Denkverbot

aben wrote:

I svejedno je koliki je broj- krez sve civilizacije, vrimena i uzraste, ljudi uvika osićaju isto- nešto nan govori ča je dobro a ča ni.

Ako nam nešto to i govori, to samo znači da smo biased da donosimo takve zaključke.
Zašto?
Jer je to nositeljima i elitama u tim odnosno svim civilizacijama u interesu.
Da se razumijemo, nisam ja taj ovdje koji se zalaže za anarhiju, ali istinu valja reći naglas, jer tko će ako nećemo mi?
Dakle, riječ je o dudi varalici koja eliatama služi da bi mase lakše držali pod kontrolom i to na način da ih uvjeri kako je upravo to u najboljem interesu tih masa.
Nebitno što je to možda i istina, možda i nije, ali riječ je o manipulaciji i laži i oko razumjevanja toga ne smije biti kompromisa.
Zašto?
Jer je to dobro.
Po mojem mišljenju.
Laž je uvijek dobro razotkrivati kao takvu.
Moju definiciju laži pretpostavljam znaš. Ključna riječ je u tome namjera.

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

I svejedno je koliki je broj- krez sve civilizacije, vrimena i uzraste, ljudi uvika osićaju isto- nešto nan govori ča je dobro a ča ni.

Ako nam nešto to i govori, to samo znači da smo biased da donosimo takve zaključke.
Zašto?
Jer je to nositeljima i elitama u tim odnosno svim civilizacijama u interesu.
Da se razumijemo, nisam ja taj ovdje koji se zalaže za anarhiju, ali istinu valja reći naglas, jer tko će ako nećemo mi?
Dakle, riječ je o dudi varalici koja eliatama služi da bi mase lakše držali pod kontrolom i to na način da ih uvjeri kako je upravo to u najboljem interesu tih masa.
Nebitno što je to možda i istina, možda i nije, ali riječ je o manipulaciji i laži i oko razumjevanja toga ne smije biti kompromisa.
Zašto?
Jer je to dobro.
Po mojem mišljenju.
Laž je uvijek dobro razotkrivati kao takvu.
Moju definiciju laži pretpostavljam znaš. Ključna riječ je u tome namjera.

I što je dobro za pojedince?
Zadovoljavanje njihovih primarnih potreba?
Krov nad glavom, hrana, prokreacija...
To je, kako kažu, temeljni uvjet sreće.
Naravno da nije, jer nitko ne zna što je sreća, kao što nitko ne zna što je dobro ili uostalom što je ljubav.
So fucking what!
Fizika kao danas najpotentnija realna, prirodna i egzaktna ni danas nema jasnu, nedvosmislenu i preciznu definiciju materije koja ne bi bila ovisna o drugoj veličini i koja ne bi bila samo grubo opisna.

Speare Shaker wrote:

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

I svejedno je koliki je broj- krez sve civilizacije, vrimena i uzraste, ljudi uvika osićaju isto- nešto nan govori ča je dobro a ča ni.

Ako nam nešto to i govori, to samo znači da smo biased da donosimo takve zaključke.
Zašto?
Jer je to nositeljima i elitama u tim odnosno svim civilizacijama u interesu.
Da se razumijemo, nisam ja taj ovdje koji se zalaže za anarhiju, ali istinu valja reći naglas, jer tko će ako nećemo mi?
Dakle, riječ je o dudi varalici koja eliatama služi da bi mase lakše držali pod kontrolom i to na način da ih uvjeri kako je upravo to u najboljem interesu tih masa.
Nebitno što je to možda i istina, možda i nije, ali riječ je o manipulaciji i laži i oko razumjevanja toga ne smije biti kompromisa.
Zašto?
Jer je to dobro.
Po mojem mišljenju.
Laž je uvijek dobro razotkrivati kao takvu.
Moju definiciju laži pretpostavljam znaš. Ključna riječ je u tome namjera.

