Ne treba spašavati ni agrokor ni todu

aben wrote:

Sabina Spielrein wrote:Netko pametan je jučer sve rekao, prodali smo banke strancima i nemamo jefitini kapital koji bi naše brendove činio konkurentnima.
Lidil u svojoj zemlji dobija kredit za 0.5% kamata, Agrokor po novce mora kod stranaca za 10 do 12% kamata.

Nema tu konkurentnosti u ovoj maloj močvari.

Tko je dopustio prodaju hrvatskih banaka strancima?
Ostala nam je samo jedna, mislim, HPB, koju je iznutra opljačkao njen direktor.

napusti internet

Odbijam poslušnost.

Sabina Spielrein wrote:

aben wrote:

Sabina Spielrein wrote:Netko pametan je jučer sve rekao, prodali smo banke strancima i nemamo jefitini kapital koji bi naše brendove činio konkurentnima.
Lidil u svojoj zemlji dobija kredit za 0.5% kamata, Agrokor po novce mora kod stranaca za 10 do 12% kamata.

Nema tu konkurentnosti u ovoj maloj močvari.

Tko je dopustio prodaju hrvatskih banaka strancima?
Ostala nam je samo jedna, mislim, HPB, koju je iznutra opljačkao njen direktor.

napusti internet

Odbijam poslušnost.

unda vječno budi zarobljena u komunistickom mentalitetu,
naše banke? kriste kralju, pa jeftini kapital, ako je, moro biti jeftin jer tako tržište diktiro, inače je to misalokacija resursov. biznis ki će ti dati šoldi ne jer mu se to isploti, nego jer si naš je osuđen na propast.

kic wrote:mi imamo neki kurcslus u glavi, stalno ponavljamo tezu da treba privuci strane investicije dok ne shvacamo da ono sto privlaci strani kapital - privlaci i domaci, isto je..

Baš i ne, zato što se obično podrazumjeva kako strani kapital automatski donosi i više radnih mjesta, nove tehnologije, nova tržišta u svijetu, brandove, poslovni ugled itd. Domaći eventualno može donijeti samo ono prvo, da ne spominjem kako je u pravilu skuplji jednostavno zato jer ga ima manje nego stranog.

Sabina Spielrein wrote:Netko pametan je jučer sve rekao, prodali smo banke strancima i nemamo jefitini kapital koji bi naše brendove činio konkurentnima.
Lidil u svojoj zemlji dobija kredit za 0.5% kamata, Agrokor po novce mora kod stranaca za 10 do 12% kamata.

Nemamo jeftin kapital iz domaćih banaka, ali zato imamo jeftiniji nego je bio prije kada smo imali samo domaće banke. Mislim, pa krediti za poslovanje su tada nosili kamate od 20% do 30%, a kapital je danas ipak osjetno jeftiniji.
I Agrokor se ne mora zaduživati po kamatama većim od 10%, ali je problem u glavi onih koji ga vode, jer su previše otvorili usta, očito iz razloga jer su mislili da će im država nadoknaditi gubitke kada dođe stani-pani u strahu da će desetke tisuća ljudi ostati bez posla, kao što je to učinila nakon propasti Glumina benke, ako se sjećaš tog slučaja.
Navodno su tada velike novce izgubili Mark Viduka i recimo Ivica Šerfezi. Polakomili se za kamatama na štednju nešto većim od 10% (pazi razlike u odnosu spram kamata za kreditiranje poslovanja!), a Agencija za zaštitu štednih uloga je tada isplaćivala maksimalno 100 000 kuna.

speare_shaker wrote:

kic wrote:mi imamo neki kurcslus u glavi, stalno ponavljamo tezu da treba privuci strane investicije dok ne shvacamo da ono sto privlaci strani kapital - privlaci i domaci, isto je..

