Vladavina naroda...

VAŽNA PITANJA

NEDJELJA JE VELIK DAN ZA ŠVICARCE: Izlaze na referendum, a odlučivat će o čak pet važnih pitanja
 
Foto: Profimedia Autor: HINA   07:14 25.09.2020


Švicarci u nedjelju glasaju na referendumima o pet različitih pitanja, među kojima je i inicijativa za ukidanje Sporazuma o slobodi kretanja ljudi s Europskom unijom.

Sloboda kretanja ljudi

Ukidanje Sporazuma o slobodi kretanja ljudi s EU-om, koji je na snazi od 2002., traži desničarska populistička Švicarska narodna stranka, a to bi ugrozilo još šest bilateralnih sporazuma s EU-om. Raskid jednog znači, naime, raskid svih iz te skupine.
Sporazumi se odnose na istraživanja, poljoprivredu, tehničke barijere trgovini, javne nabave, kopneni transport i civilni zračni promet.
EU bi zbog toga mogao također raskinuti još nekoliko drugih sporazuma. To bi pak značilo kraj švicarskog modela odnosa s Unijom. Većina Švicaraca zato se protivi toj inicijativi.

Borbeni zrakoplovi

Nabava novih borbenih zrakoplova politički je klišej u Švicarskoj. Švicarci su na referendumu 2014. glasali protiv kupnje 22 švedska Gripena.
Ovaj put, riječ je o kupnji novih borbenih zrakoplova za najviše šest milijardi švicarskih franaka (5,6 milijarda eura).
Švicarsko ratno zrakoplovstvo sada ima 26 zrakoplova tipa F-5 Tiger stare četrdesetak godina koji služe samo za podučavanje letenja te 30 zrakoplova tipa F/A-18 koji bi trebali biti povučeni iz uporabe do 2030.
Oporba smatra da je prijedlog kupnje novih zrakoplova „nepotreban luksuz” s obzirom na to da su nove prijetnje pretežito prirodne katastrofe, kibernetički napadi te klimatske promjene.
Vlada, koju podržavaju stranke desnice i centra, smatra da je zaštita zračnog prostora i dalje važna za nacionalnu sigurnost bilo da je riječ o mogućim napadima ili svakodnevnom životu, primjerice sigurnosti velikih skupova poput onih koji se organiziraju u sjedištu UN-a u Ženevi.
Vlada ističe također da će proizvođač koji će isporučiti nove zrakoplove morati zauzvrat sklopiti ugovore sa švicarskim tvrtkama u ukupnoj vrijednosti od 60 posto cijene zrakoplova kako bi se osnažilo švicarsku industriju.

Dvotjedni rodiljni dopust za očeve

Zaposlene žene po zakonu imaju pravo na 14 tjedana plaćenog rodiljnog dopusta nakon rođenja djeteta. Ali očevi imaju pravo na samo jedan ili dva dana ako su zaposleni. I zakon ne predviđa ništa za slobodne profesije.
U rujnu 2019. švicarski parlament dao je zeleno svjetlo dvotjednom plaćenom rodiljnom dopustu za očeve, koji se može iskoristiti odjednom ili u dijelovima tijekom šest mjeseci nakon rođenja djeteta.
„Trebalo je 20 godina i više od 30 pokušaja u parlamentu da bi se to postiglo”, istaknula je švicarska javna televizija RTS nakon glasanje parlamenta.
Tekst koji se daje na referendum, protiv kojeg se bori populistička desnica, protuprijedlog je građanskoj inicijativi koja traži četiri tjedna dopusta za očeve. Parlament je već prihvatio dva tjedna, pa su inicijatori povukli svoj prijedlog.
Kao i za žene, naknada predviđena za očeve odgovara 80 posto prosječne plaće, ali može iznositi najviše 196 franaka na dan. Za dva tjedna, očevi bi mogli tako dobiti maksimalni iznos od 2744 franaka (2550 eura).
Zakonodavstvo u tom pitanju brzo se razvija na međunarodnoj razini. U Francuskoj, vlasti su ovaj tjedan objavile da će se udvostručiti trajanje rodiljnog dopusta za očeve na 28 dana.

