Denkverbot

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:
ma i prije i posli

I sada..

da, uvik

Živiš li ili sanjaš?

i jedno i drugo

Je li to dar ili presuda,?

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:
I sada..

da, uvik

Živiš li ili sanjaš?

i jedno i drugo

Je li to dar ili presuda,?

ne razumin

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:
da, uvik

Živiš li ili sanjaš?

i jedno i drugo

Je li to dar ili presuda,?

ne razumin

Živiš dani, unaprijed određen život. Imaš dar promišljanja o njemu. Ne miriš se s danim životom, unaprijed opisanim obrascima već prelaziš granice običnog postojanja. Rad, reprodukcija, egzistencija.

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:
Živiš li ili sanjaš?

i jedno i drugo

Je li to dar ili presuda,?

ne razumin

Živiš dani, unaprijed određen život. Imaš dar promišljanja o njemu. Ne miriš se s danim životom,  unaprijed opisanim obrascima već prelaziš granice običnog postojanja. Rad, reprodukcija, egzistencija.

dobro, i pitanje je je li takov život dar ili presuda, eli?

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:
i jedno i drugo

Je li to dar ili presuda,?

ne razumin

Živiš dani, unaprijed određen život. Imaš dar promišljanja o njemu. Ne miriš se s danim životom,  unaprijed opisanim obrascima već prelaziš granice običnog postojanja. Rad, reprodukcija, egzistencija.

dobro, i pitanje je je li takov život dar ili presuda, eli?

Tako nekako..

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:
Je li to dar ili presuda,?

ne razumin

Živiš dani, unaprijed određen život. Imaš dar promišljanja o njemu. Ne miriš se s danim životom,  unaprijed opisanim obrascima već prelaziš granice običnog postojanja. Rad, reprodukcija, egzistencija.

dobro, i pitanje je je li takov život dar ili presuda, eli?

Tako nekako..

dar. 
jer, ka bi se o takovon životu, ki je nesumljivo teži od onog  sumironog u devizi use, nase, podase, govorilo ko o presudi, unda bi po analogiji bolje bilo biti gljiva nego čovik

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:
ne razumin

Živiš dani, unaprijed određen život. Imaš dar promišljanja o njemu. Ne miriš se s danim životom,  unaprijed opisanim obrascima već prelaziš granice običnog postojanja. Rad, reprodukcija, egzistencija.

dobro, i pitanje je je li takov život dar ili presuda, eli?

Tako nekako..

dar. 
jer, ka bi se o takovon životu, ki je nesumljivo teži od onog  sumironog u devizi use, nase, podase, govorilo ko o presudi, unda bi po analogiji bolje bilo biti gljiva nego čovik

Ne zaboravi,
postoje i različite vrste gljiva.

Kada bih te pitala, kojom bi gljivom volio biti, što bi odgovorio?

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:

aben wrote:

mativka wrote:
Živiš dani, unaprijed određen život. Imaš dar promišljanja o njemu. Ne miriš se s danim životom,  unaprijed opisanim obrascima već prelaziš granice običnog postojanja. Rad, reprodukcija, egzistencija.

dobro, i pitanje je je li takov život dar ili presuda, eli?

Tako nekako..

dar. 
jer, ka bi se o takovon životu, ki je nesumljivo teži od onog  sumironog u devizi use, nase, podase, govorilo ko o presudi, unda bi po analogiji bolje bilo biti gljiva nego čovik

Ne zaboravi,
postoje i različite vrste gljiva.

Kada bih te pitala, kojom bi gljivom volio biti, što bi odgovorio?

pa ča da postoju rozličite vrste? to je besides the point

reko bi da ne znun, možda šampinjon

aben wrote:nisu bitni ostali kriterij za ulazak u raj osin bogatstva i siromašćine. dakle, ako gljedomo ljude ki su eligible za ulazak, i sve stvori su in iste osin ča je jedun bogat a drugi siromah, od pojave kapitalizma prama vamo, bogatun bi tribo imati prednost jer je više pomogo (ako je kršćanima više pomagati bolje od manje pomagati).

