A možda ipak ...
Page 2 of 12
Page 2 of 12 • 1, 2, 3, ... 10, 11, 12
Re: A možda ipak ...
danni1 wrote:Eto. Baš za to me puno boli kurac jel virus napravio Kinez il Bog.Gnječ wrote:a možda ipak...da ipak iskoristite ovu nepogodu pa štogod i naučite a ne da paničarite i brojite mrtve kao da je utakmica???
recimo odakle je taj virus ispalio? jel zaista ispalio iz prirode i društva ili iz kemijskog kabineta?
vidim da se vlasti i "znanstvenici enormno troše i trude demantirati svaku pomisao da je virus nastao genetičkim inžinjeringom u laboratoriju toliko puno se trude to demantirati da postaju i sami sumnjivi u svoju priču koju moraju ponavljati po direktivi
Ko ga je napravio to će nam puno pomoć.
pa pomoći će jer onda znaš s čime se boriš. shvaćaš? a možda i osvještavanje čitaj edukacija ljudi da je kloniranje, sintetiziranje i laboratorijska proizvodnja virusa svih vrsta koja je počela prije desetak godina jebeno smrtonosno rizična avantura koja može pomesti cijelo čovječanstvo na groblja.
ali tebe boli kurac.
Guest- Guest
Re: A možda ipak ...
Eroo wrote:Nisi još pobiga u Ercegovinu?Gnječ wrote:a možda ipak...da ipak iskoristite ovu nepogodu pa štogod i naučite a ne da paničarite i brojite mrtve kao da je utakmica???
recimo odakle je taj virus ispalio? jel zaista ispalio iz prirode i društva ili iz kemijskog kabineta?
vidim da se vlasti i "znanstvenici enormno troše i trude demantirati svaku pomisao da je virus nastao genetičkim inžinjeringom u laboratoriju toliko puno se trude to demantirati da postaju i sami sumnjivi u svoju priču koju moraju ponavljati po direktivi.
Veliš krepat ma ne molat.
slušaj ti direktive iz partije.
Guest- Guest
Re: A možda ipak ...
Pa , zapravo da.Gnječ wrote:danni1 wrote:Eto. Baš za to me puno boli kurac jel virus napravio Kinez il Bog.Gnječ wrote:a možda ipak...da ipak iskoristite ovu nepogodu pa štogod i naučite a ne da paničarite i brojite mrtve kao da je utakmica???
recimo odakle je taj virus ispalio? jel zaista ispalio iz prirode i društva ili iz kemijskog kabineta?
vidim da se vlasti i "znanstvenici enormno troše i trude demantirati svaku pomisao da je virus nastao genetičkim inžinjeringom u laboratoriju toliko puno se trude to demantirati da postaju i sami sumnjivi u svoju priču koju moraju ponavljati po direktivi
Ko ga je napravio to će nam puno pomoć.
pa pomoći će jer onda znaš s čime se boriš. shvaćaš? a možda i osvještavanje čitaj edukacija ljudi da je kloniranje, sintetiziranje i laboratorijska proizvodnja virusa svih vrsta koja je počela prije desetak godina jebeno smrtonosno rizična avantura koja može pomesti cijelo čovječanstvo na groblja.
ali tebe boli kurac.
To se sa virusima radi. Prčkaju po njima, kombiniraju....al to je znanost. Ima tu potencijala da se napravi nešto dobro.
Svi znaju da je poso rizičan, pogotovo oni koji to rade. Kolko je rizičan znaju bolje nego ja.
Poantaje, kad se sranje dogodi jedino pitanje je koje zanima običan puk je Imaš li lijek za to ako ne kad će bit.
jebemi se jesi li ga ti napravio il netko drugi. On je tu. Nađi riješenje.
_________________
danni1-
Posts : 5159
2014-04-16
Age : 53
Lokacija: : Dugo Selo
Re: A možda ipak ...
danni1 wrote:Pa , zapravo da.Gnječ wrote:danni1 wrote:Eto. Baš za to me puno boli kurac jel virus napravio Kinez il Bog.Gnječ wrote:a možda ipak...da ipak iskoristite ovu nepogodu pa štogod i naučite a ne da paničarite i brojite mrtve kao da je utakmica???
recimo odakle je taj virus ispalio? jel zaista ispalio iz prirode i društva ili iz kemijskog kabineta?
vidim da se vlasti i "znanstvenici enormno troše i trude demantirati svaku pomisao da je virus nastao genetičkim inžinjeringom u laboratoriju toliko puno se trude to demantirati da postaju i sami sumnjivi u svoju priču koju moraju ponavljati po direktivi
Ko ga je napravio to će nam puno pomoć.
pa pomoći će jer onda znaš s čime se boriš. shvaćaš? a možda i osvještavanje čitaj edukacija ljudi da je kloniranje, sintetiziranje i laboratorijska proizvodnja virusa svih vrsta koja je počela prije desetak godina jebeno smrtonosno rizična avantura koja može pomesti cijelo čovječanstvo na groblja.
ali tebe boli kurac.
