Re: 10 posto najbolje plaćenih zarađuje kao 50 posto najlošije plaćenih

by catabbath Tue 20 Dec - 13:57

maggie13 wrote:
Što ste se zajapurili, bolje pogledajte brojeve..nije sve c/b.

Konkretno software developer. Piše da muškraci zarađuju 4% više. A ne piše koliko muški software developer provode više vremena na poslu nego ženski. Jer kad bi to pisalo ispalo bi da su žene bolje plaćene.

by aben Tue 20 Dec - 14:00

maggie13 wrote:
aben wrote:
maggie13 wrote:ali žene zaista znaju bit manje plaćene za isti posao..to nije spin..
to ni istina, žene su za isti poso u prosjeku ploćene više.
to ča se ideja da su ploćene manje uklopo u narativ o zločestin bijrlin muškima siguro pomože mitu,
ali nemo opravdanja za perpetuiranje i bez da se progugla i nojde milijardu linkova ki govoru o tomu- jer ot mit ne more projti misaoni test od jednog sekunda: zoč poslodavci ne iskoristu jeftinu radnu snogu?
odbiti ženu ko radnicu je ko odbiti crnca na jugu.
da, u nekom tvom međusvijetu, između socijalizma i utopije.
kod nas tako sigurno nije.
i,da, ima izvora.
nađi gdje su podaci da smo bolje plaćene.

ne ću ti nojti, sever forumotiona je već nestabilan zbog količine poveznica ke sun stovljo na tu temu, thomas sowell me možda tuži za stalking, a na tipkovnici su mi potpuno izlizana slova n, e, p, o, s, t, o, j ,i, g, e, n, d, e, r, w, a, g, e, g, a i p.

kad mi rečeš zoč poslodavci ne zapošljavaju jeftinu radnu snogu i tako rasture konkurenciju jeftinijim proizvodon, you re on your own.

by aben Tue 20 Dec - 14:04

uostalon, wage gap je sitnica, za zabavu kućanicama,

ono ča je bitnije je income inequality. to je opasna komunistička platforma za opće osiromašenje svih naroda i narodnosti.

by Guest Tue 20 Dec - 14:09

aben wrote:
a socijalistička želja da se smanji joz između bogatih i siromahov, pa kurbo bože, vi bi radije da su siromasi siromašniji, samo da je joz manji.

da bi imao kapitalizam moraš imati imućnu srednju radničku klasu, bez potrošačke klase nema kapitalizma

u feudalizmu si imao bogatu elitu i siromašnog kmeta koji zarađuje samo za hranu, feudalci mrze buržoaziju, mrze kapitaliste

https://hr.wikipedia.org/wiki/Bur%C5%BEoazija

by aben Tue 20 Dec - 14:15

deda wrote:
aben wrote:
a socijalistička želja da se smanji joz između bogatih i siromahov, pa kurbo bože, vi bi radije da su siromasi siromašniji, samo da je joz manji.

da bi imao kapitalizam moraš imati imućnu srednju radničku klasu, bez potrošačke klase nema kapitalizma

u feudalizmu si imao bogatu elitu i siromašnog kmeta koji zarađuje samo za hranu, feudalci mrze buržoaziju, mrze kapitaliste

https://hr.wikipedia.org/wiki/Bur%C5%BEoazija

vi u računovodstvu jednostavno ne razaznajete uzrok od posljedice. srednja klasa je posljedica a ne uzrok kapitalizma.

by Guest Tue 20 Dec - 14:21

aben wrote:
vi u računovodstvu jednostavno ne razaznajete uzrok od posljedice. srednja klasa je posljedica a ne uzrok kapitalizma.

