New China TV: China-constructed Peljesac Bridge progressing at speed in Croatia

dijagram wrote:

Eroo wrote:

dijagram wrote:

Eroo wrote:@Dijagram, ako si u blizini ...
Imam dojam da su ove zatege klasične i da nemaju mogućnosti prednapinjanja, 
osim za eventualno popravljanje labavosti, right?

Koliko sam shvatio postavljaju se klasicne vjesaljke  s mogucnoscu zatezanja i otpustanja.

Dimenzionirane su na staticke rezultate tako da se postigne maksimalno naprezanje od 45% sto je u podrucju zone elasticnosti, te takvim odabirom produzava se vijek trajanja(zamor)

Kako je rijec o celiku vlacne cvrstoce 1860 N/mm2 znaci da su proracunske vlacne sile u zategama cca 837 N/mm2

Vec sam postavljao tablicu s brojem uzadi po pojedinim zategama  iz kojeg se moze onda lako izracunati op kakvim se proracunskim silama radi.

Na drugom mjestu nasao sam da se uzima koef.sigurnosti (gama s) 2,2  sto opet daje priblizno gornji rezultat, koeficijent iskoristenosti 0,45

Tocnije 1860:2,2= 845 N/mm2

Duktilnost ovog celika klase A , sto je za zatege povoljnije.

Uzad u zategama su paralelna i mogu se mijenjati bilo pojedinacno, jedno ili vise uzadi  u zatezi  bilo kompletna zatega.

Takodjer most podnosi pojedinacnu zamjenu zatege kao i obostranu ( i lijeva i desna odjednom)

Glede klasicnog prednapinjanja ono je radjeno na nultom betonskom segmentu, a pretpostavljam i u pilonima za sto nisam siguran.

Hvala, mladi kolega, razumio sam taj dio.
Imam još jedan mali problemčić, kako se održava napon u zategama na o.45
ako su različite dužine(istezanje!) i pod različitim kutom, a segmente koje podržavaju su više-manje jednake težine?
Ovo se nadovezuje i na zadržavanje projektirane linije kolovoza rasponske konstrukcije (blagi luk).
Osobno bih to regulirao s različitim brojem užadi po zategi, što bi za rezultat imaloo različite  prosječne napone u zategi (0.45 ili manje).
Na ovaj način bi skoro pa zadržao postupni porast i pad negativnih momenata od prve najduže zatege prema pilonu.
Ovo su samo moja razmišljanja, jer ima tu i drugih problema, kao što su vertikalna njihanja rasponske konstrukcije
za slučaj vertikalnih agv  ubrzanja kod djelovanja potresa.
Veoma rado bih došao u posjed barem tehničkog izvještaja k statičkom i dinamičkom proračunu.

Da, broj uzadi je razlicit, stavljao sam tu tabelu.

Ovisno poziciji, nagibu , te duzini, razlicite su i sile u zategama pa i same zatege.( povrsina celika)

Zelja je izbjeci plasticno polje deformacija i ostati u elasticnom zbog velikog broja ponavljanja pokretnih opteresenja na svaku zategu.

Obzirom da se radi o racunskom opterecenju realno stvarno naprezanje ne bi trebalo biti niti ovih 45%

Probat cu naci tu tabelu iz koje se jasno vidi puno vise.

Glede statike ona je u glavnom projektu do kojeg na zalost ne mogu doci.

Rado bih i sam zavirio, a ovo o zategama sam nasao gdje teorijski objasnjavaju dimenzioniraje ove vrste celika na mostovima uz neke informacije od ljudi koji su imali neki doticaj s gradilistem.

Tako sam i mislio.
Predpostavljam da je na donjem kraju zatega neke poveće matice
s kojima se eventualno popravljaju linije mosta. Pojednostavljeno - s hodom matice
se zna koliko se unese ili smanji prosječna sila. Sad lupetam, ali tu je to negdje.
Još jednom se zahvaljujem na objašnjenju.

Eroo wrote:

dijagram wrote:

Eroo wrote:

dijagram wrote:

Eroo wrote:@Dijagram, ako si u blizini ...
Imam dojam da su ove zatege klasične i da nemaju mogućnosti prednapinjanja, 
osim za eventualno popravljanje labavosti, right?