probudili me komarci i ne mogu više zaspati

naravno da su bitni drugi elementi i ti odmah navodiš jednoga a to  je pomaganje.. zato sam i rekla da je bitan i pokretački eros koji se djelovanjem pretvara u sveobuhvatni agape kao "karta" za ulazak u raj

većina svetaca je prihvatila siromaštvo kao svoj put, to jest kao slobodu od imati

znaš zašto?
zato jer je agape usmjeren prema Bogu kao i prema čovjeku.. onaj tko je slobodan od imati usmjerava svoju ljubav u drugim pravcima djelovanja, kao što su molitva, humanitarni rad, hod za život.. ne mora siromaštvo nužno značiti da je siromašan čovjek dobar..
evo pogledaj ameriku.. znači li da će crn siromašan čovjek direkt u raj? jok!
crn siromašan čovjek koji za svoj eros izabire dilanje ili crni rasizam jednako je loš čovjek kao bijeli bogat čovjek koji za svoj eros izabire pohlepu i bijeli rasizam

aben wrote:ako je društvo utemeljeno na principima solidarnosti, obćeg dobra i subsidijarnosti, unda je to dumboko nepravedno društvo. nasilna solidarnost, obće dobro iliti konsekvecijonalizam iliti ubijanje jednog nevinog da se spasi njih pet (trolley problem) i subsidijarnost ko vlost koja je obvezujuća bez pristanka ne more biti nešto ča bi se omnibenevolentnon biću svidilo.

zakoni uređivanja koji upravljaju životom temelje se na socijalno-filozofijskome i socijalno-teologijskome ponašanju bića..kao posljedica toga ponašanja bića proizlazi načelo solidarnosti (učvrstiti, skupa spojiti).. ono istodobno zadire u osobnost i u socijalnost čovjeka i govori o uzajamnoj povezanosti i obvezatnosti...time su  i individualizam i kolektivizam odbačeni kao drušveno načelo uređenja..

zašto?
individualizam poriče socijalnu narav čovjeka i u društvu vidi samo mehanizam za ostvarenje svojih pojedinačnih interesa
kolektivizam čovjeku oduzima osobno dostojanstvo i snižava ga na puki predmet političkih i gospodarskih procesa
načelo solidarnosti temelji se na bitno zadanoj uzajamnoj povezanosti (nitko nije otok) pojedinca i društva a s druge strane govori o moralnoj odgovornosti koja proizlazi iz toga ponašanja .. uostalom i ti si ovakav međuodnos opisao kao libeertarijansko načelo u odnosu imati-biti

načelo općeg dobra objašnjava se analogijom organizma, ali da.. tu treba biti jako oprezan jer ovo načelo može biti zloupotrijebljeno u totalitarnome smislu.. kršćanska socijalna filozofija odbija i individualističko poimanje društva kao i totalitarizam..
analogija organizma objašnjava da organizmi nastavljaju živjeti i kad pojedine stanice umru - znači kad ti i ja umremo društvena zajednica kao što je država hrvatska nastavit će živjeti.. načelo općeg dobra (bonum comune) je skup uređenja i stanja koje pojedinom čovjeku i u manjim životnim krugovima omogućuje razvijanje osobnosti i kulturnu izgradnju - budem objašnjava dalje ako je potrebno

definicija načela supsidijarnosti prema enciklici Quadragesimo anno: "Kao što ne valja pojedincima oduzimati i predavati državi one poslove koje oni mogu obavljati na vlastitu odgovornost i vlastitom marljivošću, tako je nepravedno i vrlo škodljivo i za javni poredak opasno davati većemu i višemu društvu one poslove koje mogu izvršavati manje i niže zajednice. Svaka naime društvena ustanova mora prema svojoj biti i poimanju pomagati udovima društvenoga tijela a ne smije ih nikada ni uništiti ni sasvim prisvojiti. Potrebno je dakle da vrhovna državna vlast nižim ustanovama prepušta manje važne poslove i brige.. "
primjer djelovanja države je skrbništvo nad djecom ako roditelj teško krši roditeljska prava i obveze .. ne vjerujem da bi ti ostavio djecu takvim roditeljima ..