Baš i ne, zato što se obično podrazumjeva kako strani kapital automatski donosi i više radnih mjesta, nove tehnologije, nova tržišta u svijetu, brandove, poslovni ugled itd. Domaći eventualno može donijeti samo ono prvo, da ne spominjem kako je u pravilu skuplji jednostavno zato jer ga ima manje nego stranog.

radiš logičku grešku, ja nisam poistovjetio strani = s domaćim kapitalom, već govorio o tome što privlači kapital bez predznaka, a to je pravna sigurnost u svakom slučaju..

speare_shaker wrote:

Sabina Spielrein wrote:Netko pametan je jučer sve rekao, prodali smo banke strancima i nemamo jefitini kapital koji bi naše brendove činio konkurentnima.
Lidil u svojoj zemlji dobija kredit za 0.5% kamata, Agrokor po novce mora kod stranaca za 10 do 12% kamata.

Nemamo jeftin kapital iz domaćih banaka, ali zato imamo jeftiniji nego je bio prije kada smo imali samo domaće banke. Mislim, pa krediti za poslovanje su tada nosili kamate od 20% do 30%, a kapital je danas ipak osjetno jeftiniji.
I Agrokor se ne mora zaduživati po kamatama većim od 10%, ali je problem u glavi onih koji ga vode, jer su previše otvorili usta, očito iz razloga jer su mislili da će im država nadoknaditi gubitke kada dođe stani-pani u strahu da će desetke tisuća ljudi ostati bez posla, kao što je to učinila nakon propasti Glumina benke, ako se sjećaš tog slučaja.
Navodno su tada velike novce izgubili Mark Viduka i recimo Ivica Šerfezi. Polakomili se za kamatama na štednju nešto većim od 10% (pazi razlike u odnosu spram kamata za kreditiranje poslovanja!), a Agencija za zaštitu štednih uloga je tada isplaćivala maksimalno 100 000 kuna.

Ukratko, domaće banke se nisu ponašale kao banke nego udruženja lihvara i ako je nešto dobro ispalo u ovoj zemlji je činjenica da su otišle u strano vlasništvo.
E sad, druga je priča što su kod nas kamate još uvijek previsoke u odnosu na tržište EU, ali to bi se moglo izravnati tek kada uđemo u eurozonu što će donijeti oko 2% manju kamatu na kredite kako državi tako i poslovnom sektoru.
E sad, treća je priča što će u međuvremenu kamate otići nešto gore, ali će barem ta razlika u cijeni kapitala na domaćem i tržištu eurozone biti ako ne dokinuta, a ono barem drastično smanjena.

True, officers or directors of big corporations can sometimes try to use the capital and management of their company primarily to enrich themselves. Such practices can be minimized by watchful stockholders and appropriate corporate laws and law enforcement. But companies in which the practices occur extensively will soon go broke and be eliminated in favor of honestly-run companies.

For a government agency to supply capital to individuals to become producers would only breed favoritism, corruption, and scandalous waste.

a mi nikako da naučimo, nego i dalje plačemo, gdje su subvencije..

kic wrote:

speare_shaker wrote:

kic wrote:mi imamo neki kurcslus u glavi, stalno ponavljamo tezu da treba privuci strane investicije dok ne shvacamo da ono sto privlaci strani kapital - privlaci i domaci, isto je..

Baš i ne, zato što se obično podrazumjeva kako strani kapital automatski donosi i više radnih mjesta, nove tehnologije, nova tržišta u svijetu, brandove, poslovni ugled itd. Domaći eventualno može donijeti samo ono prvo, da ne spominjem kako je u pravilu skuplji jednostavno zato jer ga ima manje nego stranog.

radiš logičku grešku, ja nisam poistovjetio strani = s domaćim kapitalom, već govorio o tome što privlači kapital bez predznaka, a to je pravna sigurnost u svakom slučaju..

Ne radim logičku pogrešku nego dopunjavam priču sa objašnjenjem kako očito postoji razlika između stranog i domaćeg kapitala ili je barem takva općenita percepcija u Hrvatskoj. Druga je priča što i ona ima svoje pogreške.
Što se tiče pravne sigurnosti, tu vrijedi odnos upravne proporcionalnosti odnosno pojednostavljeno rečeno što je veći kapital, uživa veću pravnu sigurnost i obrnuto, a veći je u pravilu onaj strani, na stranu to što je pravna sigurnost kod nas inače u katastrofalnom stanju.