Koliko sam shvatio postavljaju se klasicne vjesaljke  s mogucnoscu zatezanja i otpustanja.

Dimenzionirane su na staticke rezultate tako da se postigne maksimalno naprezanje od 45% sto je u podrucju zone elasticnosti, te takvim odabirom produzava se vijek trajanja(zamor)

Kako je rijec o celiku vlacne cvrstoce 1860 N/mm2 znaci da su proracunske vlacne sile u zategama cca 837 N/mm2

Vec sam postavljao tablicu s brojem uzadi po pojedinim zategama  iz kojeg se moze onda lako izracunati op kakvim se proracunskim silama radi.

Na drugom mjestu nasao sam da se uzima koef.sigurnosti (gama s) 2,2  sto opet daje priblizno gornji rezultat, koeficijent iskoristenosti 0,45

Tocnije 1860:2,2= 845 N/mm2

Duktilnost ovog celika klase A , sto je za zatege povoljnije.

Uzad u zategama su paralelna i mogu se mijenjati bilo pojedinacno, jedno ili vise uzadi  u zatezi  bilo kompletna zatega.

Takodjer most podnosi pojedinacnu zamjenu zatege kao i obostranu ( i lijeva i desna odjednom)

Glede klasicnog prednapinjanja ono je radjeno na nultom betonskom segmentu, a pretpostavljam i u pilonima za sto nisam siguran.

Hvala, mladi kolega, razumio sam taj dio.
Imam još jedan mali problemčić, kako se održava napon u zategama na o.45
ako su različite dužine(istezanje!) i pod različitim kutom, a segmente koje podržavaju su više-manje jednake težine?
Ovo se nadovezuje i na zadržavanje projektirane linije kolovoza rasponske konstrukcije (blagi luk).
Osobno bih to regulirao s različitim brojem užadi po zategi, što bi za rezultat imaloo različite  prosječne napone u zategi (0.45 ili manje).
Na ovaj način bi skoro pa zadržao postupni porast i pad negativnih momenata od prve najduže zatege prema pilonu.
Ovo su samo moja razmišljanja, jer ima tu i drugih problema, kao što su vertikalna njihanja rasponske konstrukcije
za slučaj vertikalnih agv  ubrzanja kod djelovanja potresa.
Veoma rado bih došao u posjed barem tehničkog izvještaja k statičkom i dinamičkom proračunu.

Da, broj uzadi je razlicit, stavljao sam tu tabelu.

Ovisno poziciji, nagibu , te duzini, razlicite su i sile u zategama pa i same zatege.( povrsina celika)

Zelja je izbjeci plasticno polje deformacija i ostati u elasticnom zbog velikog broja ponavljanja pokretnih opteresenja na svaku zategu.

Obzirom da se radi o racunskom opterecenju realno stvarno naprezanje ne bi trebalo biti niti ovih 45%

Probat cu naci tu tabelu iz koje se jasno vidi puno vise.

Glede statike ona je u glavnom projektu do kojeg na zalost ne mogu doci.

Rado bih i sam zavirio, a ovo o zategama sam nasao gdje teorijski objasnjavaju dimenzioniraje ove vrste celika na mostovima uz neke informacije od ljudi koji su imali neki doticaj s gradilistem.

Tako sam i mislio.
Predpostavljam da je na donjem kraju zatega neke poveće matice
s kojima se eventualno popravljaju linije mosta. Pojednostavljeno - s hodom matice
se zna koliko se unese ili smanji prosječna sila. Sad lupetam, ali tu je to negdje.
Još jednom se zahvaljujem na objašnjenju.

Vjerojatno na onim cahurama, neka mehanika postoji, nisam imao doticaja s tim nikada pa vise ne mogu reci.

https://www.livecamcroatia.com/hr/kamera/peljeski-most-gradiliste

Eroo wrote:


https://www.livecamcroatia.com/hr/kamera/peljeski-most-gradiliste

prekrasno
kad ce u promet

Leviathan2 wrote:

Eroo wrote:


https://www.livecamcroatia.com/hr/kamera/peljeski-most-gradiliste

prekrasno
kad ce u promet

Za lokalce u ožujku sljedeće godine. Na ful prije turističke sezone.

