Ne treba spašavati ni agrokor ni todu

speare_shaker wrote:

speare_shaker wrote:

Sabina Spielrein wrote:Netko pametan je jučer sve rekao, prodali smo banke strancima i nemamo jefitini kapital koji bi naše brendove činio konkurentnima.
Lidil u svojoj zemlji dobija kredit za 0.5% kamata, Agrokor po novce mora kod stranaca za 10 do 12% kamata.

Nemamo jeftin kapital iz domaćih banaka, ali zato imamo jeftiniji nego je bio prije kada smo imali samo domaće banke. Mislim, pa krediti za poslovanje su tada nosili kamate od 20% do 30%, a kapital je danas ipak osjetno jeftiniji.
I Agrokor se ne mora zaduživati po kamatama većim od 10%, ali je problem u glavi onih koji ga vode, jer su previše otvorili usta, očito iz razloga jer su mislili da će im država nadoknaditi gubitke kada dođe stani-pani u strahu da će desetke tisuća ljudi ostati bez posla, kao što je to učinila nakon propasti Glumina benke, ako se sjećaš tog slučaja.
Navodno su tada velike novce izgubili Mark Viduka i recimo Ivica Šerfezi. Polakomili se za kamatama na štednju nešto većim od 10% (pazi razlike u odnosu spram kamata za kreditiranje poslovanja!), a Agencija za zaštitu štednih uloga je tada isplaćivala maksimalno 100 000 kuna.

Ukratko, domaće banke se nisu ponašale kao banke nego udruženja lihvara i ako je nešto dobro ispalo u ovoj zemlji je činjenica da su otišle u strano vlasništvo.
E sad, druga je priča što su kod nas kamate još uvijek previsoke u odnosu na tržište EU, ali to bi se moglo izravnati tek kada uđemo u eurozonu što će donijeti oko 2% manju kamatu na kredite kako državi tako i poslovnom sektoru.
E sad, treća je priča što će u međuvremenu kamate otići nešto gore, ali će barem ta razlika u cijeni kapitala na domaćem i tržištu eurozone biti ako ne dokinuta, a ono barem drastično smanjena.

Referirala sam kako poneke države targetiraju nacionalno bitne tvrtke i u svrhu održanja istih plasiraju im kredite izuzetno niskih kamata.
To kod nas nije slučaj.

O načinu na koji se poslovalo bih mogla pisati satima, ali sam već zasićena promjenama na dnevnoj bazi, ponekad promjenama kroz par sati.
Najbolje će biti kada se napravi rez i krene poslovati po pravilima koja su danas aktualna u poslovnom svijetu.
Banke će svakako morati sniziti kamate, dati poček od par godina, riješiti se suvišnog, a profitailnog i to je to.

speare_shaker wrote:

aben wrote:

speare_shaker wrote:

kic wrote:Raspad burze kakav se dogodio 2008. godine.

raspad burze se ni dogodi zbog neregulacije, nego zbog regulacije, ko ča se svaki bum i bust dogodi zbog regulacije.

Je, ali isključivo zbog loše regulacije, što je u ovom (ali ne samo u ovom) slučaju praktički značilo podregulaciju.
Takva manjkava regulacija na burzi je u konačnici odgovarala jedino najjačim igračima koji su samom svojom financijskom i drugom snagom u odnosu na posjedovanje povlaštenih informacija i puno bolju pravnu zaštitu u odnosu na slabije igrače ali i nesankcioniran sukob interesa bili u puno povoljnojoj situaciji i na kraju su pribjegli posve slobodnom kockanju što je i dovelo do sloma burze.
I to će se ponoviti, samo je pitanje vremena, ako se sustav dodatno ne regulira kako bi se izbjegle situacije koje su i dovele do tog sloma.
Što će opet koristiti jedino onim najjačim igračima (slučaj Enron), koji će enormno zaraditi, a takve zarade ne bi mogli ostvariti da su se ponašali po pravilima, a svi ostali će platiti cijenu, kao što se to dogodilo 2008.
Zaključak nije moj, zaključak je izlazi iz teorije sustava i predstavlja neku vrstu nužne posljedice jednog prirodnog zakona.

zaključak ti je kriv i komunistički, bez obzira iz česa proizlazi.
loša regulacija je samo duži oblik termina regulacija. 

nekretninski bum je nastavak dot kom buma, a sve zajedno je posljedica državnog petljanja u tržište. ali, ča reći,
ti još uvik misliš da je i veliku recesiju izazvo gramzivi financijski sektor a ne fed i njegove regulacije, pa naravski da ćeš tako misliti i za zanju krizu.

Sabina Spielrein wrote:

speare_shaker wrote:

speare_shaker wrote:

Sabina Spielrein wrote:Netko pametan je jučer sve rekao, prodali smo banke strancima i nemamo jefitini kapital koji bi naše brendove činio konkurentnima.
Lidil u svojoj zemlji dobija kredit za 0.5% kamata, Agrokor po novce mora kod stranaca za 10 do 12% kamata.

