Re: Dobavljači Agrokora ne žele Alvareza III nego nekog iz HDZ-a

by Sabina Spielrein Tue 4 Apr - 9:31

Prošli petak nisu uspjeli, možda će ovaj...
Novi car Hrvatske, Petrov.

Dobavljači Agrokora ne žele Alvareza III nego nekog iz HDZ-a - Page 7 4226858535a285e2362e721fbd16e431fb3c4f23a7f1f59353cf597f7a996a91595ed4b5

Dobavljači Agrokora ne žele Alvareza III nego nekog iz HDZ-a - Page 7 4226858535a285e2362e721fbd16e431fb3c4f23a7f1f59353cf597f7a996a91595ed4b5

by RayMabus Tue 4 Apr - 9:31

Koga boli kuraz za dobavljace i cijelu hr umjetnu privredu ? Odeš u Švabiju i radiš par godina koliko oceš ...kakava crna Hrvatska.

DOVIĐEMA.

by RayMabus Tue 4 Apr - 9:42

Vi ste glupvi , ja sam to ljepo detektirao : koce nas generacije starije od 45 ...odraslo u socijalizmu a onda se to nastavilo i u Hr sa rođackim mentalitetom ...pa vi još niste skužili da mlad covjek može otic radit u Švabiju za 2,5 veca primanja bez da mu trebaju ikakve posebne dozvole.

by Guest Tue 4 Apr - 9:50

Dobar dio hrvatske javnosti ostao zbunjen nakon što je postalo jasno da dobavljači Agrokora i dalje ne žele potpisati tzv. standstill aranžman na koji su pristale banke - vjerovnici Agrokora, ali i sam Agrokor. U kakvoj su situaciji trenutno dobavljači Agrokora i zbog čega su mnogi od njih itekako s pravom zabrinuti, slikovito je pojasnio poduzetnik Saša Cvetojević u Facebook statusu kojeg, uz dozvolu autora, prenosimo u cijelosti.

"Kako su mnogi tek kod kredita u CHF naučili što je valutni rizik (glupani poput mene koji su to znali, pa ga svjesno prihvatili su isključeni) tako će neki tek sad naučiti što znače mjenice, eskont, faktoring i regres. Stariji se mutno sjećaju toga, jer ih je onomad naučio Babo Agrokomercov, ali - tko bi slušao te fosile? Pa, nama se tako nešto neće nikad dogoditi :) HOW YES NO!

Pokušat ću, zdravoseljački, tako da me i prosječan saborski zastupnik razumije, objasniti što se sad dešava dobavljačima Agrokora. Primjerice - prodali su robu i (ako su bili bar dovoljno jaki da to isposluju) umjesto obećanja - "platimo ti za XXX dana" - dobili bi mjenicu. Ne idem sad u mjenično pravo, tko izdaje, trasira, akceptira itd, da ne zakompliciram. I tako, dobiješ mjenicu - papir na kojem ti je firma iz Agrokora potvrdila da ti duguje 100kn i da to plaća za 120 dana. Onda ti možeš čekati 120 dana, što najčešće ne možeš, ali bar s mjenicom možes taj dug "prodati".
Možeš ga dati (teoretski) onom kojem si ti dužan, ali u stvarnosti - daš ga banci (a realno, raznim financijskim mešetarima) i oni ti isplate cca 95kn. 5 kn je njihova marža, a onda oni čekaju umjesto tebe. Ti dobiješ lovu i ideš kući pjevajući. Isplatiš plaće, platiš PDV (kojeg ti država otme u cca 30 dana, iako možda nikad nećeš dobit lovu), platiš ostale kojima si dužan.

Sve je super dok Agrokor tim mešetarima isplaćuje lovu kad mu oni donesu tu mjenicu. Kad on ne može plaćati, što se desilo prošli tjedan, onda naučiš što je regresno pravo po mjenici. To ti znači da si TI dužan mešetaru vratiti lovu koju ti je isplatio. Ajme majko. A ti ne da nemas više tu lovu, nego ti fali i ibera, jer vec tjedan-dva, od kad je krenula frka - mešetar ti ne želi primiti nove mjenice, pa nisi već dva tjedna dobio ni kune.

