Čovjek je stvorio Boga, a ne obrnuto

by debotoijusto 13/5/2018, 16:40

Ivica Puljak je ugodan sugovornik, a kao predavač gotovo pa briljantan: nevjerojatno lako se prilagođava svim dobnim skupinama i svim profilima publike, rječit je i slikovit, ali i potpuno iskren. S društvenih margina nedavno je javno optužen da 'djeci nameće svoju ideologiju' i 'uči ih da nema Boga', na što je vrlo smireno odgovorio da 'ne ide nikamo kamo nije pozvan' i da 'svoj stav ne nameće drugima, ali ga ni ne krije'.
Dosad ste održali predavanja u četiristotinjak vrtića i škola - što uopće govorite djeci?
Govorim im o tome kako je vjerojatno nastao svemir, od čega se on sastoji, kako se razvijao, kako se rađaju i kako umiru zvijezde, od čega se sastoje ljudi…
Predavanja za različite dobi su, naravno, različita: najmlađima govorim o svemiru i zvijezdama, onim malo starijima o njegovoj evoluciji, o tome kako smo pronašli Higgsov bozon ili, recimo, o tome kako izgleda današnji svijet te kako će i svijet i svemir završiti.

Kakve su njihove reakcije?

Izvanredne, zaista. Djeca su superzainteresirana, imaju milijun pitanja i vrlo često se dogodi da nema ni vremena odgovoriti na svako od njih. A najdraže mi je kad na neka pitanja moram iskreno reći da ne znam odgovor. Prije neki dan sam u X. gimnaziji u Zagrebu imao predavanje koje je trajalo preko dva i pol sata, čak su i nastavnici bili potpuno začuđeni činjenicom da djeca uopće mogu toliko dugo biti koncentrirana i da nitko nije izašao iz predavaonice.

U javnosti su se mogle čuti primjedbe da djeci pokušavate nametnuti svoje ideološke stavove?
Ma neee…
Neki možda smatraju da je i znanost neka vrsta ideologije, no to nije slučaj: ona je pogled na svijet koji nam je omogućio da živimo bolje nego ikada u povijesti ljudskog roda. Ne predajem o ideologijama.
Često me znaju upitati namećem li svoje religiozne poglede na svijet, a to opet nije točno - no na svako pitanje odgovaram potpuno iskreno. Pa i kada me neki učenik ili student upita vjerujem li u postojanje Boga, odgovorim da ne vjerujem. Ali istovremeno uvijek naglasim da se radi o mom stavu i da različiti ljudi imaju različita mišljenja.

by debotoijusto 13/5/2018, 16:42

No i vi osobno nekada ste bili aktivan vjernik?
Da, bio sam vjernik do 25. godine života i do trenutka kada sam se ozbiljnije počeo baviti znanošću, kada sam znanstveni način razmišljanja pokušao primijeniti na religiozne teme. Shvatio sam da je to naprosto neodrživo.
Mislim da je čovjek stvorio Boga, a ne obrnuto.
Neki vrhunski svjetski znanstvenici s time se ne bi složili i ima ih koji vjeruju da je Bog ipak u osnovi svega.
Ima, dakako. Ali ja i dalje mislim da su koncepti religije i znanosti potpuno nepomirljivi. Moderne ljude obilježava znanstveni pogled na društvo i prirodu i otkada smo to prihvatili, svijet je naglo počeo napredovati.
Kako je onda uopće nastao svemir?
Za svemir još uvijek nismo sasvim sigurni. Pretpostavljamo da se to dogodilo u Velikom prasku, slučajno i ni iz čega, no pouzdano znamo da se to dogodilo prije točno 13,8 milijardi godina. Znamo sve što se dogodilo od tada do danas, a nedostaje nam samo taj početni milijunti dio milijuntog dijela jedne sekunde. Ali ukoliko naše sadašnje znanje ekstrapoliramo u to područje, možemo zaključiti da je svemir nastao slučajno i iz takozvanog kvantnog vakuuma, koji u svakodnevnom jeziku zovemo 'ništa'.
S druge strane, pouzdano znamo kako su nastali Zemlja i Sunce, jednako kao što znamo da je čovjek nastao evolucijom iz drugih živih bića. Dakle Bog nije stvorio ni Sunce ni Zemlju ni čovjeka i o tome nemamo baš nikakvih nedoumica.