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:tehnologija rodi nami u korist, uz pomoć interneta, sve smo bliže osobnoj secesiji od države, zasad u korist neke druge države. puteva prema raju na zemlji je puno i more se samo spekulirati, ali ka bi me natrirali da odaberen, jo mislin da je to najplauzibilniji put. jednostavno će na tržištu država isplivati one ke budu nojkvalietnije, ke budu klijentima dovale nojviše za nojmanje. ostale će propadati a uloge ke su obavljale će preuzimati privatne kompanije.

ovo mpe zanima.. budući da je u kršćanskom nauku država najviši društveni oblik jednog naroda kako vidiš mogućnost odumiranja država .. što će biti s narodima tih država.. kakav je uopće vaš odnos prema naciji?
po ovome što si napisao države su shvaćene kao velike kompanije za čijim proizvodima vlada zakon ponude i potražnje.. što donekle ima smisla kad vidimo hrvatski egzodus u zapadnu europu pri čemu se događa baš ovo što si napisao - osobna secesija od države

govoroin, mi nismo protiv država, mi smo protiv nepravednosti. kad biste vi kršćeni načinili pravednu državu, mi bi se svi omoh učlonili.

nacijer mrzimo zbog nepravedne asocijacije.

ajmo reći ko kompanije, ali ono ča je bitno je da biranjen svoje države, dok one još postoju, to je i property. dakle, ko i ča merikanci imaju svoj teritorij u zagrebu, tako bi i moja kuća podpadala pod merikunsku zastavu i zakone.

zamisli jedan grad u kojemu svaka kuća potpada pod zastavu i zakone neke druge države..
znaš i sam da to ne bi funkcioniralo...

aben wrote:Moja sekta se ne bavi ekonomijom, nego isključivo moralom. Ekonomiju tu i tamo spomenemo jer su ljudi prestrašeni ča bi se dogodilo kad bi nas podržali, ča bi se dogodilo ka bi podržali slobodu. Mi nismo relativisti, nego većinom apsolutisti.  Kršćani se složu sa radikalnin individualizmon, oni nika ne bi odrišili čoviku slobodu da počini grih. Tako ni moja sekta to nika ne bi učinila. Čaviše, moja sekta postavlja uvjet onima ki grozničavo išću zadovoljavanje svojih egoističkih potrib da to nikako ne moru napraviti bez da pomognu ljjdima kolo sebe. Ito proporcijonalno: ča su egoistčniji, moraju više pomagati drugima.
Ako je kršćanstvo nojbolji odgovor na pitanje zoč živiti i kako živiti kvalitetno, moja sekta je odgovor na pitanje kako nojbolje živiti u zajednici.

mislim da sam ti u prethodnim postovima pojasnila da se kršćanstvo ne slaže sa radikalnim individualizmom.. pojasnila sam ti da se bavi moralom i moralnim djelovanjima..
ako se bavi gospodarstvom, a bavi se, doći ćemo i do teme o tumačenju privatnog vlasništva, onda ja ne vidim velike razlike između tvoje sekte i kršćanskog socijalnog nauka (s opaskom da kršćanstvo ipak nije sekta) s tim da ti ovdje pišeš uglavnom o gospodarstvu a ja uglavnom o moralu i teologiji.. što  znači da oboje pravimo pogrešku bavljenjem samo jednim od segmenata nauka koji zastupamo

erich fromm je smatrao da " pohlepa i zavist nisu toliko snažne zbog svoga inherentnog intenziteta, već zbog poteškoća pružanja otpora javnom pritisku da se bude vuk među vukovima. Kada se promijeni društvena klima i vrijednosti... nestat će najveći dio poteškoća od sebičnosti k altruizmu". (Imati ili biti str. 213)

eh da, danas mi završava godišnji odmor tako da ubuduće neću imati puno vremena za forum

aben wrote:Ako je kršćanstvo nojbolji odgovor na pitanje zoč živiti i kako živiti kvalitetno, moja sekta je odgovor na pitanje kako nojbolje živiti u zajednici.

kršćanstvo daje najbolji odgovor i kako živjeti u zajednici - 10 zapovijedi su putokaz autentičnog življenja i danas - recimo deseta zapovijed se bavi problemom pohlepe i zavisti koja preko pojedinca utječe na zajednicu

metilda wrote:

aben wrote:nisu bitni ostali kriterij za ulazak u raj osin bogatstva i siromašćine. dakle, ako gljedomo ljude ki su eligible za ulazak, i sve stvori su in iste osin ča je jedun bogat a drugi siromah, od pojave kapitalizma prama vamo, bogatun bi tribo imati prednost jer je više pomogo (ako je kršćanima više pomagati bolje od manje pomagati).

