Zadarkomani

kic wrote:

influencer wrote:

kic wrote:
imamo novu rijec, artificijalno :D

fejk

sta je bilo prije znanstvenice, narkomani ili dileri?

narkomani. 

naideš se sjemeniki bunike ili pičurbe i to je to. kapitalisti su kasnije omogući ljudima da rodu nešto drugo, namesto da lutaju šumami po cele done.

Još malo pa ww3 a oni se bave usranim narkomanima

Nisu vrijedni pomoći

Evo rokačina u favelama Rio de Janeira, vojska vs narko karteli, osam mrtvih za sada

https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/svijet/clanak/id/561837/obracun-u-sirotinjskim-favelama-rio-de-janeira-tisuce-vojnika-izaslo-na-ulice-traju-sukobi-s-narko-bandama-39moglo-bi-biti-jos-mrtvih39


Oni ih kao hvataju a oni se kao opiru

RayMabus wrote:Evo rokačina u favelama Rio de Janeira, vojska vs narko karteli, osam mrtvih za sada

https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/svijet/clanak/id/561837/obracun-u-sirotinjskim-favelama-rio-de-janeira-tisuce-vojnika-izaslo-na-ulice-traju-sukobi-s-narko-bandama-39moglo-bi-biti-jos-mrtvih39


Oni ih kao hvataju a oni se kao opiru

igraju se

RayMabus wrote:Još malo pa ww3 a oni se bave usranim narkomanima

Nisu vrijedni pomoći

ali zato emancipacija zena 24/7

Život je igra, ovaj planet je mjesto za igru, ako ti se igra nesviđa promjeniš planet a nezamaraš se sa ovin sranjen ko da si prisiljen bistovat ovdje

Jednostavnije je promjenit sebe nego druge 

Promjeni sebe = fuck the planet Earth

kic wrote:

RayMabus wrote:Još malo pa ww3 a oni se bave usranim narkomanima

Nisu vrijedni pomoći

ali zato emancipacija zena 24/7

Nije više  , to je samo uzrok ww3 u Evropi, kasno je za ispravit, nema više smisla o tome pričati s namjerom da ljudi shvate 


Idemo na plan B

marcellus wrote:

Speare Shaker wrote:

marcellus wrote:o populaciji korisnika, koja onda povlači i dilere.

ukloni korisnike i nema dilera, jednostavno.

Artificijelno pojednostavljivanje do razine trivijalnog.
I sam znaš da dileri generiraju prve korisnike, a onda šire i jačaju posao ako prvi besplatni obroci padnu na plodno tlo odnosno ako stvore tržište za artificijelno generiranom potrebom na određenom području. Ako ne, onda probaju negdje drugdje.

krivo.

kako rekoh, prouči ekonomiju, uvijek je potražnja ta koja generira ponudu bilo čega (artificijelnog, nepotrebnog, zovi to kako hoćeš)

dakle "plodno tlo" kako ti kažeš

to je potražnja, potencijal tržišta

ako tržište nema potencijala, dileri ga ne mogu stvoriti

Osnove ekonomije. Međutim, to ti je tako jednostavno funkcioniralo posljednji put otprilike u vrijeme Adama Smitha, a ako ćemo baš tjerati mak na konac, moguće čak i u kamenom dobu.
U međuvremenu je prošlo puno vode i danas se artificijelne potrebe najnormalnije upotrebom sofisticiranog i agresivnog marketinga umjetno  kreiraju i na taj se način struktuira pa čak i kreira tržište.
Nije to samo primjer droge i influencerica, imaš i banalan primjer Coca Cole koji je svima poznat. Ili primjer onog pušača Marlbora sa stetson šeširom na glavi koji zapravo nije prodavao Marlboro cigarete nego lifestile odnosno iluziju istog. Nebitno što je na kraju odapeo, a od čega bi drugog nego od raka pluća.
Dakle, ako ćemo biti dosljedni možemo na kraju zaključiti kako su zapravo sve (kulturološke) potrebe izvan domene onih elementarnih artificijelne odnosno umjetno kreirane iz zna se kojih razloga.
I to su danas osnove ekonomije.