Nema ni Katolička crkva, jer i ona prihvaća teoriju evolucije.

Da, prihvaća, ali radi se samo o službenim interpretacijama službene Crkve, koje se u međuvremenu nisu 'spustile' do naroda. Velik dio svećenika i ljudi - dobro, kod nas možda i u manjoj mjeri u odnosu na neke druge zemlje - još uvijek ne prihvaća evoluciju kao zakon prirode, a ona to jest jednako kao i, recimo, gravitacija.

Navodno su nakon vaših predavanja neka djeca zaključila da vjeronauk nema nikakvog smisla.
Nije se to događalo previše često, ali da, neka djeca zaista su znala izvući zaključak da vjeronauk nema smisla. U takve diskusije i zaključke osobno ne ulazim, no smatram da nije loše da djeca ponekad mogu čuti i drugačije stavove, da mogu shvatiti kako život sam po sebi nije jednostavan i da sa sobom nosi mnoge kontradikcije. To im samo može povećati mogućnost kritičkog razmišljanja.
Isto tako, mislim da vjeronauku nije mjesto u školi, nego u crkvi, i to zbog činjenice da je njegov sadržaj često u suprotnosti sa znanošću, što zauzima satnicu i što se na njega troši oko 300 milijuna kuna godišnje. Ta sredstva se puno bolje mogu upotrijebiti i potrošiti, naprimjer, na opremu znanstvenih laboratorija.
Znanost je izuzetno bitna i smatram da djeca već u najranijoj dobi trebaju biti izložena znanstvenim idejama. Što se ranije to dogodi, djeca će u kasnijem životu biti uspješnija.

by debotoijusto 13/5/2018, 16:44

Onako osobno, zar nije pomalo uznemirujuće zastupati teoriju da je baš sve nastalo potpuno slučajno? Kakav je onda smisao života i postojanja?
Svemir nema svoj smisao i nije ga briga za nas, jednako kao što smisao ili svrhu nemaju ni prirodni zakoni. Kad smo spoznali te činjenice - a jesmo, kroz modernu znanost - onda trebamo shvatiti i da smo sami odgovorni za sebe, da sami dajemo smisao sebi i životu općenito. Ljudi se trebaju brinuti za sebe i ljude oko sebe, za prirodu, društvo i sve ostalo…
Meni osobno puno je snažnija spoznaja da samosvjesno odlučujemo živjeti normalan i zdrav život, odnosno biti dobri i pošteni ljudi, nego da smo takvi u strahu od nečega ili iz želje za nekakvom nagradom.
A je li teško zastupati ovakve teze u Hrvatskoj, čije se društvo smatra sve konzervativnijim i sve otpornijim prema znanosti i reformama?

Nažalost, svjedoci smo toga da čak i neke političke stranke poput Mosta imaju velike otpore prema znanosti, no osobno nikada nisam doživio neugodnost ni na predavanjima ni u javnosti. Ako se i pojavi kakvo pitanje, na njega odgovaram pristojno i diplomatski, ali sa svojim stavom. Moramo razvijati kulturu dijaloga umjesto sukoba, a društvo će kad-tad krenuti putem znanosti, razuma i humanizma.
Da, u Hrvatskoj postoje neki negativni trendovi, no siguran sam da će se oni okrenuti i da ćemo postati društvo u rangu najmodernijih u Europi i svijetu.
I osobno i politički već godinama ste angažirani oko kurikularne reforme - kako gledate na njen navodni početak primjene u školama?
Sadašnja vladajuća struktura HDZ-a i HNS-a pretvorila je obrazovanje u sredstvo za zadovoljavanje najnižih političkih ciljeva, u monetu svoje političke trgovine. HNS danas koristi obrazovanje, slično kao što je HDZ koristio domoljublje, samo za svoje uske sebične interese. Situacija zaista nije dobra i sve dok Hrvatskom upravlja ova vlast, naše društvo nema baš nikakve šanse.