Malo sam na prste kako vi s korone kazete, naopako, od poznatog k nepoznatom, koliko je racunsko opterecenje mosta.

Za mjerodavniji rezultat odabrao jace napregnute zatege.

Za fyk=186 kN/cm2     As uzeta 1,5 cm2   k=0,45  kut nagiba iz tablice, kao i vl.tezina zatega(pola na pilon pola na hvatiste)

Najvece opterecenje na hvatistu zatege 110 od 4196 kN. 

ispada prosjecno opterecenje 340-350 kN/m 

Kad stignem uzmem i pilon, stup, naglavnicu i pilote do oslonca na tlo:)

dijagram wrote:Malo sam na prste kako vi s korone kazete, naopako, od poznatog k nepoznatom, koliko je racunsko opterecenje mosta.

Za mjerodavniji rezultat odabrao jace napregnute zatege.

Za fyk=186 kN/cm2     As uzeta 1,5 cm2   k=0,45  kut nagiba iz tablice, kao i vl.tezina zatega(pola na pilon pola na hvatiste)

Najvece opterecenje na hvatistu zatege 110 od 4196 kN. 

ispada prosjecno opterecenje 340-350 kN/m 

Kad stignem uzmem i pilon, stup, naglavnicu i pilote do oslonca na tlo:)

Hvala za trud.
S ovim si me baš "zaposlio", ali ni ti nećeš imati mira.
No, desio mi se je dan problemčić. Naime, odkazao mi je moj "inž." kalultaor "CASIO FX-880P".
Kupio sam ga (prešvercao)  svojevremeno (prije cca 25 god.) u Austriji. Bez njega neće biti
ni mojih "corona dijagrama". Trebat će mi dvije tablete-baterije, a urar, kod kojeg sam ih inače mijenjao,
je trenutno na odmoru, a imam strah da li se ih uopće više proizvodi.
Grrr...sve imam u njemu...85% "pomoćnih" stvari koje sam sprogramirao i ugradio.
Danas se idem pozanimati  drugdje glede baterija...

No, nešto sam ipak uspio saznati iz podataka, koje si posredovao.
Projktne(?) Sile u zategama su preko sinusa i broja užadi po zategi doslovce ijednačene. To mi je za početak OK.
"fyd" oznaka me pomalo zbunjuje. Zbog oznake "d"  bih rekao  da se radi o dozvoljenom projektnom naponu i ne o "radnom"?
S druge strane, sigurnost v=2.2, odnosno 0.45, mi sugerira da se radi o dozvoljenom naponu kod nefaktoriranog opterećenja.
No, za početak recimo da se radi o "radnom" naponu (prvo pitanje!)
Po sjećanju najduža zatega ima L= cca 130 m. Prva do pilona 30? ...(drugo pitanje!)
Stvarna vlastita težina segmenta na m dužinski + zatega? ...(treće pitanje)
U medijima se spominjala vlastita težina 12 metarskog segmenta G=220 tona (?).

Jasno mi je da je rasponska konstrukcija u statičkom modelu kontinuirac na elastičnoj podlozi,
gdje su zatege kose elastične podpore, ali se za kvik provjeru može uzeti da su fiksne.
Na zategu 110 odpada opterećenje od dužine 12x0.5 +18.6x0.5 = 15.5 m mosta.
(Kod pripreme propisa za modele pokretnog opterećenja za mostove koristio se  opitni model 6x11 m,
što je skoro pa jednako dužini segmenta, odnosno razmaku između zatega. Nije ovo slučajno)
Bojim se da ću otići u širinu, koja izlazi iz okvira ovoga foruma, zato ću skratiti ovo moje lamentiranje.
Sukcesivno dodavanje segmenata i zatega mi kaže da su zatege već preuzele vlastitu težinu segmenta,
osim zatega 110, koji će to učiniti tek kad se ugradi "upasni".
Kad se regulirala linija (blagi "luk" rasponske konstr.) tada je  (zbog istezanja zatege) se najvjerojatnije
morala korigirati na način "pritezanja" na donjem kraju zatege. Vjerojatno s nekim sistemom "Dywidag"...(meni važno pitanje).
Ako je to tako onda kod  računskog (nefaktoriranog) pokretnog opterećenja ne bi trebalo biti vertikalnog ugiba većeg od 7-10 cm.
U globalu to je veoma malo. Naravno, ako su moje predpostavke oko "Dywidag" pritezanja zatege točne.
Ovdje ću stati, dok ne nabavim baterije.  ....a jesam dosadan.

