Denkverbot

kic wrote:

ebenica wrote:

kic wrote:
koja hrpa egotripa :D

imam poznanike koji su po nekoliko puta padali psihotestove i sad rade u vojsci-

to mi ulijeva puno povjerenja u vojsku.

baš mi je neko mjerilo, našao si najtotalitarniju instituciju - vojsku, kao primjer kako ustrojiti pravila za društvo, nice job-

jeboteeeeee, jel to od susjedovog rođaka malog najbolji prijatelj? :O

našao sam ti primjer isto kao i pazi sad: pilot, vozač, policajac, astronaut, vatrogasac i nastavi niz..hrpa zanimanja koje zahtijevaju određenu psihološku sposobnost i određeno postojanje empatije za razliku od politike koja je u stvari najopasnije zanimanje za društvo a nema nikakvu kontrolu...ali veliš ti jebeš mehanizme.

pa ja i ne branim političare, govorim samo da ti nijedan psihotest ne može ništa garantirati, možeš pasti 5 puta psihotest i poslije biti super-astronaut... a možeš proći sve psihotestove, i napraviti neki potez kojim nekog zgaziš..

kic wrote:

ebenica wrote:

kic wrote:
koja hrpa egotripa :D

imam poznanike koji su po nekoliko puta padali psihotestove i sad rade u vojsci-

to mi ulijeva puno povjerenja u vojsku.

baš mi je neko mjerilo, našao si najtotalitarniju instituciju - vojsku, kao primjer kako ustrojiti pravila za društvo, nice job-

jeboteeeeee, jel to od susjedovog rođaka malog najbolji prijatelj? :O

našao sam ti primjer isto kao i pazi sad: pilot, vozač, policajac, astronaut, vatrogasac i nastavi niz..hrpa zanimanja koje zahtijevaju određenu psihološku sposobnost i određeno postojanje empatije za razliku od politike koja je u stvari najopasnije zanimanje za društvo a nema nikakvu kontrolu...ali veliš ti jebeš mehanizme.

pa ja i ne branim političare, govorim samo da ti nijedan psihotest ne može ništa garantirati, možeš pasti 5 puta psihotest i poslije biti super-astronaut... a možeš proći sve psihotestove, i napraviti neki potez kojim nekog zgaziš..

ebenica wrote:

aben wrote:

ebenica wrote:

aben wrote:

ebenica wrote:
to kaj pišeš je hrpa indirektnih i retardiranih sranja, fikcija tebe i ostalih psihopata tak da to komotno možeš poslati kicu na pp jer nitko neće potrošit 20 godina odgovarat na to usrano govno od retardiranih misli i teorija.

znun da nes odgovoriti, dovoljno je da precitos

ne svršavaj prerano, eiaculatio praecox je izliječivo...
samo zato kai ti se ponekad obratim ne znači da čitam nego znam kai ti možeš pisati i kai pišeš, nisi prva osoba na koju sam naletio da je sjebana u mozak i jedino kai zna je ponavljanje fraza, stavljanje tablica i ostali seks u mozgu i erekcija na kapital.

znun da ne citos, dovoljno je da te tekst o slobodi ozroci

aide se dogovori sam sa sobom, moj prijedlog ti je da sjedneš i meditiraš i kad budeš 100% siguran u nešto, vratiš se ovdje i napišeš: znun da...
jer ovo je smiješno, kai je sljedeće, gatanje iz šalice? retardirano je počinjati rečenicu toliko uvjeren znun da a nemaš jebenog pojma, postat ćeš sprdnja veće nego što sad jesi :(

aben wrote:

ebenica wrote:

aben wrote:

ebenica wrote:

aben wrote:

znun da nes odgovoriti, dovoljno je da precitos

ne svršavaj prerano, eiaculatio praecox je izliječivo...
samo zato kai ti se ponekad obratim ne znači da čitam nego znam kai ti možeš pisati i kai pišeš, nisi prva osoba na koju sam naletio da je sjebana u mozak i jedino kai zna je ponavljanje fraza, stavljanje tablica i ostali seks u mozgu i erekcija na kapital.

