Neće biti smanjenja poreza na dohodak i povećanja plaća - kaže ministar financija

marcellus wrote:
FED isto tako može mijenjati novčanu masu, odnosno ima pravo primarne emisije dolara

nope, nema ni FED, ni HNB, ni BOE, ni BOJ... ne smiju povećavati novčanu masu

ti očito misliš da je sav novac u novčanicama, 95% novca se nalazi u obliku bankovnih zapisa, pa da je izdavanje novčanica tiskanje novca

no dobro, i ti si pokazao da ti matematika ne ide već više puta

evo npr. za BOJ

http://www.reuters.com/article/us-japan-economy-helicopter-idUSKCN0ZU11Z

poslije nađem za HNB

aben wrote:

marcellus wrote:

deflacija nikad nije zdrava, jer zaustavlja automatski sve investicije i ulaganja u posao (tko bi normalan riskirao uložiti novac u posao kad on dobiva na vrijednosti dok je na sigurnom u madracu?)

u uvjetima povećane  produktivnosti, novac vridi više odosno cijene padaju. to je normalno i poželjno onoliko koliko je švicarska ekonomija poželjna.

ako misliš da ljudi ne bi trošili zoto ča će sutra cijena biti povoljnija, zoč unda gredu na koncerte neke grupe ako znaju da će sljedeće godine na repertoaru biti više pisama?

http://www.privredni.hr/vijesti/24-analize/946-deflacija-i-njen-utjecaj-na-europu-i-hrvatsku

http://oliver.efri.hr/~vretenar/dik.pdf

Uz nultu nominalnu kamatnu stopu, zbog deflacije realna kamatna stopa je pozitivna → pomak IS krivulje ulijevo → daljnje smanjenje doma ćeg proizvoda na Y’ → još ve ća deflacija → dodatno smanjenje realne kamatne stope → dodatno smanjenje doma ćeg proizvoda itd. Primjer japanske krize od 1990. godine

to se zove "deflacijska spirala", deflacijska očekivanja djeluju kao i inflacijska, samo u suprotnom smjeru: ljudi manje troše i manje dižu kredite.

marcellus wrote:
svaka centralna banka ima ovlasti za to i to joj je primarna funkcija

http://www.zakon.hr/z/590/Zakon-o-Hrvatskoj-narodnoj-banci

članak 4

isti dokument članak 78....



odnosno članak 40. starog zakona

sapient sat

marcellus wrote:Zato svaka zemlja na planeti ima dug, a isto tako ima i potraživanja od drugih, dakle ako je amerika dužna xyz milijardi dolara ne znači da drugi nisu njoj dužni zyx milijardi dolara.

i što se dogodi ako karika u tom lancu pukne, pa oni prema kojima Amerika ima potraživanja ta potraživanja ne mogu podmiriti u iznosu američkog zaduživanja i rokovima dospijeća?
pretpostavljam da je potrebno imati dobar plansko-analitički sektor, koji će se baviti 'debt-managementom', tj. nekakvim programiranjem ročnosti obveza, tako da one budu pravovremeno pokrivene iz prihoda i potraživanja od drugih :/

marcellus wrote:ili, da ti objasnim, ako ja imam dug prema banci (kredit) koji je povelik, a je, ne znači da nemam nešto para na računu i imovinu koja vrijedi neke pare.

ako se gleda načelno, mislim da je dedalus u pravu i mislim da razumijem što je htio reći
pogledaj ovako: zašto ti imaš kredit za stan u banci?
odgovor: zato što doista nemaš novac kojim bi taj stan kupio

i na taj način zbilja stoji to da ako nemaš novac onda imaš dug, bez obzira što nisi teška sirotinja :)

jebo sliku svoju

ovi došli na vlast, eto uvođenje novih poreza, jer naravno sada imaju 19 ministarstava, treba sve to prehraniti.

dok nije bilo vlade, padao dug, ekonomija rasla..

marcellus wrote:
Zato svaka zemlja na planeti ima dug, a isto tako ima i potraživanja od drugih, dakle ako je amerika dužna xyz milijardi dolara ne znači da drugi nisu njoj dužni zyx milijardi dolara.

ako Amerika ima s Kinom trgovinski deficit, onda javni dug države poraste, a poveća se kroz izdavanje državnih obveznica, onda Kina te novce dobije na svoj tekući račun kod američkog FEDa, ako Kina tim novcem kupi nove američke državne obveznice onda joj se novac s tekućeg preseli na štedni račun u američkom FEDu na kojem dobiva kamatu u iznosu kamate na kupljenu državnu obveznicu, državna obveznica je instrument štednje za kupca

ne mogu istovremeno i Kina i SAD imati deficit jedan prema drugome, ako SAD ima deficit, Kina nužno ima suficit, ako je Amerika dužna Kini, onda Kina ne može u isto vrijeme biti dužna Americi, to je matematički nemoguće

Neve wrote:

marcellus wrote:Zato svaka zemlja na planeti ima dug, a isto tako ima i potraživanja od drugih, dakle ako je amerika dužna xyz milijardi dolara ne znači da drugi nisu njoj dužni zyx milijardi dolara.

i što se dogodi ako karika u tom lancu pukne, pa oni prema kojima Amerika ima potraživanja ta potraživanja ne mogu podmiriti u iznosu američkog zaduživanja i rokovima dospijeća?
pretpostavljam da je potrebno imati dobar plansko-analitički sektor, koji će se baviti 'debt-managementom', tj. nekakvim programiranjem ročnosti obveza, tako da one budu pravovremeno pokrivene iz prihoda i potraživanja od drugih :/

kad se to desi, desi se kriza, što je normalno svakih 10-15 godina

Neve wrote:

marcellus wrote:ili, da ti objasnim, ako ja imam dug prema banci (kredit) koji je povelik, a je, ne znači da nemam nešto para na računu i imovinu koja vrijedi neke pare.