I što je dobro za pojedince?
Zadovoljavanje njihovih primarnih potreba?
Krov nad glavom, hrana, prokreacija...
To je, kako kažu, temeljni uvjet sreće.
Naravno da nije, jer nitko ne zna što je sreća, kao što nitko ne zna što je dobro ili uostalom što je ljubav.
So fucking what!
Fizika kao danas najpotentnija realna, prirodna i egzaktna ni danas nema jasnu, nedvosmislenu i preciznu definiciju materije koja ne bi bila ovisna o drugoj veličini i koja ne bi bila samo grubo opisna.

Znaš li što je dobro po razumjevanju svih civilizacija?
Volja za moć.
Zato je Nitzsche toliko aktualan.
Danas više nego ikada ranije.
I da se razumijemo, nisam rekao da je to za što se on zalaže i dobro.
Samo da je aktualno.

speare, kakvo ti je mišljenje o Koss slušalicama?

https://audiocinema-art.hr/shop/koss-ksc35-slusalice

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

Ali, sedi u udobnu fotelju, neka ti neko natoči konjak, užge cigaret, ugasi televiziju i do ti malo vrimena da razmisliš je li prisilna mobilizacija dobro,  retko ki će faliti protumačiti glos ki iznutro govori- to ni pravedno!

Lijepa pričica. Za djecu pred spavanje.
Prisilna mobilizacija nije dobra?
Kako za koga.
Za Putina i njegove generale s jedne strane predstavlja nadu u spas od brzog vojnog poraza, a s druge doduše rizik od onog političkog, makar doduše ne tako brzog.
Kako god okreneš, za nekoga je dobra.
Bilo za Putina i njegove generale, bilo za oporbu u Rusiji, koja je možda čak i fašistoidnija i gora od Putina, a možda ipak i nije.
Neću reći da je sve relativno, jer bi to bila notorne glupost, a ja takve izjave ne iznosim, ali da nam puno toga u razumjevanju svjetskih fenomena promiče zbog čega slabo razumijemo iole složenije fenomene, to je itekako istina.


I da, ne pijem konjak i ne pušim, pa me se ne može potkupiti na taj način.
Doduše, ne može me se potkupiti ni na koji način, ali to je već druga priča

To su trivijalna dobra, odnosno, nisu dobra nego lažna projekcija ostvarenja nekog cilja ko dobra. Ni svaki cilj dobro, i unda ne vridi reći da je ostvarenje takvog cilja dobro.

A pričica je top i nije potkupljivanje, nego samo poziv na introspekciju.

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

I svejedno je koliki je broj- krez sve civilizacije, vrimena i uzraste, ljudi uvika osićaju isto- nešto nan govori ča je dobro a ča ni.

Ako nam nešto to i govori, to samo znači da smo biased da donosimo takve zaključke.
Zašto?
Jer je to nositeljima i elitama u tim odnosno svim civilizacijama u interesu.
Da se razumijemo, nisam ja taj ovdje koji se zalaže za anarhiju, ali istinu valja reći naglas, jer tko će ako nećemo mi?
Dakle, riječ je o dudi varalici koja eliatama služi da bi mase lakše držali pod kontrolom i to na način da ih uvjeri kako je upravo to u najboljem interesu tih masa.
Nebitno što je to možda i istina, možda i nije, ali riječ je o manipulaciji i laži i oko razumjevanja toga ne smije biti kompromisa.
Zašto?
Jer je to dobro.
Po mojem mišljenju.
Laž je uvijek dobro razotkrivati kao takvu.
Moju definiciju laži pretpostavljam znaš. Ključna riječ je u tome namjera.

Jesmo biased, I dobro je da jesmo. Ako elite koristu otu biološku, životnu činjenicu za svoje ciljeve, neka. Primjerice, ako držimo da je otkrivanje laži dobro, i elite uspiju iskoristiti ot naš zaključak ko dudu varalicu, znoči li to da otkrivanje laži više ni dobro? Ne znoči.

Speare Shaker wrote:

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

I svejedno je koliki je broj- krez sve civilizacije, vrimena i uzraste, ljudi uvika osićaju isto- nešto nan govori ča je dobro a ča ni.

