Uljanik u pizdu materinu, trebao je i davno prije

Osobno mislim da bi bila šteta da to propadne i volio bi se da se brodogradnja nastavi na nekim zdravim nogama ali tamo je sve opljačkano i devastirano, a stručnjake su potjerali. I ne vidim kako bi mogao doći neki ozbiljan investitor pored svih ovih lokalnih i manje lokalnih bandita koji su bacili oko na nekretnine uz more.

Gnječ wrote:

shvati da mi u Istri vas hrvate i dalmoše doživljavamo kao okupatore gore nego talijanske fašiste

melkior wrote:

Bivši radnik Uljanika

za Index

Edvin Beriša

težave v Istri, zdravo

AssadNaPodmornici wrote:Dobro gnječ vidim da si se snerva oko Uljanika? ali radiš tamo?
pitanje broj dva, zašto se toliko nerviraš oko te firme
pitanje broj tri, aj ti nama reci šta bi ti napravia ?

di ti vidiš da sam se snerva? mogu ja pitat tebe zašto si toliko upra da se Uljanik ugasi? ali radiš za HDZ?

opet kežem nema nerviranja ali primjećujem jednu zanimljivu anomaliju kod vas rvatina a to je da kad god netko pokuša razmotat klupko tj. rvacku kriminalnu jazbinu odmah mu govore što se nerviraš. počinjem misliti da si i ti dio tog čardak razbojničkog komplota.

šta bi ja napravija? pa gle, 60-tih godina a to je bilo u SFRJ su radnici premlatili i bacili u more kompletnu upravu sve direktore bez iznimke. pazi, u SFRJ.

marcellus wrote:dionice su dane radnicima samo zato jer ih nitko drugi nije htio

Petrokemija objavila javni poziv za dokapitalizaciju

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, sredinom listopada, rekao je da financijski i poslovni sektor, mirovinski fondovi i neka javna poduzeća žele participirati u dokapitalizaciji Petrokemije, ali da će svoju ozbiljnost pokazati kada ih se pozove na uplatu.

https://vijesti.hrt.hr/469471/petrokemija-objavila-javni-poziv-za-dokapitalizaciju

Gnječ wrote:

marcellus wrote:bilo je ili da radnici uzmu dionice ili da uljanik odma ide u stečaj... a hadeze, koliko god ga ne volim, nema veze s tim, IDS ima veze... i SDP naravno koji je bio na vlasti prije 6 godina

i šta će radnicima dionice kad im je zabranjeno upravljati njihovom imovinom?????

kojom imovinom... uljanik je dužan deset puta koliko mu je imovina

Gnječ wrote:

AssadNaPodmornici wrote:Dobro gnječ vidim da si se snerva oko Uljanika? ali radiš tamo?
pitanje broj dva, zašto se toliko nerviraš oko te firme
pitanje broj tri, aj ti nama reci šta bi ti napravia ?

di ti vidiš da sam se snerva? mogu ja pitat tebe zašto si toliko upra da se Uljanik ugasi? ali radiš za HDZ?

opet kežem nema nerviranja ali primjećujem jednu zanimljivu anomaliju kod vas rvatina a to je da kad god netko pokuša razmotat klupko tj. rvacku kriminalnu jazbinu odmah mu govore što se nerviraš. počinjem misliti da si i ti dio tog čardak razbojničkog komplota.

šta bi ja napravija? pa gle, 60-tih godina a to je bilo u SFRJ su radnici premlatili i bacili u more kompletnu upravu sve direktore bez iznimke. pazi, u SFRJ.

...da i nisu snosili sankcije posto su svi direktori bili clanovi KP...i to sigurno ne sitna partijska boranija..pricaj price to nekom drugom..narocito seszdesetih...jos bi ti povjerovao da si rekao osamdesetih..

marcellus wrote:

Gnječ wrote:

marcellus wrote:bilo je ili da radnici uzmu dionice ili da uljanik odma ide u stečaj... a hadeze, koliko god ga ne volim, nema veze s tim, IDS ima veze... i SDP naravno koji je bio na vlasti prije 6 godina

i šta će radnicima dionice kad im je zabranjeno upravljati njihovom imovinom?????

kojom imovinom... uljanik je dužan deset puta koliko mu je imovina

opet ti sa tvojom kristalnom kuglom. daj dokaze linkove dokumente odjebi s tvojim halucinacijama.

