Denkverbot

metilda wrote:

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:

metilda wrote:

sustav javnog školstva nije i neće moći još dugo, prije svega zato jer smo presiromašni i privatne osnovne škole bile bi samo mjesto za one koji u ovom sustavu imaju hrpu novca stečenog na tko zna koji način i time bi se sustav vrijednosti još više urušio .. stvarala bi se kasta političkih podobnika i nasljednika

ka sun ovo segutra prečito, uvatila me tuga. unda sun pošo viti zoč ludi toliko malo cijenu slobodu. imo puno članaka na tu temu, ali ov je časopiski pobroji glovne razloge, od kih ću jo izvojiti jedun ki se odnosi na ov tvoj zaključak.

As a philosophy, libertarianism can often be counter-intuitive and demands a high degree of familiarity with the subtle mechanics of government, human nature, history, and economics. 

https://medium.com/@Thomas_Brown_/why-are-there-so-few-libertarians-d042e2da5f7




prije nego ti rečin zoč to ne bi bilo tako, napiši mi zoč bi to bilo tako, ovo u boldu.

bilo bi tako jer smo naprosto u takvom ekonomskom sustavu.. nezaposlenost i slaba platežna moć većine stanovnitva i to nije filozofski nego realni pogled na svijet.. ja ne nastupam sa stajališta bilo kakve filozofije nego sa stajališta realnog okvira u kojem se nalazimo..
kažeš da dobro poznaješ suptilne mehanizme vlade, ljudske prirode, povijesti i ekonomije.. kao libertarijanac.. i nije uopće stvar da ne volimo slobodu.. nego nemamo izbora.. kako postići sustav u kojemu svatko tko želi ići u privatnu školu ima i platežnu moć da želju i ostvari... takve smo valjda sreće sa vladajućim strukturama.. nisam pratila kad si o ovome raspravljao sa onima koji su imali volje uhvatiti se ukoštac sa tvojim logičkim smicalicama ali uglavnom si se prepirao sa socijalistima.. možda je još puno socijalističkog otrova u meni (posipam se pepelom) pa ne razumijem kako u hrvatskoj doći do sustava temeljenog na libertarijanizmu .. imaš neki plan i program?
jel predaješ ekonomiju?

zaboga ne, nis ekonomist, svi hrv ekonomisti su socijalisti.

to ni objašnjenje, ali dobro, jo ću objosniti.
stvor je u tomo da ako se razmatra odvajanje školovanja i države, ne moru se uzimati sadašnji uvjeti privatnih skula. nemo rozlike između prizvodnje hrone i proizvodnje znanja. kad je država proizvodila hronu, vladale su nestašice i sve je bilo skupo. oka je proizvodnja, distribucija i prodaja hrone privatizirona, mi imomo jeftinije i kvalitetnije proizvode. jednoko vridi i za obrazovanje.
vidiš, jo aprijori znun da je to tako jer znun čovjekovu prirodu. privatnici će se potruditi roditi više i bolje, kad mu klijenti nisu dovedeni at gun point, ko ča su dovedeni javnin ustanovami. to je neoborivi uvid ča se tiče mechanics of government, human naturea. history nas uči da su jednon sve skule bile privatne, i da su cvale. grantetd, retki su mogli biti obrazovani, ali to ni tako jer su bili privatni, nego jer još ni bi izumljen kapitalizam. 
treto, ekonomski uvid. nestankon, ukidanjen tj odvajanjen države i obrazovanja,  ogromna sredstva bi bila vroćena njihovin vlosnicima (kad bi država ukinula državnu vezu is školovanjen u dobroj vjeri, pa vrotila ono ča je oteto za obrazovanje). današnje privatno školovanje je skupo jer ga retki želu, jednoko ko i za zdravstvo. nemo većeg tektonskog tržišnog poremećaja nego ča je ka ti neko tvojin potencijalnin klijentima sličnu uslugu nudi muhte. u slučaju odvajanja školstva i države, prvatno bi školovanje značajno pojeftinilo. a sa, cukar na kraju. državno školovanje košta više nego privatno as it is!
jo to znun apriori, jer je sve državno skuplje i lošije, ali na brzinu sun uze podatke s neta, za godinu 2009 i vidi da je država bacila u vitar 12 milijadi kun na školovanje i broj dice iz 2019 od 464 iljade, i dobi 26 000 kun po učeniku. čak i u ovoj sa situaciji sa monopoliston na tržištu, privatne skule su mrvicu skuplje (2500kn/mj).


naravski, meni sve ovo gori ne tribo. jedini argumenat ki meni tribo protiv državne skule je argument iz pravednosti: ni pravedno tirati ljude da ploćaju obrazovanje ljudima kima oni to ne želu ploćati.

istina je da su svi ekonomisti u hrvatskoj socijalisti, ja sam ekonomist i učila sam socijalističku ekonomiju, svi današnji fakulteti osim katoličkog su generatori socijalizma..
dobro, objašnjenje si pojačao citatom.. međutim moram primijetiti da je
filozofija libertarijanstva poprilično utopistička.. trenutačni događaji u americi potkrepljuju moje razmišljanje da se u kapitalizmu odnosno u društvu u kojemu je sve privatizirano stvaraju kaste. stvara se nepremostiv jaz između onih koji imaju i koji ne mogu uvidjeti jaz jer im je predobro  i onih koji nemaju i koji dobro uviđaju jaz između sebe i onih koji imaju.. kakva je tu ljudska priroda odnosno kako se onda ispoljava.. stvara se nezadovoljstvo i revolt.. potreban je jedan sićušni okidač da se to nezadovoljstvo prelije na ulice..
tako da.. shvaćam tvoja razmišljanja, ali te stvarnost demantira .. kapitalizam ipak nije najbolji od svih sustava jednostavno zbog same ljudske prirode ..