Ali i sami često znate kazati da nam je danas bolje nego ikad?
Na globalnoj razini to je istina: zaista živimo u najboljem dobu u povijesti ljudskog roda. Na svijetu nikada nije bilo manje gladi, siromaštva, ratova i nepismenosti, a ljudi nikada nisu živjeli dulje, zdravije i sretnije. I tako će se vjerojatno nastaviti. To nisu moji osjećaji, već je sve to zasnovano na podacima o stanju svijeta danas.
Dokad?
Ukoliko ovi trendovi potraju, za 50 do 100 godina više neće biti ni gladnih ni siromašnih ni nepismenih, a ljudi će živjeti sve sretnije, zdravije i dugovječnije.
Često kažem da nije pravo pitanje 'kakva će biti budućnost?', nego se trebamo pitati 'kakvu budućnost želimo?'. Takvu budućnost mi i naša djeca trebamo izgraditi na temeljima razuma, znanosti i humanizma, uz puno rada i znanja.
Naravno, nije sve idealno i ne znači da se sada možemo opustiti i samo uživati. Postoje mnogi izazovi pred nama, od kojih su dva najvažnija vezana za naš odnos s prirodom i tehnologijom.
Prvi su klimatske promjene i, unatoč pozitivnim trendovima, radi se o ozbiljnom problemu. No dobra vijest je da je to problem, a mi probleme znamo rješavati, kao i uvijek do sada, ali samo znanjem.
Drugo bitno pitanje je umjetna inteligencija, a ona je sama po sebi velik izazov za cijeli ljudski rod.

by veber 13/5/2018, 16:45

kada si bio ministrant, pop te nije htio?
imao je žensku?

by debotoijusto 13/5/2018, 16:46

Vjerujete li da bi umjetna inteligencija mogla prevladati?
Već naša djeca bit će nekakva kombinacija biologije i tehnologije, sasvim sigurno bit će bolja od nas. Uostalom, istraživanja pokazuju da su nove generacije sve inteligentnije.
No problem će nastati ukoliko otkrijemo umjetnu inteligenciju koja će biti u stanju stvarati neku drugu inteligenciju te ukoliko njeni ciljevi ne budu poravnati s ciljevima ljudskog roda. Tu se može dogoditi svašta.
No ionako prognozirate kraj postojanja svemira?
Sunce je zvijezda koja će za oko milijardu godina početi rasti i isušiti sve oceane, odnosno uništiti uvjete za život kakve danas imamo, a potom će za oko pet milijardi godina vjerojatno progutati Zemlju. Nakon toga će se ugasiti i pretvoriti u običnog bijelog patuljka.
U međuvremenu će se galaksija Andromeda sudariti s našom galaksijom, što i nije tako strašno jer ćemo dotad vjerojatno otići na neke druge zvijezde. No puno strašnija je sudbina cijelog svemira.
Ukoliko je točno sve ono što danas znamo, svemir će završiti u hladnoj smrti tako da će se sve raspasti: najprije će sve galaksije nestati s neba tako da će nebo postati potpuno mračno, potom će se raspasti svi planeti i sve zvijezde, a na koncu će se raspasti i materija tako da će svaki atom u svakom tijelu biti beskonačno udaljen od bilo kojeg drugog atoma u svemiru. Ukratko, nestat će bilo koji oblik inteligencije.
Ponovno, nije li ovo pomalo uznemirujuća spoznaja, barem intimno?
Dakako da jest, ali imam svoje male trikove da o tome ne razmišljam. Život je tada puno ljepši.