To se sa virusima radi. Prčkaju po njima, kombiniraju....al to je znanost. Ima tu potencijala da se napravi nešto dobro.
Svi znaju da je poso rizičan, pogotovo oni koji to rade. Kolko je rizičan znaju bolje nego ja.
Poantaje, kad se sranje dogodi jedino pitanje je koje zanima običan puk je Imaš li lijek za to ako ne kad će bit.
jebemi se jesi li ga ti napravio il netko drugi. On je tu. Nađi riješenje.
da, ali problem je u tome što viruse proizvode u ne baš humanitarne svrhe. do unazad desetak godina bilo je naučna fantastika proizvesti virus u laboratoriju koji je virulentan i aktivan ali u zadnjih deset godina to više nije naučna fantastika nego realnost.
na žalost viruse je danas lako proizvoditi u laboratoriju. čak ti ni ne trebaju prirodni virusi jer takvi se u laboratorijskim uvjetima brzo samorazgrađuju a sintetički virusi ne. da ti pojednostavnim: pomidor iz vrta domaći je prirodan uberi ga ostavi nekoliko dana će počet gnjiliti. pomidor koji kupiš u trgovačkom centru je genetski modificiran da ne gnjili ili da ne gnjili tako brzo.
virusi proivedeni u labu mogu se modificirati tako da budu otporni na sve atmosferske prilike.
virus je danas lako napraviti jer je to jednostavna špranca biološkog koda koga možeš manipulirate i rekodirati kako hožeš ovisi što hožeš da virus radi kad zarazi nekoga. kao da kodiraš neki virus za kompjuter. vakcinu je malo teže napraviti a da ne bude opasna za zdravlje jer cjepiva su isto otrovi. jebeš sve ako liječiš jednu bolest i onda ti to liječenje sjebe pola organa i umreš.
Guest- Guest
Re: A možda ipak ...
danni1 wrote:
jebemi se jesi li ga ti napravio il netko drugi. On je tu. Nađi riješenje.
evo ti ovaj problem pa reci kako bi ti to riješio onako laički. radi se o varioli malim i velikim boginjama koje su iskorijenjene navodno. zna se da postoje jedini i zadnji variola virusi pohranjeni u hermetički zatvorenim bunkerima u Rusiji i USA. ljudi se više odavno ne cijepe protiv tih zaraznih bolesti. nemaju imunitet. proizvodnja cjepiva je davno obustavljena i zaboravljena. stručnjaci su nedavno u laboratoriju iz ničega stvorili virus variole i oko toga se u stručnim i političkim krugovima vodi žestoka debata na rubu svađe da li je bilo pametno i čemu svrha stvoriti virus koji je bio istrijebljen i koji je ekstremno patogen i virulentan? ako se desi curenje iz laboratorije tog novo stvorenog virusa variole i krene pandemija variole koliko bi ljudi bilo zaraženo i koliko bi ih umrlo? cjepivo se ne proizvodi ovo što je je znanstveno dokazano da je opasno po život i može te ubiti.
šta bi ti učinio? bolio bi te kurac?
Guest- Guest
Re: A možda ipak ...
Eroo wrote:Nisi još pobiga u Ercegovinu?Gnječ wrote:a možda ipak...da ipak iskoristite ovu nepogodu pa štogod i naučite a ne da paničarite i brojite mrtve kao da je utakmica???
recimo odakle je taj virus ispalio? jel zaista ispalio iz prirode i društva ili iz kemijskog kabineta?
vidim da se vlasti i "znanstvenici enormno troše i trude demantirati svaku pomisao da je virus nastao genetičkim inžinjeringom u laboratoriju toliko puno se trude to demantirati da postaju i sami sumnjivi u svoju priču koju moraju ponavljati po direktivi.
Veliš krepat ma ne molat.
Taj bu na Kosovo.
Guest- Guest
Re: A možda ipak ...
crvenkasti wrote:Ako ja umrem, znači jedan Hrvat je umro.
prije smrti možeš aktivirati srpske gene i preživjeti.
Guest- Guest
Re: A možda ipak ...
Gnječ wrote:crvenkasti wrote:Ako ja umrem, znači jedan Hrvat je umro.
prije smrti možeš aktivirati srpske gene i preživjeti.
Samo je mrtav Srbin dobar Hrvat.