Ako nam nešto to i govori, to samo znači da smo biased da donosimo takve zaključke.
Zašto?
Jer je to nositeljima i elitama u tim odnosno svim civilizacijama u interesu.
Da se razumijemo, nisam ja taj ovdje koji se zalaže za anarhiju, ali istinu valja reći naglas, jer tko će ako nećemo mi?
Dakle, riječ je o dudi varalici koja eliatama služi da bi mase lakše držali pod kontrolom i to na način da ih uvjeri kako je upravo to u najboljem interesu tih masa.
Nebitno što je to možda i istina, možda i nije, ali riječ je o manipulaciji i laži i oko razumjevanja toga ne smije biti kompromisa.
Zašto?
Jer je to dobro.
Po mojem mišljenju.
Laž je uvijek dobro razotkrivati kao takvu.
Moju definiciju laži pretpostavljam znaš. Ključna riječ je u tome namjera.

I što je dobro za pojedince?
Zadovoljavanje njihovih primarnih potreba?
Krov nad glavom, hrana, prokreacija...
To je, kako kažu, temeljni uvjet sreće.
Naravno da nije, jer nitko ne zna što je sreća, kao što nitko ne zna što je dobro ili uostalom što je ljubav.
So fucking what!
Fizika kao danas najpotentnija realna, prirodna i egzaktna ni danas nema jasnu, nedvosmislenu i preciznu definiciju materije koja ne bi bila ovisna o drugoj veličini i koja ne bi bila samo grubo opisna.

Jo ne bi reko da je zadovoljenje primarnih potreba dobro. Ni dobro pušiti i piti konjak, iako je korisno. Dobro bi u tom primjeru bilo ne stati između čovika i njegovih poroka. Dobro je ne prisiljavati nikoga na mobilizaciju.

Speare Shaker wrote:

Speare Shaker wrote:

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

I svejedno je koliki je broj- krez sve civilizacije, vrimena i uzraste, ljudi uvika osićaju isto- nešto nan govori ča je dobro a ča ni.

Ako nam nešto to i govori, to samo znači da smo biased da donosimo takve zaključke.
Zašto?
Jer je to nositeljima i elitama u tim odnosno svim civilizacijama u interesu.
Da se razumijemo, nisam ja taj ovdje koji se zalaže za anarhiju, ali istinu valja reći naglas, jer tko će ako nećemo mi?
Dakle, riječ je o dudi varalici koja eliatama služi da bi mase lakše držali pod kontrolom i to na način da ih uvjeri kako je upravo to u najboljem interesu tih masa.
Nebitno što je to možda i istina, možda i nije, ali riječ je o manipulaciji i laži i oko razumjevanja toga ne smije biti kompromisa.
Zašto?
Jer je to dobro.
Po mojem mišljenju.
Laž je uvijek dobro razotkrivati kao takvu.
Moju definiciju laži pretpostavljam znaš. Ključna riječ je u tome namjera.

I što je dobro za pojedince?
Zadovoljavanje njihovih primarnih potreba?
Krov nad glavom, hrana, prokreacija...
To je, kako kažu, temeljni uvjet sreće.
Naravno da nije, jer nitko ne zna što je sreća, kao što nitko ne zna što je dobro ili uostalom što je ljubav.
So fucking what!
Fizika kao danas najpotentnija realna, prirodna i egzaktna ni danas nema jasnu, nedvosmislenu i preciznu definiciju materije koja ne bi bila ovisna o drugoj veličini i koja ne bi bila samo grubo opisna.

Znaš li što je dobro po razumjevanju svih civilizacija?
Volja za moć.
Zato je Nitzsche toliko aktualan.
Danas više nego ikada ranije.
I da se razumijemo, nisam rekao da je to za što se on zalaže i dobro.
Samo da je aktualno.

