hahhhaahaahaa izbjeglice su šansa za njemačku ekonomijuuuuu

U godinu dana utrpat preko tri miljona kozoheba , onda tako i iduće godine i sa onim već postojećim muslimanima u Njemačkoj preko deset miljona muslimana u NJemačkoj a onda kad ih budu tili potirat neće ih htjet nitko i ostaje im jedino HOLOHAUST.

Njemci će postat najomraženija evropska nacija u islamskom svijetu , islamski svijet će proglasit fetvu za Nijemce .....biti će poput ulja i vode.

Riječ je Gospodnja.

Amen.

dzango wrote:

marcellus wrote:

dzango wrote:

Nema džamije na Avali. 

Polako. Nije bilo ni islamskog centra u rijeci. Sad ima. Gradonačelnik ljevičar sav oduševljen.

Ali u Beogradu su već jednom bile džamije.

Bili su i na Kosovu manastiri već jednom.

TRPAJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ

marcellus wrote:

dzango wrote:

marcellus wrote:

dzango wrote:

Nema džamije na Avali. 

Polako. Nije bilo ni islamskog centra u rijeci. Sad ima. Gradonačelnik ljevičar sav oduševljen.

Ali u Beogradu su već jednom bile džamije.

Bili su i na Kosovu manastiri već jednom.

Zato i ne može da bude džamija u Beogradu.

je li bio natječaj na arapskom i jesu li izričito traženi stomatolzi , fizičari i inžinjeri?

je li halal kantina u bmwu? 

jesu li ženke u administraciji u kratkim suknjama?

mnogo je tu pitanja gospodo, znaju naši nobelovci što rade i zašto BMW nije idealan poslodovac

nevjestin_razbojnik wrote:je li halal kantina u bmwu? 

jesu li ženke u administraciji u kratkim suknjama?

mnogo je tu pitanja gospodo, znaju naši nobelovci što rade i zašto BMW nije idealan poslodovac

Obi je osjetno bolji... ima i islamski centar i sve

OD PONOĆI do 15 sati u Hrvatsku je ušlo 5907 izbjeglica, a od početka dolaska izbjegličkog vala do Hrvaske, u našu zemlju ušlo je 309.578 izbjeglica, objavilo je Ministarstvo unutarnjih poslova.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/od-ponoci-do-15-sati-u-hrvatsku-uslo-gotovo-6-tisuca-izbjeglica/853300.aspx

TRPAJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ

I NIKAD NEĆE STATI ....SVE DOK SE EMANICPACIJA NEPOVRATNO NEUNIŠTI.

Trpaj.




Tesla o ženama: Civilizacija će propasti jer žene žele biti ravnopravne s muškarcima

Nikola Tesla objasnio je u kolovozu 1924. u ekskluzivnoj izjavi 'Galvestone Daily News' zašto se nije nikada ženio. Kako se navodi, Tesla je najprije istaknuo da je žena superiornija u odnosu na muškarca, ali da je to bilo nekad.

Danas je, navodi znanstvenik, takva žena nestala, a na njeno mjesto "došla je žena koja misli da je njen glavni uspjeh u životu u tome da se što više izjednači sa muškarcem, odijevanjem, glasom i postupcima, u sportovima i dostignućima svake vrste". - Žene postaju jače od muškaraca, i fizički i mentalno. Svijet je iskusio mnoge tragedije, ali po mom mišljenju najveća od svih tragedija je sadašnje ekonomsko stanje, u kom se žene nadmeću s muškarcima, i u mnogim slučajevima zaista i uspijevaju da zauzmu njihovo mjesto u profesijama i industriji. Ova rastuća tendencija žena da bace muškost u sjenu predstavlja znak propadanja civilizacije – rekao je Tesla, prenosi “Blic”. Kako je istakao Tesla u jednom intervjuu, žene kakve je obožavao su nestale, a zamijenile su ih one koje smatraju da u svemu treba da se izjednače s muškarcima. On je tada dodao da su sva dostignuća muškaraca bila inspirirana i nadahnuta ljubavlju ženi, ali da su žene umjesto pobjednica postale žrtve. - U njenom životu nema zadovoljstva. Ambiciozna je, često preko svojih prirodnih sposobnosti, da postigne sve što želi. Žene suviše često zaboravljaju da ne mogu sve biti primadone i filmske zvijezde – kaže Tesla. Znanstvenik iz Smiljana istaknuo je i da će zbog toga naša civilizacija potonuti u stanje koje nalazimo kod pčela, mrava i drugih insekata – u kom se mužjaci bezobzirno ubijaju. “U toj matrijarhalnoj imperiji bit će zavedena ženska pravila”, naveo je Tesla. „Praktično sva velika dostignuća muškarca dosad bila su nadahnuta njegovom ljubavlju i posvećenošću ženi. Muškarac je bio nadahnut za velike stvari jer je neka žena vjerovala u njega, jer je želio zaslužiti njeno divljenje i poštovanje. Zato se borio za nju i stalno iznova riskirao svoj život”, kaže Tesla.