Jebote, sve mi se zapetljalo...
crvenkasti-
Posts : 29707
2014-04-17
Re: A možda ipak ...
Otvoreno pismo profesora Sucharit Bhakdia njemačkoj kancelarki Angeli Merkel
TKO JE SUCHARIT BHAKDI?
Radi se o znanstveniku koji je objavio na stotine naučnih radova što se može vidjeti na ovom linku: ResearchGate. Sucharit Bhakdi je specijalist mikrobiologije. Dr Sucharit Bhakdi specijalist je mikrobiologije. Bio je profesor na Sveučilištu Johannes Gutenberg u Mainzu i voditelj Instituta za medicinsku mikrobiologiju i higijenu, te jedan od najcitiranijih znanstvenika u njemačkoj povijesti.
OTVORENO PISMO
Poštovana kancelarko,
Kao emeritus Univerziteta Johannes-Gutenberg u Mainzu i dugogodišnji direktor Instituta za medicinsku mikrobiologiju, osjećam dužnost da kritički sagledam dalekosežna ograničenja u javnom životu koja trenutno poduzimamo kako bismo smanjili širenje COVID-19 virusa.
Izričito mi nije namjera da umanjim opasnosti od virusa ili da šaljem političku poruku. Međutim, smatram da je moja dužnost dati naučni doprinos stavljanju u perspektivu trenutnih podataka i činjenica – i, osim toga, postavljati pitanja koja su u opasnosti da budu izgubljena u žestokoj raspravi.
Razlog moje zabrinutosti leži prije svega u zaista nepredvidivim socio-ekonomskim posljedicama drastičnih mjera karantena koje se trenutno primjenjuju u velikim dijelovima Evrope i koje se već uveliko primjenjuju u Njemačkoj.
Želja mi je da kritički sagledam – i uz neophodno predviđanje – prednosti i mane ograničavanja javnog života i rezultirajućih dugoročnih efekata.
S tim ciljem suočen sam sa pet pitanja na koja do sada nije dovoljno odgovoreno, ali koja su neophodna za uravnoteženu analizu.
Htio bih da vas zamolim da brzo komentarišete, a istovremeno apeliram na Saveznu vladu da razvije strategije kojima će se efikasno zaštititi rizične grupe bez ograničavanja javnog života širom svijeta i sijanja sjemena za još intenzivniju polarizaciju društva nego što je to već slučaj.
Sa najvećim poštovanjem,
Prof. em. Dr med. Sucharit Bhakdi
1. STATISTIKA
U infektologiji – koju je osnovao Robert Koch – tradicionalno se pravi razlika između infekcije i bolesti. Bolest zahtijeva kliničku manifestaciju. Zbog toga u statistiku trebaju biti uključeni samo pacijenti sa simptomima poput vrućice ili kašlja.
Drugim riječima, nova infekcija – mjerena testom COVID-19 – ne znači nužno da imamo posla sa novo bolesnim pacijentom kome treba bolnički krevet. Međutim, trenutno se pretpostavlja da pet odsto svih zaraženih ljudi ozbiljno oboli i treba im respirator. Projekcije zasnovane na ovoj procijeni sugerišu da bi zdravstveni sistem mogao biti preopterećen.
Moje pitanje: Da li su projekcije razlikovale zaražene ljude bez simptoma i stvarne, bolesne pacijente – tj. Ljude koji razvijaju simptome?
2. OPASNOST
Već duže vrijeme kruži jedan broj koronavirusa – koji su uglavnom nezapaženi od strane medija. Ako se pokaže da virusu COVID-19 ne treba pripisati značajno veći potencijal rizika od već cirkulirajućih korona virusa, sve protivmjere očigledno bi postale nepotrebne.
Međunarodno priznati međunarodni časopis za antimikrobne agense uskoro će objaviti rad koji tačno odgovara na ovo pitanje. Preliminarni rezultati studije mogu se već vidjeti danas i dovesti do zaključka da se novi virus NE razlikuje od tradicionalnih korona virusa u pogledu opasnosti. Autori to izražavaju u naslovu svog rada „SARS-CoV-2: Strah protiv podataka“.
Moje pitanje: Kako se trenutno opterećenje odjeljenja intenzivne njege sa pacijentima sa dijagnosticiranom COVID-19 upoređuje sa drugim koronavirusnim infekcijama i u kojoj mjeri će ovi podaci biti uzeti u obzir u daljem odlučivanju od strane savezne vlade? Pored toga: Da li je gore navedena studija uzeta u obzir u planiranju do sada? I ovde, naravno, „dijagnosticiran“ znači da virus igra presudnu ulogu u pacijentovom stanju bolesti, a ne da prethodne bolesti igraju veću ulogu.