...evo rakitic dolazi u hajduk..neslana sala sorry

vuksadinare wrote:

Gnječ wrote:

AssadNaPodmornici wrote:Dobro gnječ vidim da si se snerva oko Uljanika? ali radiš tamo?
pitanje broj dva, zašto se toliko nerviraš oko te firme
pitanje broj tri, aj ti nama reci šta bi ti napravia ?

di ti vidiš da sam se snerva? mogu ja pitat tebe zašto si toliko upra da se Uljanik ugasi? ali radiš za HDZ?

opet kežem nema nerviranja ali primjećujem jednu zanimljivu anomaliju kod vas rvatina a to je da kad god netko pokuša razmotat klupko tj. rvacku kriminalnu jazbinu odmah mu govore što se nerviraš. počinjem misliti da si i ti dio tog čardak razbojničkog komplota.

šta bi ja napravija? pa gle, 60-tih godina a to je bilo u SFRJ su radnici premlatili i bacili u more kompletnu upravu sve direktore bez iznimke. pazi, u SFRJ.

...da i nisu snosili sankcije posto su svi direktori bili clanovi KP...i to sigurno ne sitna partijska boranija..pricaj price to nekom drugom..narocito seszdesetih...jos bi ti povjerovao da si rekao osamdesetih..

tebi treba zabranit disat.

Gnječ wrote:

vuksadinare wrote:

Gnječ wrote:

AssadNaPodmornici wrote:Dobro gnječ vidim da si se snerva oko Uljanika? ali radiš tamo?
pitanje broj dva, zašto se toliko nerviraš oko te firme
pitanje broj tri, aj ti nama reci šta bi ti napravia ?

di ti vidiš da sam se snerva? mogu ja pitat tebe zašto si toliko upra da se Uljanik ugasi? ali radiš za HDZ?

opet kežem nema nerviranja ali primjećujem jednu zanimljivu anomaliju kod vas rvatina a to je da kad god netko pokuša razmotat klupko tj. rvacku kriminalnu jazbinu odmah mu govore što se nerviraš. počinjem misliti da si i ti dio tog čardak razbojničkog komplota.

šta bi ja napravija? pa gle, 60-tih godina a to je bilo u SFRJ su radnici premlatili i bacili u more kompletnu upravu sve direktore bez iznimke. pazi, u SFRJ.

...da i nisu snosili sankcije posto su svi direktori bili clanovi KP...i to sigurno ne sitna partijska boranija..pricaj price to nekom drugom..narocito seszdesetih...jos bi ti povjerovao da si rekao osamdesetih..

tebi treba zabranit disat.

vjerujem...ne sviđaju mi se tvoje SF price

vuksadinare wrote:

Gnječ wrote:

vuksadinare wrote:

Gnječ wrote:

AssadNaPodmornici wrote:Dobro gnječ vidim da si se snerva oko Uljanika? ali radiš tamo?
pitanje broj dva, zašto se toliko nerviraš oko te firme
pitanje broj tri, aj ti nama reci šta bi ti napravia ?

di ti vidiš da sam se snerva? mogu ja pitat tebe zašto si toliko upra da se Uljanik ugasi? ali radiš za HDZ?

opet kežem nema nerviranja ali primjećujem jednu zanimljivu anomaliju kod vas rvatina a to je da kad god netko pokuša razmotat klupko tj. rvacku kriminalnu jazbinu odmah mu govore što se nerviraš. počinjem misliti da si i ti dio tog čardak razbojničkog komplota.

šta bi ja napravija? pa gle, 60-tih godina a to je bilo u SFRJ su radnici premlatili i bacili u more kompletnu upravu sve direktore bez iznimke. pazi, u SFRJ.