Onda te mešetar blokira, sjedne ti na žiro račun. A ti imaš kredu, koju si uzeo u banci. Nisi pročitao da, ako dospiješ u blokadu te banka to skuži, cijeli kredit ti može proglasiti dospjelim. A bude, jer ju je frka, pa će, ispravno kao i Roglić od Orbica, procjeniti da ti toneš i da on mora zaštititi sebe, da ne potonete skupa. Kad te blokira mešetar, onda ti dobavljači prestanu isporučivati sirovine i materijal koji tebi treba za tvoj proizvod. Onda nemaš proizvod za isporučiti onim kupcima koji su ti spremni platiti. Pa oni potraže drugog dobavljača.

A ti ne otpuštaš radnike, jer čekaš da ti Vlada donese Lex kajgod. Ili vjeruješ da će te "veliki vjerovnici" zaštititi u dogovoru. Prođe mjesec dana, radnici ne proizvedu robu, ali dužan si im plaću a državi na tu plaću jos cca 70% (ak ne znas postotke, pitaj Pernara). Kad zakasniš s plaćom i PDV-om (PDV na robu koju si isporučio prosli mjesec, dok si još vjerovao da je sve super, jer si dobijao mjenice s kojima sad možeš brisat guzicu i meni smanjit promet) onda ti i država pošalje blokadu. Tako si već dužan samo za tu jednu plaću i pripadajuća davanja cca pola milje (ako imaš pedesetak ljudi). Realno ćeš, za mjesec dana, biti u blokadi bar milju kuna ako ne i više.

Onda shvatiš da si ugovor o kredi s bankom potpisao na dva mjesta, jednom uz žig poduzeća a jednom samo uz ime i prezime. Pa shvatiš što znači osobno jamstvo za kredit tvog d.o.o. - tajkunče jedno. To, i taj drugi potpis, ti znači da ti banka ide po kuću (auto ti je već na nišanu ovih prvih, jer voziš auto na firmu, lopove jedan). Par dana nakon toga shvatiš da i kartičari imaju osobno jamstvo, a to shvate i tvoji djelatnici. Niste čitali one papire koji su došli uz karticu, jelda?
Onda te ti isti, dragi ljudi, kojima si isplaćivao plaću godinama, sačekaju pred firmom i umlate sitnim inventarom firme (shvatiš da lopate i krampovi stvaraju krupne modrice iako su klasificirane kao sitni inventar) i pregaze ponekim osnovnim sredstvom. Onim koje vjerovnici još nisu uzeli za naplatu, jer je bilo rashodovano. A vozi, prokleto bilo. No, tajkunče prokleto, tako ti i treba. Htio si se obogatit preko noći i na tudjem znoju!"

http://www.index.hr/vijesti/clanak/todoricevim-dobavljacima-slijedi-horor/961238.aspx

https://web.facebook.com/scvetojevic/posts/10211329346023623

by L'âme Tue 4 Apr - 10:15

Dobro je to Cvetko pojasnio.
Nazalost.

by Guest Tue 4 Apr - 10:22

maggie13 wrote:Dobro je to Cvetko pojasnio.
Nazalost.

sad čak i saborski zastupnici mogu skužit

by L'âme Tue 4 Apr - 10:24

Noor wrote:
maggie13 wrote:Dobro je to Cvetko pojasnio.
Nazalost.

sad čak i saborski zastupnici mogu skužit

neka radije promijeni nesto, nista od izrugivanja..oni se dozivotno osiguraju :-S

by vili40 Tue 4 Apr - 10:41

Noor wrote:
maggie13 wrote:Dobro je to Cvetko pojasnio.
Nazalost.

sad čak i saborski zastupnici mogu skužit

ali prosječni,oni ispod prosjeka ne

by Guest Tue 4 Apr - 10:50

vili40 wrote:
Noor wrote:
maggie13 wrote:Dobro je to Cvetko pojasnio.
Nazalost.

sad čak i saborski zastupnici mogu skužit
ali prosječni,oni ispod prosjeka ne

a dobro, stvar nije nimalo jednostavna :D

by darth_vader Tue 4 Apr - 12:50

Eva_ wrote:Znači normalno je neplatiti za robu, a kada aktiviraš instrument osiguranja da bi naplatio svoje potraživanje u kašnjenju ohoho, ti si zločinac?