3. DISEMINACIJA-ŠIRENJE
Prema izvještaju iz Suddeutsche Zeitung, čak ni citirani Robert Koch Institute ne zna tačno koliko je testirano na COVID-19. Činjenica je, međutim, da je u posljednje vrijeme u Njemačkoj primijećen nagli rast broja slučajeva kako se povećava količina testova.
Stoga je razumno sumnjati da se virus već nezapaženo proširio kod zdrave populacije. To bi imalo dvije posljedice: prvo, to bi značilo da je zvanična stopa smrti – na primjer, 26. marta 2020. godine bila 206 smrtnih slučajeva od oko 37.300 infekcija ili 0,55 procenata – previsoka; i drugo, to bi značilo da bi bilo teško spriječiti širenje virusa u zdravoj populaciji.
Moje pitanje: Da li je već postojao slučajni uzorak zdrave opšte populacije za potvrđivanje stvarnog širenja virusa ili se to planira u bliskoj budućnosti?
4. SMRTNOST
Strah od porasta stope smrtnosti u Njemačkoj (trenutno 0,55 posto) trenutno je predmet medijske pozornosti. Mnogi su zabrinuti da bi se moglo dogoditi kao u Italiji (10 procenata) i Španiji (7 posto) ako se ne preduzmu mjere na vrijeme.
U isto vrijeme se širom svijeta pravi greška kada se izvještava o smrti povezanoj sa virusom čim se utvrdi da je virus bio prisutan u trenutku smrti – bez obzira na druge faktore. Ovo krši osnovni princip infektologije: samo kada je sigurno da je uzročnik odigrao značajnu ulogu u bolesti ili smrti, može se postaviti dijagnoza. Savez naučnih medicinskih društava Njemačke u svojim smjernicama izričito piše: „Pored uzroka smrti, mora se navesti i uzročni lanac sa odgovarajućom osnovnom bolešću na trećem mjestu na umrloj listi. Povremeno se moraju navesti i četverovezani kauzalni lanci. “
Trenutno ne postoje službene informacije o tome da li su, bar u retrospektivi, preduzete kritičnije analize medicinskih kartona kako bi se utvrdilo koliko je smrti zapravo uzrokovao virus.
Moje pitanje: Da li je Njemačka jednostavno pratila ovaj trend opšte sumnje u COVID-19? I: da li namjerava da nastavi kategorizaciju nekritički kao u drugim zemljama? Kako, dakle, napraviti razliku između prave smrti povezane sa koronom i slučajnog prisustva virusa u trenutku smrti?
5. UPOREDIVOST
Strašna situacija u Italiji se više puta koristi kao referentni scenarij. Međutim, prava uloga virusa u toj zemlji potpuno je nejasna iz više razloga – ne samo zato što se ovde primjenjuju i tačke 3 i 4, već i zato što postoje izuzetni spoljni faktori koji ove regione čine posebno ranjivim.
Jedan od tih faktora je povećana zagađenost vazduha na sjeveru Italije. Prema procijenama SZO, ova situacija je, čak i bez virusa, dovela do preko 8.000 dodatnih smrti godišnje u 2006. godini samo u 13 najvećih gradova u Italiji. Od tada se situacija nije bitno promijenila. Konačno, pokazalo se i da zagađenje vazduha uvelike povećava rizik od virusnih bolesti pluća kod vrlo mladih i starijih ljudi.
Štaviše, 27,4 odsto posebno ranjivog stanovništva u ovoj zemlji živi sa mladima, a u Španiji čak 33,5 posto. U Njemačkoj je taj broj samo sedam procenata. Pored toga, prema prof. Dr. Reinhardu Busseu, šefu Odeljenja za menadžment u zdravstvenoj zaštiti na TU Berlin, Njemačka je značajno bolja od Italije u pogledu odjeljenja intenzivne njege – za oko 2,5.
Moje pitanje: Koji napori se ulažu da se stanovništvo upozna sa tim elementarnim razlikama i da se shvati da scenariji poput onih u Italiji ili Španiji ovde nisu realni?
https://www.logicno.com/politika/otvoreno-pismo-profesora-suharit-bhakdija-njemackoj-kancelarki-angeli-merkel.html
TKO JE SUCHARIT BHAKDI?
Radi se o znanstveniku koji je objavio na stotine naučnih radova što se može vidjeti na ovom linku: ResearchGate. Sucharit Bhakdi je specijalist mikrobiologije. Dr Sucharit Bhakdi specijalist je mikrobiologije. Bio je profesor na Sveučilištu Johannes Gutenberg u Mainzu i voditelj Instituta za medicinsku mikrobiologiju i higijenu, te jedan od najcitiranijih znanstvenika u njemačkoj povijesti.