On potom analizira posljedice želje suvremene žene da se izjednači sa muškarcem: Žene koje su neprestano uzbuđene zbog svoje ogromne ambicije da nadmaše muškarca u ovoj igri u isto vrijeme gube nešto što na kraju, čini mi se, vrijedi mnogo više nego što prazne počasti poslovnog ili profesionalnog uspjeha ikada mogu donijeti.” Na kraju, Tesla podsjeća da je povijest puna primjera predivnog utjecaja neobičnih žena. „Među njima su i majke velikih muškaraca. Ali njihov utjecaj ne leži u riješenosti da nadmaše muškarca, ni da se natječe s njim. Možda zato što predstavlja finiji i osjetljiviji instrument, žena instinktivno zna svoju moć i razumije da njen stupanj leži u visokom položaju koji zauzima. Ali ono što je uzvišeno nikada se ne spušta na razinu običnog”, zaključuje Tesla. Što je Tesla govorio o ženama "Moć prave žene je tako velika, da vjerujem da bi lijepa žena - a to će reći lijepa duhom, ponašanjem i mislima, lijepa u svakom pogledu, neka vrsta boginje - ako bi se iznenada pojavila na zemlji, mogla zapovijedati cijelim svijetom". Uredništvo 'Galvestona' o Teslinim stavovima "Ova gledišta gospodina Nikole Tesle bit će primljena s velikim interesovanjem, slagali se mi ili ne s idejom da žena u svojoj novoj ulozi predstavlja mračnu silu koja će srušiti i upropastiti čitavu našu društvenu strukturu. U pitanju je čovjek koji je, u principu, priznat kao jedan od najvećih umova našeg doba”, stoji u završnoj napomeni uredništva lista.

Ja u te teorije zavjera ne vjerujem , ovi iz Sirije su mozda i bježali od rata , ovi iz Afganistana, Afrike, Irana i Albanije se mislili utrpati s njima posto su Nijemci objavili a neki su zbog te objave čak smijenjeni da će ih prihvatiti sve.

Uostalom, jako puno čelnika država optužuje bas nju a sumnjam da to rade zato sto su dezinformirani. Nije ona pokrenula val ali ih je navukla na Europu.

Ne tražite uzrok ....samo pjevajte.

Vaša djeca će tražit uzrok NE VI.

Vama će crni Vrag šetat po Evropi sa bakljom u rukama i tu baklju će vam zabit u vašu usranu facu.

marcellus wrote:a kak bi ti spasila grčku i zatvorila granicu od par tisuća km morske granice prema turskoj, a tulavi zoki ne može zatvorit 200 km grane prema srbiji?

Kako je mogla Australija? Tako što nisu bili srca mekana, već su ih vratili kamo spadaju. A ovaj šugavi Frontex samo ih dovodi. Umjesto da ih potopi.

kaja_333 wrote:Ja u te teorije zavjera ne vjerujem , ovi iz Sirije su mozda i bježali od rata , ovi iz Afganistana, Afrike, Irana i Albanije se mislili utrpati s njima posto su Nijemci objavili a neki su zbog te objave čak smijenjeni da će ih prihvatiti sve.

Ma kakvi Nijemci. Navala je krenula davno prije nego je Merkel išta rekla. Tko bi riskirao glavu radi nečeg što je Merkel rekla. I kakve teorije zavjere, odakle im pare za put, deset tisuća eura je samo prebacivanje preko mora, a oni nakon mjesec dana puta još imaju para za taksi od granice do granice. Jebote meni od plaće ne ostane sto kuna a nemam malu plaću. Dolaze iz država gdje je sto eura velika lova. A svi imaju po deset tisuća u džepu.

Vaša generacija bit će razhebana , uništena , rasporana.

Oni dolaze jer imate loš natalitet zbog bijele kuge koja dolazi od emanicpiacije i zapošljavanja žena umisto da rađaju i onda svako iduća generacija manje ljudi manje radne snage i kapitalisti vide da će se to urušit.

VI NEMATE PRAVO NA NIŠTA.

OVO SAM JA REKAO A NE ITKO OD VAS IGDJE U EVROPI .....JOŠ.