Etika u poslovanju na hrvatski način...

by vuksadinare Tue 4 Apr - 12:56

jasambrend wrote:
Eva_ wrote:Znači normalno je neplatiti za robu, a kada aktiviraš instrument osiguranja da bi naplatio svoje potraživanje u kašnjenju ohoho, ti si zločinac?

Etika u poslovanju na hrvatski način...

...to ti po onom vicu...

dosao mujo na jezero pecat ribu a nema dozvole a naisao ribocuvar..

-mujo,cije su ovo ribe?

-moje..odgovori mujo

-kako si ih ulovio?..pita ribocuvar

-zvizdanjem..odgovori kulerski mujo

-zvizdanjem..iznenađeno ribocuvar..

-da,zvizdanjem ja zazvizdi a one sukoce u kantu sa vodom..

-ajd da vidim..sumnjicav je ribocuvar

mujo pusti ribe u jezero

-ajd zazvizdi...naredi ribocuvar muji

mujo zazvizdi ali ribe ne uskacu u kanu

-gdje su ribe--sad vec pomalo ljutit ribocuvar pita muju

-koje ribe..uzvrati mujo

by Sabina Spielrein Tue 4 Apr - 13:31

Evo je upravo na sjednici Odbora za zakonitost prevagnula vladajuća klika i zakon ide u Sabor.
U diskusiji se primjetilo kako zakon ne osigurava prava dobavljača, po člancima određenih zakona i Ustavu čak protupravno onemogućava iste u svakom zakonskom pokušaju ostvarivanja svojeg prava u 15 mjeseci, našli kako u Prijedlogu zakona nema pravog kontrolora Povjerenika (znači Povjerenik radi što hoće 15 mjeseci i nitko ga, osim Sabora ne može smijeniti) za moguću zlouporabu i štetu koja nastane odgovorna je RH, koja plaća ono što Povjerenik napravi.

Krasno

by Kermit Tue 4 Apr - 13:37

Sabina Spielrein wrote:Evo je upravo na sjednici Odbora za zakonitost prevagnula vladajuća klika i zakon ide u Sabor.
U diskusiji se primjetilo kako zakon ne osigurava prava dobavljača, po člancima određenih zakona i Ustavu čak protupravno onemogućava iste u svakom zakonskom pokušaju ostvarivanja svojeg prava u 15 mjeseci, našli kako u Prijedlogu zakona nema pravog kontrolora Povjerenika (znači Povjerenik radi što hoće 15 mjeseci i nitko ga, osim Sabora ne može smijeniti) za moguću zlouporabu i štetu koja nastane odgovorna je RH, koja plaća ono što Povjerenik napravi.

Krasno

Nacionaliziranje dugova, protuustavnost, kontradiktornost, nemušnost, kriminalne namjere...ne znam da li sam što zaboravio

by Kermit Tue 4 Apr - 13:39

1. Nepravilno je određen sam cilj i svrha prijedloga zakona.

Svaki sudski postupak u kojem se želi riješiti pitanje prijeteće ili već postojeće nesposobnosti za plaćanje obveza dužnika mora imati u prvom redu za cilj namirenje vjerovnika, a pored toga, ako je moguće, i reorganizaciju odnosno saniranje samog dužnika.

U članku 1. Prijedloga Zakona pogrešno se kao cilj navodi samo zaštita održivosti poslovanja trgovačkih društava od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, ne spominjući uopće vjerovnike. Ako neko trgovačko društvo ne može uredno poslovati na tržištu, nije zadatak države da ga spašava.

2. Državi je dana mogućnost da se miješa u privatnopravne odnose dužnika i vjerovnika i da ostvaruje presudan utjecaj u tom postupku.

Vlada na prijedlog Ministarstva gospodarstva imenuje (čl. 11.) i razrješava izvanrednog povjerenika (čl. 15.). Vjerovnici, o čijim se pravima u ovom postupku radi, nemaju nikakav utjecaj na izbor izvanrednog povjerenika. Izvanredni povjerenik ima iznimno velike ovlasti u postupku, a između ostalog priprema i nagodbu (čl. 12.).