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/ivica-puljak-covjek-je-stvorio-boga-a-ne-obrnuto-drustvo-ce-kad-tad-krenuti-putem-znanosti-foto-20180512

by omni 13/5/2018, 16:54

Nove generacije inteligentnije??? Neki dan gledam klip gdje jedna inteligentna obitelj novije generacije izlazi iz auta u nacionalnom paku da uzme koju fotku nkoliko geparda koji odmaraju u hladovini. Sve se zavrsava predivnim lovom. Jedino mi je drago sto je plijen uspio pobjeci zbog malog djeteta koje je predstavnica inteligentne generacije drzala u narucju. Inace bi bilo jako poucno i zabavno vidjeti ucinak prirode na slabija i neinteligentnija bica. Kladim se da bi bar 60% inteligentnih danas postupilo ovako.

by marcellus 13/5/2018, 17:40

naslov je marksova floskula iz pretprošlog stoljeća... glupavi sofizam

by Guest 13/5/2018, 17:59

marcellus wrote:naslov je marksova floskula iz pretprošlog stoljeća... glupavi sofizam

Nije čak niti glupavi sofizam nego samo obična glupost.
Naime, jasno je da čovjek ne može stvoriti Boga nego jedino neku vlastitu percepciju o Bogu, mišljenje, stav, uvjerenje, vjeru odnosno nevjeru.
Kada govori o Bogu, čovjek zapravo može govoriti jedino u smislu i sa točke gledišta takve svoje vlastite percepcije.
Problem nastaje kada neki izgube iz vida tu notornu činjenicu.

by Guest 13/5/2018, 18:04

Inače su mi baš cakani znanstvenici i posebno njihovi simpatizeri u medijima koji pokušavaju znanost staviti u sukob s Bogom, što nema nikakve veze s vezom i jednostavno je preglupo.
Misle ako nekog vraga znaju na tom polju da su uhvatitli Boga za bradu.
U biti na taj način obje grupe zapravo samo svjedoče svoje nerazumjevanje teme i višak samodopadnosti koja obavezno vodi u oholost kao jedan od 7 smrtnih grijeha, a ponekad i u bolesno stanje narcisoidnog poremećaja osobnosti u težem obliku.

by Guest 13/5/2018, 18:14

slidingdoorsoperator wrote:Inače su mi baš cakani znanstvenici i posebno njihovi simpatizeri u medijima koji pokušavaju znanost staviti u sukob s Bogom, što nema nikakve veze s vezom i jednostavno je preglupo.
Misle ako nekog vraga znaju na tom polju da su uhvatitli Boga za bradu.
U biti na taj način obje grupe zapravo samo svjedoče svoje nerazumjevanje teme i višak samodopadnosti koja obavezno vodi u oholost kao jedan od 7 smrtnih grijeha, a ponekad i u bolesno stanje narcisoidnog poremećaja osobnosti u težem obliku.