nije posljedica jer imaš državu koja je monopolist, kapitalizam je državni sustav

ako imaš bogatu elitu koja kroz mito i korupciju skroji zakone u svoju korist protiv srednje klase, onda više nemaš tržišne uvjete da bi se ostvario kapitalizam

takvi poput tebe su korisne budale, koje zagovaraju vlastito zatiranje, slično kao što kršćani zagovaraju trpanje europe imigrantima

by aben Tue 20 Dec - 14:35

deda wrote:
aben wrote:
vi u računovodstvu jednostavno ne razaznajete uzrok od posljedice. srednja klasa je posljedica a ne uzrok kapitalizma.
nije posljedica jer imaš državu koja je monopolist, kapitalizam je državni sustav

ako imaš bogatu elitu koja kroz mito i korupciju skroji zakone u svoju korist protiv srednje klase, onda više nemaš tržišne uvjete da bi se ostvario kapitalizam

takvi poput tebe su korisne budale, koje zagovaraju vlastito zatiranje, slično kao što kršćani zagovaraju trpanje europe imigrantima

a za isusa boga, sve si pomišo.

kapitalizam nije državni sustav, nego ljudski sustav temeljen na privatnon vlosništvu. kad rečeš da je to državni sustav, grubo tučeš na some temelje kapitalizma.

pa i imomo bogatu elitu koja kroz mito i korupciju kroji zakone. ča.

jo zagovaran svoje zatiranje jer cela moja ekonomska aktivnost ovisi o državi, tj da država ne kvori stvori, mene niko ne bi angažiro da ih popravin. naravski da je meni udobno u mojoj niši, ali niko, pa tako ni jo, ne more reći da je to pametno. angažman države oko razbijanja izloga, i udobnost života staklara, ne znoči da smo našli perpetum mobile. ali, to su koncepti u razini 2 +2 i unda još +2, a to je ti je veliki skok u odnosu na ono na ča si ti naviko.

by Guest Tue 20 Dec - 15:58

by Guest Tue 20 Dec - 20:01

U eseju "Vječni fašizam" iz 1995., talijanski pisac i akademik Umberto Eco pokušao je napraviti listu općih vrijednosti fašističke ideologije. On tvrdi da ih nije moguće organizirati u koherentan sustav, no da je dovoljno prezentirati jednog od njih da bi se fašizam koagulirao oko njih. On rabi i izraz "Ur-fascism" kao generički opis za različite povijesne forme fašizma.

U originalnom tekstu on definira 14 činjenica vječnog fašizma:

"Kult tradicije", a tradicionalizam implicira odbacivanje moderne. Poštovatelji tehnologije su kako fašisti tako i nacisti, dok je tradicionalistički mislioci obično odbacuju kao negaciju tradicionalnih duhovnih vrijednosti. Međutim, iako je nacizam bio ponosan na svoja industrijska dostignuća, njegov modernizam je ležao tek na površini jedne ideologije koja se temeljila na krvi i tlu. Odbijanje modernog svijeta kamufliralo se kao odbijanje kapitalističkog načina života, ali u prvom redu radilo se o odbijanju duha iz 1789. g. (1776. g. naravno). Prosvijećenost, vijek uma, važi kao početak modernog izopačenja. U tom smislu, fašizam se može definirati kao iracionalizam.

"Kultu akcije zbog akcije", akcija mora uspjeti prije mišljenja ili u potpunosti bez mišljenja. Otud kultura postaje sumnjiva čim ima kritičke stavove. Nepovjerenje prema svijetu intelekta uvijek je bio simptom fašizma, od Geringovog otvorenog stava: "Kada čujem riječ kultura mašim se za pištolj", do česte upotrebe izraza kao što su "debilni intelektualci", "jajoglavci", "jalovi snobovi", "fakulteti su gnijezda crvenih". Službeni fašistički intelektualci uglavnom su bili angažirani u napadanju moderne kulture i liberalne inteligencije zbog izdaje tradicionalnih vrijednosti.

"Neslaganje kao izdaja" Nijedno sinkretističko vjerovanje ne može podnijeti analitički kritiku. Kritički duh dovodi razlike, a uviđanje razlika je znak modernizma. U modernoj kulturi znanstvena zajednica cijeni neslaganje kao način unaprjeđenja znanja.

