Denkverbot

pa koliki je Houston lol

Gradovi s otoliko stanovnikov su općenito noćna mora, ali jo bi radije širinu i parking, nego živiti ko štakor u subwayu

amer u duši, auta dominiraju kod njih..

ali evo jedna osoba mi je rekla nedavno kako je bila u Amsterdamu i da biciklisti nisu normalni tamo, i da stalno trube..

nego, Elon ipak kupio Twitter.. odmah otpustio ove cenzoraše, kaže da je to učinio iz ljubavi prema čovječanstvu, pa, lijepo je to bar čut..

kic wrote:
amer u duši, auta dominiraju kod njih..

ali evo jedna osoba mi je rekla nedavno kako je bila u Amsterdamu i da biciklisti nisu normalni tamo, i da stalno trube..

nego, Elon ipak kupio Twitter.. odmah otpustio ove cenzoraše, kaže da je to učinio iz ljubavi prema čovječanstvu, pa, lijepo je to bar čut..

Jesi ti još u kninu?
Jo bi radije u benkovcu živi, nego u parizu ili amsterdamu...

Dobra mu je bila usporedba, da se na town's squareu moro moći slobodno razgovorati..

aben wrote:
Ali, ako bi iz bilo koga razloga hotili opisati događanja niže razine, ove bliže našoj svakodnevici, unda bi vidili da tu postoju neke sličnosti, rozličitosti, pa i zakonitosti. Ne verujin da se moremo nodati da moremo obuhvati sve, napraviti algoritam u ki ubocimo akciju i dobijemo rezultat dobro ili ne. Yet again, možda bi I mogli. Za početak, mogli bi usporediti zajedničke osobine ke uočavamo u stvorima za ke nan se čini da bi se vjerojatnije nalazile u skupu dobra. Jo u krađi i mobilizaciji vidin jednu zajedničku crtu, ko i u ploćanju kafe i dobrovoljcima.

Problem je upravo u tome što ne možemo stvoriti definiciju zakonitosti takvih djelovanja upravo na nižoj razini.
To je jednostavno nemoguće.
Hoćeš ilustraciju?
Gravitacija je jedna od 4 temeljne sile svemira (uz elektromagnetsku, jaku nuklearnu i slabu nuklearnu silu).
Najslabija je od sve 4 i uvijek istog smjera djelovanja.
Većina ljudi tako nekako doživljava i pojam dobra.
Na općoj razini, onog cijelog svemira djeluje vrlo blago i ima stalne efekte. Krivulja djelovanja gravitacije je vrlo stalna i nema tu nekih većih iskakanja.
Kako se u istraživanju ide prema sve manjim i manjim prostornim gabaritima, tako krivulja djelovanja postaje jako skokovita i nepredvidiva, nemoguće ju je usporediti sa onom na općoj razini.
Zbog te činjenice gravitacija nije niti do sada kvantno dešifrirana, nemoguće ju je upotrijebiti na opisivanje djelovanja na kvantnoj razini, a to je zapravo temeljna razina postojanja svemira. Čak i u bilo kojoj od multiverse opcija.
To je na kvantnoj razini, a znamo da na razini klasične fizike velikih objekata postoji i djelovanje nelinearne dinamike koje svaki pokušaj razumjevanja nekih fenomena osuđuje na bezuspješnost.
Pokušaj ti objasniti kako zamah krila leptira u Tokiju može izazvati pljusak u New Yorku pa ćeš shvatiti zašto je tako.
A gravitacije neosporno djeluje i na kvantnoj razini, samo što mi još ne znamo kako i to nam u fizici predstavlja ogromni problem jer nismo u stanju obuhvatiti sveobuhvatnost pojavnosti svega u svemiru.
Algoritam koji gore spominješ ima i svoj naziv i taj je Grand unified theory poznatija kao Teorija svega.
Je li njeno dokučivanje izvjesno?
Baš i ne, jer su se svi dosadašnji pokušali, zaključno sa Teorijom struna i njenim varijacijama na tu temu pokazali neuspješnima, a pitanje je je li njeno doumljavanje uopće i moguće.
O nekoj vrsti teorije svega koja bi objasnila sve događeje iz prošlosti, sadašnjosti i u budućnosti sanjaju fizičari još od kraja 19. stoljeća.
Ideja je bila da samo treba doumiti još pokoju teorijicu odnosno formulicu pa će i neka teorija svega postati realnost.
Međutim, tada je došla kvantna fizika i sva njihova dotadašnja razmatranja u tom smislu doslovce bacila u prašinu.
No, fizičari se nisu dali obeshrabriti, jer bi njihovo odustajanje jako loše djelovalo na njihov ego, pa su nastavili sa takvim pokušajima tako da je Hawking u prvom izdanju svoje Kratke povijesti vremena predvidio kako će u slijedećih dvadesetak godina fizika ovladati i tim znanjima.
Od tada je prošlo nešto više od 30 i svijet još čeka.