...da i nisu snosili sankcije posto su svi direktori bili clanovi KP...i to sigurno ne sitna partijska boranija..pricaj price to nekom drugom..narocito seszdesetih...jos bi ti povjerovao da si rekao osamdesetih..

tebi treba zabranit disat.

vjerujem...ne sviđaju mi se tvoje SF price

ti si toliko glup pa zbog toga ne možeš ni skužit koliko si u stvari glup.

Igor Stanić, doktorand, vanjski suradnik Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, u svom je znanstvenom članku objavljenom 2017. pod nazivom “Jedan od najtežih dana u Uljaniku - Štrajk u Brodogradilištu Uljanik 1967. godine” dao više nego zanimljiv prikaz i analizu tadašnjih događanja u Uljaniku.

Prikaz koji sasvim prirodno, ali i varljivo, poziva na povlačenje polustoljetnih paralela s aktualnom situacijom. U uvodu svog rada Stanić daje upravo tu širu društvenu sliku i navodi da je 1965. Savezna skupština SFRJ donijela paket zakona kojima je počela velika gospodarska reforma kojoj je cilj bila veća sloboda tržišta i veća učinkovitost poslovanja te uključivanja Jugoslavije u međunarodnu podjelu rada. Reformom je, navodi Stanić, uveden gospodarski sustav, poznat pod nazivom tržišni socijalizam koji je kao takav, uz samoupravljanje, predstavljao posebnost jugoslavenskog samoupravnog socijalizma. “Početno nesnalaženje mnogih poduzeća u novim tržišnim uvjetima dovelo je do rezanja troškova unutar poduzeća, najčešće smanjivanjem plaća i otpuštanjem radnika.

Posljedica toga bilo je nezadovoljstvo radnika koje je rezultiralo nizom štrajkova koji su zabilježeni u to vrijeme (bilo ih je dvije tisuće u te dvije godine - op. a.), a jedan takav dogodio se i u brodogradilištu Uljanik 1967. Spuštanje na razinu studije slučaja prilikom istraživanja problematike vezane uz gospodarsku reformu pruža zanimljiv uvid u događaje i omogućuje praćenje problematike na razini mikrosredine. Analiziranjem zapisnika Upravnog odbora, Radničkog savjeta, Tvorničkog odbora sindikata te glasila radnog kolektiva brodogradilišta Informator, prikazani su povod, uzroci i posljedice štrajka te položaj radnika u sustavu radničkog samoupravljanja”, stoji u uvodu članka. Potom autor efektno citira Borisa Krajgera, potpredsjednika Saveznog izvršnog vijeća koji je, agitirajući za uvođenje novoga gospodarskog sustava 1965., ustvrdio: “Reforma zbog svojih ciljeva traži maksimalnu štednju i svođenje svih oblika potrošnje u realne okvire. […] Čitav je osnovni smisao reforme baš da stvorimo uslove za brži porast standarda i za brže povećanje osobne potrošnje u raspodjeli nacionalnog dohotka. Isto tako treba istaći da lični dohoci u jednom dužem periodu nikako ne mogu da rastu brže od produktivnosti rada. […] Osnovni cilj ove akcije je otvoriti brži proces intenzivnijeg privređivanja, što je uslov za šire uklapanje naše privrede u svjetsko tržište, a i obrnuto šire uklapanje naše privrede u svjetsko tržište postaje uslov za ostvarenje procesa intenzivnijeg privređivanja, racionalizacije i modernizacije naše privrede, koji inače ne bi mogao da se uspješno odvija na uskom jugoslavenskom tržištu”. Ove Krajgerove riječi kao da su, uz jezično-stilske korekcije, prepisane iz svih reformskih strategija i programa hrvatske Vlade RH u zadnjih 28 godina, što govori da protržišna reforma, eto, traje kontinuirano u Hrvatskoj već 50 godina.