Izmjene zakona o lovu

Švicarci će glasati također o reviziji zakona o lovu koju je parlament usvojio zbog povećanja broja vukova.
Sadašnji zakon, koji regulira i zaštitu divljih životinja, potječe iz 1986., kada u Švicarskoj nije bio vukova. Vratili su se 1995. i sada ih je oko 80 u osam čopora.
Kantoni mogu dopustiti lov kada vuk uzrokuje veliku štetu. Revidirani zakon omogućit će kantonima da djeluju preventivno kako bi se spriječilo da vukovi ne ubijaju ovce i koze te kako bi se osiguralo da se boje ljudi, objašnjavaju vlasti.
Udruženja za zaštitu prirode traže referendum protiv novih zakonskih odredbi.

Porezne olakšice

Peti prijedlog odnosi se na povećanje saveznih poreznih olakšica za djecu, što bi koristilo bogatijim građanima.

Zakonodavni i ustavni referendumi
Građani u Švicarskoj mogu zatražiti zakonodavni ili ustavni referendum. Zakonodavni referendumi mogući su samo kod Zakona koje je usvojio zakonodavac. Građani ne mogu stvoriti vlastite zakone kroz zakonodavne referendume.

Za svaki prijedlog glasači na glasačkom listiću odgovaraju s “da” ili “ne”. Ako je riječ o dva proturječna prijedloga, postavlja se i pitanje: “Ako narod prihvati oba prijedloga, kojemu prijedlogu dajete prednost?”

Da bi se raspisao referendum, potrebno je prikupiti 50.000 potpisa unutar 100 dana. Napomenimo da Švicarska ima 7.318.640 stanovnika. Istovremeno, u Hrvatskoj s 4.298.889 stanovnika. potrebno je prikupiti 373.568 potpisa. (unutar 15 dana, op. T.)

U Švicarskoj zakonodavni referendumi imaju velik utjecaj na čitav politički sustav. On ohrabruje stranke da formiraju koalicijske vlade, kako bi smanjili rizik da važna stranka pokuša blokirati akcije vlade sistematično tražeći referendume. Referendumski sustav prisiljava vladajuće da slušaju sve sektore društva, kako bi spriječili da građani odbacuju nove zakone putem referenduma. Prije nego što predstavi neki novi zakon parlamentu, vlada obično provede široku javnu raspravu kako bi osigurala da nijedna značajna grupa ne bude otvoreno protiv tog zakona i da želi o njemu odlučivati na referendumu.

Ustavni referendumi
Da bi se promijenio Ustav potrebna je većina glasova svih nacionalnih i kantonalnih birača. Ovakvi se referendumi raspisuju kada parlament predloži promjenu ustava ili kada 100.000 birača u 18 mjeseci potpiše inicijativu s jasno izraženim prijedlogom određene promjene ustava. Inače, u Švicarskoj nema obavezne izlaznosti da bi referendum bio uspješan.
Što se tiče kantonalnih glasova, 20 od 26 kantona ima jedan glas, dok preostalih 6 tzv. “polukantona” ima samo po pola glasa. Kod glasovanja kantona veći su kantoni izjednačeni s manjim kantonima. Primjerice, kanton Basel-Landschaft, koji ima 256.000 stanovnika ima jedan glas jednako kao i kanton Uri, koji ima samo 35.000 stanovnika.

Od Ustava 1848. u Švicarskoj je provedeno više od 550 referenduma (zakonodavnih i ustavnih zajedno).

Kenwood Kenon je podsjetio da smo 2012. u siječnju imali referendum te da smo rekli da ćemo usvojiti euro kad smo potpisali ugovor o pristupanju 2011. godine.
– Ako gledamo formalno-pravno, mi smo referendum o uvođenju eura već imali 2012., rekao je Kenwood Kenon.
Znači, neće biti novog?
– Što se mene tiče, mislim da ga ne treba biti, rekao je.

Premijer Andrej Kenwood Kenon ocijenio je u četvrtak kompletno promašenim i neodgovornim referendumska pitanja za koja je Građanska inicijativa 'Narod odlučuje' objavila da je prikupila potpise te dodao kako treba vidjeti jesu li potpisi prikupljeni na adekvatan način i jesu li u skladu s Ustavom.

"S te strane, mislim da je takva vrsta pitanja kompletno promašena, čak neodgovorna. Smanjivati prava zastupnika na takav način je nešto što je meni osobno, kao predsjedniku HDZ-a i predsjedniku Vlade apsolutno neprihvatljivo, to javnost mora znati, to govorim danas jer nisam htio utjecati na proces dok se skupljaju potpisi", rekao je premijer novinarima nakon svečane sjednice zagrebačke Gradske skupštine u povodu Dana Zagreba.

nuzput i kazna od 10000 švicarskih franjaka,ako zivis u CH,odes van nje i vratis se..tako bake pricaju bosanke..