aben wrote:

Premda, jo ne tvrdin da je dobro dobro za svih zbog neke fancy definicije. To je zo me tehnička stvor.

Trivijalizacija.
Odnosno pokušaj u tom smislu.
Kako možeš objasniti neki fenomen, ako ga nisi u stanju definirati, čak niti na općoj razini, da o detaljima i specifičnim situacijama i ne govorimo?
U biti to je odgovor na temeljno pitanje ne samo smisla nego i gole činjenice realnog postojanja svega pa i cijelog svemira, čak i u njegovim multiverse opcijama.

ljubav prema Benkovcu, to još nisam čuo xD

razmišljam da prodam auto i kupim neke živine.

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

Premda, jo ne tvrdin da je dobro dobro za svih zbog neke fancy definicije. To je zo me tehnička stvor.

Trivijalizacija.
Odnosno pokušaj u tom smislu.
Kako možeš objasniti neki fenomen, ako ga nisi u stanju definirati, čak niti na općoj razini, da o detaljima i specifičnim situacijama i ne govorimo?
U biti to je odgovor na temeljno pitanje ne samo smisla nego i gole činjenice realnog postojanja svega pa i cijelog svemira, čak i u njegovim multiverse opcijama.

Usput rečeno, odgovor na to pitanje ne leži u prirodnosti nego i u samoj činjenici da su to omogućili prirodni zakoni i pravila.
Jer prirodnost i dobrota nisu sinonimi. Ono što je prirodno ne mora biti i dobro, a često i nije, zbog gole činjenice da je prirodno.
To čak ne tvrdim niti ja, nebitno što se slažem sa tim zaključkom.
To tvrdi Steven Pinker u svojoj Praznoj ploči, a on je tamo samo prenio rezime interdisciplinarne znanosti po brojnim pitanjima pa tako i tom.

Speare Shaker wrote:

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

Premda, jo ne tvrdin da je dobro dobro za svih zbog neke fancy definicije. To je zo me tehnička stvor.

Trivijalizacija.
Odnosno pokušaj u tom smislu.
Kako možeš objasniti neki fenomen, ako ga nisi u stanju definirati, čak niti na općoj razini, da o detaljima i specifičnim situacijama i ne govorimo?
U biti to je odgovor na temeljno pitanje ne samo smisla nego i gole činjenice realnog postojanja svega pa i cijelog svemira, čak i u njegovim multiverse opcijama.

Usput rečeno, odgovor na to pitanje ne leži u prirodnosti nego i u samoj činjenici da su to omogućili prirodni zakoni i pravila.
Jer prirodnost i dobrota nisu sinonimi. Ono što je prirodno ne mora biti i dobro, a često i nije, zbog gole činjenice da je prirodno.
To čak ne tvrdim niti ja, nebitno što se slažem sa tim zaključkom.
To tvrdi Steven Pinker u svojoj Praznoj ploči, a on je tamo samo prenio rezime interdisciplinarne znanosti po brojnim pitanjima pa tako i tom.

"U se, na se i podase"!
Jesam li se približila ikojem filozofskom pravcu ili tek činjenici života?