Uglavnom, većina bogataša dobro se oznojila da bi stekla svoje bogatstvo. Štoviše, neka istraživanja pokazuju kako oni najbolje plaćeni radnici provode znatno više prekovremeno na poslu od onih najslabije plaćenih, te da bogatiji pojedinci u pravilu troše manje svog vremena na odmor i razonodu.
I to je upravo sjajna stvar kod kapitalizma. Da bi se čovjek obogatio, mora druge učiniti bogatijima, tj. stvoriti novu vrijednost, ponuditi potrošačima neki proizvod ili uslugu koji će kvalitetno zadovoljiti njihove želje i potrebe, i to čak ne mora nužno biti izraženo u novcu (neki od danas najbogatijih ljudi na svijetu stvorili su ogromno bogatstvo za čovječanstvo od kojeg se veći zapravo nalazi u tzv. tamnoj materiji). A zanimljivo je (zapravo i nije) i da je baš u Švedskoj, jednoj od ljevičarima omiljenih zemalja, jedan od najvećih udjela bogataša koji su bogatstvo stekli nasljedstvom.

metilda wrote:

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:

metilda wrote:

sustav javnog školstva nije i neće moći još dugo, prije svega zato jer smo presiromašni i privatne osnovne škole bile bi samo mjesto za one koji u ovom sustavu imaju hrpu novca stečenog na tko zna koji način i time bi se sustav vrijednosti još više urušio .. stvarala bi se kasta političkih podobnika i nasljednika

ka sun ovo segutra prečito, uvatila me tuga. unda sun pošo viti zoč ludi toliko malo cijenu slobodu. imo puno članaka na tu temu, ali ov je časopiski pobroji glovne razloge, od kih ću jo izvojiti jedun ki se odnosi na ov tvoj zaključak.

As a philosophy, libertarianism can often be counter-intuitive and demands a high degree of familiarity with the subtle mechanics of government, human nature, history, and economics. 

https://medium.com/@Thomas_Brown_/why-are-there-so-few-libertarians-d042e2da5f7




prije nego ti rečin zoč to ne bi bilo tako, napiši mi zoč bi to bilo tako, ovo u boldu.

bilo bi tako jer smo naprosto u takvom ekonomskom sustavu.. nezaposlenost i slaba platežna moć većine stanovnitva i to nije filozofski nego realni pogled na svijet.. ja ne nastupam sa stajališta bilo kakve filozofije nego sa stajališta realnog okvira u kojem se nalazimo..
kažeš da dobro poznaješ suptilne mehanizme vlade, ljudske prirode, povijesti i ekonomije.. kao libertarijanac.. i nije uopće stvar da ne volimo slobodu.. nego nemamo izbora.. kako postići sustav u kojemu svatko tko želi ići u privatnu školu ima i platežnu moć da želju i ostvari... takve smo valjda sreće sa vladajućim strukturama.. nisam pratila kad si o ovome raspravljao sa onima koji su imali volje uhvatiti se ukoštac sa tvojim logičkim smicalicama ali uglavnom si se prepirao sa socijalistima.. možda je još puno socijalističkog otrova u meni (posipam se pepelom) pa ne razumijem kako u hrvatskoj doći do sustava temeljenog na libertarijanizmu .. imaš neki plan i program?
jel predaješ ekonomiju?

zaboga ne, nis ekonomist, svi hrv ekonomisti su socijalisti.

to ni objašnjenje, ali dobro, jo ću objosniti.
stvor je u tomo da ako se razmatra odvajanje školovanja i države, ne moru se uzimati sadašnji uvjeti privatnih skula. nemo rozlike između prizvodnje hrone i proizvodnje znanja. kad je država proizvodila hronu, vladale su nestašice i sve je bilo skupo. oka je proizvodnja, distribucija i prodaja hrone privatizirona, mi imomo jeftinije i kvalitetnije proizvode. jednoko vridi i za obrazovanje.
vidiš, jo aprijori znun da je to tako jer znun čovjekovu prirodu. privatnici će se potruditi roditi više i bolje, kad mu klijenti nisu dovedeni at gun point, ko ča su dovedeni javnin ustanovami. to je neoborivi uvid ča se tiče mechanics of government, human naturea. history nas uči da su jednon sve skule bile privatne, i da su cvale. grantetd, retki su mogli biti obrazovani, ali to ni tako jer su bili privatni, nego jer još ni bi izumljen kapitalizam. 
treto, ekonomski uvid. nestankon, ukidanjen tj odvajanjen države i obrazovanja,  ogromna sredstva bi bila vroćena njihovin vlosnicima (kad bi država ukinula državnu vezu is školovanjen u dobroj vjeri, pa vrotila ono ča je oteto za obrazovanje). današnje privatno školovanje je skupo jer ga retki želu, jednoko ko i za zdravstvo. nemo većeg tektonskog tržišnog poremećaja nego ča je ka ti neko tvojin potencijalnin klijentima sličnu uslugu nudi muhte. u slučaju odvajanja školstva i države, prvatno bi školovanje značajno pojeftinilo. a sa, cukar na kraju. državno školovanje košta više nego privatno as it is!
jo to znun apriori, jer je sve državno skuplje i lošije, ali na brzinu sun uze podatke s neta, za godinu 2009 i vidi da je država bacila u vitar 12 milijadi kun na školovanje i broj dice iz 2019 od 464 iljade, i dobi 26 000 kun po učeniku. čak i u ovoj sa situaciji sa monopoliston na tržištu, privatne skule su mrvicu skuplje (2500kn/mj).


naravski, meni sve ovo gori ne tribo. jedini argumenat ki meni tribo protiv državne skule je argument iz pravednosti: ni pravedno tirati ljude da ploćaju obrazovanje ljudima kima oni to ne želu ploćati.

u kapitalizmu odnosno u društvu u kojemu je sve privatizirano stvaraju kaste. stvara se nepremostiv jaz između onih koji imaju i koji ne mogu uvidjeti jaz jer im je predobro  i onih koji nemaju i koji dobro uviđaju jaz između sebe i onih koji imaju..

Kada ljevičari govore o nejednakosti, govore o ‘bogatima’ i ‘siromašnima’ kao da se radi o nekim nepromjenjivim skupovima ljudi koji se uvijek sastoje od istih pojedinaca. U stvarnosti, nagomilano bogatstvo pojedinaca rijetko preživi više od par generacija (u većini slučajeva već 70% bogatstva “ispari” za vrijeme prvih nasljednika, a oko 90% za vrijeme drugih), a više od polovice onih koji se za života nađu među najbogatijih 20% Amerikanaca će ispasti iz tog razreda unutar 20 godina. Prema najnovijim podacima IRS-a, od skupine 400 poreznih obveznika s najvišim dohodcima u SAD-u, njih preko 70% u toj grupi provede samo jednu godinu, a tek oko 5% ih tu ostane duže od 5 godina. S druge strane, bar polovica onih koji radni vijek započnu među najsiromašnijih 20%, tu više neće biti za 10 godina.
Kako navode Mark Rank i Thomas Hirschl, čak 12% Amerikanaca između svoje 25. i 60. godine provede bar jednu godinu kao dio najbogatijih 1% stanovništva SAD-a, oko 20% ih bude bar jednu godinu unutar 2% najbogatijih, više od 50% ih provede jednu godinu unutar 10%, a oko 70% ih provede bar godinu unutar najbogatijih 20%. Također, od onih 1% s najvišim dohodcima, oko 94% će u tom razredu ostati tek jednu godinu, a oko 99% će ispasti iz te skupine unutar 10 godina.
Dakle, u stvarnosti, postoji ekonomska i socijalna mobilnost. Ljevičari zamišljaju da su dohodovni razredi neki zatvoreni, statični skupovi, ali stopa obrtaja među ekstremno bogatima zapravo je izrazito visoka.
Pogledamo li strukturu stanovništva SAD-u prema dohodovnim razredima u odnosu na ekonomski položaj njihovih roditelja, dobijemo ovakvu sliku:

Amerika je još uvijek zemlja mogućnosti (izvor)

Je li vama ovo izgleda kao da bogati ostaju bogati, a siromašni ostaju siromašni? I što je još bolje, ova slika pokazuje relativnu mobilnost između različitih dohodovnih razreda, ali ako uzmemo u obzir apsolutnu ekonomsku mobilnost obitelji, gotovo 85% Amerikanaca bogatije je od njihovih roditelja, i u tome najlošije prolaze djeca onih najbogatijih 20% (njih samo 70% je bogatije od svojih roditelja).

metilda wrote:

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:

metilda wrote:

znači iscrpljivanje je obostrano.. društvo crpi tebe porezima i doprinosima, ti crpiš društvo primanjem plaće za traljavo odrađen posao i sustavom javnog zdravstva čije usluge primaš iz sredstava ostalih iscrpljenika koji su plaćali zdravstveno osiguranje u proračun..
svi smo mi rođenjem bačeni u neki sustav i ako ćemo biti pasivni sustav se nikada neće promijeniti.. da smo bili pasivni promatrači sada bi bili u velikoj srbiji i učili bi neki sasvim drugačiji sustav tumačenja povijesti..

tako je, s tin da društvo mene više ne crpi doprinosima jer uhljebi ne ploćaju doprinose, to je samo knjigovodstvena stavka.


jo nis bačen u ov sustav, nego je ov sustav meni nametnut. prvop sun na svit došo jo, a unda ov sustav. svi ljudi oko mene, as far as i can tell, su socijalisti i pobornici ovog sustava, a reformisti među njima samo su kozmetičari. zbog toga procjenjujen da mi je bolje nojti jednu od mnogobrojnih niša ovoga sustava i puštiti socijaliste da rodu zo me, i usput neradon spositi neke pojedince od institucijonalne nepravde.

ti kao profesor plaćaš doprinose , svatko tko radi u bilo kojoj pravnoj ili fizičkoj osobi i ostvaruje brutto dohodak plaća doprinose..
druga je stvar što poslodavci najčešće ne uplaćuju te doprinose koje zaračunaju radnicima.. ali to se ne događa u javnom sektoru samo u privatnom

ne ploćun,

nijedan državni zaposelnik ne uplaćuje doprinose i ne ploćo poreze. 
zamisli ča bi se dogodilo proračunu kad bi odjednon služebenici bili oslobođeni plaćanja doprinosa, bi li državna blagajna bila bogatija ili siromašnija?

dobro, hoćeš zapravo reći da se novac samo vraća u proračun odakle im je plaća i isplaćena

aben wrote:

ali, to imo još jedna mračnija stona, puno mračnija strona. niko živ na ovoj zemlji ne zno koliko bi ploća službenikov tribala biti. mises je u svojen smrtnon udaru na socijalizam pokozo kako socijalistička kalkulacija ni moguća. visina ploće službenikov je potpuno neutemeljena, bez obzira kolika je.

mativka wrote:

metilda wrote:
kapitalizam ipak nije najbolji od svih sustava jednostavno zbog same ljudske prirode ..

Kakva je ljudska priroda?

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

ali, to imo još jedna mračnija stona, puno mračnija strona. niko živ na ovoj zemlji ne zno koliko bi ploća službenikov tribala biti. mises je u svojen smrtnon udaru na socijalizam pokozo kako socijalistička kalkulacija ni moguća. visina ploće službenikov je potpuno neutemeljena, bez obzira kolika je.

Neutemeljena je na ekonomskim parametrima odnosno nije korespodentna sa produktivnošću zaposlenih.
Pa tako ni zaposlenih učitelja odnosno prosvjetnih radnika za koje Ljilja Vokić sa višedesetljetnim iskustvom u tom sustavu bez pardona kaže da je najmanja u Europi.
Dakle, njihova zarada je ovisna prije svega o količini političkih pritisaka koje su u stanju generirati, najviše preko sindikalne aktivnosti.
Zato je valjda jedina mogućnost da se u obrazovanju provedu stvarno nužne reforme, da se rasterete učenici nepotrebnih sati i nepotrebnih obaveznih predmeta, roditelji nepotrebnih troškova zbog štancanja nepotrebnih udžbenika svake godine čak i u predmetima kao što je matematika koji praktički ne mijenjaju svoje gradivo već desetljećima, da o drugim troškovima poput nepotrebnih ekskurzija i ne govorim.
Dakle, jedina je mogućnost za stvarno nužne reforme koje bi sustav učinile efikasnijim i rasteretile gospodarstvo od nepotrebnih troškova privatizacija školstva ili barem olakšavanje rada privatnim školama kako bi mogle konkurirati ovom zmaju ilitiga aždaji od javnog odnosno državnog školstva.

aben wrote:

ali, ne izbacivati ekskurzije! pa to je nojobrazovniji de skule:)

Speare Shaker wrote:

aben wrote:

ali, ne izbacivati ekskurzije! pa to je nojobrazovniji de skule:)

Steknu se tu razna iskustva, ali ne i ona predviđena programom. Dakle, nepotreban trošak za roditelje.