"Strah od razlike", Ur-fašizam ojačava i pridobiva podršku time što iskorištava i raspiruje prirodni strah od različitog. Prvi znak jednog fašističkog ili predfašističkog pokreta upravo je strah od došljaka. Ur-fašizam je tako, po definiciji, rasistički.

"Fašizam je nastao iz individualne ili socijalne frustracije", stoga je tipičnim obilježijima povijesnog fašizma pripadao apel frustriranoj srednjoj klasi, klasi koja je trpjela ekonomsku krizu ili osjećaj političkog poniženja. U naše vrijeme, kada su stari "proleteri" postali malograđani fašizam sutrašnjice naći će svoju publiku u toj novoj većini.

"Opsesija zavjerom" Ljudima koji osjećaju da im je oduzet njihov društveni identitet, ur-fašizam kao jedinu privilegiju dodjeljuje činjenicu da su rođeni u istoj zemlji. Ovo je korijen nacionalizma. Osim toga, jedini koji narodu mogu priuštiti njegov identitet jesu njegovi neprijatelji. Tako u korijenima ur-fašističke psihologije leži opsesija zavjerom, po mogućnosti međunarodnom. Pristaše se moraju osjećati opkoljenim. Najlakši način rješavanja problema zavjere je poziv na ksenofobiju.

"Pacifizam je trgovina s neprijateljem" On je loš, jer život je stalna borba. To vodi Armagedonovom kompleksu. Kako neprijatelji moraju biti pobijeđeni, nužna je jedna odlučujuća bitka nakon koje će pokret zavladati svijetom. Takvo "konačno rješenje" implicira iznova jedno razdoblje mira, novo zlatno doba, što proturiječi načelu neprestanog rata. Nijednom fašističkom vođi nikada nije pošlo za rukom riješiti taj problem.

"Prezir prema slabijem" - Elitizam, koji je u osnovi aristokratski, tipičan je aspekt svake reakcionarne ideologije, a aristokratski i militaristički elitizmi po krvi podrazumijevaju prezir prema slabijem. Ur-fašizam može zagovarati samo pučki elitizam. Svaki građanin pripada najboljem narodu na svijetu, članovi partije najbolji su među svim građanima, a svaki građanin može (ili bi morao) pristupiti partiji. Ali patriciji ne mogu postojati bez plebejaca. U biti, Vođa, koji zna da mu moć nije demokratski data nego je silom uzeta, također zna i da je njegova snaga osnovana na slabosti masa, koje su toliko slabe da zaslužuju gospodara. Kako je grupa hijerarhijski organizirana (prema vojnom modelu), svaki od podređenih vođa prezire svoje podčinjene, a svaki od njih, nadalje, prezire one koji su njemu podčinjeni. Upravo to pojačava svijest o masovnom elitizmu.

"Selektivni/kvalitativni populizam" - Ur-fašizam je zasnovan na selektivnom populizmu, na jednom, takoreći, kvalitativnom populizmu. U demokraciji građani imaju individualna prava, ali građani u cjelini imaju politički utjecaj samo s količinskog aspekta, jer pojedinac se mora pokoravati odlukama većine. Za ur-fašizam pojedinci kao pojedinci nemaju prava, a Narod se poima kao kvaliteta, kao monolitni entitet koji izražava Zajedničku Volju. Kako niti jedna velika količina ljudskih bića ne može imati zajedničku volju, Vođa se nadaje kao njihov tumač. Izgubivši moć demokratskog delegiranja, građani ne djeluju nego se od njih traži da igraju ulogu Naroda. Upravo zbog toga narod nije ništa drugo do teatralna izmišljotina.