Where foreign government aid is not freely offered, however, a poor country, to attract private foreign investment, must establish an actual record of respecting private property and maintaining free markets. Such a free-enterprise policy by itself, even if it did not at first attract a single dollar of foreign investment, would give enormous
stimulus to the economy of the country that adopted it. It would first of all stop the flight of capital on the part of its own nationals and stimulate domestic investment. It is constantly forgotten that both domestic and foreign capital investment are encouraged (or discouraged) by the same means.

mi imamo flight of capital, u vidu ljudi koji idu van, to je najveći kapital..

kic wrote:True, officers or directors of big corporations can sometimes try to use the capital and management of their company primarily to enrich themselves.

Slučaj Enron.
Upotreba povlaštenih informacija od sgtrane top menadžmenta kompanije kako bi se stekla ogromna dobit, oko 100 milijuna USD, što bi bilo nemoguće da je radio po zakonu.
Doduše, čovjek je na kraju završio u zatvoru, ali premnogi sa takvim ponašanjem ipak nisu.
Problem je očito u lošoj regulaciji koja uopće dopušta tako nešto.
Dakle, nije toliko bitno je li sustav prereguliran ili podreguliran, najvažnije je da dobro reguliran, a svakako se mora imati u vidu činjenica na koju nas upozorava teorija sustava koja kaže da što je sustav složeniji, i regulacija to mora pratiti ili će prije ili kasnije sustav postati disfunkcionalan.
Naime, sustav se sastoji ne samo od svojih podsustava i elemanata, nego i svih njihovih međusobnih veza kao neizostavnom sastavnom dijelu sustava i čim je sustav složeniji to su i funkcionalne veze između podsustava i elemenata složenije i neophodna je i složenija i obimnija regulacija, inače se zna što slijedi ako to nije slučaj. Raspad burze kakav se dogodio 2008. godine.

speare_shaker wrote:

kic wrote:

speare_shaker wrote:

kic wrote:mi imamo neki kurcslus u glavi, stalno ponavljamo tezu da treba privuci strane investicije dok ne shvacamo da ono sto privlaci strani kapital - privlaci i domaci, isto je..

Baš i ne, zato što se obično podrazumjeva kako strani kapital automatski donosi i više radnih mjesta, nove tehnologije, nova tržišta u svijetu, brandove, poslovni ugled itd. Domaći eventualno može donijeti samo ono prvo, da ne spominjem kako je u pravilu skuplji jednostavno zato jer ga ima manje nego stranog.

radiš logičku grešku, ja nisam poistovjetio strani = s domaćim kapitalom, već govorio o tome što privlači kapital bez predznaka, a to je pravna sigurnost u svakom slučaju..

Ne radim logičku pogrešku nego dopunjavam priču sa objašnjenjem kako očito postoji razlika između stranog i domaćeg kapitala ili je barem takva općenita percepcija u Hrvatskoj. Druga je priča što i ona ima svoje pogreške.
Što se tiče pravne sigurnosti, tu vrijedi odnos upravne proporcionalnosti odnosno pojednostavljeno rečeno što je veći kapital, uživa veću pravnu sigurnost i obrnuto, a veći je u pravilu onaj strani, na stranu to što je pravna sigurnost kod nas inače u katastrofalnom stanju.

trpaš u usta fallacy, domaći kapital može donijeti i novu tehnologiju ne vidim kako ne..

speare_shaker wrote:

kic wrote:True, officers or directors of big corporations can sometimes try to use the capital and management of their company primarily to enrich themselves.