znun da ne citos, dovoljno je da te tekst o slobodi ozroci

aide se dogovori sam sa sobom, moj prijedlog ti je da sjedneš i meditiraš i kad budeš 100% siguran u nešto, vratiš se ovdje i napišeš: znun da...
jer ovo je smiješno, kai je sljedeće, gatanje iz šalice? retardirano je počinjati rečenicu toliko uvjeren znun da a nemaš jebenog pojma, postat ćeš sprdnja veće nego što sad jesi :(

ipak citos, zno sun

ebenica wrote:

aben wrote:

ebenica wrote:

aben wrote:

ebenica wrote:
ne svršavaj prerano, eiaculatio praecox je izliječivo...
samo zato kai ti se ponekad obratim ne znači da čitam nego znam kai ti možeš pisati i kai pišeš, nisi prva osoba na koju sam naletio da je sjebana u mozak i jedino kai zna je ponavljanje fraza, stavljanje tablica i ostali seks u mozgu i erekcija na kapital.

znun da ne citos, dovoljno je da te tekst o slobodi ozroci

aide se dogovori sam sa sobom, moj prijedlog ti je da sjedneš i meditiraš i kad budeš 100% siguran u nešto, vratiš se ovdje i napišeš: znun da...
jer ovo je smiješno, kai je sljedeće, gatanje iz šalice? retardirano je počinjati rečenicu toliko uvjeren znun da a nemaš jebenog pojma, postat ćeš sprdnja veće nego što sad jesi :(

ipak citos, zno sun

biram ono što čitam, kao i sad npr.
kolika nesigurnost u rečenici, kak slatko i nesigurno, skoro zaboravljeno, na kraju rečenice zno sun

ebenica wrote:

Maggie19 wrote:

Samo za tebe, ebeni ;-))

kako si napasna, lijepo sam ti rekao: ne, hvala...
odjebi ćeš bolje razumijeti jelda buržujko?

Maggie19 wrote:

ebenica wrote:

Maggie19 wrote:

Samo za tebe, ebeni ;-))

kako si napasna, lijepo sam ti rekao: ne, hvala...
odjebi ćeš bolje razumijeti jelda buržujko?

Nezadovoljan, nervozan, ogorcen, nad**an, frustriran..smiri malo i ne obracaj mi se vise dok si takav ;-))

ebenica wrote:

Maggie19 wrote:

ebenica wrote:

Maggie19 wrote:

Samo za tebe, ebeni ;-))

kako si napasna, lijepo sam ti rekao: ne, hvala...
odjebi ćeš bolje razumijeti jelda buržujko?

Nezadovoljan, nervozan, ogorcen, nad**an, frustriran..smiri malo i ne obracaj mi se vise dok si takav ;-))

nek si se i ti malo ispuhala. a obraćat' ću ti se kak i kad mi se kurac digne
ai šic.

ebenica wrote:
i sve više podsjećaš na mativku, nemaš nikakav čvrst stav, kao da o ničemu nisi kvalitetno razmislio, k'o da se nikome ne želiš zamjerit' i svakome se svidjet...

aben wrote:jo sun se bezveze raspiso, i učini klasičnu grješku, zaburavi sun ča mi je bi cilj pisancije:(



kapitalizam nemo jednu definiciju i imo puno konotacija. ov referat gre za otin da dodo kapitalizmu ono ča ga gre, i da mu oduzme ono ča ga ne gre.
jo ću na početku labavo definirati ča to jest, iz razloga ča se un u neformalnin diskusijama na forumu upravo tako i koristi- labavo. iz dotle ću groditi its case.
dakle, kapitalizam je oblik interakcije (conduct) među ljudima. kapitalizam pretpostavlja 2 stvori da bi mogo postojati. pretpostavlja 
više od jednog odraslog, funkcijonalnog i slobodnog čovika (1), i mogućnost da oti ljudi imaju svojinu (2).

ovo pod (1), slobodnog čovika, ni jasno somo po sebi, pa ću pobliže napisati ča to podrazumijevo. 
neki dun je ebenica ustvrdi da glodan čovik ni slobodan ka gre činiti nadnicu kod poslodavca jer ga glod tiro na to. takovo vulgarno svaćanje slobode je sasvin legitimno.
međutin, niti poslodavac niti oblik sustava razmjene (rad za nadnicu) ne moru biti odgovorni za pojavu glodi. ono ča se iz toga more zaključiti jest da čovik 
definitivno ni slobodan od svojih fizikalnih datosti, isčin koliko jo znun niko nemo problijem. 
ono na ča se sloboda čovika odnosi je sloboda da ulazi u interakcije is drugin ljudima, da je dragovoljni sudionik. to ne znoči da će svin sudionicima biti drogo činiti sve ono 
ča su dobrovoljno odlučili činiti, to samo znoči da su somi odlučili da će upravo to učiniti.
 
stupnjevi kapitalizma, tj drift prema socijalizmu se očituje u udjelu u kin je neki skup interakcija dragovoljan. čisti 100% kapitalizam bi bi un 
u kin su sve interakcije dobrovoljne, a 100% socijalizam un u kin je su sve interakcije nedobrovoljne.


u trenutku kad imomo slobodnog, odraslog i funkcijonalnog čovika, i još jednog takovog nasuprot njemu, 
te obadvoje imaju svojinu nojmanje u obliku svojega tela, imomo sve ča nan je potribno za nastanak kapitalizma.


stvarnost je tako hotila, da ljudi nisu zadovoljni sa svojin sadašnjih stanjen, želu ga preminiti i zoto stupaju u akciju, ljudsku akciju. oni analiziraju svoje unutranje stanje, 
i situaciju oko sebe, te donosu odluku ča će učiniti. stvarnost je tako hotila, da mnoge stvori ke čovik želi učiniti nisu lake, i da mu tribo pomoć. u trenutku ka dvo čovika
dobrovoljno dogovoru neku akciju, kapitalizam je rodjen.

to su dovoljni i nužni uvjeti da bi se govorilo o kapitalizmu. vidimo da je kapitalizam ekonomska pojava, jer se odnosi na menadžment resursov. tomu se moru dodavati 
razne druge odlike, bilokakovi mehanizmi, i dokle god su pristtni prvospomenuti uvjeti, riječ je o kapitalizmu.
uobičajene stvori ke se pripisuju kapitalizmu su orjentiranost ka profitu, kompeticija, pohljepa, dovanje u chaity, bezosjećajnost- you name it. 
međutin, ono ča se ne more oduzesti kapitalizmu, unatoč svin odlikama ke proizlazu iz takovoga menadžmenta resusov jest pravednost. to je pravedan nočin upravljanja resursima zbog 
zbog uvjeta dobrovoljnosti.

prvo ča se uoči u kapitalističkoj sredini je skok produktivnosti. kapitalizam teško more preuzeti zasluge zbog ljudske produktivnosti. ne more preuzesti zasluge ni za razvoj 
kompeticije, profit- nišće. to sve imo fizikalne i psihološke uzroke. mi danas znomo da su ljudi motiviraniji kad su slobodni. dakle, kapitalizam se samo more pofoliti 
da je otključo ote potencijale, ki su u svin drugin sustavima operećeni. 
prigovor ki se more čuti, da kapitalizam ni napredak u odnosu na prijašnje stanje, more se gljedati na dvo nočina.
 prvi je da kapitalizam ni napredak u odnosu na prijašnje stanje, a kako je kapitalizam samo dobrovoljna interakcija svojine, to impliciro da je neki drugi oblik
razmjene, nedobrovoljni oblik, bolji, ča je nemoguće.
drugi, more znočiti da je nekakvo stanje u društvu doživilo pogoršanje u uvjetima kapitalizma, u odnosu na stanje kakovo je bilo u uvjetima neslobode. to je sasvin lako moguće, 
i tu ulazi u igru cela statistika oko razvoda, neženstva, i samoubojstava. jo ne ću ulaziti u detalje otih statistik, nego ću ih samo prihvatiti da su točne. 
to ne more biti optužba protiv kapitalizma, to je optužba protiv acting mana, da su mu izbori bili loši. naravski, acting man je vrhovni i jedini sudac svojin odlukami i zoto ću 
jednostavno proglositi svaku odluku ku je dovela do takovih statistik napretkom. ako ljudi tako želu, unda ljudi tako želu, i to prestavlja napredak.
međutin, uvesti ću još jedun obći pokazatelj, a to je zadovoljstvo. uzmimo da moremo miriti zadovoljstvo, i da mjerenja pokaživaju da je zadovoljstvo ljudi u kapitalizmu manje, 
nego u nekin drugin sustavima.
stvarnost je tako hotila, pa je čovik često nezadovoljan u relaciji koliko je zadovoljan čovik pored njega. oxfam je teroristička organizacija koja koristi upravo takove pojave u stvarnosti.
oni ističu kako 85 ljudi ljudi drži 50% svega bogatstva na svitu ča puno ljudi čini nesritnima, podsićo ih na sve ono ča oni nemaju. distribucija bogatstva (gap) je čisto psihološko strašilo,
ona ne govori o ničemu i ne ukaživo na nišće, gap ne tribo ispravljati ni je to nekakva opasna stvor. ka bi se oto bogatstvo 85orici ukralo i razdililo ljudima, svaki bi dobi 543 dolara.
 tote još ni rečeno da su oti bogatuni bogati samo zoto ča su stvorili nešto ča je nekomu drugomu tribalo, oni su nojviše pomogali na svitu, da bi ih se sa samo difamiralo.
međutin da se vrotin na optužbe za nezadovoljstvo. kad čuju da je neko bogat, to ljude čini iskreno nezadovoljnima i zoto jo mislin da su ljudi stvarno nezadovoljniji u  kapitalizmu,
 i ot problijem tribo adresirati. ok, je li kapitalizam kriv ča su ljudi u kapitalizmu nezadovoljni? svaki atom u meni govori ne, ali, aj reći ću da je, čisto da iskoristin priliku
za istaknuti da kapitalizam ni alat za napredak. kapitalizam je alat za pravednost. niti jednomu nezadovoljniku ni učinjena nepravda, oni somi biraju biti nezadovoljni, niko in ne stoji na putu njihova
nezadovoljstva, neka sidu doma i kisaju. ča drugo reći? 
1990 godine, na svitu je bilo 1950 milijuna ljudi ki su živili ispo 2 dolara na dan. 2015 ot broj je po na 702 milijuna. (usklađeno za vrijednost dolara). jesu li ljudi ki su bogatiji nužno zadovoljniji? 
siguoro da nisu. isto ko ča oni bogati nisu zadovoljni sa svima milijunima. stvarnost je to tako hotila. da ni, napredtka siguro ne bi bilo.

nis baš na čistu ča to znoči da se na ljude gljedo proračunato. jo mislin da se na sve gljedo proračunato, i to ne dovoljno proračunato. kad bi se na stvori i ljue više gljedalo proračunato, ne bi se 
dogođale tolike misalokacije resursov. ljudi svoje interese nekad ni ne znaju formulirati a kamoli da moru skovati plan kako ih ostvoriti. slobodni ulaz u asocijacije, i slobodni izlaz iz asocijacija, 
orjentiranost ljudi ka interesima, svrhovitost djelovanja, sve su to stvori na kojima ljudi moru još roditi, ljudski plafon produktivnosti ne postoji. međutin, to sve nemo veze is kapitalizmon,
misalokacija će uvik biti zbog manjkavog znanja, zbog objektivnih razlogov. ukoliko se oti razlozi ne uvećavaju raznim opstrukcijama dobrovoljnih odnosov, moremo reći da smo osigurali
maksimalnu pravednost.


i tako, društvo u kin vladaju dominantno kapitalistički odnosi, počinje poprimati određene konture. sviđaju li se svima ote konture? ne sviđaju?
sićote se ka sun na početku reko da su odnosi slobodni, i da nis metnu druge granice osin otih? epa svaki od tih nezadovoljnika slobodan je ne koristiti nišće ča jedun od onih 85 bogatih prodoje. svaki od 
nezadovoljnika slobodan je osnovati antikapitalističku sredinu  u koj će odnosi biti bilokakovi drugi. svi svu slobodni biti zadovoljni. takovih primjerov imo puno i uspješni su.
jo znun da je nemoguće ljudima reći da ne budu nezadovoljni ka čuju da je neko kruto kruto bogat. to je takova psihologija. ali ono ča van morin reći je ste slobodni organizirati svoj život kako oćete drukčije,
uz svesrdnu podršku kapitalizma.

Maggie19 wrote:

ebenica wrote:

Maggie19 wrote:

ebenica wrote:

Maggie19 wrote:

Samo za tebe, ebeni ;-))

kako si napasna, lijepo sam ti rekao: ne, hvala...
odjebi ćeš bolje razumijeti jelda buržujko?

Nezadovoljan, nervozan, ogorcen, nad**an, frustriran..smiri malo i ne obracaj mi se vise dok si takav ;-))

nek si se i ti malo ispuhala. a obraćat' ću ti se kak i kad mi se kurac digne
ai šic.

Zalud ti sto se palis, nisu mi zanimljivi muskarci nezrelog ponasanja..cak ni za forumsko dopisivanje..;-))

Ra wrote:

aben wrote:jo sun se bezveze raspiso, i učini klasičnu grješku, zaburavi sun ča mi je bi cilj pisancije:(



kapitalizam nemo jednu definiciju i imo puno konotacija. ov referat gre za otin da dodo kapitalizmu ono ča ga gre, i da mu oduzme ono ča ga ne gre.
jo ću na početku labavo definirati ča to jest, iz razloga ča se un u neformalnin diskusijama na forumu upravo tako i koristi- labavo. iz dotle ću groditi its case.
dakle, kapitalizam je oblik interakcije (conduct) među ljudima. kapitalizam pretpostavlja 2 stvori da bi mogo postojati. pretpostavlja 
više od jednog odraslog, funkcijonalnog i slobodnog čovika (1), i mogućnost da oti ljudi imaju svojinu (2).

ovo pod (1), slobodnog čovika, ni jasno somo po sebi, pa ću pobliže napisati ča to podrazumijevo. 
neki dun je ebenica ustvrdi da glodan čovik ni slobodan ka gre činiti nadnicu kod poslodavca jer ga glod tiro na to. takovo vulgarno svaćanje slobode je sasvin legitimno.
međutin, niti poslodavac niti oblik sustava razmjene (rad za nadnicu) ne moru biti odgovorni za pojavu glodi. ono ča se iz toga more zaključiti jest da čovik 
definitivno ni slobodan od svojih fizikalnih datosti, isčin koliko jo znun niko nemo problijem. 
ono na ča se sloboda čovika odnosi je sloboda da ulazi u interakcije is drugin ljudima, da je dragovoljni sudionik. to ne znoči da će svin sudionicima biti drogo činiti sve ono 
ča su dobrovoljno odlučili činiti, to samo znoči da su somi odlučili da će upravo to učiniti.
 
stupnjevi kapitalizma, tj drift prema socijalizmu se očituje u udjelu u kin je neki skup interakcija dragovoljan. čisti 100% kapitalizam bi bi un 
u kin su sve interakcije dobrovoljne, a 100% socijalizam un u kin je su sve interakcije nedobrovoljne.


u trenutku kad imomo slobodnog, odraslog i funkcijonalnog čovika, i još jednog takovog nasuprot njemu, 
te obadvoje imaju svojinu nojmanje u obliku svojega tela, imomo sve ča nan je potribno za nastanak kapitalizma.


stvarnost je tako hotila, da ljudi nisu zadovoljni sa svojin sadašnjih stanjen, želu ga preminiti i zoto stupaju u akciju, ljudsku akciju. oni analiziraju svoje unutranje stanje, 
i situaciju oko sebe, te donosu odluku ča će učiniti. stvarnost je tako hotila, da mnoge stvori ke čovik želi učiniti nisu lake, i da mu tribo pomoć. u trenutku ka dvo čovika
dobrovoljno dogovoru neku akciju, kapitalizam je rodjen.

to su dovoljni i nužni uvjeti da bi se govorilo o kapitalizmu. vidimo da je kapitalizam ekonomska pojava, jer se odnosi na menadžment resursov. tomu se moru dodavati 
razne druge odlike, bilokakovi mehanizmi, i dokle god su pristtni prvospomenuti uvjeti, riječ je o kapitalizmu.
uobičajene stvori ke se pripisuju kapitalizmu su orjentiranost ka profitu, kompeticija, pohljepa, dovanje u chaity, bezosjećajnost- you name it. 
međutin, ono ča se ne more oduzesti kapitalizmu, unatoč svin odlikama ke proizlazu iz takovoga menadžmenta resusov jest pravednost. to je pravedan nočin upravljanja resursima zbog 
zbog uvjeta dobrovoljnosti.

prvo ča se uoči u kapitalističkoj sredini je skok produktivnosti. kapitalizam teško more preuzeti zasluge zbog ljudske produktivnosti. ne more preuzesti zasluge ni za razvoj 
kompeticije, profit- nišće. to sve imo fizikalne i psihološke uzroke. mi danas znomo da su ljudi motiviraniji kad su slobodni. dakle, kapitalizam se samo more pofoliti 
da je otključo ote potencijale, ki su u svin drugin sustavima operećeni. 
prigovor ki se more čuti, da kapitalizam ni napredak u odnosu na prijašnje stanje, more se gljedati na dvo nočina.
 prvi je da kapitalizam ni napredak u odnosu na prijašnje stanje, a kako je kapitalizam samo dobrovoljna interakcija svojine, to impliciro da je neki drugi oblik
razmjene, nedobrovoljni oblik, bolji, ča je nemoguće.
drugi, more znočiti da je nekakvo stanje u društvu doživilo pogoršanje u uvjetima kapitalizma, u odnosu na stanje kakovo je bilo u uvjetima neslobode. to je sasvin lako moguće, 
i tu ulazi u igru cela statistika oko razvoda, neženstva, i samoubojstava. jo ne ću ulaziti u detalje otih statistik, nego ću ih samo prihvatiti da su točne. 
to ne more biti optužba protiv kapitalizma, to je optužba protiv acting mana, da su mu izbori bili loši. naravski, acting man je vrhovni i jedini sudac svojin odlukami i zoto ću 
jednostavno proglositi svaku odluku ku je dovela do takovih statistik napretkom. ako ljudi tako želu, unda ljudi tako želu, i to prestavlja napredak.
međutin, uvesti ću još jedun obći pokazatelj, a to je zadovoljstvo. uzmimo da moremo miriti zadovoljstvo, i da mjerenja pokaživaju da je zadovoljstvo ljudi u kapitalizmu manje, 
nego u nekin drugin sustavima.
stvarnost je tako hotila, pa je čovik često nezadovoljan u relaciji koliko je zadovoljan čovik pored njega. oxfam je teroristička organizacija koja koristi upravo takove pojave u stvarnosti.
oni ističu kako 85 ljudi ljudi drži 50% svega bogatstva na svitu ča puno ljudi čini nesritnima, podsićo ih na sve ono ča oni nemaju. distribucija bogatstva (gap) je čisto psihološko strašilo,
ona ne govori o ničemu i ne ukaživo na nišće, gap ne tribo ispravljati ni je to nekakva opasna stvor. ka bi se oto bogatstvo 85orici ukralo i razdililo ljudima, svaki bi dobi 543 dolara.
 tote još ni rečeno da su oti bogatuni bogati samo zoto ča su stvorili nešto ča je nekomu drugomu tribalo, oni su nojviše pomogali na svitu, da bi ih se sa samo difamiralo.
međutin da se vrotin na optužbe za nezadovoljstvo. kad čuju da je neko bogat, to ljude čini iskreno nezadovoljnima i zoto jo mislin da su ljudi stvarno nezadovoljniji u  kapitalizmu,
 i ot problijem tribo adresirati. ok, je li kapitalizam kriv ča su ljudi u kapitalizmu nezadovoljni? svaki atom u meni govori ne, ali, aj reći ću da je, čisto da iskoristin priliku
za istaknuti da kapitalizam ni alat za napredak. kapitalizam je alat za pravednost. niti jednomu nezadovoljniku ni učinjena nepravda, oni somi biraju biti nezadovoljni, niko in ne stoji na putu njihova
nezadovoljstva, neka sidu doma i kisaju. ča drugo reći? 
1990 godine, na svitu je bilo 1950 milijuna ljudi ki su živili ispo 2 dolara na dan. 2015 ot broj je po na 702 milijuna. (usklađeno za vrijednost dolara). jesu li ljudi ki su bogatiji nužno zadovoljniji? 
siguoro da nisu. isto ko ča oni bogati nisu zadovoljni sa svima milijunima. stvarnost je to tako hotila. da ni, napredtka siguro ne bi bilo.

nis baš na čistu ča to znoči da se na ljude gljedo proračunato. jo mislin da se na sve gljedo proračunato, i to ne dovoljno proračunato. kad bi se na stvori i ljue više gljedalo proračunato, ne bi se 
dogođale tolike misalokacije resursov. ljudi svoje interese nekad ni ne znaju formulirati a kamoli da moru skovati plan kako ih ostvoriti. slobodni ulaz u asocijacije, i slobodni izlaz iz asocijacija, 
orjentiranost ljudi ka interesima, svrhovitost djelovanja, sve su to stvori na kojima ljudi moru još roditi, ljudski plafon produktivnosti ne postoji. međutin, to sve nemo veze is kapitalizmon,
misalokacija će uvik biti zbog manjkavog znanja, zbog objektivnih razlogov. ukoliko se oti razlozi ne uvećavaju raznim opstrukcijama dobrovoljnih odnosov, moremo reći da smo osigurali
maksimalnu pravednost.


i tako, društvo u kin vladaju dominantno kapitalistički odnosi, počinje poprimati određene konture. sviđaju li se svima ote konture? ne sviđaju?
sićote se ka sun na početku reko da su odnosi slobodni, i da nis metnu druge granice osin otih? epa svaki od tih nezadovoljnika slobodan je ne koristiti nišće ča jedun od onih 85 bogatih prodoje. svaki od 
nezadovoljnika slobodan je osnovati antikapitalističku sredinu  u koj će odnosi biti bilokakovi drugi. svi svu slobodni biti zadovoljni. takovih primjerov imo puno i uspješni su.
jo znun da je nemoguće ljudima reći da ne budu nezadovoljni ka čuju da je neko kruto kruto bogat. to je takova psihologija. ali ono ča van morin reći je ste slobodni organizirati svoj život kako oćete drukčije,
uz svesrdnu podršku kapitalizma.

 
Što je ovo? 




Abende jesu li ovo tvoji učenci pisali neku zadaću na temu kapitalizma pa si ti prepisao?

ebenica wrote:

kic wrote:

ebenica wrote:

kic wrote:
koja hrpa egotripa :D

imam poznanike koji su po nekoliko puta padali psihotestove i sad rade u vojsci-

to mi ulijeva puno povjerenja u vojsku.

baš mi je neko mjerilo, našao si najtotalitarniju instituciju - vojsku, kao primjer kako ustrojiti pravila za društvo, nice job-

jeboteeeeee, jel to od susjedovog rođaka malog najbolji prijatelj? :O

našao sam ti primjer isto kao i pazi sad: pilot, vozač, policajac, astronaut, vatrogasac i nastavi niz..hrpa zanimanja koje zahtijevaju određenu psihološku sposobnost i određeno postojanje empatije za razliku od politike koja je u stvari najopasnije zanimanje za društvo a nema nikakvu kontrolu...ali veliš ti jebeš mehanizme.

pa ja i ne branim političare, govorim samo da ti nijedan psihotest ne može ništa garantirati, možeš pasti 5 puta psihotest i poslije biti super-astronaut... a možeš proći sve psihotestove, i napraviti neki potez kojim nekog zgaziš..

i sve više podsjećaš na mativku, nemaš nikakav čvrst stav, kao da o ničemu nisi kvalitetno razmislio, k'o da se nikome ne želiš zamjerit' i svakome se svidjet...

ebenica wrote:

Maggie19 wrote:

ebenica wrote:

Maggie19 wrote:

ebenica wrote:

Maggie19 wrote:

Samo za tebe, ebeni ;-))

kako si napasna, lijepo sam ti rekao: ne, hvala...
odjebi ćeš bolje razumijeti jelda buržujko?

Nezadovoljan, nervozan, ogorcen, nad**an, frustriran..smiri malo i ne obracaj mi se vise dok si takav ;-))

nek si se i ti malo ispuhala. a obraćat' ću ti se kak i kad mi se kurac digne
ai šic.

Zalud ti sto se palis, nisu mi zanimljivi muskarci nezrelog ponasanja..cak ni za forumsko dopisivanje..;-))

jesi ti ozbiljno drogirana? kakvo forumsko dopisivanje koji je tebi kurac poremećeni?
ja se tebi ne nabacujem odbojna si mi i ne mislim kao curica, k'o buržujka, kao forumski nick nego kao osoba, tvoja osobnost je jebeno odvratna, jel ti se to mora nacrtat?
radije bi si kuratz odrezao i dao da me horde mrtvih arapa sodomiziraju nasred ulice i kad završe da mi taj isti moj mrtvi kurac naguraju u usta i plešu kolo sreće oko moj izmrcvarenog tijela
nego se s tobom dopisivao.

kic wrote:

ebenica wrote:

kic wrote:

ebenica wrote:

kic wrote:
koja hrpa egotripa :D

imam poznanike koji su po nekoliko puta padali psihotestove i sad rade u vojsci-

to mi ulijeva puno povjerenja u vojsku.

baš mi je neko mjerilo, našao si najtotalitarniju instituciju - vojsku, kao primjer kako ustrojiti pravila za društvo, nice job-

jeboteeeeee, jel to od susjedovog rođaka malog najbolji prijatelj? :O

našao sam ti primjer isto kao i pazi sad: pilot, vozač, policajac, astronaut, vatrogasac i nastavi niz..hrpa zanimanja koje zahtijevaju određenu psihološku sposobnost i određeno postojanje empatije za razliku od politike koja je u stvari najopasnije zanimanje za društvo a nema nikakvu kontrolu...ali veliš ti jebeš mehanizme.

pa ja i ne branim političare, govorim samo da ti nijedan psihotest ne može ništa garantirati, možeš pasti 5 puta psihotest i poslije biti super-astronaut... a možeš proći sve psihotestove, i napraviti neki potez kojim nekog zgaziš..

i sve više podsjećaš na mativku, nemaš nikakav čvrst stav, kao da o ničemu nisi kvalitetno razmislio, k'o da se nikome ne želiš zamjerit' i svakome se svidjet...

dobro, kaze osoba koja bi bazirala sistem na obicnim psihotestovima koje vecina ljudi prođe jer znaju da se u testu na par mjesta ponavljaju srodna pitanja i samo se prati jel uvijek na isti nacin razmisljamo..

prvi put sam ga rijesavao u srednjoj mislim, imali smo neki diktat iz engleskog, i pripremio sam se kao uvijek jer sam volio diktate na neki nacin, tisinu u ucionici i lijepo citanje stranih rijeci..  i ugl, moj kolega iz klupe se nije pripremio ha! i govori ti on meni: hej, ajmo napraviti scenu pa mozda odgodi diktat, i ja ga gledam cudno, i sekundu poslije me uhvatio u hrvacki zahvat i klupa je poskocila, i sve u svemu bas mi bilo zao sto sam propustio ocjenu dignuti s diktatom, nego sam se morao druziti sa skolskim psihologom jer sam podijelio krivnju..

utopija ti je bas naivna~ politika privlaci i velike osobe i mislioce, koji imaju neke ideje o opcem dobru, i unatoc tome nekad to ispadne jos i gore onda jer pomicu previse temeljnih stupova drustva, ugl nisu svi astronauti..

Maggie19 wrote:
Ne znam sto si napisao, ali se trudis jako....kme, kme, kme...
;-D

Maggie19 wrote:Ebeni, necu te stavit na ignore..samo ti pisi i dalje..nema veze sto te ne citam, ti mi se i dalje obracaj, kao sto si mi se i danas obratio..imaj na umu da si se bacio na pod i lupas sakama po njemu, vristeci na sav glas i psujuci..
:-)

ebenica wrote:

kic wrote:

ebenica wrote:

kic wrote:

ebenica wrote:

kic wrote:
koja hrpa egotripa :D

imam poznanike koji su po nekoliko puta padali psihotestove i sad rade u vojsci-

to mi ulijeva puno povjerenja u vojsku.

baš mi je neko mjerilo, našao si najtotalitarniju instituciju - vojsku, kao primjer kako ustrojiti pravila za društvo, nice job-

jeboteeeeee, jel to od susjedovog rođaka malog najbolji prijatelj? :O

našao sam ti primjer isto kao i pazi sad: pilot, vozač, policajac, astronaut, vatrogasac i nastavi niz..hrpa zanimanja koje zahtijevaju određenu psihološku sposobnost i određeno postojanje empatije za razliku od politike koja je u stvari najopasnije zanimanje za društvo a nema nikakvu kontrolu...ali veliš ti jebeš mehanizme.

pa ja i ne branim političare, govorim samo da ti nijedan psihotest ne može ništa garantirati, možeš pasti 5 puta psihotest i poslije biti super-astronaut... a možeš proći sve psihotestove, i napraviti neki potez kojim nekog zgaziš..

i sve više podsjećaš na mativku, nemaš nikakav čvrst stav, kao da o ničemu nisi kvalitetno razmislio, k'o da se nikome ne želiš zamjerit' i svakome se svidjet...

dobro, kaze osoba koja bi bazirala sistem na obicnim psihotestovima koje vecina ljudi prođe jer znaju da se u testu na par mjesta ponavljaju srodna pitanja i samo se prati jel uvijek na isti nacin razmisljamo..

prvi put sam ga rijesavao u srednjoj mislim, imali smo neki diktat iz engleskog, i pripremio sam se kao uvijek jer sam volio diktate na neki nacin, tisinu u ucionici i lijepo citanje stranih rijeci..  i ugl, moj kolega iz klupe se nije pripremio ha! i govori ti on meni: hej, ajmo napraviti scenu pa mozda odgodi diktat, i ja ga gledam cudno, i sekundu poslije me uhvatio u hrvacki zahvat i klupa je poskocila, i sve u svemu bas mi bilo zao sto sam propustio ocjenu dignuti s diktatom, nego sam se morao druziti sa skolskim psihologom jer sam podijelio krivnju..

utopija ti je bas naivna~ politika privlaci i velike osobe i mislioce, koji imaju neke ideje o opcem dobru, i unatoc tome nekad to ispadne jos i gore onda jer pomicu previse temeljnih stupova drustva, ugl nisu svi astronauti..

koji je ovo kurac? krenuo si se borit jel? gdje sam ja napsiao da je riječ o običnim psihotestovima? test za držanje oružja i polaganje vozačkog nije isti, testovi se razlikuju po količini odgovornosti koja je za nešto potrebna ili ti misliš da kontrolori leta slažu kockice i trokutiće kao i ljudi koji idu na vozački? narafski, ti si polagao u srednjoj školi i pripremio si se :d 

politika privlači jedino parazite koji na niti jedan drugi način ne mogu biti uspješni, sociopate i psihopate i sva vrata su imm širom otvorena..kažeš moj pristup je utopijski i naivan, jelda? imaš isti pristup kad sjedneš u avion? vozi miško zavezanih očiju  
ne možeš razmišljati logično i razumno ili te još uvijek jebe ego, ono kaj si meni htio predbacit kad je bilo očito da je tvoj povrijeđen jer sam te svrstao pod hranu skupa sa abenom? opali si šamar i razbudi se.