikaplus.com/mobile/novost/113437/zasto-se-ne-bune-uhljebi-u-hrvatskoj-dok-se-u-cijeloj-europi-strajka

ali uljebi se bune, imaju i specijaliziran način za to- sindikate.


evo malo brojki, od m. vizek:
"Ako znamo da u privatnom sektoru radi ukupno 841 tisuću ljudi, od kojih 626 tisuća u poduzećima, 192 tisuće u obrtima, a 23 tisuće su aktivni poljoprivrednici, dok državni sektor, u koji uključujemo i državnu i lokalnu upravu, i javne službe i državna poduzeća, zapošljava 381 tisuću ljudi, dođemo do omjera dva zaposlena u privatnome sektoru na jednog zaposlenog u javnom sektoru u najširem smislu te riječi. Dodatni teret na leđima privatnog sektora je 1,1 milijun umirovljenika, čije se mirovine dijelom financiraju iz socijalnih doprinosa zaposlenih, dok se razlika pokriva iz proračuna. Ako i umirovljenike uključimo u jako široku definiciju javnog sektora, ispada da u ‘javnom sektoru’ imamo približno 1,5 milijuna ljudi naspram svega 841 tisuću zaposlenih u privatnom sektoru. Omjer je izrazito naklonjen prema ‘javnom sektoru’, pa nije nikakvo čudo što se samo pet od 127 gradova u zemlji može pohvaliti da na jednog čovjeka koji prima plaću od države, grada ili državne kompanije ili je pak u mirovini dolazi više od jednog čovjeka koji radi u privatnoj kompaniji."

ja znan da se ideje koe smatran ispravnima i blagotvornima u mon životnon vieku ne mogu ostvariti jer kumulativno kicovi ne vide šta su oni krivi, ali mislin da bi najbolji mogući realnopolitički potez osim bolnog bankrota bia isplaćivanje bruto iznosa plaće.

radnici bi počeli svaćati da mirovinsko koem uplaćuju ulaže u junk , da masno plaćaju zdravstveno a čekaju u ambulantama ka godoi, porezi bi bili svaćani ka direktno financiranje državne travestije, poslodavci bi smanjili trošak obrade a uhljebi bi možda svatili da iako in piše da su zaradili bruto iznos, on je čisto knjigovodstvena stavka, postoi ka i crvenkapica.

Slažem se u potpunosti.
Zapravo, cijela ova travestija koja se kiti imenima "socijalne države" i "socijalno-tržišnog gospodarstva" uvelike ovisi o činjenici da ljudi razliku između brutto i netto plaće uopće i ne doživljavaju kao vlastiti novac koji im se huliganski oduzima bezbrojnim odlukama, pravilima i zakonima koje s tom svrhom proizvodi političko-birokratska kasta.
Čovjek bi sam morao odlučivati hoće li i koliko uplaćivati u mirovinsko i zdravstveno i kome. Zapravo, cijela koncepcija "obveznog mirovinskog i zdravstvenog" je obična pljačka i gaženje prava pojedinca da raspolaže zarađenom vrijednošću svojega rada bez suvišnog utega "socijalne države".

ne treba bruto isplaćivat (mislim, može i to )...može se otpustit 50% ljudi u javnom sektoru(možda pretjerano), a ostalima skresat plaće ...mal provjerit đe ode onih 13 milijardi što ode u  (44?) agencije koje ne moraju polagati račune, mal vidjet zašt ose onoliko novca (par milijardi) slijeva u one udruge, portale i sl. što agresivno promiču nove "zapadne vrijednosti" (nebitno jesam li protiv toga ili za to) i koje pljuju da se Crkvi daje pola milijarde kn. De mal te općine i županije skresat eto dosta otkaza uhljeba. Izbacit neke stari kao što su "knjižica vozila" i slične nebuloze (sigurno ih ima gomila) koje postoje samo radi sebe i nekoliko novih zaposlenika. Ušteđenim novcem poticat eko poljoprivredu i razne proizvodnje  svega i svačega što se može prodat van države sada i godinama ubuduće, lijepo planirat, pa će oni koji su dobili otkaz dobiti poticaj/obrazovanje da počnu posao...rasteretiti taj nesretni privatni sektor birokracije i gomile poreza, nek ostane novca ljudima nek se firme razvijaju i nek se sekundicu može ugodnije živjeti prosječnim privatlukom od prosječnog državnom posla. Ljudi će više htjet u privatni sektor, a neće se stvarat umjetna radna mjesta u državnom...