"Novogovor", je izmislio Orwell u 1984, kao službeni jezik Ingsoca, engleskog socijalizma. No, elementi ur-fašizma zajednički su različitim oblicima diktature. Svi nacistički ili fašistički udžbenici služili su se osiromašenim vokabularom i elementarnom sintaksom, s ciljem da ograniče sredstva za kompleksno i kritičko razmišljanje.

by Guest Tue 20 Dec - 20:35

Devet osnovnih karakteristika fašizma:

Politička desnica: Fašisti su jako čestko protiv: marksizma, socijalizma, anarhizma, komunizima, ekologije... u biti, oni su protiv kompletne napredne ljevice, uključujući lijevi centar poput socijaldemokrata. Fašizam je ideologija ekstremne desnice, iako zna biti oportunitetan.

Nacionalistički: Patriotizam i nacionalizam su na jako bitnom mjestu za fašizam. Svaka kritika nacionalnih ideala, poglavito rata se u najblažem slučaju smatra nepatriotskom a uglavnom izdajom. Državna propaganda stalno emitira ratnu progandu i napad koji se opravdava preventivnim ratom. Fašizam se trudi ugraditi u svoje građane ratnički mentalitet, potrebu za stalnim oprezom i nepovjerenje i sumnjičavost prema strancima.

Hijerarhija: Fašističko društvo vodi "pravedni" vođa, kojeg obično podržava skupina elitnih kapitalista. Hijerarhija je rasprostranjena u svim aspektima društva - svaka ulica, svako radno mjesto, u svakoj školi, ima svog lokalnog Poglavnika, u obliku birokrata i policajca koji društvo priprema za rat na svim vremenima. Apsolutna moć društvene hijerarhije prevladava u svemu, a time je formirano totalitarno društvo. Predstavnik Vlade je prihvatljiv samo ako se može kontrolirati i regulirati, izravna demokracija se smatra najvećim od svih zločina. Svi koji se protive društvenoj hijerarhiji fašizma bit će zarobljeni ili pogubljeni.

Elitistički: Fašizam se protivi načelima ekonomske jednakosti a posebno ravnopravnosti između imigranta i građanina. Neki oblici fašizma proširuju borbu protiv jednakosti i u drugim područjima: rodna, spolna, vjerska ili manjinska prava...

Religiozan: Fašizam sadrži veliku količinu reakcionarnih vjerskih uvjerenja, znači povratak na vremena kada je religija bila stroga, moćana i čista. Gotovo sve fašistička društva su kršćanska a podržavaju ih dijelovi katoličkih, pravoslavnih i protestantskih crkava.

Kapitalistički: Fašizmu nije nužna revolucija kako bi nastao u kapitalističkom društvu. Može biti birani i izabrani, iako je njihov prezir prema izborima obično znači i manipulaciju izbornim sustavom. Fašizam vidi parlamentarni i kongresni sustav vlasti kao neučinkovit i slab, te će učiniti sve kako bi mu se smanjila moć. Fašizam pokazuje najgori oblik kapitalizma u kojem je korporativna moć apsolutna, a svi tragovi radničkih prava su uništeni.

Rat: Fašizam je kapitalizam u fazi imperijalizma. Rat može stvoriti tržišta koja inače ne bi postojala kao rezultat golemih razaranja u društvu, što onda zahtijeva rekonstrukciju! Fašizam na taj način može "osloboditi" preživjele, dati goleme kredite tom društvu, te tako fašističke korporacije mogu započeti proces obnove.

Voluntaristički: Fašizam donosi određenu vrstu "voluntarizma," vjeruju da čin, ako je dovoljno snažan, može napraviti nešto istinito. Tako su svakakve ideje o rasnoj inferiornosti, povijesnoj sudbini, pa čak i prirodnim znanostim podržane putem nasilja, u uvjerenju da oni mogu postati istina. To daje osjećaj kako je fašizam subjektivističan.

