NORVEŠKI HITLER: Ime ovog omraženog čovjeka sinonim je za domaćeg izdajnika

abraham wrote:

kaja_333 wrote:

abraham wrote:Djeca su mi bila u Njemackoj u obilasku konc logora. Velikaj e stvar da smo poslije imali obiteljski razgovor i analizu u pokusaju razumijevanja zla u ljudima. Djeci se tu definitvo razbio san da su svi ljudi dobri. Super poucno.

Pa nisu ljudi dobri , nisu trebali do tamo potegnuti da to zaključe. Uglavnom, ima i dobrih . Rat uvijek izvlači najgore , no ja ne bi za pokazni primjer uzela to.

Djeac su do tada uglavnom zivjela "zasticen" zivot. Mama i tata su uvijek tu da te brane od zla. Posjet tamo im je otvorio druge perspektive jer su tamo umorena i djeca. Njihovi vrsnjaci a ubili su ih ocevi neke druge djece. Tako nekako. Dijalog polslije je bio jako pozitvna stvar. Kako ja to gledam.

Znam, ali u svakom ratu ubijaju i djecu, i uvijek ih ubiju očevi druge djece . To je tako na žalost.

bogomdani wrote:

Kada su 9. travnja 1940. godine njemački ratni brodovi uspjeli zaobići mine koje su Britanci postavili  ispred svih norveških uka, od Narvika do Osla, a zatim mirno uploviti u njih, tisuće nacističkih vojnika iskrcalo se i bez većeg otpora okupiralo Norvešku.

Ovo me strasno podseca na komsije...
"Ostali delovi divizije "Das Rajh" i pridodate pešadijske jedinice Pancergrenadira ušle su u Beograd u punoj snazi, sledećeg dana, i umesto borbom da uđu u grad, oni su bili dočekani vinom i sirom."

a rat je pak specifično stanje, u kojem se potpuno mijenja kompletan psihološki ustroj hoćeš naroda, hoćeš nacije... potpuno se drugačije sagledavaju procesi koji imaju kriminogene elemente, i cijelo društvo u tom slučaju djeluje po inerciji.... zato se u tim razdobljima i ustrojavaju posebna tijela vlasti kojima u pravilu bude prefiks, vojni sud, vojni tužitelj, vojno povjerenstvo i slično.... u tom slučaju i zakonodavstva vrlo često počivaju na odlukama i odredbama sa zakonskom snagom a neki zakonski akti se svjesno ili ignoriraju ili ih se stavlja izvan snage... za malo bolje razumijevanje tih stvari pak nije loše malo pročitati ratnu psihologiju koja značajno rasvijetli neke nedoumice i razbije neke zablude....

Moji su isli sa 13 godina. Do tada nisu vidjeli nista strasno u zivotu. Nigdje nisu isli bez roditelja. Po meni jako uspjesna ekskurzija. da nisu isli samo u logor. Ekskurizja po Njemackoj.

kaja_333 wrote:

abraham wrote:

kaja_333 wrote:

abraham wrote:Djeca su mi bila u Njemackoj u obilasku konc logora. Velikaj e stvar da smo poslije imali obiteljski razgovor i analizu u pokusaju razumijevanja zla u ljudima. Djeci se tu definitvo razbio san da su svi ljudi dobri. Super poucno.

Pa nisu ljudi dobri , nisu trebali do tamo potegnuti da to zaključe. Uglavnom, ima i dobrih . Rat uvijek izvlači najgore , no ja ne bi za pokazni primjer uzela to.

Djeac su do tada uglavnom zivjela "zasticen" zivot. Mama i tata su uvijek tu da te brane od zla. Posjet tamo im je otvorio druge perspektive jer su tamo umorena i djeca. Njihovi vrsnjaci a ubili su ih ocevi neke druge djece. Tako nekako. Dijalog polslije je bio jako pozitvna stvar. Kako ja to gledam.

Znam, ali u svakom ratu ubijaju i djecu, i uvijek ih ubiju očevi druge djece . To je tako na žalost.