Novim gospodarskim sustavom, te 1965., ističe Stanić, poduzeća su trebala pokazati da su sposobna nositi se s uvjetima tržišnoga poslovanja, osobito zbog ukidanja investicijskih fondova, čime su u znatnoj mjeri zaustavljeni financijski tijekovi kojima je država intervenirala u gospodarstvo. Drugim riječima, navodi Stanić, poduzeća su prepuštena tržištu na kojem su trebala ostvarivati uspješno poslovanje, a istovremeno je država odustala od reguliranja cijena, smanjene su carine, ali je tada i devalviran dinar. Naravno, velik broj poduzeća se nije snašao u novim gospodarskim uvjetima, cijene su 1965. porasle za 35 posto, a tvrtke su, kako bi izbjegle smanjenje plaća, počele i otpuštati zaposlenike i smanjivati plaće. Prema statističkim podacima, naglašava Stanić, broj osoba koje su tražile zaposlenje 1968. u Hrvatskoj iznosio je 63.921, odnosno stopa nezaposlenosti iznosila je 6,25 posto i bila je to dotad najveća poratna vrijednost.

Dodatni problem, međutim, specifično za Uljanik, bilo je to što je do 1966. sredstva potrebna za kreditiranje izvoza dobivao pravovremeno i u traženim iznosima od Jugobanke, no nakon stupanja reforme uvedeni su omjeri o sudjelovanju u kreditiranju. Najprije je u razdoblju 1966. - 1967. država preko banaka sudjelovala u kreditiranju izvoza sa 80 posto, a poduzeće sa 20 posto, a već sljedeće dvije godine taj je omjer iznosio 70 posto prema 30 posto (danas država daje jamstva za 80 posto, a brodogradilište za 20 posto). Stoga je vodstvo tvrtke predložilo cijeli niz mjera kojima bi se stvorile dodatne uštede, a koje su se odnosile uglavnom na rezanje troškova, poput ukidanja disciplinske premije, smanjenja prekovremenog rada, regulacije startnih osnovica, smanjenja troškova prijevoza radnika, uvođenja ekonomskih stanarina u samačkim hotelima te preispitivanja politike stipendiranja. Uz to, predloženo je smanjenje režijske radne snage (uredsko osoblje) za 10 posto, ili 250 radnika, reduciranje režijskih troškova, pri čemu bi se smanjili osobni dohoci i režije i službenika, uredski materijal, troškovi zaštitne odjeće i obuće, PTT troškovi, investicijsko održavanje i prekovremeni rad.

Alfred Foskio, glavni direktor Uljanika, tada je pozvao radnike na “žrtvovanje i strpljenje” i poručio svakom članu radnog kolektiva brodogradilišta “da radi i odlučuje na takav način kako bi uvijek gledao na prvome mjestu interese Uljanika jer to onda znači i svoje interese, koji se možda neće odmah osjetiti, ali će se isplatiti”.

“Ako budemo gledali svaki svoje interese, a zanemarivali interes Uljanika, onda nam ni taj tako oslabljeni Uljanik nema što dati”, istaknuo je Foskio. Kada je, pak, glavni direktor brodogradilišta otvorio 9. sjednicu Radničkog savjeta koja se održala 27. rujna 1967., u jutarnjim satima unutar zidova brodogradilišta odvijao se četverosatni štrajk. Toga jutra, piše Igor Stanić, eskaliralo je nezadovoljstvo proizvodnih radnika koji su se okupili pred upravnom zgradom i iznijeli svoje zahtjeve, ali dio radnika se i fizički obračunao s nekoliko rukovoditelja koji su u tom trenutku izašli smiriti masu radnika i pokušati razgovarati s njima.