OTVORENO PISMO
Poštovana kancelarko,
Kao emeritus Univerziteta Johannes-Gutenberg u Mainzu i dugogodišnji direktor Instituta za medicinsku mikrobiologiju, osjećam dužnost da kritički sagledam dalekosežna ograničenja u javnom životu koja trenutno poduzimamo kako bismo smanjili širenje COVID-19 virusa.
Izričito mi nije namjera da umanjim opasnosti od virusa ili da šaljem političku poruku. Međutim, smatram da je moja dužnost dati naučni doprinos stavljanju u perspektivu trenutnih podataka i činjenica – i, osim toga, postavljati pitanja koja su u opasnosti da budu izgubljena u žestokoj raspravi.
Razlog moje zabrinutosti leži prije svega u zaista nepredvidivim socio-ekonomskim posljedicama drastičnih mjera karantena koje se trenutno primjenjuju u velikim dijelovima Evrope i koje se već uveliko primjenjuju u Njemačkoj.
Želja mi je da kritički sagledam – i uz neophodno predviđanje – prednosti i mane ograničavanja javnog života i rezultirajućih dugoročnih efekata.
S tim ciljem suočen sam sa pet pitanja na koja do sada nije dovoljno odgovoreno, ali koja su neophodna za uravnoteženu analizu.
Htio bih da vas zamolim da brzo komentarišete, a istovremeno apeliram na Saveznu vladu da razvije strategije kojima će se efikasno zaštititi rizične grupe bez ograničavanja javnog života širom svijeta i sijanja sjemena za još intenzivniju polarizaciju društva nego što je to već slučaj.
Sa najvećim poštovanjem,
Prof. em. Dr med. Sucharit Bhakdi
1. STATISTIKA
U infektologiji – koju je osnovao Robert Koch – tradicionalno se pravi razlika između infekcije i bolesti. Bolest zahtijeva kliničku manifestaciju. Zbog toga u statistiku trebaju biti uključeni samo pacijenti sa simptomima poput vrućice ili kašlja.
Drugim riječima, nova infekcija – mjerena testom COVID-19 – ne znači nužno da imamo posla sa novo bolesnim pacijentom kome treba bolnički krevet. Međutim, trenutno se pretpostavlja da pet odsto svih zaraženih ljudi ozbiljno oboli i treba im respirator. Projekcije zasnovane na ovoj procijeni sugerišu da bi zdravstveni sistem mogao biti preopterećen.
Moje pitanje: Da li su projekcije razlikovale zaražene ljude bez simptoma i stvarne, bolesne pacijente – tj. Ljude koji razvijaju simptome?
2. OPASNOST
Već duže vrijeme kruži jedan broj koronavirusa – koji su uglavnom nezapaženi od strane medija. Ako se pokaže da virusu COVID-19 ne treba pripisati značajno veći potencijal rizika od već cirkulirajućih korona virusa, sve protivmjere očigledno bi postale nepotrebne.
Međunarodno priznati međunarodni časopis za antimikrobne agense uskoro će objaviti rad koji tačno odgovara na ovo pitanje. Preliminarni rezultati studije mogu se već vidjeti danas i dovesti do zaključka da se novi virus NE razlikuje od tradicionalnih korona virusa u pogledu opasnosti. Autori to izražavaju u naslovu svog rada „SARS-CoV-2: Strah protiv podataka“.
Moje pitanje: Kako se trenutno opterećenje odjeljenja intenzivne njege sa pacijentima sa dijagnosticiranom COVID-19 upoređuje sa drugim koronavirusnim infekcijama i u kojoj mjeri će ovi podaci biti uzeti u obzir u daljem odlučivanju od strane savezne vlade? Pored toga: Da li je gore navedena studija uzeta u obzir u planiranju do sada? I ovde, naravno, „dijagnosticiran“ znači da virus igra presudnu ulogu u pacijentovom stanju bolesti, a ne da prethodne bolesti igraju veću ulogu.
3. DISEMINACIJA-ŠIRENJE
Prema izvještaju iz Suddeutsche Zeitung, čak ni citirani Robert Koch Institute ne zna tačno koliko je testirano na COVID-19. Činjenica je, međutim, da je u posljednje vrijeme u Njemačkoj primijećen nagli rast broja slučajeva kako se povećava količina testova.
Stoga je razumno sumnjati da se virus već nezapaženo proširio kod zdrave populacije. To bi imalo dvije posljedice: prvo, to bi značilo da je zvanična stopa smrti – na primjer, 26. marta 2020. godine bila 206 smrtnih slučajeva od oko 37.300 infekcija ili 0,55 procenata – previsoka; i drugo, to bi značilo da bi bilo teško spriječiti širenje virusa u zdravoj populaciji.
