New China TV: China-constructed Peljesac Bridge progressing at speed in Croatia

dijagram wrote:

Kad skidaju odar na pilonima?

Dobivam foto s lica mjesta...Fotografirane s neumske strane....
3 pilona i dio do Duboke, ostalo se ne vidi od brda na poluotoku. 

Moji na prolazu su se ovdje ustavili i šalju mi ovo:  ...Iz Neumske strane se vidi ~1/2  mosta!

Na foto iznad vidimo desnu polovicu mosta, a na ovoj  ispod lijevu polovicu , prema Komarni.

Fotografirano je s peljške strane, luka Drača.

Eroo wrote:Moji na prolazu su se ovdje ustavili i šalju mi ovo:  ...Iz Neumske strane se vidi ~1/2  mosta!

Možda još nešto kažem u svezi ove fotografija, a ima veze sa temom  "zbirno i ozbiljno! Možda.  

SPAJANJE HRVATSKE
Je li Pelješki most isplativ? ‘Ne samo da je isplativ nego smo na njemu već zaradili‘
Novi Globus: Kako je ‘spajanje Hrvatske‘ pokrenulo staru raspravu o investiciji desetljeća



https://www.jutarnji.hr/globus/politika/je-li-peljeski-most-isplativ-ne-samo-da-je-isplativ-nego-smo-na-njemu-vec-zaradili-15094987

Grci traze vise novca zbog poskupljenja materijala za radove na pristupnim cestama peljeskog mosta.

Em kasne em sad jos novcica.

dijagram wrote:Grci traze vise novca zbog poskupljenja materijala za radove na pristupnim cestama peljeskog mosta.

Em kasne em sad jos novcica.

Grci ko Grci, ništa novo.

Bilo bi krajnje neodgovorno ne nastaviti sa izgradnjom  mosta na otok Pašman, s istom ekipom i tehnologijom.
Most bi sastavili kao lego kocke od istih elemenata. Kinezi bi u svojim pogonima već sada mogli nastaviti s izradom segmenata...
Jeli tako, kolega Dijagram?

Eroo wrote:Bilo bi krajnje neodgovorno ne nastaviti sa izgradnjom  mosta na otok Pašman, s istom ekipom i tehnologijom.
Most bi sastavili kao lego kocke od istih elemenata. Kinezi bi u svojim pogonima već sada mogli nastaviti s izradom segmenata...
Jeli tako, kolega Dijagram?

Tocno, po mojim informacijama tako su se i ponudili, u stilu "to vam mozemo brzo", sitnica dok smo tu s operativom.

dijagram wrote:

Eroo wrote:Bilo bi krajnje neodgovorno ne nastaviti sa izgradnjom  mosta na otok Pašman, s istom ekipom i tehnologijom.
Most bi sastavili kao lego kocke od istih elemenata. Kinezi bi u svojim pogonima već sada mogli nastaviti s izradom segmenata...
Jeli tako, kolega Dijagram?

Tocno, po mojim informacijama tako su se i ponudili, u stilu "to vam mozemo brzo", sitnica dok smo tu s operativom.

Tako smo nekada i gradili mostove i vijadukte.
Sjećam se masovne gradnje s prefabriciranim elementima,  prednapetim škatlastim ili I profilima.
Matrice nacrta su bile unaprijed spremne za različite raspone, a onda su se eventualno
samo priredili neki detalji, na primjer oko stubova i u svezi s temeljenjem.
O ovome sam bio informiran iz prve ruke.

Eroo wrote:

dijagram wrote:

Eroo wrote:Bilo bi krajnje neodgovorno ne nastaviti sa izgradnjom  mosta na otok Pašman, s istom ekipom i tehnologijom.
Most bi sastavili kao lego kocke od istih elemenata. Kinezi bi u svojim pogonima već sada mogli nastaviti s izradom segmenata...
Jeli tako, kolega Dijagram?

Tocno, po mojim informacijama tako su se i ponudili, u stilu "to vam mozemo brzo", sitnica dok smo tu s operativom.

Tako smo nekada i gradili mostove i vijadukte.
Sjećam se masovne gradnje s prefabriciranim prednapetim škatlastim ili I profilima.
Matrice nacrta su bile unaprijed spremne za različite raspone, a onda su se eventualno
samo priredili neki detalji, na primjer oko stubova i u svezi s temeljenjem.
O ovome sam bio informiran iz prve ruke.

Mozda nesto i bude, kinezi su tu jos neko vrijeme, a odluka se moze donijeti ako se hoce.