Speare Shaker wrote:

aben wrote:
Ali, ako bi iz bilo koga razloga hotili opisati događanja niže razine, ove bliže našoj svakodnevici, unda bi vidili da tu postoju neke sličnosti, rozličitosti, pa i zakonitosti. Ne verujin da se moremo nodati da moremo obuhvati sve, napraviti algoritam u ki ubocimo akciju i dobijemo rezultat dobro ili ne. Yet again, možda bi I mogli. Za početak, mogli bi usporediti zajedničke osobine ke uočavamo u stvorima za ke nan se čini da bi se vjerojatnije nalazile u skupu dobra. Jo u krađi i mobilizaciji vidin jednu zajedničku crtu, ko i u ploćanju kafe i dobrovoljcima.

Problem je upravo u tome što ne možemo stvoriti definiciju zakonitosti takvih djelovanja upravo na nižoj razini.
To je jednostavno nemoguće.
Hoćeš ilustraciju?
Gravitacija je jedna od 4 temeljne sile svemira (uz elektromagnetsku, jaku nuklearnu i slabu nuklearnu silu).
Najslabija je od sve 4 i uvijek istog smjera djelovanja.
Većina ljudi tako nekako doživljava i pojam dobra.
Na općoj razini, onog cijelog svemira djeluje vrlo blago i ima stalne efekte. Krivulja djelovanja gravitacije je vrlo stalna i nema tu nekih većih iskakanja.
Kako se u istraživanju ide prema sve manjim i manjim prostornim gabaritima, tako krivulja djelovanja postaje jako skokovita i nepredvidiva, nemoguće ju je usporediti sa onom na općoj razini.
Zbog te činjenice gravitacija nije niti do sada kvantno dešifrirana, nemoguće ju je upotrijebiti na opisivanje djelovanja na kvantnoj razini, a to je zapravo temeljna razina postojanja svemira. Čak i u bilo kojoj od multiverse opcija.
To je na kvantnoj razini, a znamo da na razini klasične fizike velikih objekata postoji i djelovanje nelinearne dinamike koje svaki pokušaj razumjevanja nekih fenomena osuđuje na bezuspješnost.
Pokušaj ti objasniti kako zamah krila leptira u Tokiju može izazvati pljusak u New Yorku pa ćeš shvatiti zašto je tako.
A gravitacije neosporno djeluje i na kvantnoj razini, samo što mi još ne znamo kako i to nam u fizici predstavlja ogromni problem jer nismo u stanju obuhvatiti sveobuhvatnost pojavnosti svega u svemiru.
Algoritam koji gore spominješ ima i svoj naziv i taj je Grand unified theory poznatija kao Teorija svega.
Je li njeno dokučivanje izvjesno?
Baš i ne, jer su se svi dosadašnji pokušali, zaključno sa Teorijom struna i njenim varijacijama na tu temu pokazali neuspješnima, a pitanje je je li njeno doumljavanje uopće i moguće.
O nekoj vrsti teorije svega koja bi objasnila sve događeje iz prošlosti, sadašnjosti i u budućnosti sanjaju fizičari još od kraja 19. stoljeća.
Ideja je bila da samo treba doumiti još pokoju teorijicu odnosno formulicu pa će i neka teorija svega postati realnost.
Međutim, tada je došla kvantna fizika i sva njihova dotadašnja razmatranja u tom smislu doslovce bacila u prašinu.
No, fizičari se nisu dali obeshrabriti, jer bi njihovo odustajanje jako loše djelovalo na njihov ego, pa su nastavili sa takvim pokušajima tako da je Hawking u prvom izdanju svoje Kratke povijesti vremena predvidio kako će u slijedećih dvadesetak godina fizika ovladati i tim znanjima.
Od tada je prošlo nešto više od 30 i svijet još čeka.

Možda ne će biti potpuna, sveobuhvatna, ali svakako more biti funkcijonalna. Učer sun celi dun ruši masline, sasvim lipo sun se pomogo gravitacijon, a da uopće ne rapolažen nikakovon definicijon.
A za dobro imun ugradjene senzore, i ne morun se oslanjati na vjero na ku stronu će grana pasti.

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

Premda, jo ne tvrdin da je dobro dobro za svih zbog neke fancy definicije. To je zo me tehnička stvor.

