Sančez želi španjolski jezik u rvatckim školama

melkior wrote:A da se vrati latinski riješio bi se automatski problem i francuskog i španjolskog i talijanskog jezika. Ionako je svima njima latinski zajednički korijen.

Ne baš. Ja ne kužim latinski a savršeno pričam talijanski. Latinski je dosta star jezik i ipak ne možeš iz prve baš skužiti neke stvari. Malo je to arhaičan jezik iz točke gledišta današnjih govornika postlatinskih jezika u koje još spadaju i Rumunji ( i njima pripadajući Moldavci ).

Nije to baš toliko jednostavno jer je arhaičan jezik.

RayMabus wrote:

melkior wrote:A da se vrati latinski riješio bi se automatski problem i francuskog i španjolskog i talijanskog jezika. Ionako je svima njima latinski zajednički korijen.

Ne baš. Ja ne kužim latinski a savršeno pričam talijanski. Latinski je dosta star jezik i ipak ne možeš iz prve baš skužiti neke stvari. Malo je to arhaičan jezik iz točke gledišta današnjih govornika postlatinskih jezika u koje još spadaju i Rumunji ( i njima pripadajući Moldavci ).

Nije to baš toliko jednostavno jer je arhaičan jezik.

Hereditas linguae latinae commune bonum orbis romani est.

melkior wrote:

RayMabus wrote:

melkior wrote:A da se vrati latinski riješio bi se automatski problem i francuskog i španjolskog i talijanskog jezika. Ionako je svima njima latinski zajednički korijen.

Ne baš. Ja ne kužim latinski a savršeno pričam talijanski. Latinski je dosta star jezik i ipak ne možeš iz prve baš skužiti neke stvari. Malo je to arhaičan jezik iz točke gledišta današnjih govornika postlatinskih jezika u koje još spadaju i Rumunji ( i njima pripadajući Moldavci ).

Nije to baš toliko jednostavno jer je arhaičan jezik.

Hereditas linguae latinae commune bonum orbis romani est.

Samo san skužija : linguae latinae romani

Rekoh ti da nije to tako kako ti misliš koji ne zna beknit talijanski. Ja ga pričam savršeno i kažen ti da ga prosječan Talijan a to sam i ja jezično, ne razumije.

Ništa latinski. To zaboravi.

RayMabus wrote:

melkior wrote:

RayMabus wrote:

melkior wrote:A da se vrati latinski riješio bi se automatski problem i francuskog i španjolskog i talijanskog jezika. Ionako je svima njima latinski zajednički korijen.

Ne baš. Ja ne kužim latinski a savršeno pričam talijanski. Latinski je dosta star jezik i ipak ne možeš iz prve baš skužiti neke stvari. Malo je to arhaičan jezik iz točke gledišta današnjih govornika postlatinskih jezika u koje još spadaju i Rumunji ( i njima pripadajući Moldavci ).

Nije to baš toliko jednostavno jer je arhaičan jezik.

Hereditas linguae latinae commune bonum orbis romani est.

Samo san skužija : linguae latinae romani

Rekoh ti da nije to tako kako ti misliš koji ne zna beknit talijanski. Ja ga pričam savršeno i kažen ti da ga prosječan Talijan a to sam i ja jezično, ne razumije.

Ništa latinski. To zaboravi.

U prijevodu: nasljeđe latinskog jezika zajedničko je dobro rimskog (romanskog) svijeta (Talijani, Rumunji, Francuzi, Španjolci).

U prijevodu: nasljeđe latinskog jezika zajedničko je dobro rimskog (romanskog) svijeta (Talijani, Rumunji, Francuzi, Španjolci).


...


I Rumunji. Mene iznenadilo kad san čita neki tekst na rumunjskom pa pročita po stranice i onda diga glavu i sam sebi reka : Pa čekaj malo ti čitaš rumunjski.

EU ima 24 službena jezika, od kojih tri (engleski, francuski i njemački) imaju viši status „proceduralnih“ jezika  Europske komisije (dok Europski parlament prihvaća sve službene jezike kao radne jezike). Jedan je jezik (irski) ranije imao niži status "jezika ugovora" prije nego što je 2007. godine nadograđen na službeni i radni jezik, iako je privremeno derogiran kao radni jezik do 2022. godine zbog poteškoća u pronalaženju kvalificiranih prevoditelja i tumača. Tri proceduralna jezika su oni koji se koriste u svakodnevnom radu institucija EU. Označavanje irskog kao "jezika ugovora" značilo je da su samo ugovori Europske unije prevedeni na irski, dok pravni akti Europske unije usvojeni prema ugovorima (poput direktiva i propisa) nisu morali biti. Luksemburški i turski (koji imaju službeni status u Luksemburgu i na Cipru) jedina su dva službena jezika država članica EU koja nisu službeni jezici EU.