Slučaj Enron.
Upotreba povlaštenih informacija od sgtrane top menadžmenta kompanije kako bi se stekla ogromna dobit, oko 100 milijuna USD, što bi bilo nemoguće da je radio po zakonu.
Doduše, čovjek je na kraju završio u zatvoru, ali premnogi sa takvim ponašanjem ipak nisu.
Problem je očito u lošoj regulaciji koja uopće dopušta tako nešto.
Dakle, nije toliko bitno je li sustav prereguliran ili podreguliran, najvažnije je da dobro reguliran, a svakako se mora imati u vidu činjenica na koju nas upozorava teorija sustava koja kaže da što je sustav složeniji, i regulacija to mora pratiti ili će prije ili kasnije sustav postati disfunkcionalan.
Naime, sustav se sastoji ne samo od svojih podsustava i elemanata, nego i svih njihovih međusobnih veza kao neizostavnom sastavnom dijelu sustava i čim je sustav složeniji to su i funkcionalne veze između podsustava i elemenata složenije i neophodna je i složenija i obimnija regulacija, inače se zna što slijedi ako to nije slučaj. Raspad burze kakav se dogodio 2008. godine.

a što znači disfunkcionalan?

pa slobodan.

kic wrote:domaći kapital može donijeti i novu tehnologiju ne vidim kako ne..

Je, načelno da, ali se to u praksi puno manje događalo nego sa stranim kapitalom. Ili ja barem takva percepcija u domaćoj javnosti, ja bih rekao dobrim dijelom opravdana.
Dakle, kapital ipak nije bez boje, okusa i mirisa kako se to često čuje od strane ekonomskih analitičara o čemu svjedoči i činjenica kako su primjerice banke u talijanskom vlasništvu kod nas davale izdašne kredite za kupovinu upravo talijanske robe, a to vrijedi i za banke u vlasništvu drugih stranih vlasnika.
Osim toga, mi bismo s obzirom na sve okolnosti i posebno neke naše komparativne prednosti trebali funkcionirati kao mala otvorena ekonomija, poput Danske, Češke, Slovačke i sličnih zemalja, prije svega proizvodno i izvozno orjentirana, a postigli smo upravo suprotno od tog role modela, a tome su očito pridonijele i banke u stranom vlasništvu koje su rado kreditirale potrošnju, a jako teško domaću proizvodnju.

speare_shaker wrote:

kic wrote:Raspad burze kakav se dogodio 2008. godine.

raspad burze se ni dogodi zbog neregulacije, nego zbog regulacije, ko ča se svaki bum i bust dogodi zbog regulacije.

kic wrote:a što znači disfunkcionalan?

Nefunkcionalan. Onaj koji loše funkcionira u odnosu na svoj potencijal. Praktički neupotrebljiv. Itd.

speare_shaker wrote:

Sabina Spielrein wrote:Netko pametan je jučer sve rekao, prodali smo banke strancima i nemamo jefitini kapital koji bi naše brendove činio konkurentnima.
Lidil u svojoj zemlji dobija kredit za 0.5% kamata, Agrokor po novce mora kod stranaca za 10 do 12% kamata.

Nemamo jeftin kapital iz domaćih banaka, ali zato imamo jeftiniji nego je bio prije kada smo imali samo domaće banke. Mislim, pa krediti za poslovanje su tada nosili kamate od 20% do 30%, a kapital je danas ipak osjetno jeftiniji.
I Agrokor se ne mora zaduživati po kamatama većim od 10%, ali je problem u glavi onih koji ga vode, jer su previše otvorili usta, očito iz razloga jer su mislili da će im država nadoknaditi gubitke kada dođe stani-pani u strahu da će desetke tisuća ljudi ostati bez posla, kao što je to učinila nakon propasti Glumina benke, ako se sjećaš tog slučaja.
Navodno su tada velike novce izgubili Mark Viduka i recimo Ivica Šerfezi. Polakomili se za kamatama na štednju nešto većim od 10% (pazi razlike u odnosu spram kamata za kreditiranje poslovanja!), a Agencija za zaštitu štednih uloga je tada isplaćivala maksimalno 100 000 kuna.

Sjećam se spirale financijskog inžinjeringa, čak su se i inače razumni ljudi polakomili i nakon toga čudili što su u konačnici izgubili novac.
Tko može očekivati 20% svaki mjesec, suludo.

aben wrote:

speare_shaker wrote:

kic wrote:Raspad burze kakav se dogodio 2008. godine.

raspad burze se ni dogodi zbog neregulacije, nego zbog regulacije, ko ča se svaki bum i bust dogodi zbog regulacije.