probudili me komarci i ne mogu više zaspati

naravno da su bitni drugi elementi i ti odmah navodiš jednoga a to  je pomaganje.. zato sam i rekla da je bitan i pokretački eros koji se djelovanjem pretvara u sveobuhvatni agape kao "karta" za ulazak u raj

većina svetaca je prihvatila siromaštvo kao svoj put, to jest kao slobodu od imati

znaš zašto?
zato jer je agape usmjeren prema Bogu kao i prema čovjeku.. onaj tko je slobodan od imati usmjerava svoju ljubav u drugim pravcima djelovanja, kao što su molitva, humanitarni rad, hod za život.. ne mora siromaštvo nužno značiti da je siromašan čovjek dobar..
evo pogledaj ameriku.. znači li da će crn siromašan čovjek direkt u raj? jok!
crn siromašan čovjek koji za svoj eros izabire dilanje ili crni rasizam jednako je loš čovjek kao bijeli bogat čovjek koji za svoj eros izabire pohlepu i bijeli rasizam

nisu bitni drugi kriteriji ako su isti, a pomaganje spominjen jer smo u kapitalističkon sustavu sigurni da je bogataš pomogo, a za siromaha nismo sigurni.

metilda wrote:

aben wrote:ako je društvo utemeljeno na principima solidarnosti, obćeg dobra i subsidijarnosti, unda je to dumboko nepravedno društvo. nasilna solidarnost, obće dobro iliti konsekvecijonalizam iliti ubijanje jednog nevinog da se spasi njih pet (trolley problem) i subsidijarnost ko vlost koja je obvezujuća bez pristanka ne more biti nešto ča bi se omnibenevolentnon biću svidilo.

zakoni uređivanja koji upravljaju životom temelje se na socijalno-filozofijskome i socijalno-teologijskome ponašanju bića..kao posljedica toga ponašanja bića proizlazi načelo solidarnosti (učvrstiti, skupa spojiti).. ono istodobno zadire u osobnost i u socijalnost čovjeka i govori o uzajamnoj povezanosti i obvezatnosti...time su  i individualizam i kolektivizam odbačeni kao drušveno načelo uređenja..

zašto?
individualizam poriče socijalnu narav čovjeka i u društvu vidi samo mehanizam za ostvarenje svojih pojedinačnih interesa
kolektivizam čovjeku oduzima osobno dostojanstvo i snižava ga na puki predmet političkih i gospodarskih procesa
načelo solidarnosti temelji se na bitno zadanoj uzajamnoj povezanosti (nitko nije otok) pojedinca i društva a s druge strane govori o moralnoj odgovornosti koja proizlazi iz toga ponašanja .. uostalom i ti si ovakav međuodnos opisao kao libeertarijansko načelo u odnosu imati-biti

vidi, sve i da individualizam i kolektivizam činu ča pišeš da činu, zakoni ki ih zabranjuju, i plus, zakoni ki obaveznim činu solidarnost, nisu dobri zakoni, a ota zajednica je nesretno, fašističko društvo koje bogu ne more biti milo.
ni dovoljno pobrojati ča je ono ča se smatra dobrin i zabroniti sve ostalo. čitav niz ljudskih nenasilnih ponašanja izlaziti će iz tih zadatih okvira. individualac ki stane na trg i reče "jo poričen socijalnu narav čovika" ili kolektivist ki poželi svesti sebe na predmet, zbog svog govora i zbog svojih želja, morati će biti kažnjeni. ko da živu u sjevernoj koreji.
jrdnako tako, kad zakon propiše obaveznu solidarnost, tin zakonom je solidarnost ukinuta. to smo imali u komunizmu, kad su mnogi nasilno ploćali stanove podobnima.