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:

ka sun ovo segutra prečito, uvatila me tuga. unda sun pošo viti zoč ludi toliko malo cijenu slobodu. imo puno članaka na tu temu, ali ov je časopiski pobroji glovne razloge, od kih ću jo izvojiti jedun ki se odnosi na ov tvoj zaključak.



https://medium.com/@Thomas_Brown_/why-are-there-so-few-libertarians-d042e2da5f7




prije nego ti rečin zoč to ne bi bilo tako, napiši mi zoč bi to bilo tako, ovo u boldu.

bilo bi tako jer smo naprosto u takvom ekonomskom sustavu.. nezaposlenost i slaba platežna moć većine stanovnitva i to nije filozofski nego realni pogled na svijet.. ja ne nastupam sa stajališta bilo kakve filozofije nego sa stajališta realnog okvira u kojem se nalazimo..
kažeš da dobro poznaješ suptilne mehanizme vlade, ljudske prirode, povijesti i ekonomije.. kao libertarijanac.. i nije uopće stvar da ne volimo slobodu.. nego nemamo izbora.. kako postići sustav u kojemu svatko tko želi ići u privatnu školu ima i platežnu moć da želju i ostvari... takve smo valjda sreće sa vladajućim strukturama.. nisam pratila kad si o ovome raspravljao sa onima koji su imali volje uhvatiti se ukoštac sa tvojim logičkim smicalicama ali uglavnom si se prepirao sa socijalistima.. možda je još puno socijalističkog otrova u meni (posipam se pepelom) pa ne razumijem kako u hrvatskoj doći do sustava temeljenog na libertarijanizmu .. imaš neki plan i program?
jel predaješ ekonomiju?

zaboga ne, nis ekonomist, svi hrv ekonomisti su socijalisti.

to ni objašnjenje, ali dobro, jo ću objosniti.
stvor je u tomo da ako se razmatra odvajanje školovanja i države, ne moru se uzimati sadašnji uvjeti privatnih skula. nemo rozlike između prizvodnje hrone i proizvodnje znanja. kad je država proizvodila hronu, vladale su nestašice i sve je bilo skupo. oka je proizvodnja, distribucija i prodaja hrone privatizirona, mi imomo jeftinije i kvalitetnije proizvode. jednoko vridi i za obrazovanje.
vidiš, jo aprijori znun da je to tako jer znun čovjekovu prirodu. privatnici će se potruditi roditi više i bolje, kad mu klijenti nisu dovedeni at gun point, ko ča su dovedeni javnin ustanovami. to je neoborivi uvid ča se tiče mechanics of government, human naturea. history nas uči da su jednon sve skule bile privatne, i da su cvale. grantetd, retki su mogli biti obrazovani, ali to ni tako jer su bili privatni, nego jer još ni bi izumljen kapitalizam. 
treto, ekonomski uvid. nestankon, ukidanjen tj odvajanjen države i obrazovanja,  ogromna sredstva bi bila vroćena njihovin vlosnicima (kad bi država ukinula državnu vezu is školovanjen u dobroj vjeri, pa vrotila ono ča je oteto za obrazovanje). današnje privatno školovanje je skupo jer ga retki želu, jednoko ko i za zdravstvo. nemo većeg tektonskog tržišnog poremećaja nego ča je ka ti neko tvojin potencijalnin klijentima sličnu uslugu nudi muhte. u slučaju odvajanja školstva i države, prvatno bi školovanje značajno pojeftinilo. a sa, cukar na kraju. državno školovanje košta više nego privatno as it is!
jo to znun apriori, jer je sve državno skuplje i lošije, ali na brzinu sun uze podatke s neta, za godinu 2009 i vidi da je država bacila u vitar 12 milijadi kun na školovanje i broj dice iz 2019 od 464 iljade, i dobi 26 000 kun po učeniku. čak i u ovoj sa situaciji sa monopoliston na tržištu, privatne skule su mrvicu skuplje (2500kn/mj).


naravski, meni sve ovo gori ne tribo. jedini argumenat ki meni tribo protiv državne skule je argument iz pravednosti: ni pravedno tirati ljude da ploćaju obrazovanje ljudima kima oni to ne želu ploćati.

u kapitalizmu odnosno u društvu u kojemu je sve privatizirano stvaraju kaste. stvara se nepremostiv jaz između onih koji imaju i koji ne mogu uvidjeti jaz jer im je predobro  i onih koji nemaju i koji dobro uviđaju jaz između sebe i onih koji imaju..

Kada ljevičari govore o nejednakosti, govore o ‘bogatima’ i ‘siromašnima’ kao da se radi o nekim nepromjenjivim skupovima ljudi koji se uvijek sastoje od istih pojedinaca. U stvarnosti, nagomilano bogatstvo pojedinaca rijetko preživi više od par generacija (u većini slučajeva već 70% bogatstva “ispari” za vrijeme prvih nasljednika, a oko 90% za vrijeme drugih), a više od polovice onih koji se za života nađu među najbogatijih 20% Amerikanaca će ispasti iz tog razreda unutar 20 godina. Prema najnovijim podacima IRS-a, od skupine 400 poreznih obveznika s najvišim dohodcima u SAD-u, njih preko 70% u toj grupi provede samo jednu godinu, a tek oko 5% ih tu ostane duže od 5 godina. S druge strane, bar polovica onih koji radni vijek započnu među najsiromašnijih 20%, tu više neće biti za 10 godina.
Kako navode Mark Rank i Thomas Hirschl, čak 12% Amerikanaca između svoje 25. i 60. godine provede bar jednu godinu kao dio najbogatijih 1% stanovništva SAD-a, oko 20% ih bude bar jednu godinu unutar 2% najbogatijih, više od 50% ih provede jednu godinu unutar 10%, a oko 70% ih provede bar godinu unutar najbogatijih 20%. Također, od onih 1% s najvišim dohodcima, oko 94% će u tom razredu ostati tek jednu godinu, a oko 99% će ispasti iz te skupine unutar 10 godina.
Dakle, u stvarnosti, postoji ekonomska i socijalna mobilnost. Ljevičari zamišljaju da su dohodovni razredi neki zatvoreni, statični skupovi, ali stopa obrtaja među ekstremno bogatima zapravo je izrazito visoka.
Pogledamo li strukturu stanovništva SAD-u prema dohodovnim razredima u odnosu na ekonomski položaj njihovih roditelja, dobijemo ovakvu sliku:

Amerika je još uvijek zemlja mogućnosti (izvor)

Je li vama ovo izgleda kao da bogati ostaju bogati, a siromašni ostaju siromašni? I što je još bolje, ova slika pokazuje relativnu mobilnost između različitih dohodovnih razreda, ali ako uzmemo u obzir apsolutnu ekonomsku mobilnost obitelji, gotovo 85% Amerikanaca bogatije je od njihovih roditelja, i u tome najlošije prolaze djeca onih najbogatijih 20% (njih samo 70% je bogatije od svojih roditelja).

aben wrote:nis uvjeren da i katolici nisu socijalisti. ovo je i katolička i socijalistička zemlja.
ne zun kako ti to gljedoš jer nisi objosnila, ali trenutni događaji u meriki potkrepljuju stav da je društvo u kin je većina stvori privatizirona fantastična brana od stvaranja kasti. jaz između haves and have nots je uvika bi veliki, i nikad ne će biti vrime da ne će biti veliki zbog some prirode čovika- mi nismo jednoki. vridni, sposobni, pametni i sritni će biti haves, a linčine, nesposobni, glupi i nesritni će biti have nots.