Ok, nemun nišće protiv. Iskati biti moćan jest dobro. Ča je alternativa? Iskati biti nemoćan? To ne more biti dobro.

kic wrote:
speare, kakvo ti je mišljenje o Koss slušalicama?

https://audiocinema-art.hr/shop/koss-ksc35-slusalice

Ukratko, nije dobro. Smatram da je firma generalno gledano uživa debelo precijenjen nezaslužen ugled.
Ali dobro, barem je cijena ovih povoljna.
Puno bolje mišljenje imam o ovima:

https://www.links.hr/hr/slusalice-sennheiser-hd-560s-crne-1005061497

I one su po svim iole relevantnim recenzijama praktički uvod u audiofilski svijet. Skoro pa punokrvne audiofilske slušalice.
Sad ćeš možda reći da je to i logično s obzirom na cijenu, ali zapravo nije tako.
One koje ja imam su punokrvne audiofilske slušalice, a malo je reći da su osjetno skuplje. Naravno da su slušno osjetno bolje od ovih Sennheisera, i to kako tonski tako i po obilju nenametljivo reproduciranih detalja, nisam ih uzeo napamet samo radi ugleda i cijene, a uz to, za sad,  nemam niti specijalizirano, punokrvno pojačalo za slušalice nego ih slušam preko onog na jednom solidnom DAC-u.
Nemaš sreće, jer su HD 560S negdje u svibnju u Linksu bile na popustu, na malo manje od 1100 kuna. Doduše, nije da je neka ogromna razlika u cijeni niti sad, ali nekako mislim da si to ipak nećeš priuštiti.
Za sad.

Što se tiče rasprave o dobru i sreći, ne bih se više zadržavao na dokonom brbljanju tipičnom nakon par ili nešto više popijenih konjačića i otpuhnutih dimova cigara kada se ekipa osjeća baš nekako uvaženo pa čak i dobro.
To je dobro, ili barem nije loše, makar naravno nije sreća, kao što niti solidan pa čak i dobar dobitak preke neke od lutrijskih igara nije sreća. To samo predstavlja uvod u neku vrstu ugode i zadovoljstva.
Između sreće s jedne strane i ugode i zadovoljstva s druge postoji osjetna razlika.
Ugoda i zadovoljstvo nisu nužno povezani uz sreću.
Ugoda i zadovoljstvo su samo stanja organizma u kojem caruju tvari poput dopamina, oksitocina, serotonima i endorfina i uzrokuju nam dobro raspoloženje.
I premda se zna da je primjerice određena fizička aktivnost usko povezana sa pojavom u organizmu tih hormona, nitko zapravo točno ne zna što će dovesti do njihove pojave kod pojedinaca.
Trivijalno rečeno, netko voli slušati određenu glazbu, poput mene, netko se voli baviti i audio tehnikom za slušanje te i drugih žanrova glazbe, opet poput mene, netko voli plavuše, netko crnke, netko brinete, a ima i onih koji vole riđe, netko voli vježbati u teretani, netko samo džogirati, a netko samo voli dobro pojesti i popiti i nakon toga još dodati nekoliko konjačića i otpuhnuti nekoliko dimova. Ne nužno duhanskog podrijetla.
Sreća je filozofijski pojam o kojem se raspravlja, promišlja i za kojim se traga.
Povezana je sa osjećajem postizanja nekog željenog cilja, čak i onog koji ne izaziva osjećaje ugode i zadovoljstva, ali zato ima sa osjećajem smisla u životu odnosno života. 
Ti ciljevi su naravno individualni i subjektivni, i u pravilu se ne odnose na cijele civilizacije i grozdove istih, premda sigurno ima i takvih primjera.

Što bi ekipa izabrala kada bi bila prisiljena birati između ugode i zadovoljstva s jedne strane i sreće sa dijametralno suprostavljene strane?

aben wrote:

Ok, nemun nišće protiv. Iskati biti moćan jest dobro. Ča je alternativa? Iskati biti nemoćan? To ne more biti dobro.

More. Ima onih kojima nemoć generira osjećaj moralne superiornosti u odnosu prema onima moćnim ili bar moćnijim. Sve je to individualno i strogo subjektivno.

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

Ok, nemun nišće protiv. Iskati biti moćan jest dobro. Ča je alternativa? Iskati biti nemoćan? To ne more biti dobro.

More. Ima onih kojima nemoć generira osjećaj moralne superiornosti u odnosu prema onima moćnim ili bar moćnijim. Sve je to individualno i strogo subjektivno.