Zivi bili pa vidjeli.

dijagram wrote:

Eroo wrote:

dijagram wrote:

Eroo wrote:Bilo bi krajnje neodgovorno ne nastaviti sa izgradnjom  mosta na otok Pašman, s istom ekipom i tehnologijom.
Most bi sastavili kao lego kocke od istih elemenata. Kinezi bi u svojim pogonima već sada mogli nastaviti s izradom segmenata...
Jeli tako, kolega Dijagram?

Tocno, po mojim informacijama tako su se i ponudili, u stilu "to vam mozemo brzo", sitnica dok smo tu s operativom.

Tako smo nekada i gradili mostove i vijadukte.
Sjećam se masovne gradnje s prefabriciranim prednapetim škatlastim ili I profilima.
Matrice nacrta su bile unaprijed spremne za različite raspone, a onda su se eventualno
samo priredili neki detalji, na primjer oko stubova i u svezi s temeljenjem.
O ovome sam bio informiran iz prve ruke.

Mozda nesto i bude, kinezi su tu jos neko vrijeme, a odluka se moze donijeti ako se hoce.

Zivi bili pa vidjeli.

Reče nedavno onaj vaš ministar da se radi studija izvodivosti, tako da zna nešto biti od toga.
U ovom slučaju bi pored Pašmana imali s kopnom povezan  i Ugljan. Između ova dva otoka već postoji most.

dijagram wrote:Mozda nesto i bude, kinezi su tu jos neko vrijeme, a odluka se moze donijeti ako se hoce.

Zivi bili pa vidjeli.

Makar i s kinenskim kreditom, da ne bi bilo nekih primjedbi iz EK...

@Dijagram, ako si u blizini ...
Imam dojam da su ove zatege klasične i da nemaju mogućnosti prednapinjanja, 
osim za eventualno popravljanje labavosti, right?

Eroo wrote:@Dijagram, ako si u blizini ...
Imam dojam da su ove zatege klasične i da nemaju mogućnosti prednapinjanja, 
osim za eventualno popravljanje labavosti, right?

Koliko sam shvatio postavljaju se klasicne vjesaljke  s mogucnoscu zatezanja i otpustanja.

Dimenzionirane su na staticke rezultate tako da se postigne maksimalno naprezanje od 45% sto je u podrucju zone elasticnosti, te takvim odabirom produzava se vijek trajanja(zamor)

Kako je rijec o celiku vlacne cvrstoce 1860 N/mm2 znaci da su proracunske vlacne sile u zategama cca 837 N/mm2

Vec sam postavljao tablicu s brojem uzadi po pojedinim zategama  iz kojeg se moze onda lako izracunati op kakvim se proracunskim silama radi.

Na drugom mjestu nasao sam da se uzima koef.sigurnosti (gama s) 2,2  sto opet daje priblizno gornji rezultat, koeficijent iskoristenosti 0,45

Tocnije 1860:2,2= 845 N/mm2

Duktilnost ovog celika klase A , sto je za zatege povoljnije.

Uzad u zategama su paralelna i mogu se mijenjati bilo pojedinacno, jedno ili vise uzadi  u zatezi  bilo kompletna zatega.

Takodjer most podnosi pojedinacnu zamjenu zatege kao i obostranu ( i lijeva i desna odjednom)

Glede klasicnog prednapinjanja ono je radjeno na nultom betonskom segmentu, a pretpostavljam i u pilonima za sto nisam siguran.

dijagram wrote:

Eroo wrote:@Dijagram, ako si u blizini ...
Imam dojam da su ove zatege klasične i da nemaju mogućnosti prednapinjanja, 
osim za eventualno popravljanje labavosti, right?

Koliko sam shvatio postavljaju se klasicne vjesaljke  s mogucnoscu zatezanja i otpustanja.

Dimenzionirane su na staticke rezultate tako da se postigne maksimalno naprezanje od 45% sto je u podrucju zone elasticnosti, te takvim odabirom produzava se vijek trajanja(zamor)

Kako je rijec o celiku vlacne cvrstoce 1860 N/mm2 znaci da su proracunske vlacne sile u zategama cca 837 N/mm2

Vec sam postavljao tablicu s brojem uzadi po pojedinim zategama  iz kojeg se moze onda lako izracunati op kakvim se proracunskim silama radi.