mativka wrote:Jao, jao!
Upravo sam pročitala da se razmišlja o uvođenju cjelodnevnog obrazovanja:
.." jedan od scenarija u tom smjeru i povećanje nastavnog sata na 60 minuta, pri čemu bi od 8 do 12.30 sati trajala redovita obvezna nastava, potom bi uslijedilo sat vremena igre i osvježenja (ovisno o uzrastu), a od 13.30 do 15 sati izvodio bi se obvezni izborni program (on obuhvaća izborne nastavne predmete, dopunsku i dodatnu nastavu te druge izvannastavne aktivnosti). Potom bi do 17 sati bilo vrijeme za fakultativne aktivnosti u kojima, uz zaposlenike škole, mogu sudjelovati i druge organizacije, kao što su sportska društva, glazbene škole i slično...."

metilda wrote:

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:

metilda wrote:

bilo bi tako jer smo naprosto u takvom ekonomskom sustavu.. nezaposlenost i slaba platežna moć većine stanovnitva i to nije filozofski nego realni pogled na svijet.. ja ne nastupam sa stajališta bilo kakve filozofije nego sa stajališta realnog okvira u kojem se nalazimo..
kažeš da dobro poznaješ suptilne mehanizme vlade, ljudske prirode, povijesti i ekonomije.. kao libertarijanac.. i nije uopće stvar da ne volimo slobodu.. nego nemamo izbora.. kako postići sustav u kojemu svatko tko želi ići u privatnu školu ima i platežnu moć da želju i ostvari... takve smo valjda sreće sa vladajućim strukturama.. nisam pratila kad si o ovome raspravljao sa onima koji su imali volje uhvatiti se ukoštac sa tvojim logičkim smicalicama ali uglavnom si se prepirao sa socijalistima.. možda je još puno socijalističkog otrova u meni (posipam se pepelom) pa ne razumijem kako u hrvatskoj doći do sustava temeljenog na libertarijanizmu .. imaš neki plan i program?
jel predaješ ekonomiju?

zaboga ne, nis ekonomist, svi hrv ekonomisti su socijalisti.

to ni objašnjenje, ali dobro, jo ću objosniti.
stvor je u tomo da ako se razmatra odvajanje školovanja i države, ne moru se uzimati sadašnji uvjeti privatnih skula. nemo rozlike između prizvodnje hrone i proizvodnje znanja. kad je država proizvodila hronu, vladale su nestašice i sve je bilo skupo. oka je proizvodnja, distribucija i prodaja hrone privatizirona, mi imomo jeftinije i kvalitetnije proizvode. jednoko vridi i za obrazovanje.
vidiš, jo aprijori znun da je to tako jer znun čovjekovu prirodu. privatnici će se potruditi roditi više i bolje, kad mu klijenti nisu dovedeni at gun point, ko ča su dovedeni javnin ustanovami. to je neoborivi uvid ča se tiče mechanics of government, human naturea. history nas uči da su jednon sve skule bile privatne, i da su cvale. grantetd, retki su mogli biti obrazovani, ali to ni tako jer su bili privatni, nego jer još ni bi izumljen kapitalizam. 
treto, ekonomski uvid. nestankon, ukidanjen tj odvajanjen države i obrazovanja,  ogromna sredstva bi bila vroćena njihovin vlosnicima (kad bi država ukinula državnu vezu is školovanjen u dobroj vjeri, pa vrotila ono ča je oteto za obrazovanje). današnje privatno školovanje je skupo jer ga retki želu, jednoko ko i za zdravstvo. nemo većeg tektonskog tržišnog poremećaja nego ča je ka ti neko tvojin potencijalnin klijentima sličnu uslugu nudi muhte. u slučaju odvajanja školstva i države, prvatno bi školovanje značajno pojeftinilo. a sa, cukar na kraju. državno školovanje košta više nego privatno as it is!
jo to znun apriori, jer je sve državno skuplje i lošije, ali na brzinu sun uze podatke s neta, za godinu 2009 i vidi da je država bacila u vitar 12 milijadi kun na školovanje i broj dice iz 2019 od 464 iljade, i dobi 26 000 kun po učeniku. čak i u ovoj sa situaciji sa monopoliston na tržištu, privatne skule su mrvicu skuplje (2500kn/mj).


naravski, meni sve ovo gori ne tribo. jedini argumenat ki meni tribo protiv državne skule je argument iz pravednosti: ni pravedno tirati ljude da ploćaju obrazovanje ljudima kima oni to ne želu ploćati.

u kapitalizmu odnosno u društvu u kojemu je sve privatizirano stvaraju kaste. stvara se nepremostiv jaz između onih koji imaju i koji ne mogu uvidjeti jaz jer im je predobro  i onih koji nemaju i koji dobro uviđaju jaz između sebe i onih koji imaju..

Kada ljevičari govore o nejednakosti, govore o ‘bogatima’ i ‘siromašnima’ kao da se radi o nekim nepromjenjivim skupovima ljudi koji se uvijek sastoje od istih pojedinaca. U stvarnosti, nagomilano bogatstvo pojedinaca rijetko preživi više od par generacija (u većini slučajeva već 70% bogatstva “ispari” za vrijeme prvih nasljednika, a oko 90% za vrijeme drugih), a više od polovice onih koji se za života nađu među najbogatijih 20% Amerikanaca će ispasti iz tog razreda unutar 20 godina. Prema najnovijim podacima IRS-a, od skupine 400 poreznih obveznika s najvišim dohodcima u SAD-u, njih preko 70% u toj grupi provede samo jednu godinu, a tek oko 5% ih tu ostane duže od 5 godina. S druge strane, bar polovica onih koji radni vijek započnu među najsiromašnijih 20%, tu više neće biti za 10 godina.
Kako navode Mark Rank i Thomas Hirschl, čak 12% Amerikanaca između svoje 25. i 60. godine provede bar jednu godinu kao dio najbogatijih 1% stanovništva SAD-a, oko 20% ih bude bar jednu godinu unutar 2% najbogatijih, više od 50% ih provede jednu godinu unutar 10%, a oko 70% ih provede bar godinu unutar najbogatijih 20%. Također, od onih 1% s najvišim dohodcima, oko 94% će u tom razredu ostati tek jednu godinu, a oko 99% će ispasti iz te skupine unutar 10 godina.
Dakle, u stvarnosti, postoji ekonomska i socijalna mobilnost. Ljevičari zamišljaju da su dohodovni razredi neki zatvoreni, statični skupovi, ali stopa obrtaja među ekstremno bogatima zapravo je izrazito visoka.
Pogledamo li strukturu stanovništva SAD-u prema dohodovnim razredima u odnosu na ekonomski položaj njihovih roditelja, dobijemo ovakvu sliku:

Amerika je još uvijek zemlja mogućnosti (izvor)

Je li vama ovo izgleda kao da bogati ostaju bogati, a siromašni ostaju siromašni? I što je još bolje, ova slika pokazuje relativnu mobilnost između različitih dohodovnih razreda, ali ako uzmemo u obzir apsolutnu ekonomsku mobilnost obitelji, gotovo 85% Amerikanaca bogatije je od njihovih roditelja, i u tome najlošije prolaze djeca onih najbogatijih 20% (njih samo 70% je bogatije od svojih roditelja).

ok, korektniji je naziv dohodovni razred nego kasta, mada usprkos fluktuacijama dohodovnih razreda postoje i neka obilježja kastinskog društva, naprimjer u činjenici da se brakovi uglavnom sklapaju između pripadnika istih dohodovnih razreda..

uz to, ukazao si mi na postojanje mita o propadanju srednje klase u americi kao glavnoj utvrdi kapitalizma kojeg namjerno šire ljevičarski mediji.. potražila sam malo po netu i pronašla ovo:

https://www.liberal.hr/gdje-je-nestala-srednja-klasa--649

"Ali post-istinito društvo je postojalo oduvijek, i upravo oni koji danas najviše prozivaju Donalda Trumpa za širenje dezinformacija su ga stvarali i održavali. Oni vjerojatno nisu svjesni te ironije, ali upravo su glavni kritičari post-istinitog društva danas bili njegovi kreatori u prošlosti, kako kolektivno tako i individualno.

Jedan od primjera je mit o nestajanju srednje klase u SAD-u, kojeg desetljećima guraju zagovornici redistribucije, jačanja države, regulacija i socijalnih usluga. Tehnički je istina da srednja klasa u SAD-u nestaje, ali ne na onaj način u koji su lijevi mediji i intelektualci uvjeravali javnost svih desetljeća. Njihov narativ o nestajućoj srednjoj klasi se odnosi na ideju da srednja klasa osiromašuje dok se krug bogatih sužava sve više i bogatstvo postaje akumulirano u posjedu 1% najbogatijih. Istodobno tvrde da su posebno pogođeni ne-bijelci. Ali što kažu činjenice i podaci o dohotku kućanstava unazad nekoliko desetljeća?

Prema podacima U.S. Census Bureaua istina je drugačija. Ako se podijele dohodci kućanstava na donji dohodovni razred (dohodak kućanstva do 35.000 $ godišnje), srednji dohodovni razred (35.000-100.000 $) i gornji dohodovni razred (više od 100.000 $ godišnje) i korigira za inflaciju, iz podataka se jasno može iščitati da je mit o srednjoj klasi koja osiromašuje jednostavno laž.

Od 1977. do 2013. udjel kućanstava s godišnjim dohotkom manjim od 35.000 $ se smanjivao u gotovo svim periodima. Iznimke su period krize 2008. i naftna kriza 1978. Svi ostali periodi bilježe stabilan pad udjela donjeg dohodovnog razreda. Pad udjela kućanstava srednjeg dohodovnog razreda je neprekinut u cijelom periodu, i s te strane su oni koji kažu da srednja klasa u SAD-u nestaje u pravu. Ali srednja klasa ne nestaje zbog toga što se osiromašuje. Naprotiv, rast udjela kućanstava gornjeg dohodovnog razreda je vrlo intenzivan, što znači da srednja klasa nestaje zbog toga što postaje sve bogatija, tj. ulazi u gornji dohodovni razred."

..
međutim.. u skladu sa mojim sveukupnim pisanjem na forumu:


Ukazujući na sve rašireniji relativizam koji se duboko uvukao u sudske dvorane, parlamente i vlade te nastoji konačno ovladati javnim mnijenjem, autor želi posvijestiti i usmjeriti pozornost na dubinu i čvrstoću kršćanskih korijena kao sigurna temelja za gradnju kako vlastite, tako i zajedničke budućnosti.
Ključna rasprava našega vremena nije političke ili ekonomske naravi, nego kulturna, moralna te, u konačnici, religiozna. Riječ je o sukobu između dvaju pogleda na svijet: onoga koji vjeruje u postojanje načela i nepromjenjivih vrjednota, koje je Bog upisao u ljudsku narav, te onoga koji drži da ne postoji ništa čvrsto i trajno, nego da je sve relativno s obzirom na vrijeme, mjesta i okolnosti. Ako ne postoje apsolutne vrjednote i objektivna prava, ljudski se život svodi na grozničavu potragu za užitcima te na egoistično zadovoljavanje instinkata i subjektivnih ˝potreba˝, prozvanih nova ˝prava˝.
Volja za moći pojedinca i skupina postaje jedini zakon društva te se uspostavlja, kako tvrdi Benedikt XVI., ˝diktatura relativizma koji ništa ne priznaje kao konačno i koji kao posljednje mjerilo ostavlja samo vlastiti ja i svoje želje˝.

https://verbum.hr/diktatura-relativizma-145

metilda wrote:

aben wrote:nis uvjeren da i katolici nisu socijalisti. ovo je i katolička i socijalistička zemlja.
ne zun kako ti to gljedoš jer nisi objosnila, ali trenutni događaji u meriki potkrepljuju stav da je društvo u kin je većina stvori privatizirona fantastična brana od stvaranja kasti. jaz između haves and have nots je uvika bi veliki, i nikad ne će biti vrime da ne će biti veliki zbog some prirode čovika- mi nismo jednoki. vridni, sposobni, pametni i sritni će biti haves, a linčine, nesposobni, glupi i nesritni će biti have nots.

da, često se antife vole pozivati na sintagmu da je isus bio prvi socijalist..
no samo evanđelje ukazuje da nije tako.. naime prispodoba o talentima ukazuje, makar je to samo metafora ali koja se služi elementima materijalnog, da postoje ljudi s različitim talentima ili mnama .. netko ih dobije pet, netko jednu, netko dvije.. o trudu i zalaganju dobivenih talenata ovisi dobitak.. Isus u toj prispodobi upotrebljava izraz slugo lijeni


jednakost koja se propovijeda u evanđelju je duhovna i određena je katoličkim tumačenjem čovjekove prirode..

no to ne priječi katoličku crkvu da razvije svoj socijalni nauk.. ako bud eprilike napišem nešto i o njemu..

sorry što nisam opširna u odgovorima na tvoje tekstove, imam subotom i previše posla..

aben wrote:Jo ne mislin da je kršćansvo inherentno socijalističko. Socijalistički lapsuzi, ko onaj da će slon prije projti krez ušicu igle nego bogatun u raj, su odraz predkapitalističkih društava u kima je biti bogat znočilo biti bogat nauštrb drugih, jer je postojala jedna pita, ili zero sum game. Pronalaskom kapitalizma, ot redak tribo preminiti u "LAKŠE ĆE BOGATUN U RAJ, NEGO VI SIROMASI" jer je bogatun usrići više ljudi nego siromah, ceteris paribus.