Trivijalizacija.
Odnosno pokušaj u tom smislu.
Kako možeš objasniti neki fenomen, ako ga nisi u stanju definirati, čak niti na općoj razini, da o detaljima i specifičnim situacijama i ne govorimo?
U biti to je odgovor na temeljno pitanje ne samo smisla nego i gole činjenice realnog postojanja svega pa i cijelog svemira, čak i u njegovim multiverse opcijama.

Pa to je de definicije, ako je nešto dobro, unda je dobro za svih. Jer inače ne more biti dobro.

aben wrote:

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

Premda, jo ne tvrdin da je dobro dobro za svih zbog neke fancy definicije. To je zo me tehnička stvor.

Trivijalizacija.
Odnosno pokušaj u tom smislu.
Kako možeš objasniti neki fenomen, ako ga nisi u stanju definirati, čak niti na općoj razini, da o detaljima i specifičnim situacijama i ne govorimo?
U biti to je odgovor na temeljno pitanje ne samo smisla nego i gole činjenice realnog postojanja svega pa i cijelog svemira, čak i u njegovim multiverse opcijama.

Pa to je de definicije, ako je nešto dobro, unda je dobro za svih. Jer inače ne more biti dobro.

Ako nije JEDNAKO dobro za svih, je li onda uopće dobro?

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

Premda, jo ne tvrdin da je dobro dobro za svih zbog neke fancy definicije. To je zo me tehnička stvor.

Trivijalizacija.
Odnosno pokušaj u tom smislu.
Kako možeš objasniti neki fenomen, ako ga nisi u stanju definirati, čak niti na općoj razini, da o detaljima i specifičnim situacijama i ne govorimo?
U biti to je odgovor na temeljno pitanje ne samo smisla nego i gole činjenice realnog postojanja svega pa i cijelog svemira, čak i u njegovim multiverse opcijama.

Pa to je de definicije, ako je nešto dobro, unda je dobro za svih. Jer inače ne more biti dobro.

Ako nije JEDNAKO dobro za svih, je li onda uopće dobro?

A dobro nikada nije jednako dobro za svih.
Ako tu činjenicu uzmemo u obzir, moramo si postaviti pitanje postoji li dobro uopće?

Speare Shaker wrote:

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

Premda, jo ne tvrdin da je dobro dobro za svih zbog neke fancy definicije. To je zo me tehnička stvor.

Trivijalizacija.
Odnosno pokušaj u tom smislu.
Kako možeš objasniti neki fenomen, ako ga nisi u stanju definirati, čak niti na općoj razini, da o detaljima i specifičnim situacijama i ne govorimo?
U biti to je odgovor na temeljno pitanje ne samo smisla nego i gole činjenice realnog postojanja svega pa i cijelog svemira, čak i u njegovim multiverse opcijama.

Pa to je de definicije, ako je nešto dobro, unda je dobro za svih. Jer inače ne more biti dobro.

Ako nije JEDNAKO dobro za svih, je li onda uopće dobro?

A dobro nikada nije jednako dobro za svih.
Ako tu činjenicu uzmemo u obzir, moramo si postaviti pitanje postoji li dobro uopće?

Ili postoji samo postojanje, da baš ne kažem preživljavanje odnosno životarenje.
Je li to to famozno univerzalno dobro koje je dobro za svih?

aben wrote:

Možda ne će biti potpuna, sveobuhvatna, ali svakako more biti funkcijonalna. Učer sun celi dun ruši masline, sasvim lipo sun se pomogo gravitacijon, a da uopće ne rapolažen nikakovon definicijon.
A za dobro imun ugradjene senzore, i ne morun se oslanjati na vjero na ku stronu će grana pasti.

