New China TV: China-constructed Peljesac Bridge progressing at speed in Croatia

Devetka oslobodjena skela.

Evo i jedna fotka sa samog mosta.

dijagram wrote:

Što je to?

Vjetrobrani i ograde.

dijagram wrote:Vjetrobrani i ograde.

Je li se vjetrobrani u podužnom smjeru međusobno povezuju ili su samostalni elementimpo dijelovima?
Zato sam ti jednom prilikom uzagradi spomenuo "deformacije". Obično se ppovezivanje ograda  izvede
nakon što se izvedu po asfaltiranju. Dakle po nanešenom kompletnom stalnom opterćenju.

Eroo wrote:

dijagram wrote:Vjetrobrani i ograde.

Je li se vjetrobrani u podužnom smjeru međusobno povezuju ili su samostalni elementimpo dijelovima?
Zato sam ti jednom prilikom uzagradi spomenuo "deformacije". Obično se ppovezivanje ograda  izvede
nakon što se izvedu po asfaltiranju. Dakle po nanešenom kompletnom stalnom opterćenju.

Ne znam hoce li biti dilatirani.

Po konstrukciji mogu biti i jedno i drugo.

Ovo na slici su celicni nosaci, stupovi sa celicnom stopom za fiksiranje u pod konstrukcije te s vidljivim utorima za akrilnostaklene  elemente, sedam komada.

Nosaci ce biti na rasteru od 3 metra, visina ograde 3,2 metra, debljina aril stakla 15 mm, stup 250x150x12 mm

Na lezajnom dijelu za akril podlozit ce se 10 mm gumaste trake EPDM , poradi omogucavanja rotacija akrila prilikom razlicitih pomaka i deformacija.

Po tome bi moglo biti kontinuirano sve postavljeno na taj nacin, ali moguce je mjestimicno duplirati stupove i napraviti dilataciju.

dijagram wrote:

Eroo wrote:

dijagram wrote:Vjetrobrani i ograde.

Je li se vjetrobrani u podužnom smjeru međusobno povezuju ili su samostalni elementimpo dijelovima?
Zato sam ti jednom prilikom uzagradi spomenuo "deformacije". Obično se ppovezivanje ograda  izvede
nakon što se izvedu po asfaltiranju. Dakle po nanešenom kompletnom stalnom opterćenju.

Ne znam hoce li biti dilatirani.

Po konstrukciji mogu biti i jedno i drugo.

Ovo na slici su celicni nosaci, stupovi sa celicnom stopom za fiksiranje u pod konstrukcije te s vidljivim utorima za akrilnostaklene  elemente, sedam komada.

Nosaci ce biti na rasteru od 3 metra, visina ograde 3,2 metra, debljina aril stakla 15 mm, stup 250x150x12 mm

Na lezajnom dijelu za akril podlozit ce se 10 mm gumaste trake EPDM , poradi omogucavanja rotacija akrila prilikom razlicitih pomaka i deformacija.

Po tome bi moglo biti kontinuirano sve postavljeno na taj nacin, ali moguce je mjestimicno duplirati stupove i napraviti dilataciju.

A-ha, znači slobodno stojeći unutar dva stuba. Dobra ideja...Za ograde  i unutarnje odbojnike vjerojatno nije tako?

Eroo wrote:

dijagram wrote:

Eroo wrote:

dijagram wrote:Vjetrobrani i ograde.

Je li se vjetrobrani u podužnom smjeru međusobno povezuju ili su samostalni elementimpo dijelovima?
Zato sam ti jednom prilikom uzagradi spomenuo "deformacije". Obično se ppovezivanje ograda  izvede
nakon što se izvedu po asfaltiranju. Dakle po nanešenom kompletnom stalnom opterćenju.

Ne znam hoce li biti dilatirani.

Po konstrukciji mogu biti i jedno i drugo.

Ovo na slici su celicni nosaci, stupovi sa celicnom stopom za fiksiranje u pod konstrukcije te s vidljivim utorima za akrilnostaklene  elemente, sedam komada.

Nosaci ce biti na rasteru od 3 metra, visina ograde 3,2 metra, debljina aril stakla 15 mm, stup 250x150x12 mm

Na lezajnom dijelu za akril podlozit ce se 10 mm gumaste trake EPDM , poradi omogucavanja rotacija akrila prilikom razlicitih pomaka i deformacija.

Po tome bi moglo biti kontinuirano sve postavljeno na taj nacin, ali moguce je mjestimicno duplirati stupove i napraviti dilataciju.

A-ha, znači slobodno stojeći unutar dva stuba. Dobra ideja...Za ograde  i unutarnje odbojnike vjerojatno nije tako?

Da, i to je vec radjeno na nekom od vasih viadukta od strane M.P. 

Taj tip vjetrobrana je na jednom ljubljanksom viaduktu.

Evo nasao sliku, Crni kal.

To je taj model vjetrobrana.

Zastitna ograda dakako celicna , siroke stope i tri reda odbojnika od cincanog celika.