Nemamo jeftin kapital iz domaćih banaka, ali zato imamo jeftiniji nego je bio prije kada smo imali samo domaće banke. Mislim, pa krediti za poslovanje su tada nosili kamate od 20% do 30%, a kapital je danas ipak osjetno jeftiniji.
I Agrokor se ne mora zaduživati po kamatama većim od 10%, ali je problem u glavi onih koji ga vode, jer su previše otvorili usta, očito iz razloga jer su mislili da će im država nadoknaditi gubitke kada dođe stani-pani u strahu da će desetke tisuća ljudi ostati bez posla, kao što je to učinila nakon propasti Glumina benke, ako se sjećaš tog slučaja.
Navodno su tada velike novce izgubili Mark Viduka i recimo Ivica Šerfezi. Polakomili se za kamatama na štednju nešto većim od 10% (pazi razlike u odnosu spram kamata za kreditiranje poslovanja!), a Agencija za zaštitu štednih uloga je tada isplaćivala maksimalno 100 000 kuna.

Ukratko, domaće banke se nisu ponašale kao banke nego udruženja lihvara i ako je nešto dobro ispalo u ovoj zemlji je činjenica da su otišle u strano vlasništvo.
E sad, druga je priča što su kod nas kamate još uvijek previsoke u odnosu na tržište EU, ali to bi se moglo izravnati tek kada uđemo u eurozonu što će donijeti oko 2% manju kamatu na kredite kako državi tako i poslovnom sektoru.
E sad, treća je priča što će u međuvremenu kamate otići nešto gore, ali će barem ta razlika u cijeni kapitala na domaćem i tržištu eurozone biti ako ne dokinuta, a ono barem drastično smanjena.

Referirala sam kako poneke države targetiraju nacionalno bitne tvrtke i u svrhu održanja istih plasiraju im kredite izuzetno niskih kamata.
To kod nas nije slučaj.

ako to i činu, to se zove subvencija.

aben wrote:pa naravski da ćeš tako misliti i za zanju krizu.

Problem je u tome da ta kriza nije bila zadnja nego samo posljednja.
Ali lako za tu krizu, još će veći problem nastati nakon one slijedeće koja će imati iste uzroke. A to je loša regulacija, što u ovom konkretnom slučaju zapravo znači podregulacija od strane države u odnosu na povećanu složenost sustava.
Za to u ovoj posljednoj krizi najveću odgovornost snosi Clinton koji je u zadnjoj godini svog mandata bez obzira na upozorenja to odbio učiniti, očito zbog velikog pritiska najjačih igrača na burzi odnosno financijskog sektora, a Bush junior se samo ponašao po principou nahrani svinje i ništa ne diraj.
Rezultat je bilo lako previdjeti, a posljedice su ogromne.

speare_shaker wrote:

aben wrote:pa naravski da ćeš tako misliti i za zanju krizu.

Problem je u tome da ta kriza nije bila zadnja nego samo posljednja.
Ali lako za tu krizu, još će veći problem nastati nakon one slijedeće koja će imati iste uzroke. A to je loša regulacija, što u ovom konkretnom slučaju zapravo znači podregulacija od strane države u odnosu na povećanu složenost sustava.
Za to u ovoj posljednoj krizi najveću odgovornost snosi Clinton koji je u zadnjoj godini svog mandata bez obzira na upozorenja to odbio učiniti, očito zbog velikog pritiska najjačih igrača na burzi odnosno financijskog sektora, a Bush junior se samo ponašao po principou nahrani svinje i ništa ne diraj.
Rezultat je bilo lako previdjeti, a posljedice su ogromne.

zanje je samo na kraju niza, nakon koga siguro dolazi kroj još jenoga niza. posljednja bi bila zanja zanja, a naravski, to ne će biti tako.

aben wrote:

Sabina Spielrein wrote:

speare_shaker wrote:

speare_shaker wrote:

Sabina Spielrein wrote:Netko pametan je jučer sve rekao, prodali smo banke strancima i nemamo jefitini kapital koji bi naše brendove činio konkurentnima.
Lidil u svojoj zemlji dobija kredit za 0.5% kamata, Agrokor po novce mora kod stranaca za 10 do 12% kamata.

Nemamo jeftin kapital iz domaćih banaka, ali zato imamo jeftiniji nego je bio prije kada smo imali samo domaće banke. Mislim, pa krediti za poslovanje su tada nosili kamate od 20% do 30%, a kapital je danas ipak osjetno jeftiniji.
I Agrokor se ne mora zaduživati po kamatama većim od 10%, ali je problem u glavi onih koji ga vode, jer su previše otvorili usta, očito iz razloga jer su mislili da će im država nadoknaditi gubitke kada dođe stani-pani u strahu da će desetke tisuća ljudi ostati bez posla, kao što je to učinila nakon propasti Glumina benke, ako se sjećaš tog slučaja.
Navodno su tada velike novce izgubili Mark Viduka i recimo Ivica Šerfezi. Polakomili se za kamatama na štednju nešto većim od 10% (pazi razlike u odnosu spram kamata za kreditiranje poslovanja!), a Agencija za zaštitu štednih uloga je tada isplaćivala maksimalno 100 000 kuna.