dobro, onaj tko bi to napravio bi brzo ušao u legendu i sjeme bi mu se zatrlo čim bi pokušao povući prvi navedeni potez

genitalni_herpes wrote: poticat

lijepo planirat, 

its a long way ahed of you, boy:)

Bran_Do wrote:Slažem se u potpunosti.
Zapravo, cijela ova travestija koja se kiti imenima "socijalne države" i "socijalno-tržišnog gospodarstva" uvelike ovisi o činjenici da ljudi razliku između brutto i netto plaće uopće i ne doživljavaju kao vlastiti novac koji im se huliganski oduzima bezbrojnim odlukama, pravilima i zakonima koje s tom svrhom proizvodi političko-birokratska kasta.
Čovjek bi sam morao odlučivati hoće li i koliko uplaćivati u mirovinsko i zdravstveno i kome. Zapravo, cijela koncepcija "obveznog mirovinskog i zdravstvenog" je obična pljačka i gaženje prava pojedinca da raspolaže zarađenom vrijednošću svojega rada bez suvišnog utega "socijalne države".

ka šta san naglasia, pesimist sam. ali i redovito podcjenin tehnologiju;
pročitaj ovo zbog tehnologije koju spominje, iako i ne razumin u potpunosti kako funkcionira, a koja bi mogla ubrzati cielu stvar:

http://intelektualac.com/2014/10/20/anarhokapitalizam-za-nasih-zivota-i-zasto-socijalisti-ne-vole-kriptovalute/

aben wrote:ka šta san naglasia, pesimist sam. ali i redovito podcjenin tehnologiju;
pročitaj ovo zbog tehnologije koju spominje, iako i ne razumin u potpunosti kako funkcionira, a koja bi mogla ubrzati cielu stvar:

http://intelektualac.com/2014/10/20/anarhokapitalizam-za-nasih-zivota-i-zasto-socijalisti-ne-vole-kriptovalute/

"Objašnjenje je vrlo jednostavno.  Ukoliko dvije stranke, A i B, sklapaju ugovore, predaju robu i usluge, izvršavaju plaćanje i rješavaju nesporazume na način da je komunikacija između njih i privatnog posrednika u raspravi šifrirana, gdje tu ima mjesta za parazitizam?  Nigdje!

Nema mjesta za namještanje poslova u javnoj nabavi
Nema mjesta za oporezivanje štediša kroz krađu novca od štediša putem inflacije
Nema mjesta za rentijerstvo putem “zakona”, “pravila” i “standarda”
Nema mjesta za prikupljanje sredstava za poticaje i subvenicije
Nema mjesta za preraspodjelu tuđeg novca i kupovinu glasova
Nema mjesta za političke elite, pardon, “narodnu vlast”
Nema mjesta za “brigu” za “društvo” (tj. pljačkaške Ponzijevske šeme kao što su penzije i zdravstveno osiguranje)
Nema mjesta za manipulacije putem raznoraznih međunarodnih sporazuma, jer politička klasa nema sredstava kojima ih mogu financirati, niti načina kako ih izvršiti
Nema mjesta za indoktrinaciju stoke sitnog zuba putem vladinih medija

Eto, to su neki od razloga zašto socijalisti – siromašni i bogati – ne vole kriptovalute.  Da li će vlada nakon 10-postotnog pada proračunskih prihoda i dalje tako izdašno financirati H-Alter?  Vidjet ćemo za godinu-dvije."