Nadalje, država presudan utjecaj ostvaruje i preko tzv. savjetodavnog tijela. Ministar Ministarstva   gospodarstva imenuje članove savjetodavnog tijela (čl. 16.) koje daje mišljenje o radnjama i odlukama izvanrednog povjerenika (čl. 17.). Takva imenovanja nužno će biti politički obojene.
Uslijed presudnog utjecaja države u predviđenom postupku, može se pojaviti problem priznanja pravnih učinaka takvog postupka u drugim državama gdje se eventualno također nalazi imovina vladajućeg i ovisnih i povezanih društava i koju bi eventualno zaključena nagodba također trebala obuhvaćati, ako se žele namiriti tražbine vjerovnika.

Država mora drugačije pristupiti zaštiti gospodarskog sustava: sprečavati monopole na tržištu, da se ne dođe u ovakve situacije kao što je slučaj s Agrokorom d.d.; donositi mjere socijalne politike; poduzimati radnje i biti aktivna u svakom pojedinačnom insolvencijskom postupku otvorenom protiv člana grupe povezanih društava u kojem sudjeluje kao vjerovnik.

3. Pravni položaj vjerovnika u ovoj „sudskoj“ proceduri vrlo je oslabljen i zapravo nezaštićen, posebice kad je riječ o vjerovnicima s manjim ili srednjim tražbinama.

Naime, vjerovnici nemaju ovlaštenje vršiti kontrolu rada izvanrednog povjerenika i ne mogu utjecati na njegovo imenovanje niti zahtijevati da se on razriješi, ako dobro ne obavlja svoje dužnosti. Mogućnost utjecaja vjerovnika na imenovanje i razrješenje upravitelja insolvencijskog postupka ključno je za namirenje vjerovnika i postizanje eventualne sanacije odnosno reorganizacije dužnika.

Nažalost, nije previđeno da izvanredni povjerenik mora biti osiguran kao i odvjetnik za štetu koju bi eventualno počinio sudionicima u postupku, kao što to primjerice predviđa Stečajni zakon za stečajnog upravitelja.

U svakoj vrsti postupka o kojima se želi riješiti pitanje prijeteće ili već postojeće nesposobnosti za plaćanje obveza dužnika moraju postojati barem dva organa vjerovnika: skupština vjerovnika koja obuhvaća sve vjerovnike i koja je ovlaštena donositi najznačajnije odluke u postupku te odbor   vjerovnika koji se sastoji od predstavnika vjerovnika i koji imaju zadatak pomno pratiti rad upravitelja, s njim surađivati i o svemu obavještavati po potrebi skupštinu vjerovnika.

Prema ovom Prijedlogu Zakona uopće se ne predviđa skupština vjerovnika kao najznačajniji organ vjerovnika, već se samo predviđa tzv. vjerovničko vijeće, čija su pravila o načinu izbora njegovih članova netransparentna (čl. 18. čl. 30.). Osim toga, ovlasti vjerovničkog vijeća su vrlo skučene. Ono ima samo pravo na obaviještenost o stanju dužnika i ovisnih i povezanih društava, te sudjeluje u pripremi nagodbe (čl. 19.). Ništa drugo. Nema ovlasti davati odobrenje na sve pravne radnje od posebne važnosti za postupak, kao što je to predviđeno u modernim insolvencijskim postupcima, već samo one koje prelaze iznos od 3.500,000,00 kn (čl. 12. st. 8.).

Sudu je dana mogućnost da imenuje tzv. privremeno vjerovničko vijeće, ali na prijedlog izvanrednog upravitelja (čl. 31.). Velika je vjerojatnost da će te iste osobe biti i članovi vjerovničkog vijeća, zbog netransparentnosti izbora članova vjerovničkog vijeća. To omogućuje zloupotrebe te dominaciju velikih i informiranih vjerovnika na račun malih vjerovnika koji nemaju dovoljno informacija.

Pravila o glasovanju o nagodbi omogućuju dominaciju vjerovnika s velikih tražbinama i zaštitu u prvom redu njihovih interesa. Pravila o potrebnim većinama nisu potpuno jasna, no jedno od njih omogućuje da se smatra da su vjerovnici prihvatili nagodbu ako ukupni zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za nagodbu iznosi najmanje dvije trećine od ukupnih tražbina (čl. 43. toč. 14.).