“U naletu bijesa od radnika su nastradali tehnički direktor Mile Vlašić, šef Odjela za organizaciju Adeodato Peteh, te predsjednik Radničkog savjeta Josip Vela. Sudeći prema izvještajima koje je pravni savjetnik Boris Sirotić podnosio Upravnom odboru (UO) u vezi s disciplinskim postupkom i istragom protiv radnika koji su sudjelovali u fizičkom obračunavanju na dan štrajka, čini se da su najaktivniji štrajkaši bili radnici iz brodograđevnog odjela s Otoka, te oni s kopna, iz strojograđevnog i opremnog odjela”, ističe Stanić. Kad je riječ o reakcijama na fizičko nasilje koje se dogodilo na dan obustave, svi sudionici naknadnih konferencija i sjednica bili su složni, naglašava Stanić, “oko toga da se nasilnici trebaju oštro kazniti izbacivanjem iz radne organizacije i kaznenom prijavom”. “Ubrzo je unutar brodogradilišta osnovana komisija koja je trebala pokrenuti disciplinski postupak protiv svih osumnjičenih.

Nekoliko dana nakon pokretanja disciplinskog postupka suspendirano je trinaest članova radnog kolektiva te im je za vrijeme trajanja disciplinskog postupka bio zabranjen ulazak u Uljanik. Iz popisa imena suspendiranih vidljivo je da je riječ o radnicima iz neposredne proizvodnje, ali i o uglavnom kvalificiranim i visokokvalificiranim radnicima”, ističe Stanić. Međutim, zahtjevi koje su radnici uputili tijekom štrajka isti su dan ispunjeni, a glavni direktor tom je prilikom izjavio da je “to jedino što se u ovakvoj situaciji može učiniti”. No, nakon toga, napominje Stanić, ipak je predloženo da se nastavi razrađivati novi pravilnik koji je, prema riječima direktora, bio bolji od starog, čiji su koeficijenti bili takvi “da prima pare onaj tko radi i onaj tko ne radi”, te je predloženo da se isprave nepravilnosti koje su izazvale nezadovoljstvo radnika. “S obzirom na navedeno, sasvim je razumljivo razočaranje radnika, osjećaj izdanosti i iskazivanje nepovjerenja prema onim tijelima koja su trebala štititi njihove interese, ali i nespremnost žrtvovanja za bolje sutra”, tvrdi Stanić, koji se u čitavom svom radu bez krzmanja solidarizira s radnicima i njihovim interesima.

Ipak, Stanić ne smatra kako su usporedbe današnjeg stanja u Uljaniku i onog oz 1967. utemeljene. “Ne bih povlačio paralele između ta dva štrajka. Jedino mogu reći da je velika razlika u tome što Uljanik tada nije bio u problemima u kakvima je danas. Bio je stabilno poduzeće čija je budućnost bila neupitna. Uljanik je poslovao relativno dobro te je svojim radnicima osim redovnih i iznadprosječnih plaća pružao i ostale pogodnosti poput stambene izgradnje, organiziranih odlazaka na skijanje te sveukupnu sigurnost radnog mjesta, za razliku od današnje situacije. Također, povod i uzroci štrajka, iako na prvu mogu izgledati slični, u biti su poprilično različiti. Ono što iz današnje situacije jest usporedivo s prošlošću jesu efekti koje bi na gospodarstvo Pule i Istre imala propast Uljanika. Sličnih primjera je bilo i u prošlosti kao npr. 1922. kada je zatvoren dio brodogradilišta prilikom čega je otpušten veliki dio radnika. Ubrzo nakon toga došlo je do ogromnih poremećaja u gospodarstvu Pule. U današnje vrijeme posljedice bi bile još veće“, rekao nam je Stanić.

ovako ću ti ja objasnit stanje u Uljaniku:

- Radnici su lijeni i kradu
- Uprava je nesposobna, korumpirana, i krade
- Knjiga narudžbi je bila tanka, a narudbžbe ne bi imali ni jedne da su prodavali brod po cijeni kolko njih košta napravit ga
- čelik i energija su preskupi
- koreja, kina i vijetnam rade bolje brodove za manje para
- Uljanik bi propao davno da nije državnih para

marcellus wrote:ovako ću ti ja objasnit stanje u Uljaniku:

- Radnici su lijeni i kradu
- Uprava je nesposobna, korumpirana, i krade
- Knjiga narudžbi je bila tanka, a narudbžbe ne bi imali ni jedne da su prodavali brod po cijeni kolko njih košta napravit ga
- čelik i energija su preskupi
- koreja, kina i vijetnam rade bolje brodove za manje para
- Uljanik bi propao davno da nije državnih para

šta će radnik ukrast majketi nabroji mi ovdje sad što sve radik Ujanika može ukrasti i izvesti van a da ga ne uhvate. jel ti znaš koje su kontrole prilikom ulaska i izlaska???? ma znaš ti kurac nikad u životu nisi u brodogradilištu bio papčino tulava arogantna.

radnici su lijeni? ajd ti dođi radit pa ljenčari nakon 3. opomene dobiješ radnu knjižicu i nogu u dupe tulava svinjo hrvatska.

druga stavka je točna. eto kako ti radiš malo istine i onda to začiniš sa tonu laži i poluistina. rekoh ja da si ti mučko đubre provokator.

stavka tri. jel ti pederčino znaš kako se naručuje brod? misliš sa se brod naručuje u Uljaniku a pizdo veleizdajnička? brodovi se naručuju u državnoj agenciji za brodogradnju Jadranbrod d.d. čiji je vlasnik država vlada rh konjino sjebana. onda jadranbrod odlučuje koje će brodogradilište graditi taj brod i po kojoj cijeni. naravno jedan dio kolača ukupne cijene si uzme država odmah u startu. isto tako jadranbdod odlučuje od koga će se naručivati sirovine čelik i sve ostalo od kog dobavljaća i po kojoj cijeni a cijena nije uvjek optimalna i tržišna jer su dobavljači izabrana udbaška stoka nastala kriminalnom privatizacijom gnjile ti rvacke septičke jame. onda narudžbu primi Uljanik d.d. koji ne gradi brodove uopće nego ima podizvođače kojima daje brod u izradu ali opet po svojim cijenama tako daje Uljanik brodogradilištu d.d. podugovor o izgradnji broda koji će bit po nekoj jebeno niskoj cijeni rda da ga se uopće ne isplati raditi jer čelik moraju po sili kupit od tog i tog x a nemogu jeftiniji od y itd. glupane prouči materiju prije nego se praviš pametan u javnosti.

Pa u radionama se kralo sve šta se moglo, od vida i matica na dalje. Nije bilo bitno dali ti treba, ako se moglo kralo se. Nedao ti bog npr  ostaviti rukavice 2 minute bez nadzora. Jednom je lik pokušavao ugurati metlu u nogavicu da bi je nekako prošvercao pored stražara . A još bolje ako je bio dogovor sa stražarom, onda se moglo i s kamionom na veliko.

Gnječ wrote:
vlada RH izglasala je zakon, znači postoji zakon koji radnicima vlasnicima dionica ZABRANJUJE raspolaganjem tih dionica i ZABRANJUJE radnicima dioničarima ulaz u Upravu i N.O. Uljanika NA ROK OD 6 GODINA...

https://www.mingo.hr/page/brodogradilista-u-vecinskom-vlasnistvu-republike-hrvatske

neistina, nigdje ne piše 6 godina, to je zakon o privatizaciji brodogradnje, rađen u skladu sa EU regulacijama

catabbath wrote:Pa u radionama se kralo sve šta se moglo, od vida i matica na dalje. Nije bilo bitno dali ti treba, ako se moglo kralo se. Nedao ti bog npr  ostaviti rukavice 2 minute bez nadzora. Jednom je lik pokušavao ugurati metlu u nogavicu da bi je nekako prošvercao pored stražara . A još bolje ako je bio dogovor sa stražarom, onda se moglo i s kamionom na veliko.

kolektivno bolovanje u sezoni poljskih radova, a u splitu niti jedan grafit ne postoji koji nije nacrtan bojom iz škvera, niti jedne gradele od sedamdeset i neke nisu prodane da nisu napravljene u škveru, uglavnom za vrijeme radnog vremena i od materijala iz škvera, i tako dalje