da, al ne razumin to šifrirano, kako, di, ko izdaje..za ta tehnička pitanja nisan naša odgovor.

a ovo nabrojeno je bomba

aben wrote:da, al ne razumin to šifrirano, kako, di, ko izdaje..za ta tehnička pitanja nisan naša odgovor.

a ovo nabrojeno je bomba

http://crobitcoin.com/bitcoin/sto-je-bitcoin/



"Bitcoin je digitalni novac, stvoren i čuvan elektronički. Bitcoin nije printan inije kontroliran od strane bilo koga.  Proizvode ga brojni ljudi pomoću računala u cijelom svijetu koristeći software koji rješava matematičke probleme. Bitcoin je prvi primjer ovakve valute nazvane kriptovaluta(cryptocurrency).  Obzirom da je to tek početak revolucije digitalnog novca, bitcoin je najlakše objasniti uz pomoć klasičnog razvoja današnjih valuta kroz zlato. (Usporedba Bitcoina i zlata)

Zašto je drugačiji od ostalih valuta?

Bitcoin se koristi za kupovinu u elektroničkom obliku. U tom se smislu ne razlikuje ni od jedne druge valute (kune, dolara, eura…) kojom se također trguje digitalno.
Međutim, bitcoinova najznačajnija karakteristika i ujedno najveća razlika od ostalih valuta jest što je decentraliziran. Niti jedna institucija ne kontrolira bitcoin mrežu. Trenutni pobornici bitcoina to smatraju enormnim plusom, budući da do oscilacija vrijednosti dolazi jedino zbog ljudi.

Tko ga “izdaje” i koliko ga ima?

Bitcoin je nastao kao produkt ideje software developera Satoshi Nakamoto-a; elektroničko plaćanje na temelju matematičkih dokaza. Ideja mu je bila stvaranje valute bez centralne vlasti, s elektroničkim prijenosom (i to uglavnom instantnim), s vrlo malim ili nikakvim transakcijskim troškovima.
Zbog toga bitcoin ne izdaje nitko. Bitcoin nije fizički izdan u sjeni centralnih banaka, gdje ga ljudi ne mogu prebrojati i gdje banke postavljaju svoja pravila.  Upravo te banke, kada upadnu u dug, jednostavno izdaju više novca što rezultira smanjenjem vrijednosti novca, tj. inflacijom.
Umjesto toga, bitcoin je stvoren digitalno, od strane zajednice kojoj se svatko može pridružiti.
Bitcoinovi su rudareni (Mined) pomoću računala, tj. korištenjem procesorskog vremena i distribuirani u bitcoin mreži. Mreža također procesira transakcije napravljene pomoću bitcoina, što rezultira stvaranjem vlastite platne mreže.
Bitcoin protokol, tj. algoritam pomoću kojeg cijeli sustav funkcionira, ograničen je na izdaju 21 milijuna bitcoinova. Međutim, svaki bitcoin ima puno veću vrijednost nego tradicionalna valuta te je zbog toga podijeljen na manje dijelove, od kojih je najmanja milijunti dio, “Satoshi”, nazvan po izumitelju bitcoina.

Na čemu se temelji?

Tradicionalne valute nekoć su se temeljile na zlatu i srebru. Teoretski, znali ste da ćete za 100 dolara dobiti određenu količinu zlata (iako to nije funkcioniralo u praksi). Bitcoin nije temeljen na zlatu, već ovisi o matematici.
Diljem svijeta ljudi koriste program koji slijedi matematičku formulu za proizvodnju bitcoina. Ta formula je javno dostupna svima, jer je napisana OpenSource kodom, tako da svatko može pogledati i uvjeriti se da radi ono za što je i stvoren.
Više o OpenSource kodu možete pročitati ovdje: OpenSource

A na istoj stranici ima i "vodič" kojim se preko nekoliko linkova objašnjava zainteresiranima kako početi trgovati bitcoinima, odnosno kupiti tu digitalnu valutu:

http://crobitcoin.com/vodic/

Ma da, pročita san, al nisan ekonomist pa ni klasično monetarno pismen, a ni informatičarpa mi open dors kod kao zamjena za novac ama baš ništa ne govori; jel se to može spržit na disk i nakopirati nekoliko milijardi? Kužiš po pitanju koliko san udaljen od biti...