Predsjednik Ivo Josipović već je ranije najavio kako će na referendumu o braku glasovati protiv, a za Jutarnji list pojasnio je svoj stav. Smatra kako je riječ o nepotrebnom referendumu, koji osim troška, neće imati nikakvih praktičnih posljedica, bez obzira na ishod. Ističe kako je brak u hrvatskim zakonima već definiran kao zajednica muškarca i žene, no i da referendum već sad ima snažan psihološki efekt s jakom diskriminatorskom porukom.

Leko: Referendum o braku bio je nepotreban
"Sporno je da jednu skupinu dižemo na ustavnu razinu, a neki drugi ostaju ispod"

Referendum o tome treba li u Ustav ući definicija po kojoj je brak zajednica muškarca i žene, što će se održati 1. prosinca, stajat će 48 milijuna kuna, potvrdio je uoči sjednice Vlade Arsen Bauk, ministar uprave

- Za ulazak u NATO ne trebamo referendum jer ne prenosimo suverenost svoje države -  izjavio je Sanader

Naslovnica neposredno prije izlaska na referendum...

reko da i ja lajkam...

Uspoređivati Švicarsku, njenu povijest, razvijenost, kulturu referenduma, kantonalni ustavni ustroj itd. s bilo kojom zemljom u Europi je nemoguće.

Lažna je zato teza “vid Švicarce, tako možemo i mi”.

Ustavno gledajući, Švicarska i Hrvatska ne mogu biti drukčije (ne bolje niti gore - drukčije). Švicarska je zemlja koja se sastoji od slabe središnje vlasti, često u paralizi odlučivanja, i zemlja je konfederacija kantona čije vlade, svaka na svojem području zapravo dnevnooperativno vode zemlju. Paraliza oko konfederativnih tema se rješava referendumima, i to je povijesna baština.

Hrvatska je unitarna nacionalna republika parlamentarnog tipa, s trodiobom vlasti. Paraliza državne vlasti je zapravo nemoguća, jer se onda ide na izbore i formiranje nove većine. Takvo nam je i šire i daljnje okruženje.

Znam da vam ne odgovara opcija na vlasti, pa shvatite izbore kao jedan metareferendum. ;) Uostalom, imamo Sabor, zašto da očekujemo od birača da rade redovan posao Sabora i Vlade svakih par mjeseci? 

Uostalom, čak su i Švicarci donosili katastrofalne odluke na referendumu, i to sve više u zadnje vrijeme. Populizam, manipuliranje kroz društvene mreže i lažne vijesti su sludili i birače tamo.

Toten, ali pazi teme.

Sve one imaju debele fiskalne implikacije, koje bi državni proračun neočekivano opteretile/rasteretile, dakle šokirale i bespotrebno otjerale na neplanirane srednjeročne pozicije zaduživanja. 

S ovim se zbilja samo Švicarska može izvući.

aben wrote:

mobiu$ wrote:Uspoređivati Švicarsku, njenu povijest, razvijenost, kulturu referenduma, kantonalni ustavni ustroj itd. s bilo kojom zemljom u Europi je nemoguće.

Lažna je zato teza “vid Švicarce, tako možemo i mi”.

Ustavno gledajući, Švicarska i Hrvatska ne mogu biti drukčije (ne bolje niti gore - drukčije). Švicarska je zemlja koja se sastoji od slabe središnje vlasti, često u paralizi odlučivanja, i zemlja je konfederacija kantona čije vlade, svaka na svojem području zapravo dnevnooperativno vode zemlju. Paraliza oko konfederativnih tema se rješava referendumima, i to je povijesna baština.

Hrvatska je unitarna nacionalna republika parlamentarnog tipa, s trodiobom vlasti. Paraliza državne vlasti je zapravo nemoguća, jer se onda ide na izbore i formiranje nove većine. Takvo nam je i šire i daljnje okruženje.

Znam da vam ne odgovara opcija na vlasti, pa shvatite izbore kao jedan metareferendum. ;) Uostalom, imamo Sabor, zašto da očekujemo od birača da rade redovan posao Sabora i Vlade svakih par mjeseci? 

Uostalom, čak su i Švicarci donosili katastrofalne odluke na referendumu, i to sve više u zadnje vrijeme. Populizam, manipuliranje kroz društvene mreže i lažne vijesti su sludili i birače tamo.

https://www.ex-iskon-pleme.com/t42827-vladavina-naroda#1726319

ma ok, on je stranački aktivist...
nije meni krivo što tako piše, nego što misli da me može uvjeriti...