Protiv modernizma: Fašizam prezire sve vrste modernizma, pogotovo kreativnost u umjetnosti, bilo da djeluje kao zrcalo za život (koje nije u skladu s fašističkim idealima), ili izražavanje devijantne ili inovativne točke viđenja. Fašizam pali knjige i ubija umjetnike, a umjetnici koji ne promiču ideale fašizma viđeni su kao "dekadentni." Fašizam je neprijatelj edukacije o drugim kulturama, budući da takvi pothvati mogu ugroziti dominaciju fašističkih mitova. Daje se mjesto beznačajanim teorijama zavjere koje imaju cilj da zamijenje proučavanje povijesti.

by Brain32 Tue 20 Dec - 20:47

Pinochet wrote:može li mi netko dati iti jedan konkretni primjer gdje su muškarci i žene drugačije plaćeni za isti posao u istoj firmi a da rade isti posao, i otprlike po produktivnosti su tu negdje?

ja sam prošao hrpu firmi , i druge osobe i nisam se nigdje susreo sa tim primjerom.. non stop se o tome priča samo ja nigdje nisam to susreo

Ni ja, bacaju se nekakve statistike koje na temelju nekakvih izmišljenih algoritama pokazuju nekakve razlike ali u praksi - nikad.
Sudeći po medijima i onima čiju ulogu žrtve potpomažu čovjek bi rekao da primjer ne bi trebalo biti baš TOLIKO teško naći...ko da tražim poštenog HDZ-ovca...svi govore da su takvi pravilo a ne iznimka ali nitko niti jednog NIKADA nije vidio...postoji nada da se negdje da endemska vrsta nalazi isključivo zato što ih nitko ne poznaje baš sve, ali čovjek bi rekao...

by Guest Tue 20 Dec - 20:50

Brain32 wrote:
Pinochet wrote:može li mi netko dati iti jedan konkretni primjer gdje su muškarci i žene drugačije plaćeni za isti posao u istoj firmi a da rade isti posao, i otprlike po produktivnosti su tu negdje?

ja sam prošao hrpu firmi , i druge osobe i nisam se nigdje susreo sa tim primjerom.. non stop se o tome priča samo ja nigdje nisam to susreo
Ni ja, bacaju se nekakve statistike koje na temelju nekakvih izmišljenih algoritama pokazuju nekakve razlike ali u praksi - nikad.
Sudeći po medijima i onima čiju ulogu žrtve potpomažu čovjek bi rekao da primjer ne bi trebalo biti baš TOLIKO teško naći...ko da tražim poštenog HDZ-ovca...svi govore da su takvi pravilo a ne iznimka ali nitko niti jednog NIKADA nije vidio...postoji nada da se negdje da endemska vrsta nalazi isključivo zato što ih nitko ne poznaje baš sve, ali čovjek bi rekao...

by Guest Tue 20 Dec - 20:58

aben wrote:uostalon, wage gap je sitnica, za zabavu kućanicama,

ono ča je bitnije je income inequality. to je opasna komunistička platforma za opće osiromašenje svih naroda i narodnosti.

ti si opasno lud.

by aben Tue 20 Dec - 21:00

Mirkec&Slavkec wrote:
aben wrote:uostalon, wage gap je sitnica, za zabavu kućanicama,

ono ča je bitnije je income inequality. to je opasna komunistička platforma za opće osiromašenje svih naroda i narodnosti.
ti si opasno lud.

zoč, reci mi jednu bogatu zemlju s malin income inequalitijen.

by Guest Tue 20 Dec - 21:01

aben wrote:
deda wrote:
aben wrote:
vi u računovodstvu jednostavno ne razaznajete uzrok od posljedice. srednja klasa je posljedica a ne uzrok kapitalizma.
nije posljedica jer imaš državu koja je monopolist, kapitalizam je državni sustav

ako imaš bogatu elitu koja kroz mito i korupciju skroji zakone u svoju korist protiv srednje klase, onda više nemaš tržišne uvjete da bi se ostvario kapitalizam

takvi poput tebe su korisne budale, koje zagovaraju vlastito zatiranje, slično kao što kršćani zagovaraju trpanje europe imigrantima
a za isusa boga, sve si pomišo.