Nigdje u Prijedlogu Zakona nema temeljnog pravila insolvencijskog prava da svaki vjerovnik putem nagodbe mora dobiti barem ono što bi mogao dobiti u slučaju stečaja dužnika.

4. Povrijeđeno je temeljno načelo insolvencijskog prava prema koje je pravni položaj dužnikovih vjerovnika u insolvencijskom postupku jednak.

Prema članku 40. stavku 1. Prijedloga Zakona, uz suglasnost vjerovničkog vijeća, izvanredni povjerenik može izvršiti plaćanja dospjelih tražbina koje su nastale prije donošenja rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave ako je to nužno radi smanjenja sistemskog rizika, nastavka poslovanja, očuvanja imovine i ako se radi o tražbinama iz redovnog ili operativnog poslovanja.

Prema članku 40. stavku 2. Prijedloga Zakona ovlašteni predstavnici ovisnih i povezanih društava također mogu izvršiti takva plaćanja, ali samo uz suglasnost izvanrednih povjerenika.
Dakle, izvanredni povjerenik će odabrati koje će vjerovnike namiriti mimo nagodbe, a koje ne.

Ovdje je riječ o povredi temeljnog načela insolvencijskog prava „par conditio creditorum“.

5. Obezvrijeđeni su pravni učinci stvarnopravnih sredstava osiguranja tražbina koje daju osnovu za razlučno pravo.

Prema članku 41. stavku 5. Prijedloga Zakona razlučni vjerovnici nemaju pravo unovčavati predmet razlučnog prava i ostvarivati svoje pravo na odvojeno namirenje za čitavo vrijeme trajanja postupka izvanredne uprave. To je preteško, nerazumno, nepropocionalno ograničenje prava razlučnih vjerovnika, čime se direktno dovodi u pitanje pravni smisao postojanja stvarnopravnih sredstava osiguranja tražbina koji se ugovaraju upravo   za   slučaj neispunjavanja   obveza od strane dužnika. Predviđeni postupak izvanredne uprave bi mogao trajati 15 mjeseci (čl. 47.), što znači da se za to čitavo vrijeme razlučne vjerovnike onemogućuje u njihovom namirenju, što je neproporcionalno dugo.

6. Predviđeno je neracionalno dugo vrijeme za pripremu nagodbe i trajanje postupka izvanredne uprave.

Postupak može trajati čak 15 mjeseci (čl. 47.). Prijedlog nagodbe se u tom periodu mora izraditi. No, u suvremenom gospodarstvu to je predugo vrijeme. Ako se sa sanacijom i reorganizacijom misli ozbiljno nagodbu treba pripremiti što prije, a najkasnije u roku od tri do pet mjeseca.

7. Vremenski učinci nagodbe za vjerovnike propisani su suprotno rješenjima modernog insolvencijskog prava.

Prema članku 43. stavku 18. Prijedloga Zakona nagodba ima učinak prema vjerovnicima od dana donošenja rješenja o potvrdi nagodbe. Zapravo je trebalo predvidjeti pravne učinke od dana pravomoćnosti rješenja o potvrdi nagodbe, što bi jedino bilo ispravno i u skladu s osnovnim načelima insolvencijskog prava i pravnim učincima sanacijskih pravnih instrumenata.

8. Predviđen je protupravan proboj pravne osobnosti vladajućeg, ovisnih i povezanih društava.

Predviđena je nepovoljna pravna pozicija za ovisna i povezana društva.

Prijedlog Zakona previđa jedinstven postupak izvanredne uprave nad vladajućim društvom i njegovim ovisnim i povezanim društvom i to čak i neovisno o tome da li kod ovisnog odnosno povezanog društva postoji predstečajni ili stečajni razlog (čl. 4. st. 1.)!!!

I ona ovisna i povezana društva kod kojih uopće ne postoji predstečajni ili stečajni razlog bitno se ograničavaju u svojoj poslovnoj djelatnosti za vrijeme trajanja postupka izvanredne uprave, jer za poslove i radnje koje prelaze opseg redovnog poslovanja moraju imati suglasnost izvanrednog povjerenika (čl. 13. st. 4.)