načelo općeg dobra objašnjava se analogijom organizma, ali da.. tu treba biti jako oprezan jer ovo načelo može biti zloupotrijebljeno u totalitarnome smislu.. kršćanska socijalna filozofija odbija i individualističko poimanje društva kao i totalitarizam..
analogija organizma objašnjava da organizmi nastavljaju živjeti i kad pojedine stanice umru - znači kad ti i ja umremo društvena zajednica kao što je država hrvatska nastavit će živjeti.. načelo općeg dobra (bonum comune) je skup uređenja i stanja koje pojedinom čovjeku i u manjim životnim krugovima omogućuje razvijanje osobnosti i kulturnu izgradnju - budem objašnjava dalje ako je potrebno

ono ča opće dobro jest jest dobro nojvećeg broja ljudi. zajednica koja je zasnovana na ton principu, prihvaća nepravdu nad nevinima, jer su malobrojni. društvo koje sebi tepa da je pravedno mora biti spremno prestati postojati u situaciji u kojoj će njegova sudbina biti vezana za nepravdu nad jednin čovikon.

definicija načela supsidijarnosti prema enciklici Quadragesimo anno: "Kao što ne valja pojedincima oduzimati i predavati državi one poslove koje oni mogu obavljati na vlastitu odgovornost i vlastitom marljivošću, tako je nepravedno i vrlo škodljivo i za javni poredak opasno davati većemu i višemu društvu one poslove koje mogu izvršavati manje i niže zajednice. Svaka naime društvena ustanova mora prema svojoj biti i poimanju pomagati udovima društvenoga tijela a ne smije ih nikada ni uništiti ni sasvim prisvojiti. Potrebno je dakle da vrhovna državna vlast nižim ustanovama prepušta manje važne poslove i brige.. " 
primjer djelovanja države je skrbništvo nad djecom ako roditelj teško krši roditeljska prava i obveze .. ne vjerujem da bi ti ostavio djecu takvim roditeljima ..

onako kako su danas postavljena prava i obveze, ostavi bi dicu roditeljima, jer su ota prava i obaveze ljevičarske pizdarije. iskustvo nan govori da bi dicu tribalo oduzesti većini roditelja jer su ljudi većinom glupi, međutin jednostavno ne postoji opravdan kriterij po kime bi neko bi veći autoritet za soje dite od njegovih roditeljov. 
jedina intervencija usmjerena suprotno tomu je jasna, značajna i nedvosmislena životna ugroza diteta. ali to je toliko teško za odrediti da je nojčešće sve ča moremo učiniti po tin pitanju je slegnuti ramenima i prihvatiti stvarnosnu činjenicu da će neka dica imati grozan, mučan i kratak život.

metilda wrote:

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:tehnologija rodi nami u korist, uz pomoć interneta, sve smo bliže osobnoj secesiji od države, zasad u korist neke druge države. puteva prema raju na zemlji je puno i more se samo spekulirati, ali ka bi me natrirali da odaberen, jo mislin da je to najplauzibilniji put. jednostavno će na tržištu država isplivati one ke budu nojkvalietnije, ke budu klijentima dovale nojviše za nojmanje. ostale će propadati a uloge ke su obavljale će preuzimati privatne kompanije.

ovo mpe zanima.. budući da je u kršćanskom nauku država najviši društveni oblik jednog naroda kako vidiš mogućnost odumiranja država .. što će biti s narodima tih država.. kakav je uopće vaš odnos prema naciji?
po ovome što si napisao države su shvaćene kao velike kompanije za čijim proizvodima vlada zakon ponude i potražnje.. što donekle ima smisla kad vidimo hrvatski egzodus u zapadnu europu pri čemu se događa baš ovo što si napisao - osobna secesija od države

govoroin, mi nismo protiv država, mi smo protiv nepravednosti. kad biste vi kršćeni načinili pravednu državu, mi bi se svi omoh učlonili.

nacijer mrzimo zbog nepravedne asocijacije.

ajmo reći ko kompanije, ali ono ča je bitno je da biranjen svoje države, dok one još postoju, to je i property. dakle, ko i ča merikanci imaju svoj teritorij u zagrebu, tako bi i moja kuća podpadala pod merikunsku zastavu i zakone.

zamisli jedan grad u kojemu svaka kuća potpada pod zastavu i zakone neke druge države..
znaš i sam da to ne bi funkcioniralo...

naravski da bi. nemo razloga da ne bi.