NEMATE SVIJEST O OVOME I ZATO ČETE BITI UNIŠTENI.

Billionaire investor George Soros has confirmed he wants to bring down Europe’s borders, following the accusation made last week by Hungarian Prime Minister Viktor Orban.http://www.breitbart.com/london/2015/11/02/soros-admits-involvement-in-migrant-crisis-national-borders-are-the-obstacle/

Stanojko wrote:

zgdosada wrote:I ja znam kako bi zatvorio granicu u Grčkoj. Minskim poljem.

Hahahahaha...U vodi? Jedino ako mislis na protivbrodske mine...

Podvodne mine, kao u filmovima o Drugom svjetskom ratu na lancu vezane za dno.

Bilo kako bilo ali sve te drzave imaju sluzbe koje vode detaljne statistike. Zna se stopa i vrsta kriminaliteta po skupini. Zna se postotak onih koji rade, onih koji studiraju itd. Svejedno si dozvole trpanje, realno nekvalitetnim narodima. Bit ce zajebano

Regoč wrote:

Stanojko wrote:

zgdosada wrote:I ja znam kako bi zatvorio granicu u Grčkoj. Minskim poljem.

Hahahahaha...U vodi? Jedino ako mislis na protivbrodske mine...

Podvodne mine, kao u filmovima o Drugom svjetskom ratu na lancu vezane za dno.

I prije ...prvi svijetski rat ...podmorničarski rat na Jadranu ....nije bilo klasičnih welikih bitaka al owoga je bilo na swakom koraku.

NOVO POSEBNO IZDANJE VP MAGAZINA
Prvi svjetski rat na Sredozemnom i Jadranskom moru
Prvi put na hrvatskom jeziku možete čitati sve o pomorskim ratnim sukobima u velikom ratu 1914.-1918. na Jadranu i Mediteranu u posebnom izdanju VP magazina pod naslovom "1. svjetski rat na Jadranskom i Sredozemnom moru". Posebno izdanje je u prodaji na svim kioscima za samo 29,90 kuna od petka 21. studenog.

3335 pregleda







Foto: Baumgartner

• 
  
• 
  
• 
  
• 
  
• 
  

 
Autor:
Zvonimir Freivogel

Pomorske operacije na Sredozemnom i Jadranskom moru često se u angloameričkoj i njemačkoj literaturi promatraju kao djelovanja na drugotnim ili perifernim bojišnicama, premda su bile značajne ne samo za države koje su ležale na tim morima nego i za sudbinu velikih carstava, čiji se promet odvijao tim područjem. Stalna konkurencija između britanske ratne flote i nove njemačke ratne mornarice, čije je postojanje predstavljalo veliki izazov "gospodarici mora" Velikoj Britaniji, privlačila je pozornost na zbivanja na Sjevernom moru i "zasjenjivala" ona na drugim morima. U hrvatskoj pomorskoj i povijesnoj literaturi također od 1945. (!), kad je izašao prvi dio nedovršenog djela V. A. Bačića o pomorskom ratu na Jadranu 1914.-1918., nije objavljena knjiga u kojoj bi se sustavno opisivao pomorski rat na Jadranskom i Sredozemnom moru premda je od hrvatske samostalnosti ta tema postala zanimljivom. Njome se bave brojni pojedinci i udruge, neke izdavačke kuće već su publicirale nekoliko knjiga ili monografija o austrougarskim ratnim brodovima, a druga takva djela su u pripremi.

Austro-Ugarska je u ratu izgubila tri bojna broda (ako se računa Viribus Unitis potopljen poslije predaje Državi SHS), dvije krstarice, četiri razarača, jednu torpiljarku, devet podmornica i 23 parobroda. Poginula su 344 pomorca, 639 ih je nestalo i vjerojatno također poginulo, 313 je ranjeno, a 690 palo u zarobljeništvo. Među poginulima i nestalima bio je veliki broj časnika, njih 160, od kojih su većina bili zrakoplovci.
FOTO: Početak kraja: bojni brod Viribus Unitis s ljesovima nadvojvode Franje Ferdinanda i vojvotkinje Sofije na putu iz Ploča u Pulu (Baumgartner)