EU ima 27 članica a samo 24 službena jezika jer austrijski jezik kao takav ne postoji nego je to njemački jezik a na Cipru se govori grčki dok luksemburški jezik nije službeni jezik u Uniji vjerovatno jer je to neki njemačkofrancuski govor a i riječ je o maloj državici.

Malteški jezik postoji kao službeni iako ne znam šta je to točno. Možda neka otočna varijanta talijanskog i engleskog.

Engleski jezik je službeni jezik Unije, Irski jezik je služben no to je neka njihova otočna varijanta engleskog s puno keltskog. Bar mislim. To u svakom slučaju nije klasični engleski nego neka keltska otočna varijanta engleskoga.

Belgijski također nije službeni jezik u Uniji jer to ne postoji nego su tamo valonski i flamanski govorni jezici.

Dakle Cipar, Austrija, Belgija i Luksemburg.

Najrašireniji jezik u EU -u je engleski, koji razumije 44% svih odraslih osoba, dok je njemački najčešće korišteni materinski jezik, kojim govori 18%. Sva 24 službena jezika EU -a prihvaćena su kao radni jezici, ali u praksi su samo tri - engleski, francuski i njemački - u širokoj općoj upotrebi, a od njih je engleski  najčešće korišteni. Francuski je službeni jezik u sva tri grada koja su politička središta Unije: Bruxelles (Belgija), Strasbourg (Francuska) i Luksemburg (Luksemburg).

Pet jezika u EU koji se najviše govore su engleski (44%), njemački (36%), francuski (29%), talijanski (18%) i španjolski (17%). S 20%od ukupnog broja govornika, njemački je najrašireniji maternji jezik, a slijede ga talijanski (15%), francuski (14%) i španjolski (9%).

Proširenjem Europske unije ravnoteža između francuskog i njemačkog polako se mijenja. Više građana u novim državama članicama govori njemački (23% u usporedbi s 12% u EU15), dok manje govori francuski ili španjolski (3% odnosno 1% u usporedbi sa 16% i 7% u skupini EU15). Značajan izuzetak je Rumunjska, gdje 24% stanovništva govori francuski kao strani jezik u usporedbi sa 6% koji njemački govore kao strani jezik. U isto vrijeme, ravnoteža se mijenja u suprotnom smjeru povećanjem stanovništva koje govori francuski i smanjenjem stanovništva koje govori njemački.

Europska komisija

Dok su dokumenti i komunikacija s građanima na svakom službenom jeziku EU-a pravo, svakodnevni rad Europske komisije temelji se na njezina tri radna jezika: engleskom, francuskom i njemačkom. Od toga se najčešće koriste engleski i francuski. Korištenje engleskog i francuskog jezika uvelike ovisi o jedinici ili upravi. Samo nekoliko povjerenika koristi radni jezik osim engleskog ili francuskog. 

Njemački se rijetko koristi kao pravi radni jezik u komisiji, a njemački mediji su dominaciju engleskog i francuskog jezika nazvali diskriminacijom njemačkog (koji se najviše govori materinjim jezikom u EU) i kršenjem propisa koji se odnose na radni jezici. Njemački Bundestag više je puta pozivao njemački da dobije ravnopravan položaj u Komisiji EU -a uz engleski i francuski. 

 Jezična situacija također razočara mnoge u Francuskoj , a Kristalina Georgieva, koja je iz Bugarske, pobrala je pljesak kada je Parlamentu rekla da će učiti francuski dok je u komisiji. 

Njemački jezik je, međutim, u porastu unutar EU-27, kao i u višim slojevima.

Sud
Glavni članak: Europski sud pravde § Postupak i radni jezici

Radni jezik Suda Europske unije je francuski. Suci koji vijećaju na francuskom jeziku, podnesci i pisani pravni podnesci prevedeni su na francuski, a presuda je sastavljena na francuskom jeziku.  Za razliku od toga, glavni odvjetnici mogu raditi i izrađivati ​​svoja mišljenja na bilo kojem službenom jeziku, jer ne sudjeluju u nikakvim raspravama. Ta se mišljenja zatim prevode na francuski u korist sudaca i njihova razmatranja. 