Moja sekta se ne bavi ekonomijom, nego isključivo moralom. Ekonomiju tu i tamo spomenemo jer su ljudi prestrašeni ča bi se dogodilo kad bi nas podržali, ča bi se dogodilo ka bi podržali slobodu. Mi nismo relativisti, nego većinom apsolutisti.  Kršćani se složu sa radikalnin individualizmon, oni nika ne bi odrišili čoviku slobodu da počini grih. Tako ni moja sekta to nika ne bi učinila. Čaviše, moja sekta postavlja uvjet onima ki grozničavo išću zadovoljavanje svojih egoističkih potrib da to nikako ne moru napraviti bez da pomognu ljjdima kolo sebe. Ito proporcijonalno: ča su egoistčniji, moraju više pomagati drugima.
Ako je kršćanstvo nojbolji odgovor na pitanje zoč živiti i kako živiti kvalitetno, moja sekta je odgovor na pitanje kako nojbolje živiti u zajednici.

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:nis uvjeren da i katolici nisu socijalisti. ovo je i katolička i socijalistička zemlja.
ne zun kako ti to gljedoš jer nisi objosnila, ali trenutni događaji u meriki potkrepljuju stav da je društvo u kin je većina stvori privatizirona fantastična brana od stvaranja kasti. jaz između haves and have nots je uvika bi veliki, i nikad ne će biti vrime da ne će biti veliki zbog some prirode čovika- mi nismo jednoki. vridni, sposobni, pametni i sritni će biti haves, a linčine, nesposobni, glupi i nesritni će biti have nots.

da, često se antife vole pozivati na sintagmu da je isus bio prvi socijalist..
no samo evanđelje ukazuje da nije tako.. naime prispodoba o talentima ukazuje, makar je to samo metafora ali koja se služi elementima materijalnog, da postoje ljudi s različitim talentima ili mnama .. netko ih dobije pet, netko jednu, netko dvije.. o trudu i zalaganju dobivenih talenata ovisi dobitak.. Isus u toj prispodobi upotrebljava izraz slugo lijeni


jednakost koja se propovijeda u evanđelju je duhovna i određena je katoličkim tumačenjem čovjekove prirode..

no to ne priječi katoličku crkvu da razvije svoj socijalni nauk.. ako bud eprilike napišem nešto i o njemu..

sorry što nisam opširna u odgovorima na tvoje tekstove, imam subotom i previše posla..

jo ne verujin da je isus socijalist. mislin da un nika nikome ne bi zabroni da se drogiro, jebe, unakaživo i samoubije iz trenda, ili da bi tiro druge da financiraju nekakova ponašanja tretih. granted, jo nis stručnjak za isusa, pa možda i grišin. možda je aktivno podržovo kršenje sloboda i individualnosti ljudi. ki zno neka reče.

sve ča kršćani veruju je fine. jer ni obavezno. socijalni nauk ki vi imote je fine. napiši samo ča je ono ča biste uzdigli na razinu cele zajednice.

metilda wrote:

aben wrote:Jo ne mislin da je kršćansvo inherentno socijalističko. Socijalistički lapsuzi, ko onaj da će slon prije projti krez ušicu igle nego bogatun u raj, su odraz predkapitalističkih društava u kima je biti bogat znočilo biti bogat nauštrb drugih, jer je postojala jedna pita, ili zero sum game. Pronalaskom kapitalizma, ot redak tribo preminiti u "LAKŠE ĆE BOGATUN U RAJ, NEGO VI SIROMASI" jer je bogatun usrići više ljudi nego siromah, ceteris paribus.

Moja sekta se ne bavi ekonomijom, nego isključivo moralom. Ekonomiju tu i tamo spomenemo jer su ljudi prestrašeni ča bi se dogodilo kad bi nas podržali, ča bi se dogodilo ka bi podržali slobodu. Mi nismo relativisti, nego većinom apsolutisti.  Kršćani se složu sa radikalnin individualizmon, oni nika ne bi odrišili čoviku slobodu da počini grih. Tako ni moja sekta to nika ne bi učinila. Čaviše, moja sekta postavlja uvjet onima ki grozničavo išću zadovoljavanje svojih egoističkih potrib da to nikako ne moru napraviti bez da pomognu ljjdima kolo sebe. Ito proporcijonalno: ča su egoistčniji, moraju više pomagati drugima.
Ako je kršćanstvo nojbolji odgovor na pitanje zoč živiti i kako živiti kvalitetno, moja sekta je odgovor na pitanje kako nojbolje živiti u zajednici.

samo da pojasnim ovo o devi i ušici igle.. ne radi se o tome da će bogataš teško ući u kraljevstvo nebesko zbog same činjenice što je bogataš nego samo ako se tako naveže na bogatstvo da mu je ono način življenja i najveće dobro, ali njemu samome..
dakle, to je isti smisao ovoga što kažeš za libertarijanski pogled na bogatstvo - bogataši moraju pomagati ljudima oko sebe... uostalom Isus je bio okružen bogatim prijateljima i nije im to nimalo uzimao za zlo, samo je tražio od njih da pomažu siromasima..
ne slažem se baš sa izjavom da će siromah teže postići kraljevstvo nebesko - spomeni se priče o siromašnoj udovici .. to je kao ono sa talentima.. od jednoga se može napraviti bogatstvo a pet proćerdanih(u nekom mom nastavku prispodobe) može se pretvoriti u ništa..

lijepo smo popričali, približio si mi mnoge stvari..


možemo li sada o tome kako državu dovesti u stanje libertarijanstva?
i kojoj struji pripadaš? onoj koja se sasvim odriče države ili jednoj od onih koji samo smanjuju državni utjecaj u zajednici? vjerojatno si o tome pisao ali ja baš nisam redovno pratila temu..

aben wrote:

metilda wrote:

aben wrote:Jo ne mislin da je kršćansvo inherentno socijalističko. Socijalistički lapsuzi, ko onaj da će slon prije projti krez ušicu igle nego bogatun u raj, su odraz predkapitalističkih društava u kima je biti bogat znočilo biti bogat nauštrb drugih, jer je postojala jedna pita, ili zero sum game. Pronalaskom kapitalizma, ot redak tribo preminiti u "LAKŠE ĆE BOGATUN U RAJ, NEGO VI SIROMASI" jer je bogatun usrići više ljudi nego siromah, ceteris paribus.