Je, ali isključivo zbog loše regulacije, što je u ovom (ali ne samo u ovom) slučaju praktički značilo podregulaciju.
Takva manjkava regulacija na burzi je u konačnici odgovarala jedino najjačim igračima koji su samom svojom financijskom i drugom snagom u odnosu na posjedovanje povlaštenih informacija i puno bolju pravnu zaštitu u odnosu na slabije igrače ali i nesankcioniran sukob interesa bili u puno povoljnijoj situaciji i na kraju su pribjegli posve slobodnom kockanju što je i dovelo do sloma burze.
I to će se ponoviti, samo je pitanje vremena, ako se sustav dodatno ne regulira kako bi se izbjegle situacije koje su i dovele do tog sloma.
Što će opet koristiti jedino onim najjačim igračima (slučaj Enron), koji će enormno zaraditi, a takve zarade ne bi mogli ostvariti da su se ponašali po pravilima, a svi ostali će platiti cijenu, kao što se to dogodilo 2008.
Zaključak nije moj, zaključak je izlazi iz teorije sustava i predstavlja neku vrstu nužne posljedice jednog prirodnog zakona.

speare_shaker wrote:

speare_shaker wrote:

Sabina Spielrein wrote:Netko pametan je jučer sve rekao, prodali smo banke strancima i nemamo jefitini kapital koji bi naše brendove činio konkurentnima.
Lidil u svojoj zemlji dobija kredit za 0.5% kamata, Agrokor po novce mora kod stranaca za 10 do 12% kamata.

Nemamo jeftin kapital iz domaćih banaka, ali zato imamo jeftiniji nego je bio prije kada smo imali samo domaće banke. Mislim, pa krediti za poslovanje su tada nosili kamate od 20% do 30%, a kapital je danas ipak osjetno jeftiniji.
I Agrokor se ne mora zaduživati po kamatama većim od 10%, ali je problem u glavi onih koji ga vode, jer su previše otvorili usta, očito iz razloga jer su mislili da će im država nadoknaditi gubitke kada dođe stani-pani u strahu da će desetke tisuća ljudi ostati bez posla, kao što je to učinila nakon propasti Glumina benke, ako se sjećaš tog slučaja.
Navodno su tada velike novce izgubili Mark Viduka i recimo Ivica Šerfezi. Polakomili se za kamatama na štednju nešto većim od 10% (pazi razlike u odnosu spram kamata za kreditiranje poslovanja!), a Agencija za zaštitu štednih uloga je tada isplaćivala maksimalno 100 000 kuna.

Ukratko, domaće banke se nisu ponašale kao banke nego udruženja lihvara i ako je nešto dobro ispalo u ovoj zemlji je činjenica da su otišle u strano vlasništvo.
E sad, druga je priča što su kod nas kamate još uvijek previsoke u odnosu na tržište EU, ali to bi se moglo izravnati tek kada uđemo u eurozonu što će donijeti oko 2% manju kamatu na kredite kako državi tako i poslovnom sektoru.
E sad, treća je priča što će u međuvremenu kamate otići nešto gore, ali će barem ta razlika u cijeni kapitala na domaćem i tržištu eurozone biti ako ne dokinuta, a ono barem drastično smanjena.

Referirala sam kako poneke države targetiraju nacionalno bitne tvrtke i u svrhu održanja istih plasiraju im kredite izuzetno niskih kamata.
To kod nas nije slučaj.

O načinu na koji se poslovalo bih mogla pisati satima, ali sam već zasićena promjenama na dnevnoj bazi, ponekad promjenama kroz par sati.
Najbolje će biti kada se napravi rez i krene poslovati po pravilima koja su danas aktualna u poslovnom svijetu.
Banke će svakako morati sniziti kamate, dati poček od par godina, riješiti se suvišnog, a profitailnog i to je to.