To je inače jedna od tema koja je vrlo privlačna za javnost i nemali broj cijenjenih znanstvenika pokušava izaći sa nekom svojom osobnom matafizikom pri čemu čine čak i one elementarne greške u teološkim koracima što će kod u teologiju iole upućenijeg promatrača izazvati salve smijeha.
Treba se samo sjetiti Hawkinogovog pokušaja da "spozna um Boga" na način spoznavanja prirodnih odnosno fizikalnih zakona što je naravno osuđeno na neuspjeh, već zbog Augustinovog zaključka koji kaže da ako si nešto spoznao, to nije i ne može biti Bog.
Jednostavno, Bog je kao cjelina nespoznatljiv, van je okvira ljudske odnosno spoznaje bilo kojeg drugog bića odnosno stvorenja.
O Dawkinsovim teološkim naklapanjima pri čemu je cijelo vrijeme kritizirao teološke stavove koji su stvar daleke prošlosti i odavno nisu aktualni (God of the gaps teologija) bolje ništa niti ne reći.
Pogotovo je nspoznatljiv za znanost koja je pozitivistička kategorija što znači da izučava fenomene koji realno postoje u okvirima prostorvremena svemira, a Bog prebiva u vječnosti koja je po definiciji oslobođena bilo kakvih stega tog istog prostorvremena.
Pa kako onda možeš spoznati nešto što se opire bilo kakvim pokušajima promatranja, izučavanja, analiziranja i što nam je po definiciji neshvatljivo i neuhvatljivo za cjelovitu spoznaju?
Nikako, naravno.
E sad da to još shvate neke nove mlade superinteligentne snage čovječanstva pa gdje bi im bio kraj.
Ovako svojom pričom o temama i stvarima o kojima evidentno ne razumiju niti osnove, a kamoli nešto više od toga, samo kvare uvjerenje javnosti da su baš oni te nove mlade superinteligentne snage koje će svijet odvesti u svijetlu budućnosti ilitiga raj na Zemlji.
Ma sad će oni, evo ih, samo što nisu.

by Guest 13/5/2018, 18:22

slidingdoorsoperator wrote:
slidingdoorsoperator wrote:Inače su mi baš cakani znanstvenici i posebno njihovi simpatizeri u medijima koji pokušavaju znanost staviti u sukob s Bogom, što nema nikakve veze s vezom i jednostavno je preglupo.
Misle ako nekog vraga znaju na tom polju da su uhvatitli Boga za bradu.
U biti na taj način obje grupe zapravo samo svjedoče svoje nerazumjevanje teme i višak samodopadnosti koja obavezno vodi u oholost kao jedan od 7 smrtnih grijeha, a ponekad i u bolesno stanje narcisoidnog poremećaja osobnosti u težem obliku.

To je inače jedna od tema koja je vrlo privlačna za javnost i nemali broj cijenjenih znanstvenika pokušava izaći sa nekom svojom osobnom matafizikom pri čemu čine čak i one elementarne greške u teološkim koracima što će kod u teologiju iole upućenijeg promatrača izazvati salve smijeha.
Treba se samo sjetiti Hawkinogovog pokušaja da "spozna um Boga" na način spoznavanja prirodnih odnosno fizikalnih zakona što je naravno osuđeno na neuspjeh, već zbog Augustinovog zaključka koji kaže da ako si nešto spoznao, to nije i ne može biti Bog.
Jednostavno, Bog je kao cjelina nespoznatljiv, van je okvira ljudske odnosno spoznaje bilo kojeg drugog bića odnosno stvorenja.
O Dawkinsovim teološkim naklapanjima pri čemu je cijelo vrijeme kritizirao teološke stavove koji su stvar daleke prošlosti i odavno nisu aktualni (God of the gaps teologija) bolje ništa niti ne reći.
Pogotovo je nspoznatljiv za znanost koja je pozitivistička kategorija što znači da izučava fenomene koji realno postoje u okvirima prostorvremena svemira, a Bog prebiva u vječnosti koja je po definiciji oslobođena bilo kakvih stega tog istog prostorvremena.
Pa kako onda možeš spoznati nešto što se opire bilo kakvim pokušajima promatranja, izučavanja, analiziranja i što nam je po definiciji neshvatljivo i neuhvatljivo za cjelovitu spoznaju?
Nikako, naravno.
E sad da to još shvate neke nove mlade superinteligentne snage čovječanstva pa gdje bi im bio kraj.
Ovako svojom pričom o temama i stvarima o kojima evidentno ne razumiju niti osnove, a kamoli nešto više od toga, samo kvare uvjerenje javnosti da su baš oni te nove mlade superinteligentne snage koje će svijet odvesti u svijetlu budućnosti ilitiga raj na Zemlji.
Ma sad će oni, evo ih, samo što nisu.