100 cm visine stupovi na dnu 40 cm sirine.

a bas i nije kod ljubljane, i cudilo me, nisam ga vidio a bio u ljubljani;)

dolje je pri istri, prelijepo izgleda

dijagram wrote:Zastitna ograda dakako celicna , siroke stope i tri reda odbojnika od cincanog celika.

100 cm visine stupovi na dnu 40 cm sirine.

Da, to me  zanimalo. Gornji rub je u podužnom smjeru povezan zbog elastične distribucije  opterećenja
na više stubova prilikom incidentnog udara.
Vjetroban lijepo izgleda, neće pokvariti konačni dojam...naprotiv.

Upsss, reče ti tri reda odbojnika, oni  distribuiraju opterećenje......spregledao sam.

Samo ne znam hoce li vjetrobran biti pod nagibom kao na viaduktu ili kao na skicama presjeka mosta pod 90 stuponjeva.

Eroo wrote:

dijagram wrote:Zastitna ograda dakako celicna , siroke stope i tri reda odbojnika od cincanog celika.

100 cm visine stupovi na dnu 40 cm sirine.

Da, to me  zanimalo. Gornji rub je u podužnom smjeru povezan zbog elastične distribucije  opterećenja
na više stubova prilikom incidentnog udara.
Vjetroban lijepo izgleda, neće pokvariti konačni dojam...naprotiv.

Upsss, reče ti tri reda odbojnika, oni  distribuiraju opterećenje......spregledao sam.

To za zastitnu ogradu, tri horizontalne  daske sto bi se reklo:)

dijagram wrote:Samo ne znam hoce li vjetrobran biti pod nagibom kao na viaduktu ili kao na skicama presjeka mosta pod 90 stuponjeva.

Ovisi šta se želi postići. Taj pod nagibom bi stvarao i sisajući učinak na vjetrobran i prema gore i horizontalno,
, nisam sihguran da je to potrebno. Ako je pod 90° onda imaš sisajuće vrtloženje s unutrašnje strane, za vjetrobranom.
Sve ovisi o prevladujućim smjerovima vjetra.

Sorry na mojim stručnim izrazima, nisam baš previše vješt kad su hrvatski izrazi u pitanju.

dijagram wrote:

Eroo wrote:

dijagram wrote:Zastitna ograda dakako celicna , siroke stope i tri reda odbojnika od cincanog celika.

100 cm visine stupovi na dnu 40 cm sirine.

Da, to me  zanimalo. Gornji rub je u podužnom smjeru povezan zbog elastične distribucije  opterećenja
na više stubova prilikom incidentnog udara.
Vjetroban lijepo izgleda, neće pokvariti konačni dojam...naprotiv.

Upsss, reče ti tri reda odbojnika, oni  distribuiraju opterećenje......spregledao sam.

To za zastitnu ogradu, tri horizontalne  daske sto bi se reklo:)

Tako je.

Nešto mi je sad palo na pamet, kad je u pitanju Pipenbaher.
On je u nekom smislu bio učenik prof. Ačanskog, koji je bio i moj (su)mentor na diplomi.
Bavio se  isključivo s projektiranjem mostova.
Kod nas su mostovi jedini objekti arhitekture, gdje arhitekti nemaju utjecaja.
Prof. Ačanski (već pokojni) je dobio Prešernovu nagradu za arhitekturu, na sveopće
zgražanje arhitekata. Moram reći da je to bilo neopravdano. 
Ako pogledaš onaj most u Črnom kalu jasno je i zašto. 
Mostovi su u svakom slučaju dio okoline, koji s njom čine jednu cjelinu. 
Pipenbaher od toga ne odustaje i zaslužuje svaku pohvalu.

Eroo wrote:

dijagram wrote:Samo ne znam hoce li vjetrobran biti pod nagibom kao na viaduktu ili kao na skicama presjeka mosta pod 90 stuponjeva.

Ovisi šta se želi postići. Taj pod nagibom bi stvarao i sisajući učinak na vjetrobran i prema gore i horizontalno,
, nisam sihguran da je to potrebno. Ako je pod 90° onda imaš sisajuće vrtloženje s unutrašnje strane, za vjetrobranom.
Sve ovisi o prevladujućim smjerovima vjetra.

Sorry na mojim stručnim izrazima, nisam baš previše vješt kad su hrvatski izrazi u pitanju.

Po jednom podatku radili su simulaciju na modelu mosta u zracnom tunelu, kao kod formule 1 :)

Po istom vjetrobran je podesan za zastitu od vjetra brzine 50 m/s   

Po kartama vjetra za to podrucje mjerodavna je brzina vjetra od 30 m/s 

Dakako za most kao posebnu specificnu konstrukciju zahtjeva se i dodatno osiguranje, nagli udari vjetra i ograda treba omoguciti promet i pri 50 m/s

Negdje sam nasao podatak da su to cak digli na 70m/s ali ne znam sto je od toga bas tocno.