Na drugom mjestu nasao sam da se uzima koef.sigurnosti (gama s) 2,2  sto opet daje priblizno gornji rezultat, koeficijent iskoristenosti 0,45

Tocnije 1860:2,2= 845 N/mm2

Duktilnost ovog celika klase A , sto je za zatege povoljnije.

Uzad u zategama su paralelna i mogu se mijenjati bilo pojedinacno, jedno ili vise uzadi  u zatezi  bilo kompletna zatega.

Takodjer most podnosi pojedinacnu zamjenu zatege kao i obostranu ( i lijeva i desna odjednom)

Glede klasicnog prednapinjanja ono je radjeno na nultom betonskom segmentu, a pretpostavljam i u pilonima za sto nisam siguran.

Hvala, mladi kolega, razumio sam taj dio.
Imam još jedan mali problemčić, kako se održava napon u zategama na o.45
ako su različite dužine(istezanje!) i pod različitim kutom, a segmente koje podržavaju su više-manje jednake težine?
Ovo se nadovezuje i na zadržavanje projektirane linije kolovoza rasponske konstrukcije (blagi luk).
Osobno bih to regulirao s različitim brojem užadi po zategi, što bi za rezultat imaloo različite  prosječne napone u zategi (0.45 ili manje).
Na ovaj način bi skoro pa zadržao postupni porast i pad negativnih momenata od prve najduže zatege prema pilonu.
Ovo su samo moja razmišljanja, jer ima tu i drugih problema, kao što su vertikalna njihanja rasponske konstrukcije
za slučaj vertikalnih agv  ubrzanja kod djelovanja potresa.
Veoma rado bih došao u posjed barem tehničkog izvještaja k statičkom i dinamičkom proračunu.

Eroo wrote:

dijagram wrote:

Eroo wrote:@Dijagram, ako si u blizini ...
Imam dojam da su ove zatege klasične i da nemaju mogućnosti prednapinjanja, 
osim za eventualno popravljanje labavosti, right?

Koliko sam shvatio postavljaju se klasicne vjesaljke  s mogucnoscu zatezanja i otpustanja.

Dimenzionirane su na staticke rezultate tako da se postigne maksimalno naprezanje od 45% sto je u podrucju zone elasticnosti, te takvim odabirom produzava se vijek trajanja(zamor)

Kako je rijec o celiku vlacne cvrstoce 1860 N/mm2 znaci da su proracunske vlacne sile u zategama cca 837 N/mm2

Vec sam postavljao tablicu s brojem uzadi po pojedinim zategama  iz kojeg se moze onda lako izracunati op kakvim se proracunskim silama radi.

Na drugom mjestu nasao sam da se uzima koef.sigurnosti (gama s) 2,2  sto opet daje priblizno gornji rezultat, koeficijent iskoristenosti 0,45

Tocnije 1860:2,2= 845 N/mm2

Duktilnost ovog celika klase A , sto je za zatege povoljnije.

Uzad u zategama su paralelna i mogu se mijenjati bilo pojedinacno, jedno ili vise uzadi  u zatezi  bilo kompletna zatega.

Takodjer most podnosi pojedinacnu zamjenu zatege kao i obostranu ( i lijeva i desna odjednom)

Glede klasicnog prednapinjanja ono je radjeno na nultom betonskom segmentu, a pretpostavljam i u pilonima za sto nisam siguran.

Hvala, mladi kolega, razumio sam taj dio.
Imam još jedan mali problemčić, kako se održava napon u zategama na o.45
ako su različite dužine(istezanje!) i pod različitim kutom, a segmente koje podržavaju su više-manje jednake težine?
Ovo se nadovezuje i na zadržavanje projektirane linije kolovoza rasponske konstrukcije (blagi luk).
Osobno bih to regulirao s različitim brojem užadi po zategi, što bi za rezultat imaloo različite  prosječne napone u zategi (0.45 ili manje).
Na ovaj način bi skoro pa zadržao postupni porast i pad negativnih momenata od prve najduže zatege prema pilonu.
Ovo su samo moja razmišljanja, jer ima tu i drugih problema, kao što su vertikalna njihanja rasponske konstrukcije
za slučaj vertikalnih agv  ubrzanja kod djelovanja potresa.
Veoma rado bih došao u posjed barem tehničkog izvještaja k statičkom i dinamičkom proračunu.

Da, broj uzadi je razlicit, stavljao sam tu tabelu.

Ovisno poziciji, nagibu , te duzini, razlicite su i sile u zategama pa i same zatege.( povrsina celika)

Zelja je izbjeci plasticno polje deformacija i ostati u elasticnom zbog velikog broja ponavljanja pokretnih opteresenja na svaku zategu.