Kompletno se zabranjuje pokretanje i   daljnje   vođenje parničnih, ovršnih, upravnih postupaka, postupaka osiguranja kao i izvansudske naplate protiv dužnika i njegovih ovisnih odnosno povezanih društava za čitavo vrijeme trajanja postupka izvanredne uprave (čl. 41.). To će dovesti do toga da neće biti puno pravnih subjekata koji će htjeti nakon otvaranja postupka izvanredne uprave ulaziti u pravne odnose i poslovati s trgovačkim društvima pod izvanrednom upravom, jer za slučaj neispunjenja obveza od tih društava tražbine vjerovnika se neće moći ostvariti prisilnim putem. Time se direktno dovodi u pitanje ostvarenje cilja izvanredne uprave – reorganizacija povezanih društava u teškoćama.

Radi se jedinstvena nagodba za dužnika i sva njegova ovisna i povezana društva.

Prema klasičnom pravilu građanskog i trgovačkog prava dužnik odgovara svojom cjelokupnom imovinom samo svojim vjerovnicima. S druge strane svaki vjerovnik ima se pravo namiriti iz cjelokupne imovine samo svog dužnika, a ne i osobe koja nije njegov dužnik i s kojim se ne nalazi ni u kakvoj pravnoj vezi. Prijedlog Zakona ovdje uvodi pomutnju jer predviđa da vjerovnici vladajućeg društva mogu osporavati tražbine vjerovnika ovisnih ili povezanih društava, premda se s tim vjerovnicima i ovisnim ili povezanim društvima ne nalaze ni u kakvoj pravnoj vezi (čl. 33. st. 1. u vezi s čl. 29. st. 1.). Time se dovodi u pitanje pravna predvidljivost i pravna sigurnost u vjerovničko-dužničkom odnosu u hrvatskom pravnom poretku.

9. Rješenja Prijedloga Zakona bit će nesuglasna s pravom Europske unije.

Dana 26. lipnja 2017. počet će se primjenjivati reformirana Uredba (EU) 2015/848 Europskog Parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o insolvencijskim postupcima. Ta Uredba u svojim člancima 56.-77. regulira insolvencijske postupke nad povezanim društvima.

Uredba ne predviđa jedinstveni insolvencijski postupak nad imovinom povezanih trgovačkih društava i proboj pravne osobnosti, već predviđa pravila o suradnji i komunikaciji između tijela insolvencijskih postupaka koji su otvoreni nad imovinom svakog pojedinog člana grupe povezanih društava. Ako se želi ostvariti viši stupanj suradnje, sud može na prijedlog upravitelja u pojedinačnim insolvencijskim postupcima imenovati posebnog zajedničkog koordinatora.

Koordinator surađuje s upraviteljima u pojedinačnim insolvencijskim postupcima, daje preporuke za koordinirano vođenje insolvencijskih postupaka otvorenih protiv svakog pojedinog povezanog društva te može predložiti plan koordinacije grupe, kojim se utvrđuje, opisuje i preporučuje sveobuhvatan katalog primjerenih mjera za integralni pristup rješavanju insolventnosti svih članova grupe povezanih društava. To između ostalog znači da se može pripremiti jedinstveni plan reorganizacije za sva povezana društva. Uredba ne predviđa bilo kakvu ulogu vlada država u takvim postupcima.

Nažalost, u Obrazloženju Prijedloga Zakona nigdje se ne spominje navedena Uredba, pa se čini da predlagač uopće nije ni znao za spomenute odredbe Uredbe. Uredbe Europske unije kao država članica dužni smo primjenjivati jednako kao i domaće zakone.

10. Ugrožavanje investicijske atraktivnosti Republike Hrvatske i konkurentnosti domaćih trgovačkih društava u gospodarskoj suradnji na međunarodnom tržištu.

Već samo postojanje takvog Zakona, pa čak i ako se ne bi primijenio u slučaju Agrokor d.d., ugrožavalo bi druga vladajuća, ovisna i povezana društava u Republici Hrvatskoj čineći ih manje atraktivnim za gospodarsku suradnju sa stranim trgovačkim društvima, uslijed mogućnosti da se u budućnosti nad njima otvori postupak izvanredne uprave u kojoj država ima odlučujuću ulogu.