Unatoč uspjesima, c. i kr. mornarica počinila je nekoliko većih pogrešaka. Nije bilo naručeno ni građeno dovoljno brzih krstarica i velikih razarača, a gradnja dodatnih šest "Tatri" 1914. je poništena iako bi bili vrlo korisni. Njemačkoj je prodano pet podmornica građenih u Kielu, a poslije se dokazalo kako su po dovršenju mogle doći na Jadran, kao i sve njemačke podmornice koje su oplovile Europu. Poništenje gradnje četiriju velikih bojnih brodova nije imalo velikog utjecaja na ratna zbivanja, ali su se možda trebale graditi planirane krstarice. Umjesto toga su sredstva odobrena za mornaricu vraćena u državni proračun, a dopušteno je vojačenje i slanje radnika brodogradilišta na bojišnicu, čime su izgubljeni iskusni radnici za gradnju i popravke brodova. C. i kr. mornarica nije imala "mobilizacijski brodograđevni program" za sustavno određivanje sredstava za potrebne brodove. Glavni razlozi bili su štednja i uvjerenje kako će rat kratko trajati. Propušteno je ubrzati radove na brodovima u Tržiču, koje se moglo povući iz opasnog područja prije talijanskog ulaska u rat. U ratu su dovršeni samo neki započeti brodovi, sagrađena samo četiri razarača istisnine 850 tona i 12 podmornica, od kojih su četiri bile gotovo bezvrijedne. Istodobno su druge velesile, posebice Velika Britanija i SAD, zahvaljujući većoj industrijskoj "bazi" gradile stotine većih i tisuće manjih ratnih i trgovačkih brodova.
Kod operacija c. i kr. krstarica propušteno je u dva navrata pravodobno poslati u pomoć oklopne krstaše, koji su mogli nanijeti veće gubitke nehomogenim protivničkim postrojbama. U napadu planiranom za lipanj 1918. za potporu su predviđene prevelike snage, ali podijeljene na sedam odvojenih skupina, od kojih bi svaka bila preslaba za borbu protiv koncentrirane savezničke flote. Predstavljale bi i niz odvojenih ciljeva za podmornice i MAS-ove, što je bilo sudbonosno za bojni brod Szent Istvan. Za napad na "driftere" bile bi dovoljne lake krstarice, a za potporu bojni brodovi klase Erzherzog, jači od svih protivničkih krstarica. Četiri Tegetthoffa moglo se držati u pripremi za slučaj - manje vjerojatnog - dolaska protivničke bojne flote.
Austrougarska mornarica je, unatoč svim pogreškama, ostala učinkovita tijekom rata, zadržala je nadzor nad vlastitim vodama i spriječila je protivnička iskrcavanja na obali i otocima, protjerala je s Jadrana francusku eskadru i držala podalje protivničke bojne flote, napadajući ciljeve u Italiji i Albaniji, te omogućavajući operacije njemačkih i vlastitih podmornica na Jadranskom i Sredozemnom moru.
Ni druge mornarice početkom rata nisu raspolagale pravim brodovljem za novi oblik rata. Svi su ulagali velik novac u bojne flote koje se na Sredozemlju ni jednom nisu srele. Francuzima su nedostajale lake krstarice, Talijani su ih imali premalo i ovisili su o britanskoj pomoći u toj kategoriji brodova. Britaniji su Royal Navy razarači bili potrebniji na Atlantskom oceanu i na Sredozemlju, zato ih na Jadranu gotovo nije ni bilo. Francuski razarači bili su relativno "krhki", dok su Talijani pravodobno počeli graditi veće razarače i razarače-vođe flotila (izvidnice), kojih nikad nije bilo dovoljno. Na Jadranu su zato često operirale miješane postrojbe od britanskih i talijanskih krstarica s francuskim i talijanskim razaračima, što je otežavalo međusobne komunikacije i koordinirano djelovanje na višim i operativnim razinama. Austrougarski "raidovi" sa samo četiri lake krstarice i šest do osam suvremenih razarača (koje su podupirali i stariji razarači i torpiljarke) zahtijevali su istodobnu nazočnost barem 30 savezničkih razarača na Jadranu. Kad su se na Sredozemlju pojavile i protivničke podmornice, stanje se dodatno pogoršalo. Nitko nije imao spreman odgovor na podmornički rat i tek je u ratu počela gradnja velikog broja pratećih brodova i lovaca podmornica, prvotno opremljenih primitivnim oružjem i rudimentarnim spravama za osluškivanje. Većina admirala vjerovala je u ofenzivni tip rata na moru, poput ophodnji ili blokada. Zato je prekasno uveden sustav konvoja, jedino učinkovito sredstvo za obranu od podmornica, ali i za napade, kad su se približile konvojima u potrazi za plijenom, koji je postalo teže otkriti i uloviti.
Francuska mornarica je na svim bojišnicama izgubila 19.495 ljudi, od čega ih je 11.388 poginulo, 607 ranjeno i 7500 zarobljeno. Na Sredozemlju i Jadranu izgubila je tri bojna broda, tri krstarice, šest razarača, dva minopolagača, 12 podmornica, sedam pomoćnih krstarica i brojne manje ratne i pomoćne brodove. Praćenje pojedinačnih teretnih brodova s opskrbom za Crnu Goru početkom rata bilo je neisplativo jer je trošilo i brodove i ugljen, ali je francusko mornaričko vodstvo vjerovalo kako će izazvati c. i kr. mornaricu na isplovljavanje, što bi dovelo do očekivanog pomorskog boja. Francuske podmornice prvotno su služile u prepadima na protivničke pomorske baze, a poslije statično u "nadzornim rajonima" ili dinamično u napadima na pomorski promet. Za protupodmorničku borbu rekvirirano je 280 ophodnih plovila, a "kočari" i "plivaričari" naručivani su i u Belgiji, Brazilu, Grčkoj, Italiji, Japanu, Nizozemskoj, Norveškoj, Švedskoj, Španjolskoj, SAD-u, a čak i na Islandu. Naoružavani su i trgovački brodovi, oko 600 parobroda i 140 jedrenjaka do kraja 1917. i ukupno 1140 brodova do kraja rata. Patroliranje zadanim putovima nije moglo zaštititi brodove od podmornica, što je uspjelo tek sustavu konvoja.