Gnječ wrote:

marcellus wrote:ovako ću ti ja objasnit stanje u Uljaniku:

- Radnici su lijeni i kradu
- Uprava je nesposobna, korumpirana, i krade
- Knjiga narudžbi je bila tanka, a narudbžbe ne bi imali ni jedne da su prodavali brod po cijeni kolko njih košta napravit ga
- čelik i energija su preskupi
- koreja, kina i vijetnam rade bolje brodove za manje para
- Uljanik bi propao davno da nije državnih para

šta će radnik ukrast majketi nabroji mi ovdje sad što sve radik Ujanika može ukrasti i izvesti van a da ga ne uhvate. jel ti znaš koje su kontrole prilikom ulaska i izlaska???? ma znaš ti kurac nikad u životu nisi u brodogradilištu bio papčino tulava arogantna.

radnici su lijeni? ajd ti dođi radit pa ljenčari nakon 3. opomene dobiješ radnu knjižicu i nogu u dupe tulava svinjo hrvatska.

druga stavka je točna.  eto kako ti radiš malo istine i onda to začiniš sa tonu laži i poluistina. rekoh ja da si ti mučko đubre provokator.

stavka tri. jel ti pederčino znaš kako se naručuje brod? misliš sa se brod naručuje u Uljaniku a pizdo veleizdajnička? brodovi se naručuju u državnoj agenciji za brodogradnju Jadranbrod d.d. čiji je vlasnik država vlada rh konjino sjebana. onda jadranbrod odlučuje koje će brodogradilište graditi taj brod i po kojoj cijeni. naravno jedan dio kolača ukupne cijene si uzme država odmah u startu. isto tako jadranbdod odlučuje od koga će se naručivati sirovine čelik i sve ostalo od kog dobavljaća i po kojoj cijeni a cijena nije uvjek optimalna i tržišna jer su dobavljači izabrana udbaška stoka nastala kriminalnom privatizacijom gnjile ti rvacke septičke jame. onda narudžbu primi Uljanik d.d. koji ne gradi brodove uopće nego ima podizvođače kojima daje brod u izradu ali opet po svojim cijenama tako daje Uljanik brodogradilištu d.d. podugovor o izgradnji broda koji će bit po nekoj jebeno niskoj cijeni rda da ga se uopće ne isplati raditi jer čelik moraju po sili kupit od tog i tog x a nemogu jeftiniji od y itd. glupane prouči materiju prije nego se praviš pametan u javnosti.

ovo si izmislio, brod se naručuje od koga ti hoćeš, ne može naručitelju administrativno tijelo određivat ko će radit brod i po kojoj cijeni, cijenu ugovara škver s naručiteljem

a uostalom sve što hrvati mogu napravit koreanci mogu bolje, a kinezi jeftinije

i da, radnici su lijeni. Uljanik ima 4300 radnika i porine dva tri broda godišnje.

s toliko radnika bi trebali porinuti bar trideset brodova.

ali što je kvaka, uljanik je premali. Brod se radi po etapama, dolaze varioci, pa dolaze instalateri ovog i onog, pa dolaze pituri... dok jedni rade ovi drugi drkaju kurac. Da Uljanik kao Ulsan radi sto brodova godišnje, nije problem, seliš ih s jedne novogradnje na drugu, organizacija i to.

ali ovo je cirkus jer je 80-90% radnika konstantno bez posla, jednostavno jer nemaju šta radit.

a inače radio sam na praksi u legendarnim jugo tvornicama kao srednjoškolac.

pola radnika bi na posao došlo pijano, druga polovica bi se napila do podne, a radilo se efektivno sat vremena dnevno, ako. Ostatak vremena je bilo muvanje bez veze, čekanje ovog ili onog, izmišljanje razloga da se ne radi... i netko marljiv bi se vjerojatno našao na udaru i minirali bi ga jer kvari koncepciju

Jas bio kooperant u trećem maju, mlogo lepo ljudima tamo... neki dan na cesti paradiraju, većina njih nije toliko koraka po škveru napravila kao onaj dan na Kantridi