Ne može aben. Mora se izrudariti ili kupiti. U Zagrebu od nedavno ima i bankomat na kojem možeš kupiti bitcoine.
Inače, i na ovom forumu imaš temu o bitcoinima :
http://ex-iskon.forumcroatian.com/t654-bitcoin

EDIT: Kupiti ili razmijeniti za domaću valutu.

Što se na Internetu može kupiti za Bitcoinove?


Kako raste popularnost Bitcoinova, tako se sve više toga nudi u zamjenu za Bitcoinove. Čak i neke ilegalne stvari o kojima ćemo govoriti. U Hrvatskoj zasada ne možete ništa kupiti za Bitcoinove jer mnogi niti ne znaju što to je niti imaju interesa trgovati istima. Premala smo zemlja i premalo je tržište. S druge strane, u Europi tj. ostatku Europe, Americi i Aziji mnogo toga možete kupiti. Recimo, u Americi bez problema možete platiti noćenje u lancu hotela Howard Johnson sa Bitcoinovima. Možete kupovati pizzu ako u vašem gradu postoji Dominos Pizza franšiza. Nama možda najzanimljivija je mogućnost kupovanja VPN servisa putem Bitcoinova jer ste tada stvarno anonimni. Kada kupite VPN servis, ostajete anonimni, a postoje VPN servisi (puno njih, zapravo) koji ne bilježe ništa, tako da možete i anonimno surfati po netu, a nitko vas ne može pratiti niti zna što skidate i slično. Ne mora to biti ništa ilegalno – možda jednostavno ne želite da netko zna kada ste vi na Internetu. U svakom slučaju možete Bitcoinove iskoristiti na legalan način.
Prije nego vam kažemo kako se Bitcoinovi ilegalno koriste, spomenimo 2 događaja vezanih za ovo. Prvi je prodaja Porsche Caymana za 300 Bitcoinova. Njega je prodala jedna obitelj u Texasu i tako zaradila od prodaje po današnjem tečaju 285.750 kuna (300 Bitcoinova * 127 Eura * 7.5 = 285.750 kuna). Drugi zanimljiv događaj je zapravo oglas u kojem jedan tehnički potkovan farmer prodaje kozu za 2.009 Bitcoinova (inače, kratica za Bitcoin je BTC).
Sada se vratimo na onu tamnu stranu anonimnosti. Nije tajna da na Internetu ima jako čudnih web stranica preko kojih se mogu nabaviti stvari ili usluge koje nisu legalne. Jedan od najvećih takvih web stranica je bila Silk Road koja je nedavno zatvorena i čiji je vlasnik pritvoren, te ga čeka suđenje. Preko te stranice ste mogli ilegalno nabaviti što god želite te plaćati Bitcoinovima. Kada kažemo bilo što, tada to stvarno i mislimo – mogli ste kupovati drogu, oružje, prostitutke, pa čak i naručiti ubojstvo (iako ne direktno, mogli ste kupiti kontakt do ljudi koji će to obaviti). Ne želimo nikoga strašiti, samo vam želimo pokazati koliko je moćna ta anonimnost i što se sve može. Naravno da vam nitko neće ništa učiniti ako koristite Bitcoinove legalno, samo ih koristite pametno. Za pizze, VPN i slično, a ne oružje i drogu. Iako, nalazimo se u Hrvatskoj, teško da biste mogli doći do takvih usluga. Geografsko područje na kojem se nalazimo nije baš povoljno. Amerika i Azija su već druga priča.

znači, računalo vrti beskorisan kompliciran algoritam koi služi samo da potroši vrieme?
to je da stvori scarce proizvod?