ako se gleda načelno, mislim da je dedalus u pravu i mislim da razumijem što je htio reći
pogledaj ovako: zašto ti imaš kredit za stan u banci?
odgovor: zato što doista nemaš novac kojim bi taj stan kupio

i na taj način zbilja stoji to da ako nemaš novac onda imaš dug, bez obzira što nisi teška sirotinja :)

nije u pravu ni načelno, jer računovodstvo načelno ne poznaje "prebijanje" duga i potraživanja na taj način, iz raznih razloga (rokovi dospijeća, sigurnost naplate, itd) dakle kvalitetu duga i potraživanja je teško procijeniti

dakle dug se uvijek vodi odvojeno, već i zato što je potraživanja zapravo nešto teže konsolidirati

deda ilerminatus wrote:sapient sat

i dalje lupaš nepovezano

primarna emisija je isključivo emisija gotovog novca, i za nju su nadležne samo i jedino središnje banke

sekundarna emisija je sve ovo o čemu laprdaš i ona ide preko komercijalnih banaka

dakle prije nego se prosereš nauči razlikovati primarnu emisiju novca i sekundarnu emisiju, a ne lupat kolko je novca u gotovini a kolko ne.

primarna emisija je uvijek gotovinska. sekundarna ide preko multiplikacije kroz kreditne cikluse.

i nemoj se kačit oko monetarnih stvari s nekim ko je 22 godine staža natuko po raznim bankama...

naime o novcu sam zaboravio više nego što će većina prisutnih zajedno ikad znati

dva brata wrote:jebo sliku svoju
ovi došli na vlast, eto uvođenje novih poreza, jer naravno sada imaju 19 ministarstava, treba sve to prehraniti.
dok nije bilo vlade, padao dug, ekonomija rasla..

Marić je radio u Agrokoru kod Todorića, znači bavio se vođenjem financija tvrtke, pa sad kad je došao u državnu upravu misli da može jednakim modelima i jednakim pristupom voditi financije države.

Nema makroekonomski pristup, nego se vodi istom ekonomskom teorijom koja je primjeniva na vođenje tvrtke, gleda povećati prihode, a to je dohodak od poreza, i smanjiti rashode, a to je potrošnja javnog sektora.

Za Agrokor znanje koje ima Marić je odlično, no za državu je katastrofalno, jer država nije tvrtka, u makroekonomskim okvirima povećanje prihoda za državu i smanjenje rashoda znači osiromašenje privatnog sektora.

Ja o novcu samo znam da mi ga nitko nece dati onako...i da ga volim imati. Jer ga mogu zamjeniti za stvari,piche,hranu i to. To mi dovoljno :)

deda ilerminatus wrote:

marcellus wrote:
svaka centralna banka ima ovlasti za to i to joj je primarna funkcija

http://www.zakon.hr/z/590/Zakon-o-Hrvatskoj-narodnoj-banci

članak 4

isti dokument članak 78....



odnosno članak 40. starog zakona

da, država se ne smije financirati iz primarne emisije, valjda je to svima jasno zašto je tako...

to je radila juga i zato smo imali hiperinflaciju

ali to su osnovne stvari koje tebi nisu jasne.

Da ponovimo: država se ne smije kreditirati iz primarne emisije.

nikad. nigdje. amen.

iz primarne emisije se mogu financirati samo komercijalne banke, naime kad se država financira iz primarne emisije političari dođu u napast da "izmisle" novac za potrebite, gladne, projekte, itd.

što rezultira visokom inflacijom, koja nije do li prikrivena pljačka onih koji rade, štede i zarađuju u korist onih koji glasaju... jer njihov novac vrijedi upravo onoliko manje koliko ovi "naštampaju".

marcellus wrote:

deda ilerminatus wrote:sapient sat

i dalje lupaš nepovezano

primarna emisija je isključivo emisija gotovog novca, i za nju su nadležne samo i jedino središnje banke

sekundarna emisija je sve ovo o čemu laprdaš i ona ide preko komercijalnih banaka

ako HNB vrši primarnu emisiju, na čijem računu završi novac ako prema članku 78. zakona o HNB on ne smje završiti na računima države, državnih institucija i tvrtki ili lokalne samouprave?

kako to rade, gdje ulazi novac u ekonomiju?

jel možda ostavljaju vreće s novcem po ulici pa tako povećavaju novčanu masu u ekonomiji?

deda ilerminatus wrote:

dva brata wrote:jebo sliku svoju
ovi došli na vlast, eto uvođenje novih poreza, jer naravno sada imaju 19 ministarstava, treba sve to prehraniti.
dok nije bilo vlade, padao dug, ekonomija rasla..

Marić je radio u Agrokoru kod Todorića, znači bavio se vođenjem financija tvrtke, pa sad kad je došao u državnu upravu misli da može jednakim modelima i jednakim pristupom voditi financije države.

Nema makroekonomski pristup, nego se vodi istom ekonomskom teorijom koja je primjeniva na vođenje tvrtke, gleda povećati prihode, a to je dohodak od poreza, i smanjiti rashode, a to je potrošnja javnog sektora.

Za Agrokor znanje koje ima Marić je odlično, no za državu je katastrofalno, jer država nije tvrtka, u makroekonomskim okvirima povećanje prihoda za državu i smanjenje rashoda znači osiromašenje privatnog sektora.

on gleda uhljebiti svoje parazite, zato je on zadužen. 

HDZ i ostali koriste se taktikom spaljene zemlje, kao Staljin 1941