11. Loše obrazloženje prijedloga Zakona.

Zapravo, ovaj Prijedlog Zakona uopće i nije obrazložen, jer su se umjesto obrazloženja odredaba planiranog zakona, samo prepričane rečenice iz zakonskih odredaba, bez ikakvog pojašnjenja smisla i motiva za predviđena pravila

by Kermit Tue 4 Apr - 13:44

Ovo ako prođe, a vidim da hoće će biti najveća pljačka od privatizacije, zapravo od početka ove nesretne države, neka u zakon stave da Izvanredni povjerenik može biti isključiv osoba:

koja je rođena 3. veljače 1977. u Slavonskom Brodu

Obrazovanje

• 2008 - Doktorska disertacija „Utjecaj izravnih inozemnih ulaganja na produktivnost hrvatskih poduzeća", Ekonomski fakultet Zagreb
• 2007 - Executive Education Program „Public Financial Management", Harvard University, J. F. Kennedy School of Government
• 2004 - Postdiplomski studij Operacijska istraživanja, Ekonomski fakultet Zagreb, Magistarski rad „Analiza tijekova kapitala u tranzicijske zemlje kroz utjecaj na investicije"
• 2000 - Diplomski studij, Ekonomski fakultet Zagreb, smjer Financije

Profesionalna karijera

• 2012 - Agrokor d.d., Izvršni direktor za Strategiju i tržište kapitala Područja odgovornosti: međunarodno financiranje, odnosi s investitorima, M&A
• 2008 - 2012 Ministarstvo financija, Državni tajnik Područja odgovornosti: proračun, makroekonomske analize i planiranje, financijski sustav, EU pregovori i suradnja s međunarodnim financijskim investicijama
• 2006 - 2008 Ministarstvo financija, pomoćnik ministra za makroekonomsku analizu i planiranje Područja odgovornosti: proračun, makroekonomska analiza i planiranje, EU pregovori
• 2001 - 2006 Ekonomski institut, Zagreb, asistent
• Povremeni predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta
• Povremeni predavač na „International Graduate Business School" u Zagrebu
• Moja prva profesionalna iskustva vezana su uz znanost i akademsko područje. Kao jedan od najboljih studenata, zaposlen sam od strane Ekonomskog instituta u Zagrebu gdje sam sudjelovao u brojnim znanstvenim i komercijalnim projektima
• Na poziv tadašnjeg ministra financija, 2006. godine postao sam pomoćnik ministra za makroekonomske analize i planiranje. Moja glavna odgovornost bila je donošenje makroekonomskih predviđanja te rad na državnom proračunu. Bio sam uključen i u izravnu suradnju s Europskom komisijom na području ekonomskog dijaloga. 2008. godine promaknut sam na mjesto državnog tajnika. Time su moje odgovornosti proširene te uz prije navedene, u moj portfelj su dodani cjelokupni državni proračun, financijski sustav i suradnja s međunarodnim financijskim institucijama (IMF/WB, IADB, EBRD, EIB, CEB). Također sam postao voditelj radne skupine za 33. Poglavlje - Proračunske i financijske odredbe (posljednje zatvoreno poglavlje u procesu pregovora s Europskom Unijom).
• Osim toga, bio sam i član nekoliko radnih skupina od kojih su najvažnije one o Ekonomskim i monetarnim politikama, Oporezivanju, Financijskim sustavima i Slobodnom kretanju kapitala. 2012. prešao sam u privatni sektor, u najveću privatnu kompaniju u regiji - Agrokor d.d.- na mjesto izvršnog direktora za strategiju i tržišta kapitala.

Jezici

• Engleski - aktivno (poslovna i svakodnevna komunikacija)
• Talijanski - aktivno (svakodnevna komunikacija)

Publikacije
Nekoliko istraživačkih i tehničkih znanstvenih radova

Osobni interesi i hobiji

• Tenis, trčanje i košarka
• Kino

by Kermit Tue 4 Apr - 13:47

10. Ugrožavanje investicijske atraktivnosti Republike Hrvatske i konkurentnosti domaćih trgovačkih društava u gospodarskoj suradnji na međunarodnom tržištu.