Znas ti od 30-40 ali netko od 13 ne razmislja na taj nacin, nema iskustva i sl.

michaellcmacha wrote:a rat je pak specifično stanje, u kojem se potpuno mijenja kompletan psihološki ustroj hoćeš naroda, hoćeš nacije... potpuno se drugačije sagledavaju procesi koji imaju kriminogene elemente, i cijelo društvo u tom slučaju djeluje po inerciji.... zato se u tim razdobljima i ustrojavaju posebna tijela vlasti kojima u pravilu bude prefiks, vojni sud, vojni tužitelj, vojno povjerenstvo i slično.... u tom slučaju i zakonodavstva vrlo često počivaju na odlukama i odredbama sa zakonskom snagom a neki zakonski akti se svjesno ili ignoriraju ili ih se stavlja izvan snage... za malo bolje razumijevanje tih stvari pak nije loše malo pročitati ratnu psihologiju koja značajno rasvijetli neke nedoumice i razbije neke zablude....

Kako da ovo sta ti nabroja da pojednostavis i objsanis djetetu na pragu puberteta???

Norveška nije imala rata, tamo su Nijemci dočekani ko turisti, mnogi su našli žene i ljubavnice, ali ne ko ovi Arapi koji opale ženu toljagom po glavi, nego su Švabe bile tražena roba, tako je nastala i ona šta je pjevala u ABBU.

nikako, djeca, ali ne samo djeca rat ili dožive i prežive ili zagnoje u nekoj grabi.... 45 godina se u našem okruženju djeci svašta objašnjavalo i onda su ta djeca kojoj se kak ti nešto objašnjavalo uzeli ili dobili oružje i slijedom nečije zapovijedi ili po osobnom nahođenju to oružje upotrijebili da ubiju nečije roditelje, nečiju djecu ili tamo neke starce..... oprosti ali priča o nekoj poučnosti ne stoji niti je ikada stajala... čovječanstvo kontinuirano ratuje, ubija siluje, etnički čisti i vrši genocide neovisno o poučcima koji proizlaze iz ranijih ratova.... šta misliš zašto je oružje za masovno uništenje izmišljeno i stalno je prst na okidaču, misliš da je ikomu tko odlučuje o tomu hoće li biti rata ili ga neće biti, stalo do toga da u ratu strada što manje nedužnih.... kako rekoh ratna psihologija moža zainteresiranima malo prispodobiti o čemu se tu u stvari radi.... i potpuno je irelevantno što o ratu misliš ti ili ja ili bilo tko od jedinki ponaosob, a pogotovo o zločinu kao jednom od osnovnih instituta rata, koji je kao i sve što se rata tiče normirano ili statistički ukalkulirano.... ne znam da li pamtiš i upise sa onog foruma... jednom sam prilikom sve to malo detaljnije prispodobio i potkrijepio primjerima sa iskustvene razine kao sudionik rata u pravom smislu te riječi... jer sam imao prilike vidjeti i doživjeti sve ovo o čemu pričamo.... ima ovdje ljudi koji su to iskustvo prošli i koji mogu potvrditi da ništa od onog što se prikaže na televiziji, pogleda u nekom video isječku nije ni približno onom što čovjek osobno doživi ili je bio u prilici da nakon određenog vremena dođe na stratište i posvjedoči rezultatu nekog ratnog djelovanja neovisno da li se radilo o zločinu ili "definiranom opravdanom ratnom djelovanju"... televizija ili video klipovi nikada neće moći dočarati miris smrti.. pogotovo ne kod velikog ili većeg broja mrtvih, opet nebitno da li usmrćenih ili poginulih. 
ponovit ću NIKAKO, šta god im ti, ja, sustav, mediji, povijest ili pitaj boga tko objašnjavao, njihova je percepcija te materije iskrivljena i šta god danas o tomu mislili, to nema veze s onim što će o tomu misliti, i kako će se ponašati ukoliko ih u bilo kojem obliku zadesi rat....