što je p2p? kad neko kaže da je uploda torrent, jel to znači da na svon kompu ponudia skidanje ili ga je stavia na neki server? što se dogodi s količinom bitkoina kad nema seedera /rudara?

jel imati jače računalo znači imati veći kramp/napornije kopati?

što ako država jednostavno zabrani trgovinu bitkoinima?

aben wrote:znači, računalo vrti beskorisan kompliciran algoritam koi služi samo da potroši vrieme?
to je da stvori scarce proizvod?

i struju...

što je p2p? kad neko kaže da je uploda torrent, jel to znači da na svon kompu ponudia skidanje ili ga je stavia na neki server? što se dogodi s količinom bitkoina kad nema seedera /rudara?

peer-to-peer znači da je bitcoin mreža decentralizirana, nema "banke" na nekom serveru, bitcoine stvaraju sami korisnici  i razmjenjuju /kupuju/ prodaju bez posrednika.
Ako nema rudara (što je teško zamislivo), količina bitcoina se ne mijenja. Međutim, količina bitcoina je ograničena na 21 milijun i kad se to izrudari (do sada je izrudareno oko pola ) treba vidjeti što će biti.

jel imati jače računalo znači imati veći kramp/napornije kopati?

Da. Postoji posebna hardwersko/softwerska oprema za one koji se tim ozbiljno bave.Mineri se uključuju u poolove (bazene) kako bi udružili svoje procesorske snage.

što ako država jednostavno zabrani trgovinu bitkoinima?

Za sada je to sve nekako polulegalno jer nijedna banka/država ne kontrolira izdavanje i protok bitcoina, mada je Europska banka izdala upozorenje korisnicima kriptovaluta jer ne postoje zaštitni mehanizmi u trgovini bitcoinima. 
Ako i zabrane, trgovina će se i dalje odvijati netom , ionako virtualni bitcoin novčanici i računi nisu vezani uz ime ili adresu.

al cilj nije trošiti struju, nego vrijeme, jer se struja može potrošiti vrlo brzo. cilj je koliko san svatia da proizvod bude rijedak, nečest, jel da?

ali ako nema rudara, di je zapis o već izrudarenom?

ako kupin auto bitkoinima, opet moran platiti porez u novcu, jel tako?

aben wrote:al cilj nije trošiti struju, nego vrijeme, jer se struja može potrošiti vrlo brzo. cilj je koliko san svatia da proizvod bude rijedak, nečest, jel da?

Nema proizvoda, rješava se složeni matematički algoritam. A koliko je složen vidi se iz toga što se rješava do sada pet godina i još nije riješen. Troši se procesorska snaga i vrijeme . I struja,  jer što duže računalo radi veće su šanse za zaradu. Istovremeno svi rudari u bitcoin mreži rješavaju isti dio algoritma, tko prvi riješi zaradi bitcoine (ili dio bitcoina), ostali ne dobiju ništa.

ali ako nema rudara, di je zapis o već izrudarenom?

Svaki rudar ili onaj tko kupi bitcoine "drži" bitcoine u digitalnom novčaniku na svom računalu (a i ne mora na svom).Digitalni novčanik je aplikacija koja se skine sa službene bitcoin stranice.
Neki su se u početku zeznuli kad je tečaj bitcoina još bio mali pa bacili hard diskove i tako izgubili velike novce.
Ali ti si vjerojatno htio pitati što ako nestane interes za bitcoine. Postoji taj rizik, ali oni koji rade s njima i koji su ga izrudarili ili kupili potrudit će se da do toga ne dođe.

ako kupin auto bitkoinima, opet moran platiti porez u novcu, jel tako?

Tako je. Ali ako si taj novac za auto izrudario , nikome nisi platio ni satoshia za ikakve poreze, mirovinsko  i slične namete. Ako si dovoljno vješt, nigdje nećeš ostaviti traga o svom "poslu".