No, ovdje je potrebno ipak naglasiti jedan važan detalj.
Naime, znanost se kao pozitivistička disciplina spoznajom Boga uopće niti ne bavi, jer je jako dobro svjesna svojih ograničenja.
Pa zašto se onda svako malo nađe neki mudrijaš znanstvenik koji to ne razumije pa izađe sa svojim stavovima o Bogu?
Iznose svoje osobne metafizičke stavove van okvira znanosti i ništa više od toga.
Pa dobro, ljudi na kraju krajeva ionako imaju pravo izlaziti u javnosti sa kakvim god hoće mišljenjima, a to posebno rado čine ako misle da će im to poboljšati imidž u javnosti odnosno da će mediji podržati takvo njihovo mudrijašenje, što mediji kao ljevičarska spadala uredno i čine, no, to znanstvenici mogu raditi samo u svoje ime, a ne u ime znanosti, jer ih znanost u takvim naporima ne može i neće podržati i to po definiciji.
Oni pokušavaju prodati neki svoje svjetonazor, ideologijske stavove, uvjerenja, a to često rade na način koji kod upućenih može samo izazvati podsmijeh u blažoj varijanti ili grohotan smijeh u težoj, ali Bože moj, i to je za ljude.
Trenutak vremena ilitiga pomodarske pop trash kič kulture je takav da im se to sad isplati, jer će na taj način izgraditi određeni imidž koji im očito godi, vjerojatno će na taj način njihov libido koji lako moguće pati zbog manjka samouvjerenosti biti i osjetno pojačan, ali zbog toga sasvim sigurno neće biti zapamćeni od strane povijesti nego ipak zbog svojeg doprinosa znanosti.
Ako taj bude vrijedan spomena, naravno.

by veber 13/5/2018, 18:29

znanost se ne bavi bogom jer dotičnog nema, već bi se ukazao u zadnjih 10000g.

šteta svog tog novca izgubljenog stoljećima.

koliko love investirano u, nikaj. koliko ljudi ubijeno zbog ničeg...

by Guest 13/5/2018, 18:38

veber wrote:znanost se ne bavi bogom jer dotičnog nema, već bi se ukazao u zadnjih 10000g.

šteta svog tog novca izgubljenog stoljećima.

koliko love investirano u, nikaj. koliko ljudi ubijeno zbog ničeg...

Znanost se ne bavi Bogom ne iz razloga jer Boga nema, jer je to ionako nemoguće spoznati putem znanosti, nego zato jer se znanost kao pozitivistička disciplina bavi objektima koje je moguće promatrati, uočiti lokaciju, pozicionirati u prostorvremenu, izmjeriti njihova obilježja, gabarite, električni otpor itd.
Znanost se ne bavi samo Bogom nego niti spoznajom tzv. apsolutnih istina jednostavno zato jer znanost nije u stanju niti prepoznati apsolutne istine čak i da ih spozna, jer nema metodologiju kojom bi ih izdvojila kao aposlutne.
A priča o Bogu je zapravo priča o apsolutnoj istini, pa je i ta nesposobnost znanosti da istine prepozna kao one apsolutne također jedan od razloga zašto se znanost uopće ne bavi Bogom.
To su neki od temeljnih postulata filozofije zunanosti i onaj tko ih ne zna ili ne razumije ne samo da ne razumije o čemu se tu radi kada je Bog u pitanju, nego evidentno niti ne razumije o čemu se tu radi kada je i znanost u pitanju.
Pa zašto onda pojedini znanstvenici neprestano izlaze sa nekom svojom osobnom metafizikom odnosno pričom o Bogu?
Jednostavno je riječ o nekoj vrsti fahidiota koji malo toga razumiju izvan područja ekspertize za koje ih je pripremilo njihovo formalno obrazovanje, ali nisu spremni prihvatiti ta svoja ograničenja zbog čega svako malo "jurišaju na nebo".

by veber 13/5/2018, 18:45

by Guest 13/5/2018, 18:47

veber wrote:šteta svog tog novca izgubljenog stoljećima.

koliko love investirano u, nikaj. koliko ljudi ubijeno zbog ničeg...