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:nisu bitni ostali kriterij za ulazak u raj osin bogatstva i siromašćine. dakle, ako gljedomo ljude ki su eligible za ulazak, i sve stvori su in iste osin ča je jedun bogat a drugi siromah, od pojave kapitalizma prama vamo, bogatun bi tribo imati prednost jer je više pomogo (ako je kršćanima više pomagati bolje od manje pomagati).

probudili me komarci i ne mogu više zaspati

naravno da su bitni drugi elementi i ti odmah navodiš jednoga a to  je pomaganje.. zato sam i rekla da je bitan i pokretački eros koji se djelovanjem pretvara u sveobuhvatni agape kao "karta" za ulazak u raj

većina svetaca je prihvatila siromaštvo kao svoj put, to jest kao slobodu od imati

znaš zašto?
zato jer je agape usmjeren prema Bogu kao i prema čovjeku.. onaj tko je slobodan od imati usmjerava svoju ljubav u drugim pravcima djelovanja, kao što su molitva, humanitarni rad, hod za život.. ne mora siromaštvo nužno značiti da je siromašan čovjek dobar..
evo pogledaj ameriku.. znači li da će crn siromašan čovjek direkt u raj? jok!
crn siromašan čovjek koji za svoj eros izabire dilanje ili crni rasizam jednako je loš čovjek kao bijeli bogat čovjek koji za svoj eros izabire pohlepu i bijeli rasizam

nisu bitni drugi kriteriji ako su isti, a pomaganje spominjen jer smo u kapitalističkon sustavu sigurni da je bogataš pomogo, a za siromaha nismo sigurni.

ali govorimo o kršćanskom konceptu raja - pa se prema tome treba i odnositi .. naime, za nečiji odlazak u raj bitni su svi elementi, apsolutno svi.. pa je tako bitan i onaj element kad siromah duboko mrzi bogataša, bez obzira hoće li tu mržnju pokazati nekim nasiljem, jer mržnja nije ta koja spašava.. bitno je je li bogataš pomagao siromahe zbog porezne olakšice ili iz ljubavi.. bitan je unutarnji čovjekov stav kao i vanjski, podjednako.. libertarijanstvo pretpostavljam ne razmatra onostrano kao što to čini kršćanstvo, ali kršćanstvo itekako promišlja čovjekov odnos prema svijetu

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:tehnologija rodi nami u korist, uz pomoć interneta, sve smo bliže osobnoj secesiji od države, zasad u korist neke druge države. puteva prema raju na zemlji je puno i more se samo spekulirati, ali ka bi me natrirali da odaberen, jo mislin da je to najplauzibilniji put. jednostavno će na tržištu država isplivati one ke budu nojkvalietnije, ke budu klijentima dovale nojviše za nojmanje. ostale će propadati a uloge ke su obavljale će preuzimati privatne kompanije.

ovo mpe zanima.. budući da je u kršćanskom nauku država najviši društveni oblik jednog naroda kako vidiš mogućnost odumiranja država .. što će biti s narodima tih država.. kakav je uopće vaš odnos prema naciji?
po ovome što si napisao države su shvaćene kao velike kompanije za čijim proizvodima vlada zakon ponude i potražnje.. što donekle ima smisla kad vidimo hrvatski egzodus u zapadnu europu pri čemu se događa baš ovo što si napisao - osobna secesija od države

govoroin, mi nismo protiv država, mi smo protiv nepravednosti. kad biste vi kršćeni načinili pravednu državu, mi bi se svi omoh učlonili.

nacijer mrzimo zbog nepravedne asocijacije.

ajmo reći ko kompanije, ali ono ča je bitno je da biranjen svoje države, dok one još postoju, to je i property. dakle, ko i ča merikanci imaju svoj teritorij u zagrebu, tako bi i moja kuća podpadala pod merikunsku zastavu i zakone.

zamisli jedan grad u kojemu svaka kuća potpada pod zastavu i zakone neke druge države..
znaš i sam da to ne bi funkcioniralo...

naravski da bi. nemo razloga da ne bi.

kako bi organizirao odvoz smeća u takvom gradu?