michaellcmacha wrote:nikako, djeca, ali ne samo djeca rat ili dožive i prežive ili zagnoje u nekoj grabi.... 45 godina se u našem okruženju djeci svašta objašnjavalo i onda su ta djeca kojoj se kak ti nešto objašnjavalo uzeli ili dobili oružje i slijedom nečije zapovijedi ili po osobnom nahođenju to oružje upotrijebili da ubiju nečije roditelje, nečiju djecu ili tamo neke starce..... oprosti ali priča o nekoj poučnosti ne stoji niti je ikada stajala... čovječanstvo kontinuirano ratuje, ubija siluje, etnički čisti i vrši genocide neovisno o poučcima koji proizlaze iz ranijih ratova.... šta misliš zašto je oružje za masovno uništenje izmišljeno i stalno je prst na okidaču, misliš da je ikomu tko odlučuje o tomu hoće li biti rata ili ga neće biti, stalo do toga da u ratu strada što manje nedužnih.... kako rekoh ratna psihologija moža zainteresiranima malo prispodobiti o čemu se tu u stvari radi.... i potpuno je irelevantno što o ratu misliš ti ili ja ili bilo tko od jedinki ponaosob, a pogotovo o zločinu kao jednom od osnovnih instituta rata, koji je kao i sve što se rata tiče normirano ili statistički ukalkulirano.... ne znam da li pamtiš i upise sa onog foruma... jednom sam prilikom sve to malo detaljnije prispodobio i potkrijepio primjerima sa iskustvene razine kao sudionik rata u pravom smislu te riječi... jer sam imao prilike vidjeti i doživjeti sve ovo o čemu pričamo.... ima ovdje ljudi koji su to iskustvo prošli i koji mogu potvrditi da ništa od onog što se prikaže na televiziji, pogleda u nekom video isječku nije ni približno onom što čovjek osobno doživi ili je bio u prilici da nakon određenog vremena dođe na stratište i posvjedoči rezultatu nekog ratnog djelovanja neovisno da li se radilo o zločinu ili "definiranom opravdanom ratnom djelovanju"... televizija ili video klipovi nikada neće moći dočarati miris smrti.. pogotovo ne kod velikog ili većeg broja mrtvih, opet nebitno da li usmrćenih ili poginulih. 
ponovit ću NIKAKO, šta god im ti, ja, sustav, mediji, povijest ili pitaj boga tko objašnjavao, njihova je percepcija te materije iskrivljena i šta god danas o tomu mislili, to nema veze s onim što će o tomu misliti, i kako će se ponašati ukoliko ih u bilo kojem obliku zadesi rat....

Sve to stoji ali napominjem da su tada imali jako malo godina. Susret sa odrastanjemi ulaskom u neke zrele godine zna biti jako bolan. Ja i dalje mislim da im je to pomoglo da prebrode prijelaz prego praga zvanog odrastanje. To kada vidis da ti mrtvi imaju imena i prezimena, lica, da su ti neki bili vrsnjaci. U ratu se indetificiras sa zajednicom, nacijom, ideologijom....... Kako ce reagirati u slucaju eventualnog rata???? Siguran sam da nece ubiti dijete i nenaoruzanog.

bogomdani wrote:

jastreb wrote:

bogomdani wrote:

jastreb wrote:Sve je to Norvežanima dobro poznato,pa čak i situacija u Hrvatskoj za vrijeme 2.svj.rata.

Zato je lani norveški veleposlanik u Hrvatskoj onako stručno otpilio hrvatskim bjesničarima,kad je rekao da dobro zna i tko je Tito i tko su partizani,a i tko su bili ustaše.

Zar ste to zaboravili???

Ma joook..to je pogresno...

NORVEŠKI VELEPOSLANIK: Protiv Pavelića smo se borili, a partizanima smo zahvalni

eto...cekamo komentar Nespomenutih...

A led te jebo, ne zna se ko je mutaviji, ti jastreb ili ova budaletina što šamara gluposti. Gdje su se to norvežani borili protiv Pavelića??

abraham wrote:

michaellcmacha wrote:nikako, djeca, ali ne samo djeca rat ili dožive i prežive ili zagnoje u nekoj grabi.... 45 godina se u našem okruženju djeci svašta objašnjavalo i onda su ta djeca kojoj se kak ti nešto objašnjavalo uzeli ili dobili oružje i slijedom nečije zapovijedi ili po osobnom nahođenju to oružje upotrijebili da ubiju nečije roditelje, nečiju djecu ili tamo neke starce..... oprosti ali priča o nekoj poučnosti ne stoji niti je ikada stajala... čovječanstvo kontinuirano ratuje, ubija siluje, etnički čisti i vrši genocide neovisno o poučcima koji proizlaze iz ranijih ratova.... šta misliš zašto je oružje za masovno uništenje izmišljeno i stalno je prst na okidaču, misliš da je ikomu tko odlučuje o tomu hoće li biti rata ili ga neće biti, stalo do toga da u ratu strada što manje nedužnih.... kako rekoh ratna psihologija moža zainteresiranima malo prispodobiti o čemu se tu u stvari radi.... i potpuno je irelevantno što o ratu misliš ti ili ja ili bilo tko od jedinki ponaosob, a pogotovo o zločinu kao jednom od osnovnih instituta rata, koji je kao i sve što se rata tiče normirano ili statistički ukalkulirano.... ne znam da li pamtiš i upise sa onog foruma... jednom sam prilikom sve to malo detaljnije prispodobio i potkrijepio primjerima sa iskustvene razine kao sudionik rata u pravom smislu te riječi... jer sam imao prilike vidjeti i doživjeti sve ovo o čemu pričamo.... ima ovdje ljudi koji su to iskustvo prošli i koji mogu potvrditi da ništa od onog što se prikaže na televiziji, pogleda u nekom video isječku nije ni približno onom što čovjek osobno doživi ili je bio u prilici da nakon određenog vremena dođe na stratište i posvjedoči rezultatu nekog ratnog djelovanja neovisno da li se radilo o zločinu ili "definiranom opravdanom ratnom djelovanju"... televizija ili video klipovi nikada neće moći dočarati miris smrti.. pogotovo ne kod velikog ili većeg broja mrtvih, opet nebitno da li usmrćenih ili poginulih. 
ponovit ću NIKAKO, šta god im ti, ja, sustav, mediji, povijest ili pitaj boga tko objašnjavao, njihova je percepcija te materije iskrivljena i šta god danas o tomu mislili, to nema veze s onim što će o tomu misliti, i kako će se ponašati ukoliko ih u bilo kojem obliku zadesi rat....

Sve to stoji ali napominjem da su tada imali jako malo godina. Susret sa odrastanjemi ulaskom u neke zrele godine zna biti jako bolan. Ja i dalje mislim da im je to pomoglo da prebrode prijelaz prego praga zvanog odrastanje. To kada vidis da ti mrtvi imaju imena i prezimena, lica, da su ti neki bili vrsnjaci. U ratu se indetificiras sa zajednicom, nacijom, ideologijom....... Kako ce reagirati u slucaju eventualnog rata???? Siguran sam da nece ubiti dijete i nenaoruzanog.

gle ne pada mi napamet da u ovoj konverzaciji imam bilo kakve primisli u vezi tvoje ili bilo čije djece, ali svaku sigurnost i i bilo kakvu samouvjerenost po pitanju bilo koga i bilo čijih postupaka u ratnoj stihiji slobodno možeš isključiti. nitko ali baš nitko za nikoga u toj po mnogim specifičnim i jedinstvenim karakteristikama ne može jamčiti.... a ovo s imenima, sory to nikom ali baš nikom ništa ne znači čak i ako ta osoba ima umišljaj da joj to nešto znači.... 
ali ajmo to na stranu, reci mi može li itko jamčiti za postupke, ili ih pak u bilo kojem obliku predvidjeti u hipotetski zadanoj ratnoj situaciji za 4273 danas odrasle osobe koji su prije 20 i kusur godina ostali bez jednog roditelja koji su pak stradali nasilnom smrću, ili za 60 odraslih osoba koje su tada kao djeca ostali bez oba roditelja koji su također stradali nasilnom smrću, ili pak za 160 tisuća i kusur odraslih osoba koje su također onda bila djeca a bili su izvrgnuti nekoj od ratnih trauma, među njima su gore spomenuti, pa 969 njih koji su tada bili ranjeni, pa njih cca 80 000 kojima je smrtno stradao netko od bliže ili daljnje rodbine, i opet se radilo o nasilnim smrtima.... ili 11 000 odraslih koji su tada kao djeca prošli neki od oblika torture i boravka u logoru makar i jedan dan....
nadam se da ti nije promakao ukupan broj samo jedne skupine koja je na ovaj ili onaj način sudjelovala u ratu i od onda ima trajne posljedice koji se manifestiraju u razno raznim blicima, ili su pak duboko potisnute... moj abrahame nije to baš tako jednostavno... u krajnjem slučaju eto kako bi svi mi uključujući i tebe i mene, rado htjeli da bude jednostavno....