Ljudski govor o Bogu je zapravo prije svega posljedica čovjekove težnje da spozna sebe, svoj izvor, smisao svojeg postojanja, svoje konačno boravište.
No, moramo znati da je također riječ i o sposobnosti ljudskog uma za apstrahiranje, bavljenje posve apostraktnim temama i entitetima, a koja se javila u određenom vremenskom periodu razvoja čovječanstva kada se kod ljudi zbog prelaska na pretežito mesnu prehranu i u njoj prisutnim proteinima (i bjelančevinama, što bi rekao Lavlje_srce ilitiga marcus-t) koji su izazvali razvoj pretčeonog korteksa koji je zadužen upravo za bavljenje takvim apstraktnim temama i promišljanjima, a Bog je upravo ultimativna apstrakcija, zbog čega se slobodno može reći kako je promišljanjem o Bogu ne samo evolucijski opravdano nego i evolucijski poticajno u smislu rasta i razvoja ljudskih umnih sposobnosti i da bi odsutnost takvih promišljanja zapravo bio ultimativni pokazatelj primitivnosti uma onih koji o Bogu nisu u stanju promišljati na bilo koji način.

by veber 13/5/2018, 18:50

by Leviathan2 13/5/2018, 18:55

bogovi su pickin dim
bili su nekad nesto
danas ih je jos par ostalo i kriju se po zakutcima svemira
al doci ce i njihova reda, nista se ne zaboravlja

by danni1 13/5/2018, 18:55

slidingdoorsoperator wrote:
veber wrote:znanost se ne bavi bogom jer dotičnog nema, već bi se ukazao u zadnjih 10000g.

šteta svog tog novca izgubljenog stoljećima.

koliko love investirano u, nikaj. koliko ljudi ubijeno zbog ničeg...

Znanost se ne bavi Bogom ne iz razloga jer Boga nema, jer je to ionako nemoguće spoznati putem znanosti, nego zato jer se znanost kao pozitivistička disciplina bavi objektima koje je moguće promatrati, uočiti lokaciju, pozicionirati u prostorvremenu, izmjeriti njihova obilježja, gabarite, električni otpor itd.
Znanost se ne bavi samo Bogom nego niti spoznajom tzv. apsolutnih istina jednostavno zato jer znanost nije u stanju niti prepoznati apsolutne istine čak i da ih spozna, jer nema metodologiju kojom bi ih izdvojila kao aposlutne.
A priča o Bogu je zapravo priča o apsolutnoj istini, pa je i ta nesposobnost znanosti da istine prepozna kao one apsolutne također jedan od razloga zašto se znanost uopće ne bavi Bogom.
To su neki od temeljnih postulata filozofije zunanosti i onaj tko ih ne zna ili ne razumije ne samo da ne razumije o čemu se tu radi kada je Bog u pitanju, nego evidentno niti ne razumije o čemu se tu radi kada je i znanost u pitanju.
Pa zašto onda pojedini znanstvenici neprestano izlaze sa nekom svojom osobnom metafizikom odnosno pričom o Bogu?
Jednostavno je riječ o nekoj vrsti fahidiota koji malo toga razumiju izvan područja ekspertize za koje ih je pripremilo njihovo formalno obrazovanje, ali nisu spremni prihvatiti ta svoja ograničenja zbog čega svako malo "jurišaju na nebo".

by Guest 13/5/2018, 18:57

slidingdoorsoperator wrote:
veber wrote:šteta svog tog novca izgubljenog stoljećima.

koliko love investirano u, nikaj. koliko ljudi ubijeno zbog ničeg...