Svi ih imamo, ali uvijek postoji sumnja koliko su dobro baždareni na dobro. Povremeno ih treba ponovo podesiti, a onda uvijek postoji sumnja koliko si dobro to napravio.
I moraš se osloniti na vjeru i kod gravitacije, baš zbog činjenice da ne raspolažeš definicijom i formulama koje će precizno utvrditi gdje će grana pasti.
Ništa osim vjere (ne u religijskom smislu) tu i nemaš na raspolaganju.
Primjerice, može se dogoditi otvaranje neke mikro crne jame u tvojoj blizini sa određenim makar i minimalnim gravitacijskim djelovanjem i eto ti grane u tvoju glavu!
A ti ne možeš znati da će se to, kad i gdje dogoditi, pogotovo jer ne raspolažeš definicijom i preciznim formulama koje opisuju djelovanje gravitacije u takvom slučaju.
Možeš samo vjerovati da se to neće dogoditi.

A što je s intuicijom?
Jel ona jednaka vjeri?

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

Premda, jo ne tvrdin da je dobro dobro za svih zbog neke fancy definicije. To je zo me tehnička stvor.

Trivijalizacija.
Odnosno pokušaj u tom smislu.
Kako možeš objasniti neki fenomen, ako ga nisi u stanju definirati, čak niti na općoj razini, da o detaljima i specifičnim situacijama i ne govorimo?
U biti to je odgovor na temeljno pitanje ne samo smisla nego i gole činjenice realnog postojanja svega pa i cijelog svemira, čak i u njegovim multiverse opcijama.

Pa to je de definicije, ako je nešto dobro, unda je dobro za svih. Jer inače ne more biti dobro.

Ako nije JEDNAKO dobro za svih, je li onda uopće dobro?

Ali, jest jednako dobro.
Uzmimo lake primjere nasilne mobilizacije i kradje, to niko ne more podržati i svima su jednako odbojni oti koncepti. Ne postoji niko u povijesti ki je izjovi jo želin biti prisilno mobilizirun, a ako i postoji, neko bi mu moro objosniti da je u kontradikciji. 

Dobro se ne smi pomišati is korisno. Kad putin prisilno mobiliziro jenoga rusa, mi moremo reći da to ni dobro za toga rusa, njegovu ženu, za ukrajince ke će ubiti, ali da je to neutralno za afrikanca ki sidi u kalahariju i dube koren za obed. Ono ča je tu posredi je razgovorna upotreba riječi dobro, a misli se na korisno.

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

Možda ne će biti potpuna, sveobuhvatna, ali svakako more biti funkcijonalna. Učer sun celi dun ruši masline, sasvim lipo sun se pomogo gravitacijon, a da uopće ne rapolažen nikakovon definicijon.
A za dobro imun ugradjene senzore, i ne morun se oslanjati na vjero na ku stronu će grana pasti.

Svi ih imamo, ali uvijek postoji sumnja koliko su dobro baždareni na dobro. Povremeno ih treba ponovo podesiti, a onda uvijek postoji sumnja koliko si dobro to napravio.
I moraš se osloniti na vjeru i kod gravitacije, baš zbog činjenice da ne raspolažeš definicijom i formulama koje će precizno utvrditi gdje će grana pasti.
Ništa osim vjere (ne u religijskom smislu) tu i nemaš na raspolaganju.
Primjerice, može se dogoditi otvaranje neke mikro crne jame u tvojoj blizini sa određenim makar i minimalnim gravitacijskim djelovanjem i eto ti grane u tvoju glavu!
A ti ne možeš znati da će se to, kad i gdje dogoditi, pogotovo jer ne raspolažeš definicijom i preciznim formulama koje opisuju djelovanje gravitacije u takvom slučaju.
Možeš samo vjerovati da se to neće dogoditi.

Ok, vjera je temelj za djelovanje, ali postoju razine.
Sigurno je da tribo baždariti senzore i ne postoji stopostotna sigurnost u ispravnost uredjaja. Ali ako ostanemo na tomu, unda smo blokironi. Ne moremo se pomaknuti, djelovati. Zoto držin da je potrebno nojti jedun primjer za ki ne postoji prijepor. Prisilna mobilizacija je ot primjer. I, voila- dobro postoji!

. wrote:A što je s intuicijom?
Jel ona jednaka vjeri?

Ne, vjera je djelovanje bez dokaza, a intuicija mišljenje bez razmišljanja

jesi gledao Fountainhead?