Da 
Naravno da se potrebe mogu STVORITI 
to kaze Sejki 
Zaista je to temelju tržišne ekonomije
Treba nam bas određeni tip proizvoda jer nam tako sugerira reklama 
Danas od cijene proizvoda na reklamu otpada pola. 
Nego 
Neibicno je da se ljudi navuku na drogu i uništavanje svog zdravlja i NECE BITI DA TU DOSTA REKLAMA .
NEGO BESMISAO ZIVOTA I osjecaj izgubljenosti u kapitslizmu. 
Ni big tu ne pomaze . 
Kaoitalizam je nehumani sustav ciji je cilj proizvesti od ljudi robove i robu.

Speare Shaker wrote:

marcellus wrote:

Speare Shaker wrote:

marcellus wrote:o populaciji korisnika, koja onda povlači i dilere.

ukloni korisnike i nema dilera, jednostavno.

Artificijelno pojednostavljivanje do razine trivijalnog.
I sam znaš da dileri generiraju prve korisnike, a onda šire i jačaju posao ako prvi besplatni obroci padnu na plodno tlo odnosno ako stvore tržište za artificijelno generiranom potrebom na određenom području. Ako ne, onda probaju negdje drugdje.

krivo.

kako rekoh, prouči ekonomiju, uvijek je potražnja ta koja generira ponudu bilo čega (artificijelnog, nepotrebnog, zovi to kako hoćeš)

dakle "plodno tlo" kako ti kažeš

to je potražnja, potencijal tržišta

ako tržište nema potencijala, dileri ga ne mogu stvoriti

Osnove ekonomije. Međutim, to ti je tako jednostavno funkcioniralo posljednji put otprilike u vrijeme Adama Smitha, a ako ćemo baš tjerati mak na konac, moguće čak i u kamenom dobu.
U međuvremenu je prošlo puno vode i danas se artificijelne potrebe najnormalnije upotrebom sofisticiranog i agresivnog marketinga umjetno  kreiraju i na taj se način struktuira pa čak i kreira tržište.
Nije to samo primjer droge i influencerica, imaš i banalan primjer Coca Cole koji je svima poznat. Ili primjer onog pušača Marlbora sa stetson šeširom na glavi koji zapravo nije prodavao Marlboro cigarete nego lifestile odnosno iluziju istog. Nebitno što je na kraju odapeo, a od čega bi drugog nego od raka pluća.
Dakle, ako ćemo biti dosljedni možemo na kraju zaključiti kako su zapravo sve (kulturološke) potrebe izvan domene onih elementarnih artificijelne odnosno umjetno kreirane iz zna se kojih razloga.
I to su danas osnove ekonomije.

dileri nikad ne daju besplatno, niti reklamiraju svoju robu. ljudska potriba za take the edge off ni kulturološka, nego biološka.

aben wrote:

ljudska potriba za take the edge off ni kulturološka, nego biološka.

Svaka kulturološka potreba se u konačnici i svodi na biološku. Tu je u pitanju samo konkretan izbor.
No, svaka je konkretna kulturološka potreba zapravo artificijelna jer nije nenadoknadiva, uvijek postoji mogućnost izbora neke druge konkretne kulturološke ponude. Umjesto Balzaca, uvijek možemo izabrati čitati ili preferirati Dostojevskog.
U konačnici je jedina nenadoknadiva kulturološka potreba sama po sebi iz jednostavnog razloga jer imamo u startu biološki uvjetovanu potrebu za kulturom, jednostavno samo tako građeni i biološki određeni.

Speare Shaker wrote:

marcellus wrote:

Speare Shaker wrote:

marcellus wrote:o populaciji korisnika, koja onda povlači i dilere.

ukloni korisnike i nema dilera, jednostavno.