Europska središnja banka

Radni jezik Europske središnje banke je engleski.

RayMabus wrote:Pet jezika u EU koji se najviše govore su engleski (44%), njemački (36%), francuski (29%), talijanski (18%) i španjolski (17%). S 20%od ukupnog broja govornika, njemački je najrašireniji maternji jezik, a slijede ga talijanski (15%), francuski (14%) i španjolski (9%).

Nijemci se bune jer iako je jedan od tri jezika evropske komisije uz engleski i francuski, najmanje se koristi.

U tri službena glavna grada Unije francuski je lokalni jezik te je isti i jezik evropskog suda dok je u evropskoj banci službeni jezik engleski.

Nijemci se bune jer nekih 20% stanovništva Unije materinji jezik je njemački a 36% stanovništva Unije priča njemački. No to su omjeri jer je to gleda sad kad je Britanija izašla i na ukupnu populaciju od nešto malo više od 400 miljona ljudi s tim da ovih 16% šta znaju njemački obično znaju i neki drugi jezik poput engleskoga a i sami Nijemci dosta znaju engleski i francuski.

Na kraju krajeva je to tako u EU al to je samo tu tako a nigdje drugdje se to ne priča i nije uopće svjetski jezik.

Složit ću se samo s tim da je francuski malo previše prezastupljen u odnosu na njemački jer se tri glavna grada EU nalaze na području di je francuski službeni jezik pa je onda jedini jezik evropskog suda itd itd a čine tek 14% stanovništva Unije kojemu je to i materinji jezik dok ga koristi 29% stanovništva  Unije.

Uglavnom moram se složiti s tim da je prezastupljen u odnosu na njemački ako gledamo omjere unutar EU u odnosu na njemački jezik.

Nisam pratio raspravu, samo ću upasti na temu.

To je dobra ideja, općenito, djeca bi trebala učiti strane jezike, i to što prije, da se približe C2 standardu, ako već ne i multilingualnosti što se tiče maternjeg jezika.

Španjolski možda nam i nije toliko koristan kao engleski, njemački, talijanski, ruski, francuski…ali je nesumnjivo svjetski jezik, dominira na jednom kontinentu, snažno je prisutan na još dva, a govori se marginalno na preostala tri.

Djeci trebaju jezici, financijska pismenost, kako učiti, na prvom mjestu…

Gledam njemački jezik i njegovu rasprostranjenost u EU

https://en.wikipedia.org/wiki/Languages_of_the_European_Union

Njemačka i Austrija a onda di ga i ima engleski je jači od njega a u Luksemburgu je to francuski pa opet tek njemački kao drugi jezik. S tim da je taj Luksemburg mali i tu je na tom području između Njemačke i Francuske pa logično da znaju ta dva jezika s tim više šta luksemburški uopće i nije neki službeni jezik Unije a francuski i njemački jesu.

Ovi Skandinavci i Nizozemci njima je ipak engleski jezik broj jedan a ista stvar je i istočna Europa jer i njima je engleski ipak broj jedan u odnosu na tamo neki njemački koji se govori samo u Njemačkoj i Austriji.

Kad se pogleda onda je engleski najjači strani jezik a jedino u one tri baltičke državice je ruski najjači strani jezik. Njemački nigdi ni u jednoj državi Unije najjači strani jezik.

Jednostavno nema toliki potencijal u odnosu na taj jedan engleski.

Meni taj njemački uopće nije zanimljiv. To ono ako ideš radit u Njemačku i Austriju i to je to a tamo opet nećeš radit u uredu jer je to rezervirano za Nijemca a tebi će uvalit lopatu i to je to a tu ti jezik uopće ne triba.

Nebitan jezik a i ti njihovi omjeri vezani uz samu Uniju i to ...imaju pad stanovništva, useljavaju strance itd i opet to i tamo pedeset jezika se priča na ulici.

Nema to potencijal koliko god oni se trudili.

Ne vidim bitnost tog njemačkog. On je meni totalno nebitan jezik. Uopće ga ne želim znat. Opravdano se bune da njemački nije dovoljno zastupljen u institucijama EU sad kad je Britanija izašla naspram engleskog i francuskog al engleski je jednostavno engleski, neće nitko učit taj njihov njemački jel oni to sad oće.

Mogu jedino ić na smanjivanje važnosti francuskog jezika unutar Unije nekim šemama pa onda eto kao nije taj francuski toliko rasprostranjen u Uniji pa Francuska mora na neki kompromis.