Ljudski govor o Bogu je zapravo prije svega posljedica čovjekove težnje da spozna sebe, svoj izvor, smisao svojeg postojanja, svoje konačno boravište.
No, moramo znati da je također riječ i o sposobnosti ljudskog uma za apstrahiranje, bavljenje posve apostraktnim temama i entitetima, a koja se javila u određenom vremenskom periodu razvoja čovječanstva kada se kod ljudi zbog prelaska na pretežito mesnu prehranu i u njoj prisutnim proteinima (i bjelančevinama, što bi rekao Lavlje_srce ilitiga marcus-t) koji su izazvali razvoj pretčeonog korteksa koji je zadužen upravo za bavljenje takvim apstraktnim temama i promišljanjima, a Bog je upravo ultimativna apstrakcija, zbog čega se slobodno može reći kako je promišljanjem o Bogu ne samo evolucijski opravdano nego i evolucijski poticajno u smislu rasta i razvoja ljudskih umnih sposobnosti i da bi odsutnost takvih promišljanja zapravo bio ultimativni pokazatelj primitivnosti uma onih koji o Bogu nisu u stanju promišljati na bilo koji način.

Inače je dobro poznato kako je razvoju formalne znanosti kakva je matematika najviše doprinijelo njeno potpuno apstraktno shvaćanje.
Naime, antički Grci su učili matematiku od Egipćana koji su je shvaćali posve realno čime su svoju matematiku učinili ovisnom o stupnju razvijenosti tehnologije koja im je bila na raspolaganju, okovali su je tada primitivnom tehnologijom.
No, tijekom vremena su grčki matematičari tu misaonu disciplinu počeli razumjevati kao potpuno apstraktnu disciplinu, kao čisto umovanje pomoću kojega su pokušali objasniti sve postojeće fenomene i to je bio ključ nenog razvoja jer su je na taj način potpuno oslobodili okova tehnologije koja je tada bila na vrlo niskom stupnju i time joj zapravo pružili praktički neograničene šanse za njen daljni razvoj.
To ne kažem ja, to kaže prof. dr. Žarko Dadić na samom početku svoje knjige "Povijest ideja i metoda u matematici i fizici" ali mi se sad ne da prepisivati taj citat pa ga samo prepričavam.
Dakle, od konkretnog prema apstraktnom i opet povratkom na konkretno, to je put razvoja praktički svake znanstvene discipline, a posebno onih koje se bave apstraktnim temama i promišljanjima, a koja onda postaju temeljima razvoja drugih znanosti u realnim područjima.

by debotoijusto 13/5/2018, 20:12

veber wrote:ok

by Sponsored content

Čovjek je stvorio Boga, a ne obrnuto

Čovjek je stvorio Boga, a ne obrnuto

Re: Čovjek je stvorio Boga, a ne obrnuto

Re: Čovjek je stvorio Boga, a ne obrnuto

Re: Čovjek je stvorio Boga, a ne obrnuto

Re: Čovjek je stvorio Boga, a ne obrnuto

Re: Čovjek je stvorio Boga, a ne obrnuto

Re: Čovjek je stvorio Boga, a ne obrnuto

Re: Čovjek je stvorio Boga, a ne obrnuto

Re: Čovjek je stvorio Boga, a ne obrnuto

Re: Čovjek je stvorio Boga, a ne obrnuto

Re: Čovjek je stvorio Boga, a ne obrnuto

Re: Čovjek je stvorio Boga, a ne obrnuto

Re: Čovjek je stvorio Boga, a ne obrnuto

Re: Čovjek je stvorio Boga, a ne obrnuto

Re: Čovjek je stvorio Boga, a ne obrnuto

Re: Čovjek je stvorio Boga, a ne obrnuto

Re: Čovjek je stvorio Boga, a ne obrnuto

Re: Čovjek je stvorio Boga, a ne obrnuto

Re: Čovjek je stvorio Boga, a ne obrnuto

Re: Čovjek je stvorio Boga, a ne obrnuto

Re: Čovjek je stvorio Boga, a ne obrnuto