Eroo wrote:Nešto mi je sad palo na pamet, kad je u pitanju Pipenbaher.
On je u nekom smislu bio učenik prof. Ačanskog, koji je bio i moj (su)mentor na diplomi.
Bavio se  isključivo s projektiranjem mostova.
Kod nas su mostovi jedini objekti arhitekture, gdje arhitekti nemaju utjecaja.
Prof. Ačanski (već pokojni) je dobio Prešernovu nagradu za arhitekturu, na sveopće
zgražanje arhitekata. Moram reći da je to bilo neopravdano. 
Ako pogledaš onaj most u Črnom kalu jasno je i zašto. 
Mostovi su u svakom slučaju dio okoline, koji s njom čine jednu cjelinu. 
Pipenbaher od toga ne odustaje i zaslužuje svaku pohvalu.

Doista prelijepa konstrukcija u datom okruzju.

Nisam se dolje vozio nikada, valjalo bi se provesti tim dijelom:)

dijagram wrote:

Eroo wrote:

dijagram wrote:Samo ne znam hoce li vjetrobran biti pod nagibom kao na viaduktu ili kao na skicama presjeka mosta pod 90 stuponjeva.

Ovisi šta se želi postići. Taj pod nagibom bi stvarao i sisajući učinak na vjetrobran i prema gore i horizontalno,
, nisam sihguran da je to potrebno. Ako je pod 90° onda imaš sisajuće vrtloženje s unutrašnje strane, za vjetrobranom.
Sve ovisi o prevladujućim smjerovima vjetra.

Sorry na mojim stručnim izrazima, nisam baš previše vješt kad su hrvatski izrazi u pitanju.

Po jednom podatku radili su simulaciju na modelu mosta u zracnom tunelu, kao kod formule 1 :)

Po istom vjetrobran je podesan za zastitu od vjetra brzine 50 m/s   

Po kartama vjetra za to podrucje mjerodavna je brzina vjetra od 30 m/s 

Dakako za most kao posebnu specificnu konstrukciju zahtjeva se i dodatno osiguranje, nagli udari vjetra i ograda treba omoguciti promet i pri 50 m/s

Negdje sam nasao podatak da su to cak digli na 70m/s ali ne znam sto je od toga bas tocno.

Podatak 30 m/s je osnovna  brzina vjetrar (vo), koji se mjeri na  visini 10 m nad terenom. Toga dobijemo u karatama.
Glede na okolinu i visinu objekta i oblik, određuje se vb i v,ref, pa utjecaj udara i turbulencije...ovdje vjerojatno
i vibracije mosta u poprečnom smjeru. No o tome se (vibracijama) vodilo računa i kad se  formirao poprečni presjek
(visina presjeka /širini presjeka)...Da sad ne gnjavim detaljima.

PS: vo = 30 m/s nije malo (u SLO  maksimalna!) , pa tako spomenutih  70 m/s zna biti "krajnji".

Eroo wrote:

dijagram wrote:

Eroo wrote:

dijagram wrote:Samo ne znam hoce li vjetrobran biti pod nagibom kao na viaduktu ili kao na skicama presjeka mosta pod 90 stuponjeva.

Ovisi šta se želi postići. Taj pod nagibom bi stvarao i sisajući učinak na vjetrobran i prema gore i horizontalno,
, nisam sihguran da je to potrebno. Ako je pod 90° onda imaš sisajuće vrtloženje s unutrašnje strane, za vjetrobranom.
Sve ovisi o prevladujućim smjerovima vjetra.

Sorry na mojim stručnim izrazima, nisam baš previše vješt kad su hrvatski izrazi u pitanju.

Po jednom podatku radili su simulaciju na modelu mosta u zracnom tunelu, kao kod formule 1 :)

Po istom vjetrobran je podesan za zastitu od vjetra brzine 50 m/s   

Po kartama vjetra za to podrucje mjerodavna je brzina vjetra od 30 m/s 

Dakako za most kao posebnu specificnu konstrukciju zahtjeva se i dodatno osiguranje, nagli udari vjetra i ograda treba omoguciti promet i pri 50 m/s

Negdje sam nasao podatak da su to cak digli na 70m/s ali ne znam sto je od toga bas tocno.

Podatak 30 m/s je osnovna  brzina vjetrar (vo), koji se mjeri na  visini 10 m nad terenom. Toga dobijemo u karatama.
Glede na okolinu i visinu objekta i oblik, određuje se vb i v,ref, pa utjecaj udara i turbulencije...ovdje vjerojatno
i vibracije mosta u poprečnom smjeru. No o tome se (vibracijama) vodilo računa i kad se  formirao poprečni presjek
(visina presjeka /širini presjeka)...Da sad ne gnjavim detaljima.

PS: vo = 30 m/s nije malo (u SLO  maksimalna!) , pa tako spomenutih  70 m/s zna biti "krajnji".

Naravno.

U nas je najveca osnovna u podrucju 7. vrh Paga sjeverna strana prema senjskom kanalu 48 m/s

Za navedenih 50m/s trebalo bi biti dostatna sigurnost za nesmetan promet osobnih vozila.