To sun već pokri u odgovoru na primjeru putina;
Činjenica da će neko iskati biti nemoćan, a jer mu je to korisno, ne znoči da je to dobro. Možda da provomo uzesti lakši primjer, lupešćinu. Reći da je lupešćina dobra za lupeža je trivijalizacija pojma dobro. Ako je nešto dobro, unda je to dobro za svih.

Dobro ni individualno ni subjektivno. Svaki lupež, nakon ča uspije ostvariti svoj cilj, uzme ill gotten dinar i ploti svoju kafu, čime pokaživo čemu zapravo teži. Razmjernoj kompenzaciji, dobru. Čak i ako to ne želi, nego mu je samo neisplativo vaditi pištolj svaki put ka mu pije kafa, sigurno ne bi s odobravanjem gljedo na to da neko njemu uzme nešto bez dozvole.

Dakle, vidimo kako se termin dobro more koristiti trivijalno, ali vrlo se lako uočava kako to uopće nije dobro, njanci u očima onih kima izravno koristi.

Speare Shaker wrote:Što bi ekipa izabrala kada bi bila prisiljena birati između ugode i zadovoljstva s jedne strane i sreće sa dijametralno suprostavljene strane?

Jo mislin da bi većinom izabrali ugodu i zadovoljstvo.

aben wrote:

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

Ok, nemun nišće protiv. Iskati biti moćan jest dobro. Ča je alternativa? Iskati biti nemoćan? To ne more biti dobro.

More. Ima onih kojima nemoć generira osjećaj moralne superiornosti u odnosu prema onima moćnim ili bar moćnijim. Sve je to individualno i strogo subjektivno.

To sun već pokri u odgovoru na primjeru putina;
Činjenica da će neko iskati biti nemoćan, a jer mu je to korisno, ne znoči da je to dobro. Možda da provomo uzesti lakši primjer, lupešćinu. Reći da je lupešćina dobra za lupeža je trivijalizacija pojma dobro. Ako je nešto dobro, unda je to dobro za svih.

Dobro ni individualno ni subjektivno.

Da, to je trivijalizacija.
Ali krenimo sad korak dalje.
Svijet je manje ili više trivijalan.
Svemir je trivijalan. Život je trivijalan.
Danas jesi, a već sutra nisi. Ako ta činjenica ne predstavlja neku vrstu ultimativnog dokaza trivijalnosti nas samih, naših života i svega što nas okružuje, ja zaista ne znam kakav dokaz treba onim koji svojoj egzistenciji u ovome manje ili više vidljivom svijetu treba.
Kakvim bi bili zadovoljni? Vjerojatno nikakvim.
No, svijet i svemir uglavnom ne ispunjava naše dokone glazbene želje ili to čini vrlo rijetko i takve prilike posve opravdano nazivamo slučajnostima ili čudima, ovisi što preferiramo.
Ne postoji dobro za svih. Jedino ako taj pojam apstrahiramo do apsolutnih vrijednosti, ali nitko živ ne zna postoje li takve i ako postoje na neki način, koje su, kakve su, tko su im nositelji.
Činjenica da mi u velikoj većini želimo vjerovati da postoje vjerojatno predstavlja samo neku vrstu utjehe našeg uma od svima jasno vidljive trivijalnosti u kojoj se doslovce utapamo i koja nam nije ugodna.
Međutim, niti za tu pretpostavku ne postoje jasni dokazi.
Dakle, opet se sve svodi na vjeru u kojoj se doslovce utapamo i to iz razloga jer nam predstavlja neku vrstu ultimativne utjehe od realnosti šporkoga svijeta.
Kao što ne postoje jasni dokazi da je dobro nešto što je za dobro za svh.
Dapače, sve što o tome znamo nam govori kako je dobro, barem ona njegova komponenta na ovome svijetu, strogo subjektivno, individualno pa slobodno možemo reći i trivijalno.

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

Ok, nemun nišće protiv. Iskati biti moćan jest dobro. Ča je alternativa? Iskati biti nemoćan? To ne more biti dobro.

More. Ima onih kojima nemoć generira osjećaj moralne superiornosti u odnosu prema onima moćnim ili bar moćnijim. Sve je to individualno i strogo subjektivno.