Moje pitanje: Da li je već postojao slučajni uzorak zdrave opšte populacije za potvrđivanje stvarnog širenja virusa ili se to planira u bliskoj budućnosti?
4. SMRTNOST
Strah od porasta stope smrtnosti u Njemačkoj (trenutno 0,55 posto) trenutno je predmet medijske pozornosti. Mnogi su zabrinuti da bi se moglo dogoditi kao u Italiji (10 procenata) i Španiji (7 posto) ako se ne preduzmu mjere na vrijeme.
U isto vrijeme se širom svijeta pravi greška kada se izvještava o smrti povezanoj sa virusom čim se utvrdi da je virus bio prisutan u trenutku smrti – bez obzira na druge faktore. Ovo krši osnovni princip infektologije: samo kada je sigurno da je uzročnik odigrao značajnu ulogu u bolesti ili smrti, može se postaviti dijagnoza. Savez naučnih medicinskih društava Njemačke u svojim smjernicama izričito piše: „Pored uzroka smrti, mora se navesti i uzročni lanac sa odgovarajućom osnovnom bolešću na trećem mjestu na umrloj listi. Povremeno se moraju navesti i četverovezani kauzalni lanci. “
Trenutno ne postoje službene informacije o tome da li su, bar u retrospektivi, preduzete kritičnije analize medicinskih kartona kako bi se utvrdilo koliko je smrti zapravo uzrokovao virus.
Moje pitanje: Da li je Njemačka jednostavno pratila ovaj trend opšte sumnje u COVID-19? I: da li namjerava da nastavi kategorizaciju nekritički kao u drugim zemljama? Kako, dakle, napraviti razliku između prave smrti povezane sa koronom i slučajnog prisustva virusa u trenutku smrti?
5. UPOREDIVOST
Strašna situacija u Italiji se više puta koristi kao referentni scenarij. Međutim, prava uloga virusa u toj zemlji potpuno je nejasna iz više razloga – ne samo zato što se ovde primjenjuju i tačke 3 i 4, već i zato što postoje izuzetni spoljni faktori koji ove regione čine posebno ranjivim.
Jedan od tih faktora je povećana zagađenost vazduha na sjeveru Italije. Prema procijenama SZO, ova situacija je, čak i bez virusa, dovela do preko 8.000 dodatnih smrti godišnje u 2006. godini samo u 13 najvećih gradova u Italiji. Od tada se situacija nije bitno promijenila. Konačno, pokazalo se i da zagađenje vazduha uvelike povećava rizik od virusnih bolesti pluća kod vrlo mladih i starijih ljudi.
Štaviše, 27,4 odsto posebno ranjivog stanovništva u ovoj zemlji živi sa mladima, a u Španiji čak 33,5 posto. U Njemačkoj je taj broj samo sedam procenata. Pored toga, prema prof. Dr. Reinhardu Busseu, šefu Odeljenja za menadžment u zdravstvenoj zaštiti na TU Berlin, Njemačka je značajno bolja od Italije u pogledu odjeljenja intenzivne njege – za oko 2,5.
Moje pitanje: Koji napori se ulažu da se stanovništvo upozna sa tim elementarnim razlikama i da se shvati da scenariji poput onih u Italiji ili Španiji ovde nisu realni?
https://www.logicno.com/politika/otvoreno-pismo-profesora-suharit-bhakdija-njemackoj-kancelarki-angeli-merkel.html
_________________
Iduća dva tjedna su ključna
mutava baštarda- Posts : 21037
2015-09-14
Re: A možda ipak ...
Sviđaju mi se ova pitanja. Nažalost nema odgovora na njih. Jasno da virus postoji no nije jasno koliko je opasan i puno sam toga pročitao ovih dana i to jasno od ljudi koji se bave virusima ili ti stručnjaka puno ih ovo sve dovodi u pitanje.T. wrote:– Muče me ovi podaci o smrtnosti Talijana od coronavirusa.
Danas je umrlo rekordnih 919.
Prije nego sto je nastala corona, npr. u cijeloj 2018 god. u Italiji je umrlo cca 647.000 osoba. U prosjeku, 1770 na dan.
Sada samo od corone umire 919 dnevno.
Znači li to da sada, u prosjeku, u Italiji umire 2. 689 svakoga dana?
Ili se smrti od srca, vena, raka, aidsa, gripe, upale pluća itd, dobrim dijelom, u ovoj konfuziji i dezinformiranosti, pripisuju coronavirusu?