Obzirom da se radi o racunskom opterecenju realno stvarno naprezanje ne bi trebalo biti niti ovih 45%

Probat cu naci tu tabelu iz koje se jasno vidi puno vise.

Glede statike ona je u glavnom projektu do kojeg na zalost ne mogu doci.

Rado bih i sam zavirio, a ovo o zategama sam nasao gdje teorijski objasnjavaju dimenzioniraje ove vrste celika na mostovima uz neke informacije od ljudi koji su imali neki doticaj s gradilistem.

dijagram wrote:

Eroo wrote:

dijagram wrote:

Eroo wrote:@Dijagram, ako si u blizini ...
Imam dojam da su ove zatege klasične i da nemaju mogućnosti prednapinjanja, 
osim za eventualno popravljanje labavosti, right?

Koliko sam shvatio postavljaju se klasicne vjesaljke  s mogucnoscu zatezanja i otpustanja.

Dimenzionirane su na staticke rezultate tako da se postigne maksimalno naprezanje od 45% sto je u podrucju zone elasticnosti, te takvim odabirom produzava se vijek trajanja(zamor)

Kako je rijec o celiku vlacne cvrstoce 1860 N/mm2 znaci da su proracunske vlacne sile u zategama cca 837 N/mm2

Vec sam postavljao tablicu s brojem uzadi po pojedinim zategama  iz kojeg se moze onda lako izracunati op kakvim se proracunskim silama radi.

Na drugom mjestu nasao sam da se uzima koef.sigurnosti (gama s) 2,2  sto opet daje priblizno gornji rezultat, koeficijent iskoristenosti 0,45

Tocnije 1860:2,2= 845 N/mm2

Duktilnost ovog celika klase A , sto je za zatege povoljnije.

Uzad u zategama su paralelna i mogu se mijenjati bilo pojedinacno, jedno ili vise uzadi  u zatezi  bilo kompletna zatega.

Takodjer most podnosi pojedinacnu zamjenu zatege kao i obostranu ( i lijeva i desna odjednom)

Glede klasicnog prednapinjanja ono je radjeno na nultom betonskom segmentu, a pretpostavljam i u pilonima za sto nisam siguran.

Hvala, mladi kolega, razumio sam taj dio.
Imam još jedan mali problemčić, kako se održava napon u zategama na o.45
ako su različite dužine(istezanje!) i pod različitim kutom, a segmente koje podržavaju su više-manje jednake težine?
Ovo se nadovezuje i na zadržavanje projektirane linije kolovoza rasponske konstrukcije (blagi luk).
Osobno bih to regulirao s različitim brojem užadi po zategi, što bi za rezultat imaloo različite  prosječne napone u zategi (0.45 ili manje).
Na ovaj način bi skoro pa zadržao postupni porast i pad negativnih momenata od prve najduže zatege prema pilonu.
Ovo su samo moja razmišljanja, jer ima tu i drugih problema, kao što su vertikalna njihanja rasponske konstrukcije
za slučaj vertikalnih agv  ubrzanja kod djelovanja potresa.
Veoma rado bih došao u posjed barem tehničkog izvještaja k statičkom i dinamičkom proračunu.

Da, broj uzadi je razlicit, stavljao sam tu tabelu.

Ovisno poziciji, nagibu , te duzini, razlicite su i sile u zategama pa i same zatege.( povrsina celika)

Zelja je izbjeci plasticno polje deformacija i ostati u elasticnom zbog velikog broja ponavljanja pokretnih opteresenja na svaku zategu.

Obzirom da se radi o racunskom opterecenju realno stvarno naprezanje ne bi trebalo biti niti ovih 45%

Probat cu naci tu tabelu iz koje se jasno vidi puno vise.

Glede statike ona je u glavnom projektu do kojeg na zalost ne mogu doci.

Rado bih i sam zavirio, a ovo o zategama sam nasao gdje teorijski objasnjavaju dimenzioniraje ove vrste celika na mostovima uz neke informacije od ljudi koji su imali neki doticaj s gradilistem.

Tako sam i mislio.
Predpostavljam da je na donjem kraju zatega neke poveće matice
s kojima se eventualno popravljaju linije mosta. Pojednostavljeno - s hodom matice
se zna koliko se unese ili smanji prosječna sila. Sad lupetam, ali tu je to negdje.
Još jednom se zahvaljujem na objašnjenju.