Eh, ja od danas na moru pa samo s mobitela.  Kako mi nisu poznate tezine svih sklopova mosta pokušao sam  doći do približnog ukupnog opterećenja da vidim o kojim    brojkama je riječ.  Jedino poznato mi je ono iz ranije tablice o broju , duzini, tezini zatega te njihovom nagibu.  Iz toga sam pokušao doći do računskog opterećenja mosta kN/m.    Ovo bi bio priblizno točnom uz uvjet da se  površina presjeka zatega usvsjala nanačin koji sam spominjao, a to je s k=0,45 ili priblizno gama=2,2                   Ukoliko suna taj način, a mislim da jesu usvojene pobršine presjeka zatega onda po poznatom kutu nagiba imamo silu F u točki hvatišta zatege u segmentu. Obzirom na vlastitu tezinu samih zatega koja je svakako uzeta u obzir(dodana sili F pa se dobilaFz mjerodavna za presjek zatege. Stoga sam od dobivebe sile F oduzimao polovicu tezine zatege iako bi sr trebala i cijela tezina zatege jer je cijela uzeta u sveukupnu aksijalnu silu. Rekoh , sinoć malo na prste. Cilj doći do računskog opterećenja mosta.  Glede fyd isto je kao kog betonskog čelika,  fyk/gama m  , u ovom slučaju umjesto 1,15  gama je 2,2. Težinu segmenata ne znam, analogijom sam pokušao doći do ukupne tezine mosne grede koja je nepoznanica.     Zatege su svakako vec u funkciji, preuzele dosadašnje opterećenje, nedostaju još slojevi asfalta, instalacija, ograda itd. I sam se pitam kad će se obaviti dotezanje pojedinih zatega.pretšostavljam čim se zavare zadnji varovi a prije ograda i asfalta ili nakon toga.  Pozdrav ekipi s Paga.

dijagram wrote:Zatege su svakako vec u funkciji, preuzele dosadašnje opterećenje, nedostaju još slojevi asfalta, instalacija, ograda itd. I sam se pitam kad će se obaviti dotezanje pojedinih zatega.pretšostavljam čim se zavare zadnji varovi a prije ograda i asfalta ili nakon toga.  Pozdrav ekipi s Paga.

Taj dodatak je cca 40% od ukupne, što se tiče rasponske konstrukcija.
Onda moja procjena o ugibu u L/2  od 7-10 cm zna biti solidna, u suprotnom cca 30 cm.
Ni ova zadnja cifra nije bogzna što za ovako velike raspone.
Može biti važna jedino kad su dinamička opterećenja u pitanju...flutter kod udara vjetra, na primjer.
Pipenbaher je to sve dobro provjerio, u to uopće ne dvojim...

Lijep pozdrav i tebi.

Skidaju se i odri s pilona...

Lijevi pilon je očišćen od odra...koja elegancija...divota za pogledati.

Baš glaedam uživo...Ova dva pilona su već  očišćena od odra. 
Lijevu strannu ne vidimo uživo, pa redpostavljam da  tamo s ovim brže napreduju 
kao i kod ugradnje upasnih segmenata. Znam tko zna jesam li u pravu, ali nije tu...
Tek kad skinu odre vidjet ćemo pravu eleganciju ove umotvorine.

Pripremaju se elementi vjetrobrana.

Skele demontirane i s osmice.

Ostale jos na 9 i 10.

dijagram wrote:Skele demontirane i s osmice.

Ostale jos na 9 i 10.

Na 9. je skoro pa do pola već demontirano.

dijagram wrote:Pripremaju se elementi vjetrobrana.

Povezani će biti tek nakon polaganja asfalta (deformacije!).

Baš je ljepotan.

Mocno izgleda

Iduceg ljeta se vozim preko tog mosta

Eroo wrote:

Baš je ljepotan.

Ljepsi od Krimskog...iako je kraci

Devetka oslobodjena skela.

Evo i jedna fotka sa samog mosta.