Artificijelno pojednostavljivanje do razine trivijalnog.
I sam znaš da dileri generiraju prve korisnike, a onda šire i jačaju posao ako prvi besplatni obroci padnu na plodno tlo odnosno ako stvore tržište za artificijelno generiranom potrebom na određenom području. Ako ne, onda probaju negdje drugdje.

krivo.

kako rekoh, prouči ekonomiju, uvijek je potražnja ta koja generira ponudu bilo čega (artificijelnog, nepotrebnog, zovi to kako hoćeš)

dakle "plodno tlo" kako ti kažeš

to je potražnja, potencijal tržišta

ako tržište nema potencijala, dileri ga ne mogu stvoriti

Osnove ekonomije. Međutim, to ti je tako jednostavno funkcioniralo posljednji put otprilike u vrijeme Adama Smitha, a ako ćemo baš tjerati mak na konac, moguće čak i u kamenom dobu.
U međuvremenu je prošlo puno vode i danas se artificijelne potrebe najnormalnije upotrebom sofisticiranog i agresivnog marketinga umjetno  kreiraju i na taj se način struktuira pa čak i kreira tržište.
Nije to samo primjer droge i influencerica, imaš i banalan primjer Coca Cole koji je svima poznat. Ili primjer onog pušača Marlbora sa stetson šeširom na glavi koji zapravo nije prodavao Marlboro cigarete nego lifestile odnosno iluziju istog. Nebitno što je na kraju odapeo, a od čega bi drugog nego od raka pluća.
Dakle, ako ćemo biti dosljedni možemo na kraju zaključiti kako su zapravo sve (kulturološke) potrebe izvan domene onih elementarnih artificijelne odnosno umjetno kreirane iz zna se kojih razloga.
I to su danas osnove ekonomije.

slobodan si zaključiti da su sve potrebe osim kruha i vode artificijelne, no to ništa ne mijenja na ekonomskim zakonitostima - potražnja kreira ponudu, ne obrnuto, pa i u slučaju coca cole.

jer ključ genijalnog marketinga nije uvaliti masama proizvod koji imaš, nego stvoriti proizvod koji im možeš uvaliti.

odnosno, što god nudio, mora biti sukladno zahtjevima kupaca za koje ni oni sami često ne znaju kakvi su

lijepo ali iz filmova se ne može puno naučiti o ekonomiji

inače uvaljivanje junk bonds se temelji na tome da ljude uvjeriš da će zaraditi na tome, a sve je u biti jedna velika ponzi šema

potreba se stvori je bit-

kic wrote:
potreba se stvori je bit-

ne možeš umjetno stvoriti potrebu ako ne postoje predispozicije na tržištu

recimo u 19 st ne bi mogao stvoriti potrebu za drogama tih razmjera jer su ljudi morali raditi i nisu imali dovoljno slobodnog vremena, nije bilo soc. sustava ni obitelji koja bi financirala nečije narkomanske potrebe dovoljno dugo, osim u visokim društvenim krugovima gdje je tada kokain bio također vrlo popularan

dakle ovisnost se morala financirati isključivo kriminalom, što je donekle ograničavalo tržište. Alkoholizam isto tako: Rat, brza industrijalizacija, urbanizacija i socijalne promjene koje su uslijedile su otvorile prostor za kontrakulturu šezdesetih koja je donijela droge u mainstream.

marcellus wrote:
jer ključ genijalnog marketinga nije uvaliti masama proizvod koji imaš, nego stvoriti proizvod koji im možeš uvaliti.