To sun već pokri u odgovoru na primjeru putina;
Činjenica da će neko iskati biti nemoćan, a jer mu je to korisno, ne znoči da je to dobro. Možda da provomo uzesti lakši primjer, lupešćinu. Reći da je lupešćina dobra za lupeža je trivijalizacija pojma dobro. Ako je nešto dobro, unda je to dobro za svih.

Dobro ni individualno ni subjektivno.

Da, to je trivijalizacija.
Ali krenimo sad korak dalje.
Svijet je manje ili više trivijalan.
Svemir je trivijalan. Život je trivijalan.
Danas jesi, a već sutra nisi. Ako ta činjenica ne predstavlja neku vrstu ultimativnog dokaza trivijalnosti nas samih, naših života i svega što nas okružuje, ja zaista ne znam kakav dokaz treba onim koji svojoj egzistenciji u ovome manje ili više vidljivom svijetu treba.
Kakvim bi bili zadovoljni? Vjerojatno nikakvim.
No, svijet i svemir uglavnom ne ispunjava naše dokone glazbene želje ili to čini vrlo rijetko i takve prilike posve opravdano nazivamo slučajnostima ili čudima, ovisi što preferiramo.
Ne postoji dobro za svih. Jedino ako taj pojam apstrahiramo do apsolutnih vrijednosti, ali nitko živ ne zna postoje li takve i ako postoje na neki način, koje su, kakve su, tko su im nositelji.
Činjenica da mi u velikoj većini želimo vjerovati da postoje vjerojatno predstavlja samo neku vrstu utjehe našeg uma od svima jasno vidljive trivijalnosti u kojoj se doslovce utapamo i koja nam nije ugodna.
Međutim, niti za tu pretpostavku ne postoje jasni dokazi.
Dakle, opet se sve svodi na vjeru u kojoj se doslovce utapamo i to iz razloga jer nam predstavlja neku vrstu ultimativne utjehe od realnosti šporkoga svijeta.
Kao što ne postoje jasni dokazi da je dobro nešto što je za dobro za svh.
Dapače, sve što o tome znamo nam govori kako je dobro, barem ona njegova komponenta na ovome svijetu, strogo subjektivno, individualno pa slobodno možemo reći i trivijalno.

I ja se stvarno ne sjećam da sam ikada od tebe pročitao koja je tvoja čisto teorijska definicija pojma dobro. Ili koja je nečija, a da je tebi prihvatljiva.
Što je uopće dobro?
Kako možeš tvrditi da je dobro dobro za svih ako zapravo i ne znaš što je po svojoj temeljnoj prirodi dobro?
Pa možeš, papir trpi svašta, ali onda se postavlja pitanje vjerodostojnosti i makar načelne ispravnosti onoga što se tvrdi.

aben wrote:

Speare Shaker wrote:Što bi ekipa izabrala kada bi bila prisiljena birati između ugode i zadovoljstva s jedne strane i sreće sa dijametralno suprostavljene strane?

Jo mislin da bi većinom izabrali ugodu i zadovoljstvo.

To je i moje mišljenje.
Put do sreće je težak, trnovit pa i krvav. Netko ga je nazvao uskom stazom kojom kroče rijetki, manjina, stado malo koje hoda tijesnim putem i prolazi kroz uska vrata, ili tako nekako.
Ugoda i zadovoljstvo je instant riješenje koje dobiješ vrlo brzo ako ne i odmah, samo je potrebno znati što izaziva generiranje ranije spomenutih hormona, a njihovo stvaranje u organizmu je dokazano čisto subjektivna odnosno individualna stvar.
I to se ljudima, bar većini i dopada, zbog toga i bira ugodu i zadovoljstvo u odnosu prema sreći odnosno u suštini prema dobru.

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

Ok, nemun nišće protiv. Iskati biti moćan jest dobro. Ča je alternativa? Iskati biti nemoćan? To ne more biti dobro.

More. Ima onih kojima nemoć generira osjećaj moralne superiornosti u odnosu prema onima moćnim ili bar moćnijim. Sve je to individualno i strogo subjektivno.