Jer, čudno je da talijanskoj statističkoj službi do sada nije postalo relevantno da usporedi ukupnu smrtnost npr. u ožujku 2018. sa ožujkom 2020.
Pitanje je jasno, umire li sada 919 Talijana vise dnevno, ili je naglo opala smrtnost drugih bolesti?
Uopće ne sumnjam na neke teorije urote, samo bih volio biti nešto blize spoznaji koliko je smrti od tradicionalnih bolesti, koliko od starosti, a koliko od korone…? – zapisao je Goran Milić u svom FB postu.
newuser- Posts : 1995
2015-09-09
Re: A možda ipak ...
newuser wrote:Sviđaju mi se ova pitanja. Nažalost nema odgovora na njih. Jasno da virus postoji no nije jasno koliko je opasan i puno sam toga pročitao ovih dana i to jasno od ljudi koji se bave virusima ili ti stručnjaka puno ih ovo sve dovodi u pitanje.T. wrote:– Muče me ovi podaci o smrtnosti Talijana od coronavirusa.
Danas je umrlo rekordnih 919.
Prije nego sto je nastala corona, npr. u cijeloj 2018 god. u Italiji je umrlo cca 647.000 osoba. U prosjeku, 1770 na dan.
Sada samo od corone umire 919 dnevno.
Znači li to da sada, u prosjeku, u Italiji umire 2. 689 svakoga dana?
Ili se smrti od srca, vena, raka, aidsa, gripe, upale pluća itd, dobrim dijelom, u ovoj konfuziji i dezinformiranosti, pripisuju coronavirusu?
Jer, čudno je da talijanskoj statističkoj službi do sada nije postalo relevantno da usporedi ukupnu smrtnost npr. u ožujku 2018. sa ožujkom 2020.
Pitanje je jasno, umire li sada 919 Talijana vise dnevno, ili je naglo opala smrtnost drugih bolesti?
Uopće ne sumnjam na neke teorije urote, samo bih volio biti nešto blize spoznaji koliko je smrti od tradicionalnih bolesti, koliko od starosti, a koliko od korone…? – zapisao je Goran Milić u svom FB postu.
svi koji su umrli zbog raznih komplikacija i otkazivanja organa a izvor tj. početak hospitalizacije je zaraza covid-19 virusom.
http://www.salute.gov.it/portale/nuovocoronavirus/dettaglioContenutiNuovoCoronavirus.jsp?lingua=italiano&id=5351&area=nuovoCoronavirus&menu=vuoto
http://opendatadpc.maps.arcgis.com/apps/opsdashboard/index.html#/b0c68bce2cce478eaac82fe38d4138b1
http://www.protezionecivile.it
Guest- Guest
Re: A možda ipak ...
'Vaccines won't work': US virologist breaks down COVID-19, how to curb spread
Guest- Guest
Re: A možda ipak ...
soo..sve znamo ali nish ne znamo..poanta svega...kako rekoh,nemaju pojma o viruzu kao takvom,osim da se ponasa "cudno"..Gnječ wrote:
'Vaccines won't work': US virologist breaks down COVID-19, how to curb spread
Guest- Guest
Re: A možda ipak ...
Legendovich wrote:soo..sve znamo ali nish ne znamo..poanta svega...kako rekoh,nemaju pojma o viruzu kao takvom,osim da se ponasa "cudno"..Gnječ wrote:
'Vaccines won't work': US virologist breaks down COVID-19, how to curb spread
ponaša se "čudno" jer je najvjerojatnije pobjegao iz laboratorija pa je reko: oooh konačno sam slobodan!
ali virolog je rekao nešto važno što još nigdje nisam čuo ni pročitao a to je ono što se tiče nošenja maski. znači maske se moraju nositi.
jer virus je "skužio" način kako da što dulje ostane aktivan a to je da se prikači na bakterije koje su posvuda. zato treba prati ruke. eto kad dobro objasniš onda ljudi razumiju a ne kao ovi debili po medijima treba ovo treba ono a neznaju objasniti zašto.
How long do microbes like bacteria and viruses live on surfaces in the home at normal room temperatures?
The answer is probably not what you want to hear: Microbes can live on household surfaces for hundreds of years. The good news, however, is that most don't. Some well-known viruses, like HIV, live only a few seconds.
Microbes, of course, are everywhere. Each square centimeter of skin alone harbors about 100,000 bacteria. And a single sneeze can spray droplets infested with bacteria and viruses as far as 3 feet. The microbial life span depends on many factors, says Philip Tierno, director of microbiology and diagnostic immunology at the New York University School of Medicine. Because viruses must invade cells of a living host to reproduce, their life spans outside are generally shorter than that of bacteria, which reproduce on their own. Although viruses can survive outside a host on household surfaces, their ability to duplicate themselves is compromised-shortening the virus's life span.