Ukratko, domaće banke se nisu ponašale kao banke nego udruženja lihvara i ako je nešto dobro ispalo u ovoj zemlji je činjenica da su otišle u strano vlasništvo.
E sad, druga je priča što su kod nas kamate još uvijek previsoke u odnosu na tržište EU, ali to bi se moglo izravnati tek kada uđemo u eurozonu što će donijeti oko 2% manju kamatu na kredite kako državi tako i poslovnom sektoru.
E sad, treća je priča što će u međuvremenu kamate otići nešto gore, ali će barem ta razlika u cijeni kapitala na domaćem i tržištu eurozone biti ako ne dokinuta, a ono barem drastično smanjena.

Referirala sam kako poneke države targetiraju nacionalno bitne tvrtke i u svrhu održanja istih plasiraju im kredite izuzetno niskih kamata.
To kod nas nije slučaj.

ako to i činu, to se zove subvencija.

Ne zovu, nego smanje kamate i time šire poslovanje tvrtke globalno, alova se vraća u matičnu zemlju.
Banke same tako rade, sve što ovdje zarade ne ostaje u Hrvatskoj jer se panjevi u Saboru nisu sjetili donijeti adekvatan zakon.

dobili su pinku da se ne sjete.

Stara priča ovih prostora, ja prije mi.

Sabina Spielrein wrote:Stara priča ovih prostora, ja prije mi.

To je priča svih prostora ( i svih ljudi).
Normalno.

Ima država gdje je mi u suradnji s ja, nema savršenih, ali gradacije prema boljem svakako postoje.

Sabina Spielrein wrote:Ima država gdje je mi u suradnji s ja, nema savršenih, ali gradacije prema boljem svakako postoje.

Istina. Samo je država uvijek iznad i mi i ja, tj. miješa se između mi i ja.

To je drugi kraj priče, koliko država ulazi u krevet, frižider i izričaj.
A da je uvijek iznad jest, ne bi se zvala država, da nije.

marcellus wrote:http://www.dnevno.hr/vijesti/komentari/sto-bi-vecina-hrvata-u-ovoj-situaciji-najradije-uradila-spasila-agrokor-ali-bez-todorica-1009192/

ja ne bi spasila ni todorića a ni agrokor. iz razloga što je poslovao pod nefer uvjetima van zakona a sve su mu to omogućili političari .
nije plaćao porez državi i dug mu je u miljardama a druge blokiraju zbog 100 000 pa i 10 000 i ne zanima ih što će ih time baciti u kolaps i ne zanima što možda neće imati za plaće radnicima i poslovanje. nitko ih ne spašava nego potapa.
nije plaćao struju i dug mu je u miljardama a druge blokiraju i isključuju zbog 1000 kn.
nije plaćao dobavljače a očito ga nisu mogli ni ovršiti.
bespovratna sredstva iz europskih fondova dobila su putem naših kriminalaca u ministarstvu njegove firme a sve male obrtnike i male i srednje firme su odbijali pod izlikom da su porezni dužnici dok to Toda to valjda nije kako bi ta sredstva završila kod njega.
pod takvim uvjetima mogao je imati 60 000 zaposlenih jer očito drugih troškova nije imao ali to bi pod takvim uvjetima mogla svaka budala.
stoga agrokor treba pustiti da propadne, radnici na burzu i u potragu za novim poslom, šeficu porezne, političare koji su mu to omogučili , državne službenike i namještenike koji su mu pogodovali i njega, njegovu obitelj u dugogodišnji zatvor.
to bi bilo najpravednije.

kaja wrote:to bi bilo najpravednije.

E da.
Ali tako se neće dogoditi.
Na kraju krajeva, nije ni Reagan pustio Chryslera niz vodu premda je tada treći najveći proizvođač automobila u SAD-u bio dužan kao Grčka pa mu je na kraju jedino država bila voljna dati komercijalni kredit. Doduše, na tome je dobro zaradila, a dug joj je isplaćen prije krajnjeg roka, što je dobro Lee Iacocca u svojoj Autobiografiji, ali čisto sumnjam da ćemo taj povoljniji dio scenarija gledati i u slučaju Agrokora.

Sabina Spielrein wrote:

aben wrote:

Sabina Spielrein wrote:

Referirala sam kako poneke države targetiraju nacionalno bitne tvrtke i u svrhu održanja istih plasiraju im kredite izuzetno niskih kamata.
To kod nas nije slučaj.

ako to i činu, to se zove subvencija.

Ne zovu, nego smanje kamate i time šire poslovanje tvrtke globalno, alova se vraća u matičnu zemlju.
Banke same tako rade, sve što ovdje zarade ne ostaje u Hrvatskoj jer se panjevi u Saboru nisu sjetili donijeti adekvatan zakon.

 to se zove subvencija.