Veliki brodovi talijanske mornarice poslije prvih gubitaka više se nisu često zadržavali na Jadranskom moru, gdje su lake snage i podmornice gotovo svakodnevno operirale, također i na Sredozemlju, prateći transportne brodove, loveći podmornice ili podupirući vlastitu vojsku na raznim bojišnicama. Mornari su svoju mornaricu prema područjima djelovanja (ili manjka istog) dijelili na mornaricu časti (Marina dell'onore) na sjevernom Jadranu, mornaricu užitaka (Marina del piacere) – bojni brodovi u Tarantu, radnu mornaricu (Marina del dovere) na južnom Jadranu i mornaricu patnji (Marina del dolore) uz močvarnu malaričnu albansku obalu. U ratu su Talijani izgubili deset podmornica, četiri bojna broda, dva oklopna krstaša, dva monitora, jednu staru krstaricu, osam razarača, šest torpiljarki, jedan minopolagač, dvije pomoćne krstarice i brojne manje brodove.
FOTO: Austrougarski bojni brod Prinz Eugen na probnoj plovidbi (Lemačko)

Velika Britanija najbolje je prošla iako je na Sredozemlju izgubila sedam bojnih brodova i sedam podmornica (većinu u Dardanelskoj operaciji), dva monitora, četiri razarača i brojne manje brodove. Britanski ribarski parobrodići u Otrantskim vratima su do uvođenja sustava konvoja nosili na svojim leđima najveći teret protupodmorničke borbe na Sredozemlju, zajedno s brodovima-klopkama i lovcima podmornica, a pretrpjeli su i najveće gubitke.
Njemačkoj je Sredozemlje zajedno s Crnim morem predstavljalo jedno od važnijih operativnih područja, gdje su njezine podmornice gotovo nesmetano potapale trgovačku tonažu, a dolazak bojnog krstaša Goeben uvukao je Tursku u rat i otvorio novu bojišnicu prema Rusiji. Nijemci su na Sredozemlju izgubili krstaricu Breslau (kao tursku Midilli) i 21 podmornicu, ako se ne računaju one koje su potopile vlastite posade, kad potkraj rata nisu bile u stanju isploviti prema Njemačkoj.
Iskustva Prvoga svjetskog rata ipak nisu nikome puno pomogla u pripremama operacija za Drugi svjetski rat, kad su se neki bivši saveznici našli na protivničkim stranama, a svi iznova morali učiti "pravila igre".
Prvi put na hrvatskom jeziku možete čitati sve o pomorskim ratnim sukobima u Velikom ratu 1914.-1918. na Jadranu i Mediteranu u posebnom izdanju VP magazina pod naslovom "1. svjetski rat na Jadranskom i Sredozemnom moru". Posebno izdanje je u prodaji na svim kioscima za samo 29,90 kuna od petka 21. studenog.
FOTO: Francuski bojni brod Jean Bart klase Courbet (Breyer)

kaja_333 wrote:Ja u te teorije zavjera ne vjerujem

Nisu teorije urotah, već razmišljanje o skrivenim igračima. Danas teorija urote, sutra novootkriveni dokument.

kaja_333 wrote:ovi iz Sirije su mozda i bježali od rata

Nisu, pd rata su pobjegli u Tursku, sve nakon toga je plan s ciljem uništenja ostatakah kršćanstva u Europi.