Opet stvar prošlog vremena u ekonomiji odnosno nekog ranog razdoblja kapitalizma i masovne industrijske proizvodnje, što se pokazuje i na primjeru Coca Cole. Generiran je proizvod koji se zatim pokušava plasirati na tržište, slično uostalom kao i naša mega uspješna Vegeta.
Danas to ide malo drugačije. Ključ je marketingom (daleko je to samo od obične reklame kako se često misli kod nas) stvoriti potrebu za proizvodom koji im možeš uvaliti.
Proizvesti bilo što danas nije neki poseban problem, posebno kada se u taj proces uključi znanost odnosno tehnologija.
Prodati proizvedeno je već puno veći problem i zato se danas mora ići na sigurno odnosno stvoriti garanciju da će ono što proizvedeš tržište zaista i konzumirati (uz određeni profit, naravno), a ako je moguće još pri tome i doslovce pucati od zadovoljstva. Inače znaju uslijediti grozni gubici (Ford Edsel).
Imaš primjer tebi toliko dragih električnih automobila. Prvo se jednom općom kuluturološko/ideološkom ofenzivom stvori potreba za električnim automobilima ili onima kojima iz auspuha izlaze miomirisi i cvijeće (stara hipie opsesija nastala najvjerojatnije pod djelovanjem kombinacije kulturološki/ideološki generiranog flower power pokreta uz upotrebu kojekakvih opijata) a tek onda pokušavaš proizvesti automobil koji možeš plasirati na tržište. 
Koliko to zna biti tricky business pokazuje i činjenica da električni automobili i danas proizvode gubitke, a oni na pogon vodikom sa SUI motorima (fuel cell) nisu pravo ni stupili na tržište.
No, ulagači i dalje vjeruju ne samo Musku nego cijeloj toj tehnologiji što zapravo znači da vjeruju u kulturološki/ideološki generiranu ideju pogona koji kao neće zagađivati okoliš (premda činjenice govore nešto dijametralno suprotno) i da očekuju da će im ista prije ili kasnije donijeti enormnu dobit.
U biti se cijela ekipa zapravo bavi pridavanjem ideoloških magli, ali je kvaka u tome da su za sada u tome bili enormno uspješni, drugo je pitanje hoće li tako ostati i na neki dulji rok.

marcellus wrote:

kic wrote:
potreba se stvori je bit-

ne možeš umjetno stvoriti potrebu ako ne postoje predispozicije na tržištu

recimo u 19 st ne bi mogao stvoriti potrebu za drogama tih razmjera jer su ljudi morali raditi i nisu imali dovoljno slobodnog vremena, nije bilo soc. sustava ni obitelji koja bi financirala nečije narkomanske potrebe dovoljno dugo, osim u visokim društvenim krugovima gdje je tada kokain bio također vrlo popularan

dakle ovisnost se morala financirati isključivo kriminalom, što je donekle ograničavalo tržište. Alkoholizam isto tako: Rat, brza industrijalizacija, urbanizacija i socijalne promjene koje su uslijedile su otvorile prostor za kontrakulturu šezdesetih koja je donijela droge u mainstream.

To uopće ne znači kako stvaranje potrebe nije na prvom mjestu, pogotovo ne danas, nego da se u cijelom tom procesu mora voditi računa o brojnim parametrima, posebno onim sociološki uvjetovanim odnosno o stanju u društvu.

naprotiv, cola je proizvod koji je posve prilagođen tržištu kakvo je tada bilo a koji se od onda bitno mijenjao (onda su bile male staklene bočice, danas su to uglavnom limenke ili velika obiteljska pakiranja, npr: bez te promjene koja slijedi zahtjeve vremena cola bi propala)

opet se svodi na isto, šejkeru: Ne možeš umjetno stvoriti potrebu za nečim ako ona u stvari već ne postoji. Trgovac je mora prepoznati i artikulirati.

uostalom, danas acid baš ne ide a bio je strašno popularan šezdsetih, LSD... neke druge nekad popularne droge su danas poluzaboravljene (ajd kupi hašiš negdje, nema) a neke koje su bile marginalne šezdesetih su danas megapopularne (bijelo)

to je stvar tržišta, ne dilera