To sun već pokri u odgovoru na primjeru putina;
Činjenica da će neko iskati biti nemoćan, a jer mu je to korisno, ne znoči da je to dobro. Možda da provomo uzesti lakši primjer, lupešćinu. Reći da je lupešćina dobra za lupeža je trivijalizacija pojma dobro. Ako je nešto dobro, unda je to dobro za svih.

Dobro ni individualno ni subjektivno.

Da, to je trivijalizacija.
Ali krenimo sad korak dalje.
Svijet je manje ili više trivijalan.
Svemir je trivijalan. Život je trivijalan.
Danas jesi, a već sutra nisi. Ako ta činjenica ne predstavlja neku vrstu ultimativnog dokaza trivijalnosti nas samih, naših života i svega što nas okružuje, ja zaista ne znam kakav dokaz treba onim koji svojoj egzistenciji u ovome manje ili više vidljivom svijetu treba.
Kakvim bi bili zadovoljni? Vjerojatno nikakvim.
No, svijet i svemir uglavnom ne ispunjava naše dokone glazbene želje ili to čini vrlo rijetko i takve prilike posve opravdano nazivamo slučajnostima ili čudima, ovisi što preferiramo.
Ne postoji dobro za svih. Jedino ako taj pojam apstrahiramo do apsolutnih vrijednosti, ali nitko živ ne zna postoje li takve i ako postoje na neki način, koje su, kakve su, tko su im nositelji.
Činjenica da mi u velikoj većini želimo vjerovati da postoje vjerojatno predstavlja samo neku vrstu utjehe našeg uma od svima jasno vidljive trivijalnosti u kojoj se doslovce utapamo i koja nam nije ugodna.
Međutim, niti za tu pretpostavku ne postoje jasni dokazi.
Dakle, opet se sve svodi na vjeru u kojoj se doslovce utapamo i to iz razloga jer nam predstavlja neku vrstu ultimativne utjehe od realnosti šporkoga svijeta.
Kao što ne postoje jasni dokazi da je dobro nešto što je za dobro za svh.
Dapače, sve što o tome znamo nam govori kako je dobro, barem ona njegova komponenta na ovome svijetu, strogo subjektivno, individualno pa slobodno možemo reći i trivijalno.

Oh, pa naravno,
Ako se udaljimo dovoljno daleko, ako nan je level analize svemir, sve je trivijalno. Čak i izjava da je sve trivijalno.

Ali, ako bi iz bilo koga razloga hotili opisati događanja niže razine, ove bliže našoj svakodnevici, unda bi vidili da tu postoju neke sličnosti, rozličitosti, pa i zakonitosti. Ne verujin da se moremo nodati da moremo obuhvati sve, napraviti algoritam u ki ubocimo akciju i dobijemo rezultat dobro ili ne. Yet again, možda bi I mogli. Za početak, mogli bi usporediti zajedničke osobine ke uočavamo u stvorima za ke nan se čini da bi se vjerojatnije nalazile u skupu dobra. Jo u krađi i mobilizaciji vidin jednu zajedničku crtu, ko i u ploćanju kafe i dobrovoljcima.

Možda je tomu bolje dojti s negativne strone, ča dobro ni. Moremo reći da ni dobro oduzeti život čoviku ki škropi svoj red. Ili ga natirati da rodi nešto protiv svoje volje. I tako pomalo izroditi definiciju. Jer, ča je alternativa? Reći da ne znomo, pa da moromo mučati? Ili da, budući da nemo o definiciju dobra, reći da je dobro naživo srbima vaditi oči srbosjekon, ili da je dobro zabroniti droge? Politi knjige? Ta, ako ne znomo ča je dobro, možda su i ote stvori ustvari dobre, jel tako. A to sure as hell ni tako.

Premda, jo ne tvrdin da je dobro dobro za svih zbog neke fancy definicije. To je zo me tehnička stvor. Ko naprimjer da neko brči stenčicu umore i da se unda pitomo, je li stenčiča pala umore samo za mene, ili za svih i sve.

pa koliki je Houston lol