Moja sekta se ne bavi ekonomijom, nego isključivo moralom. Ekonomiju tu i tamo spomenemo jer su ljudi prestrašeni ča bi se dogodilo kad bi nas podržali, ča bi se dogodilo ka bi podržali slobodu. Mi nismo relativisti, nego većinom apsolutisti.  Kršćani se složu sa radikalnin individualizmon, oni nika ne bi odrišili čoviku slobodu da počini grih. Tako ni moja sekta to nika ne bi učinila. Čaviše, moja sekta postavlja uvjet onima ki grozničavo išću zadovoljavanje svojih egoističkih potrib da to nikako ne moru napraviti bez da pomognu ljjdima kolo sebe. Ito proporcijonalno: ča su egoistčniji, moraju više pomagati drugima.
Ako je kršćanstvo nojbolji odgovor na pitanje zoč živiti i kako živiti kvalitetno, moja sekta je odgovor na pitanje kako nojbolje živiti u zajednici.

samo da pojasnim ovo o devi i ušici igle.. ne radi se o tome da će bogataš teško ući u kraljevstvo nebesko zbog same činjenice što je bogataš nego samo ako se tako naveže na bogatstvo da mu je ono način življenja i najveće dobro, ali njemu samome..
dakle, to je isti smisao ovoga što kažeš za libertarijanski pogled na bogatstvo - bogataši moraju pomagati ljudima oko sebe... uostalom Isus je bio okružen bogatim prijateljima i nije im to nimalo uzimao za zlo, samo je tražio od njih da pomažu siromasima..
ne slažem se baš sa izjavom da će siromah teže postići kraljevstvo nebesko - spomeni se priče o siromašnoj udovici .. to je kao ono sa talentima.. od jednoga se može napraviti bogatstvo a pet proćerdanih(u nekom mom nastavku prispodobe) može se pretvoriti u ništa..

lijepo smo popričali, približio si mi mnoge stvari..


možemo li sada o tome kako državu dovesti u stanje libertarijanstva?
i kojoj struji pripadaš? onoj koja se sasvim odriče države ili jednoj od onih koji samo smanjuju državni utjecaj u zajednici? vjerojatno si o tome pisao ali ja baš nisam redovno pratila temu..

viš, zoto jo ne volin književnost;
tibo je izravno reći ča je hoti reći.

siromah će teže u raj nego bogatun u kapitalističkon društvu- ceteris paribus- ako je sve ostalo isto.

od pronalaska države prema vamo, libertarijanstvo generalno govoreći sve više napreduje. ljudi su sve slobodniji i slobodniji. nazadak zbog pristajanja socijalizmu u 20 stoljeću smatran trenutnin setbackom, ki će biti zanemariv u ukupnon reztultatu. ka pogljedomo ča imomo danas, vidimo sve širu upotrebu privatnoga bankarstva, zdravstva, šrolstva, sudstva, policije, prometa(ovo zapravo ni istina, promet je jedna od onih stvori ki je doživi nojveći nazadak prema podržavoljenju, ča godišnje glovun ploti 1.35 milijuna ljudi, a 35 milijuni ih se ozlijedi) distribucije energije, kulture...sve ono ča je nekad država čvrsto držala u svojin čamprzima.

jo sun, basically, anarho kapitalist. naš cilj ni uništenje država, nego povećanje pravde.  jo svoj cilj ne očekujen viditi nikad, zbog polaganih promjena ke su polagane jer su anarhokapitalisti malobrojni, društveno nojčešće neaktivni (mi znomo da ne znomo ča je dobro za ljude, i nami je zabronjeno nepozvani se mišati u tuje živote), otpor slobodi je golem zbog lukrativnosti nanny statea i činovnicima i štićenicima, itd. 


povećavanje pravde, tj libertarijansko drušvu se približavamo općenito smanjivanjen pozitivnih prava i povećavanjen negativnih. to znoči da niko nemo pravo na život, pogoto ne na dostojanstven život, a svi imaju pravo na neoduzimanje života, bez obzira di živili, u kućama ili matericama. 
tehnologija rodi nami u korist, uz pomoć interneta, sve smo bliže osobnoj secesiji od države, zasad u korist neke druge države. puteva prema raju na zemlji je puno i more se samo spekulirati, ali ka bi me natrirali da odaberen, jo mislin da je to najplauzibilniji put. jednostavno će na tržištu država isplivati one ke budu nojkvalietnije, ke budu klijentima dovale nojviše za nojmanje. ostale će propadati a uloge ke su obavljale će preuzimati privatne kompanije.

aben wrote:tehnologija rodi nami u korist, uz pomoć interneta, sve smo bliže osobnoj secesiji od države, zasad u korist neke druge države. puteva prema raju na zemlji je puno i more se samo spekulirati, ali ka bi me natrirali da odaberen, jo mislin da je to najplauzibilniji put. jednostavno će na tržištu država isplivati one ke budu nojkvalietnije, ke budu klijentima dovale nojviše za nojmanje. ostale će propadati a uloge ke su obavljale će preuzimati privatne kompanije.

Speare Shaker wrote:

mativka wrote:

metilda wrote:
kapitalizam ipak nije najbolji od svih sustava jednostavno zbog same ljudske prirode ..

Kakva je ljudska priroda?

Komplicirana.
Sa naglaskom na orjentaciju ka sebičnosti, težnju udobnosti i otporu čak i prema najnužnijim promjenama, da baš ne upotrijebim kod nas davno potrošeni izraz reformama.

aben wrote:

mativka wrote:Jao, jao!
Upravo sam pročitala da se razmišlja o uvođenju cjelodnevnog obrazovanja:
.." jedan od scenarija u tom smjeru i povećanje nastavnog sata na 60 minuta, pri čemu bi od 8 do 12.30 sati trajala redovita obvezna nastava, potom bi uslijedilo sat vremena igre i osvježenja (ovisno o uzrastu), a od 13.30 do 15 sati izvodio bi se obvezni izborni program (on obuhvaća izborne nastavne predmete, dopunsku i dodatnu nastavu te druge izvannastavne aktivnosti). Potom bi do 17 sati bilo vrijeme za fakultativne aktivnosti u kojima, uz zaposlenike škole, mogu sudjelovati i druge organizacije, kao što su sportska društva, glazbene škole i slično...."

Obavezna izbornost, been hijackin kids since 1850s...

Ok, odlična ideja, a ki će to plotiti?