Već samo postojanje takvog Zakona, pa čak i ako se ne bi primijenio u slučaju Agrokor d.d., ugrožavalo bi druga vladajuća, ovisna i povezana društava u Republici Hrvatskoj čineći ih manje atraktivnim za gospodarsku suradnju sa stranim trgovačkim društvima, uslijed mogućnosti da se u budućnosti nad njima otvori postupak izvanredne uprave u kojoj država ima odlučujuću ulogu.

DDR nije ima ovakve "zakone"

by marcellus Tue 4 Apr - 13:50

asilovski wrote:
marcellus wrote:
asilovski wrote:Jedina mogućnost je arbitraža u Washigtonu, onda bi se vratilo stanje kao što je bilo 2003.g., tj. MOL bi onda imao 25% dionica, sve ostalo su papazjanije, a odluka će biti do kraja ove godine

pričaš gluposti, ta arbitraža nije oko dionica jer nitko ne spori način na koji su mađari stekli dionice, njihov udio je 49% i to će do prodaje i ostati

naši se žale na upravljačka prava što je besmislica jer nitko nije kupio kompaniju da bi netko drugi njome upravljao naročito ne država

btw. mađarska ima samo 25% mola i nema nikakva "upravljačka prava" vlasnici su strane banke i mađarske banke u stranom vlasništvu ali svejedno mol radi kako orban kaže jer je to suviska politika dogovora s poslovnim subjektima a ne suđenja
"Osim što mora inzistirati na nastavku arbitraže u Washingtonu – kojom bi se mogao poništiti štetan ugovor s MOL-om iz 2009. godine, i dioničarski odnos vratiti na onaj iz 2003. godine, kad je MOL imao 25 posto plus jednu dionicu, a nije imao kontrolu nad Inom preko njenih izvršnih direktora"

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Moze-se-ali-je-pre-skupo-Otkup-INA-e-od-MOL-a-Hrvatsku-bi-stajao-tri-milijarde-eura

citiraš idiotarije i wishfull thinking, dionički odnos se ne može vratiti na ono kad je MOL imao 25% dionica jer sad ima 49% i to kupljenih na burzi pa jasno da ne može hr. vlada upravljati kompanijom u kojoj btw po zakonu ne smije imati više od 25% dionica (ispod kontrolnog paketa koji je 25% + 1 dionica) a nelegalno drži 42%

kvaka je da oni ne bi uložili lovu da im nije zajamčeno upravljanje kompanijom, ne bi kupili dodatnih 24% dionica da je ugovor ostao kao prije sanadera takav da mađari daju lovu a hrvati upravljaju kompanijom

ugovor je uostalom posve ok, samo se htjelo sjebati sanadera i hdz dizanjem tužbe koja nema pravnog temelja u biti

by marcellus Tue 4 Apr - 13:50

i naravno da taj ugovor nije štetan, štetna je arbitraža i štetno je naravno državno upravljanje inom

by marcellus Tue 4 Apr - 13:52

naime mol nije stekao dionice ugovorom sa sanaderom nego ih je kupio na burzi i hrvatska se može jebat s tim, ne može ugovor biti onakav kakav je bio kad su mađari imali duplo manje dionica

ugovor jednostavno odražava promjenu u vlasničkoj strukturi

by marcellus Tue 4 Apr - 13:52

a nesporno je da MOL ima više dionica od Vlade, i da Vlada ne bi ni smjela te dionice po zakonu o privatizaciji ine iz 2002 imati uopće

by Sabina Spielrein Tue 4 Apr - 15:52

Pisala sam ovdje o sivoj eminenciji Dalićke, nitko nije pitao tko je to, a i sami novinari nisu bili u stanju mjesec dana shvatiti tko je iza zakona.

Dalićka se na Ramljaka oslanja za svaku sitnicu, ono smijanje je zato što nema pojma što govori, ali ima nekoga tko će to provesti.

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/martina-dalic-napisala-je-lex-agrokor-uz-pomoc-cacicevog-i-skegrinog-igraca-20170404

by Sponsored content