Humidity also makes a difference; no bacteria or virus can live on dry surfaces with a humidity of less than 10 percent. Any sort of nutrients-food particles, skin cells, blood, mucus-helps microbes thrive, which is why your kitchen sponge is a breeding ground.
https://www.popsci.com/scitech/article/2002-08/how-long-do-microbes-bacteria-and-viruses-live-surfaces-home-normal-room-tem/
Guest- Guest
Re: A možda ipak ...
da,no to nije nesto nevjerovatno,da virusz koristi neki carrier da bi se transportirao..zivotinja,bakterija u sustini isto..naravno da maske pomazu,ali od toga,da se ne pimpljamo po faci,sto cesto radimo,kad mudrujemo sto kupiti u ducanu,a u medjuvrremenu habamo drsku kolica,koja je ziva zaraza i inace..bakterije isto idu zrakom,pa ih ponesto i maske sprecavaju,no kasno se doslo sa infojima,sve je bilo freneticno u potezima vlasti i medicinara,i izrodilo se sto se izrodilo..
i nadalje ljudi gloruki habaju drske ducanskih kolica i ne nose maske,bar ovdje u svabiji..
i nadalje ljudi gloruki habaju drske ducanskih kolica i ne nose maske,bar ovdje u svabiji..
Guest- Guest
Re: A možda ipak ...
Legendovich wrote:da,no to nije nesto nevjerovatno,da virusz koristi neki carrier da bi se transportirao..zivotinja,bakterija u sustini isto..naravno da maske pomazu,ali od toga,da se ne pimpljamo po faci,sto cesto radimo,kad mudrujemo sto kupiti u ducanu,a u medjuvrremenu habamo drsku kolica,koja je ziva zaraza i inace..bakterije isto idu zrakom,pa ih ponesto i maske sprecavaju,no kasno se doslo sa infojima,sve je bilo freneticno u potezima vlasti i medicinara,i izrodilo se sto se izrodilo..
i nadalje ljudi gloruki habaju drske ducanskih kolica i ne nose maske,bar ovdje u svabiji..
a cuj sa jedne strane imas opciju sve pozatvarati i zabiti se u kucu dok se ne raspadnemo i da se ljudi vrate nazad na posao,testiraju se preduzmu mjere predostroznosti i to je to,do tad se dolazi i do nekih obecavajucih tretmana e sad ako FDA kaze da to ne odabrava,to odobrenje neka si zabiju u guzicu jer ljudima to netreba odobrenje birokrata i kancelarijskih pacova.amerika i vecina drigih zemalja su industrijske zemlje i nemogu funkcionisati ako se ljdi zabiju u kuce a ni ljudi nemogu tako funkcionisati na duge staze,to nije rijesenje nikako.
_________________
Counter-Strike- Posts : 4231
2018-03-12
Re: A možda ipak ...
ono st ogovorim poduze..produkcija dobara ne smije stati..jedan broj ljudi ce najebati,prilican broj,ali hebi ga..sto da se radi..
Guest- Guest
Re: A možda ipak ...
moja poenta je da panika koju su mediji prouzrokovali je opasnija od tih mikroorganizama,dok ne negiram nikako postojanje te svinjarije ali stavi na vagu virus i sve ostalo cini mi se da ovo drugo preteze na vagi
_________________
Counter-Strike- Posts : 4231
2018-03-12
Page 2 of 12 • 1, 2, 3, ... 10, 11, 12
Similar topics
» možda europa ipak ima budućnost...
» New York Times: Možda je ipak narušen Iranski zračni prostor
» Berni iskreno Plenkiju koji mu se rugao na selfie sa kupusom:'Mozda sam glup,mozda sam anitalent za politiku ali bolje i to nego privatizacija,Fimi media,Agrokor...'
» Putin mozda zbog geostrategije i svoje politicke karizme mozda nece pasti ali bi mogao zbog - ekonomije
» KAŽETE IPAK JE ON ČETNIK, A VI STE IPAK IDIOTI!
» New York Times: Možda je ipak narušen Iranski zračni prostor
» Berni iskreno Plenkiju koji mu se rugao na selfie sa kupusom:'Mozda sam glup,mozda sam anitalent za politiku ali bolje i to nego privatizacija,Fimi media,Agrokor...'
» Putin mozda zbog geostrategije i svoje politicke karizme mozda nece pasti ali bi mogao zbog - ekonomije
» KAŽETE IPAK JE ON ČETNIK, A VI STE IPAK IDIOTI!
Page 2 of 12
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum