Čovjek je stvorio Boga, a ne obrnuto

slidingdoorsoperator wrote:

epikur37 wrote:Nema početka...nema kraja...s nama ili bez nas.

Početak je Big bang a kraj je tzv. hladna (termodinamička/entropijske/toplinska) smrt svemira koju je spomenuo i Puljak.
To su općepoznate fizikalne spoznaje.
Ako govorimo o realno postojećoj stvarnosti.
Ako govorimo o nad-stvarnosti, onostranosti odnosno vječnosti, tada nam fizika ne može dati niti jedan jedini odgovor na bilo koje pitanje jer je to ne dopušta njena vlastita metodologija odnosno priroda koja se ne može niti baviti proučavanjem vječnosti.

slidingdoorsoperator wrote:

aben wrote:ajde da imo sto milijardi galaksija, ali baš sto milijardi jata..

Više od sto milijardi jata. Zato izraz stotinama miljardi jata galaktika. Svemir doduše nije beskonačan, jer ništa realno beskonačno ne može postojati, ali je svakako ogroman.

slidingdoorsoperator wrote:

aben wrote:ajde da imo sto milijardi galaksija, ali baš sto milijardi jata..

Više od sto milijardi jata. Zato izraz stotinama miljardi.

Leviathan2 wrote:

slidingdoorsoperator wrote:

Leviathan2 wrote:
inace, ono sto ljudi u stvari ne znaju a sto je srediste nase filozofije da smi mi svi bog, i mi i travka i kamen i cjeli svemir

To je stav panteizma koji je kontradiktoran pa tako i realno nemoguć. Nebitno što je raširen na istoku, posebno u indijskoj filozofiji i religijama.
Naime, riječ je o sustavu koji se sastoji od dijelova, a priroda postojanje dijelova je da budu zamjenjeni, da se troše, da su nesavršeni.
Bog je po definiciji savršen i ne sastoji se od promjenjivih, zamjenjivih i nesavršenih dijelova.
Od čega se sastoji Bog?
Jedino od samoga sebe.
Dakle, Bog nije isto što i svijet i njegovi fenomeni, Bog nije dio svijeta ili svijet u cjelini, a sjetimo se da je svijet odnosno svemir i konačan a za Boga je besmisleno reći da je konačan.
Bog je posve drugačiji od svijeta, Bog je savršen, nepromjenjiv i stalno isti, što i nije neobično za entitet koji je vezan za vječnost, a vječnost je pod definjiciji ne ova nama dostupna stvarnost nego nad-stvarnost, ona koja nije vezana uz okvire prostorvremena i sa tim povezanim postojanjem samim ili bar postojanjem kako ga ljudi uobičajeno poimaju.

ebes mi sve, kad idem u pleme onda cu ti prepisat jedan spis, ne uspijevamo saznat koliko je star, al je drevan, jer ga imamo u najstarijim zapisim,
o ustroju i nastanku svemira
no, ima i jedna vjezba koja se zove dodir s bogom, mentalna vjezba  uglavnom vecina onih koji je krenu vjezbat uspije ,
neka vrst prosirene stvarnost al u biti nije to, ja sam izdrzao 20 sekundi u tom stanju koje je meni u mom umu trajalo cjelu vjecnost, onda u biti razumijes ono sto sam napisao,  jer sam svemir je prozet inteligencijom i samospoznajom kao cjelina koja se cjelo vrijeme konstantno mjenja, bilo kakav opis rjecju ili slovom je kao pishanje u ocean da bi se dobio cunami,

epikur37 wrote:

slidingdoorsoperator wrote:

aben wrote:ajde da imo sto milijardi galaksija, ali baš sto milijardi jata..

Više od sto milijardi jata. Zato izraz stotinama miljardi jata galaktika. Svemir doduše nije beskonačan, jer ništa realno beskonačno ne može postojati, ali je svakako ogroman.

Univerum je beskonačan...a ti u njega možeš natrpati berskonačlno mnogo svemira :D

epikur37 wrote:Uopće mi nije jasno kako netko može pojmiti konačnost univerzuma?

Ono ide donekle i onda iza toga nema ništa....kraj...ende...iza te crte nema ništa..

što je ništa, jel to nešto prazno, ako je prazno, opet je prostor, ako je prostor opet je nešto...

epikur37 wrote:Uopće mi nije jasno kako netko može pojmiti konačnost univerzuma?

Ono ide donekle i onda iza toga nema ništa....kraj...ende...iza te crte nema ništa..

što je ništa, jel to nešto prazno, ako je prazno, opet je prostor, ako je prostor opet je nešto...

slidingdoorsoperator wrote:

epikur37 wrote:

slidingdoorsoperator wrote:

aben wrote:ajde da imo sto milijardi galaksija, ali baš sto milijardi jata..

Više od sto milijardi jata. Zato izraz stotinama miljardi jata galaktika. Svemir doduše nije beskonačan, jer ništa realno beskonačno ne može postojati, ali je svakako ogroman.

Univerum je beskonačan...a ti u njega možeš natrpati berskonačlno mnogo svemira :D

Ako govoriš o nekoj od multiverse opcija, niti one ne podrazumjevaju beskonačnost, jer je broj svemira u svakoj od tih opcija također konačan, makar ogroman.
Jednostavno zato jer (mainstream) fizika ne prihvaća mogućnost postojanja realnih beskonačnosti za što ima jako dobre argumente.
Ako pod pojmom univerzum podrazumjevaš nešto drugo, onda prvo moraš definirati svoju poziciju pa tek onda možemo o tome.

slidingdoorsoperator wrote:

epikur37 wrote:

slidingdoorsoperator wrote:

aben wrote:ajde da imo sto milijardi galaksija, ali baš sto milijardi jata..

Više od sto milijardi jata. Zato izraz stotinama miljardi jata galaktika. Svemir doduše nije beskonačan, jer ništa realno beskonačno ne može postojati, ali je svakako ogroman.

Univerum je beskonačan...a ti u njega možeš natrpati berskonačlno mnogo svemira :D

Ako govoriš o nekoj od multiverse opcija, niti one ne podrazumjevaju beskonačnost, jer je broj svemira u svakoj od tih opcija također konačan, makar ogroman.
Jednostavno zato jer (mainstream) fizika ne prihvaća mogućnost postojanja realnih beskonačnosti za što ima jako dobre argumente.
Ako pod pojmom univerzum podrazumjevaš nešto drugo, onda prvo moraš definirati svoju poziciju pa tek onda možemo o tome.

IamOneofYou wrote:o svemiru se vrlo malo toga zna, puno je više nepoznatog i dosta je nagađanja ,itd.
tako da se ne sekirajte oko toga

IamOneofYou wrote:o svemiru se vrlo malo toga zna, puno je više nepoznatog i dosta je nagađanja ,itd.
tako da se ne sekirajte oko toga

aben wrote:

slidingdoorsoperator wrote:

aben wrote:ajde da imo sto milijardi galaksija, ali baš sto milijardi jata..

Više od sto milijardi jata. Zato izraz stotinama miljardi.

to sve u vidljivon svemiru?
pa koliko atoma unda imo po jatu galaksija?

slidingdoorsoperator wrote:

epikur37 wrote:Uopće mi nije jasno kako netko može pojmiti konačnost univerzuma?

Ono ide donekle i onda iza toga nema ništa....kraj...ende...iza te crte nema ništa..

što je ništa, jel to nešto prazno, ako je prazno, opet je prostor, ako je prostor opet je nešto...

Ajoj, koliko sam samo puta odgovarao na ovakva pitanja.
Dakle, ako je svemir počeo7nastao u jednoj točki (Big bang) i dokazano opažanjima se širi, onda je jedino logično pretpostaviti da je konačan.
U što se širi nitko živ ne zna i to pitanje se sa fizikalne točke gledišta smatra jednostavno besmislenim. To je tema za filozofijska naklapanja.
Usput rečeno, pojam ništavila u fizikalnom smislu te riječi predstavlja neki oblik pred-egzistentnog ili posto-egzistentnog vakuuma, jer fizika ne poznaje niti jedan drugi posve apstraktni oblik ništavila niti ga može postulirati.
Ne širi se u prostor odnosno prostorvrijeme jer svemir svojim širenjem doslovce proizvodi i prostorvrijeme samo, ono nastaje skupa sa širenjem svemira.

aben wrote:

IamOneofYou wrote:o svemiru se vrlo malo toga zna, puno je više nepoznatog i dosta je nagađanja ,itd.
tako da se ne sekirajte oko toga

zno se koliki je, kiliko imo galaksija, koliko atoma, koliko kili materijola, sve se zno

melkior wrote:

slidingdoorsoperator wrote:

epikur37 wrote:

slidingdoorsoperator wrote:

aben wrote:ajde da imo sto milijardi galaksija, ali baš sto milijardi jata..

Više od sto milijardi jata. Zato izraz stotinama miljardi jata galaktika. Svemir doduše nije beskonačan, jer ništa realno beskonačno ne može postojati, ali je svakako ogroman.

Univerum je beskonačan...a ti u njega možeš natrpati berskonačlno mnogo svemira :D

Ako govoriš o nekoj od multiverse opcija, niti one ne podrazumjevaju beskonačnost, jer je broj svemira u svakoj od tih opcija također konačan, makar ogroman.
Jednostavno zato jer (mainstream) fizika ne prihvaća mogućnost postojanja realnih beskonačnosti za što ima jako dobre argumente.
Ako pod pojmom univerzum podrazumjevaš nešto drugo, onda prvo moraš definirati svoju poziciju pa tek onda možemo o tome.

Ako postoji beskonačnost kao matematička varijabla, onda je matematika sama cjelovitija znanost nego fizika (ili astrofizika). U stvari, matematika je prirodna filozofija.

Leteca Pegla wrote:

aben wrote:

IamOneofYou wrote:o svemiru se vrlo malo toga zna, puno je više nepoznatog i dosta je nagađanja ,itd.
tako da se ne sekirajte oko toga

zno se koliki je, kiliko imo galaksija, koliko atoma, koliko kili materijola, sve se zno

jo sve se zno, isto ki se zno da ce neki AI, sta god to bilo, preuzeti svijet i ljudi ce postati kiborzi & masine. A mozda i na mars odu uskoro, neki vec ionaku jesu pali od tamo... 

epikur37 wrote:

slidingdoorsoperator wrote:

epikur37 wrote:

slidingdoorsoperator wrote:

aben wrote:ajde da imo sto milijardi galaksija, ali baš sto milijardi jata..

Više od sto milijardi jata. Zato izraz stotinama miljardi jata galaktika. Svemir doduše nije beskonačan, jer ništa realno beskonačno ne može postojati, ali je svakako ogroman.

Univerum je beskonačan...a ti u njega možeš natrpati berskonačlno mnogo svemira :D

Ako govoriš o nekoj od multiverse opcija, niti one ne podrazumjevaju beskonačnost, jer je broj svemira u svakoj od tih opcija također konačan, makar ogroman.
Jednostavno zato jer (mainstream) fizika ne prihvaća mogućnost postojanja realnih beskonačnosti za što ima jako dobre argumente.
Ako pod pojmom univerzum podrazumjevaš nešto drugo, onda prvo moraš definirati svoju poziciju pa tek onda možemo o tome.

Multiverse svakako, naš svemir ovakav kakv jeste  je konačan on ima svoj početak i kraj, kako fizički/prostorno tako i vremenski (što je samo proizvod ovog prvog).

Moja pozicija je na univezumu, fizičkoj i posljedično vremenskoj beskonačnosti jer ga jedino tako mogu pojmiti i u njemu svemire, praznine, čuda i komete, život i još neke stvari koje uopće ne možemo pojmiti....bez početka i kraja kako fizičkog a posljedično i vremenskog...

to je uvijek i stalno i beskrajno

slidingdoorsoperator wrote:

aben wrote:

slidingdoorsoperator wrote:

aben wrote:ajde da imo sto milijardi galaksija, ali baš sto milijardi jata..

Više od sto milijardi jata. Zato izraz stotinama miljardi.

to sve u vidljivon svemiru?
pa koliko atoma unda imo po jatu galaksija?

Svakako ogroman. Postoje i takve procjene i lako ih je naći na netu, a ovisne su o veličinama jata. Postoje i procjene o broju atoma u cijelom svemiru koji naravno neprestano raste širenjem svemira, a samim širenjem svemir doslovce proizvodi novu materiju.

Citat:

"Za inflaciju u ekonomiji načelno se smatra da je loša stvar, ali kod svemira ona je vrlo blagotvorna.
Velik opseg širenja izravnava neravnine kojih je možda bilo u ranom svemiru.
Kako se svemir širi, on posuđuje energiju od gravitacijskog polja da bi pravio novu materiju.
Pozitivna energija materije ima točnu protutežu u negativnoj gravitacijskoj energiji, pa je ukupna energija ravna nuli.
Kada se veličina svemira udvostruči, isto biva i s energijama materije i gravitacije — pa je tako dva puta nula i dalje nula. Kamo sreće da je svijet bankarstva tako jednostavan."

Kraj citata.

"Svemir u orahovoj ljusci"; Stephen Hawking; str. 91.

melkior wrote:

slidingdoorsoperator wrote:

aben wrote:

slidingdoorsoperator wrote:

aben wrote:ajde da imo sto milijardi galaksija, ali baš sto milijardi jata..

Više od sto milijardi jata. Zato izraz stotinama miljardi.

to sve u vidljivon svemiru?
pa koliko atoma unda imo po jatu galaksija?

Svakako ogroman. Postoje i takve procjene i lako ih je naći na netu, a ovisne su o veličinama jata. Postoje i procjene o broju atoma u cijelom svemiru koji naravno neprestano raste širenjem svemira, a samim širenjem svemir doslovce proizvodi novu materiju.

Citat:

"Za inflaciju u ekonomiji načelno se smatra da je loša stvar, ali kod svemira ona je vrlo blagotvorna.
Velik opseg širenja izravnava neravnine kojih je možda bilo u ranom svemiru.
Kako se svemir širi, on posuđuje energiju od gravitacijskog polja da bi pravio novu materiju.
Pozitivna energija materije ima točnu protutežu u negativnoj gravitacijskoj energiji, pa je ukupna energija ravna nuli.
Kada se veličina svemira udvostruči, isto biva i s energijama materije i gravitacije — pa je tako dva puta nula i dalje nula. Kamo sreće da je svijet bankarstva tako jednostavan."

Kraj citata.

"Svemir u orahovoj ljusci"; Stephen Hawking; str. 91.

Znači, to đubre se širi samo od sebe, pljuc!