kapitalizam nije državni sustav, nego ljudski sustav temeljen na privatnon vlosništvu. kad rečeš da je to državni sustav, grubo tučeš na some temelje kapitalizma.

pa i imomo bogatu elitu koja kroz mito i korupciju kroji zakone. ča.

jo zagovaran svoje zatiranje jer cela moja ekonomska aktivnost ovisi o državi, tj da država ne kvori stvori, mene niko ne bi angažiro da ih popravin. naravski da je meni udobno u mojoj niši, ali niko, pa tako ni jo, ne more reći da je to pametno. angažman države oko razbijanja izloga, i udobnost života staklara, ne znoči da smo našli perpetum mobile. ali, to su koncepti u razini 2 +2 i unda još +2, a to je ti je veliki skok u odnosu na ono na ča si ti naviko.

Economists, political economists, and historians have adopted different perspectives in their analyses of capitalism and have recognized various forms of it in practice. These include laissez-faire or free market capitalism, welfare capitalism, and state capitalism. Different forms of capitalism feature varying degrees of free markets, public ownership,^[8] obstacles to free competition, and state-sanctioned social policies. The degree of competition in markets, the role of intervention and regulation, and the scope of state ownership vary across different models of capitalism;^[9] the extent to which different markets are free, as well as the rules defining private property, are matters of politics and of policy. Most existing capitalist economies are mixed economies, which combine elements of free markets with state intervention, and in some cases, with economic planning.^[10]
Capitalism has existed under many forms of government, in many different times, places, and cultures. Following the decline of mercantilism, mixed capitalist systems became dominant in the Western world and continue to spread.
-----------
Ti samo meljes...

by Guest Tue 20 Dec - 21:02

aben wrote:
Mirkec&Slavkec wrote:
aben wrote:uostalon, wage gap je sitnica, za zabavu kućanicama,

ono ča je bitnije je income inequality. to je opasna komunistička platforma za opće osiromašenje svih naroda i narodnosti.
ti si opasno lud.
zoč, reci mi jednu bogatu zemlju s malin income inequalitijen.

jebala te komunisticka platforma u sjebani fasisticki mozak.

by aben Tue 20 Dec - 21:07

Mirkec&Slavkec wrote:
aben wrote:
deda wrote:
aben wrote:
vi u računovodstvu jednostavno ne razaznajete uzrok od posljedice. srednja klasa je posljedica a ne uzrok kapitalizma.
nije posljedica jer imaš državu koja je monopolist, kapitalizam je državni sustav

ako imaš bogatu elitu koja kroz mito i korupciju skroji zakone u svoju korist protiv srednje klase, onda više nemaš tržišne uvjete da bi se ostvario kapitalizam

takvi poput tebe su korisne budale, koje zagovaraju vlastito zatiranje, slično kao što kršćani zagovaraju trpanje europe imigrantima
a za isusa boga, sve si pomišo.

kapitalizam nije državni sustav, nego ljudski sustav temeljen na privatnon vlosništvu. kad rečeš da je to državni sustav, grubo tučeš na some temelje kapitalizma.

pa i imomo bogatu elitu koja kroz mito i korupciju kroji zakone. ča.

jo zagovaran svoje zatiranje jer cela moja ekonomska aktivnost ovisi o državi, tj da država ne kvori stvori, mene niko ne bi angažiro da ih popravin. naravski da je meni udobno u mojoj niši, ali niko, pa tako ni jo, ne more reći da je to pametno. angažman države oko razbijanja izloga, i udobnost života staklara, ne znoči da smo našli perpetum mobile. ali, to su koncepti u razini 2 +2 i unda još +2, a to je ti je veliki skok u odnosu na ono na ča si ti naviko.
Economists, political economists, and historians have adopted different perspectives in their analyses of capitalism and have recognized various forms of it in practice. These include laissez-faire or free market capitalism, welfare capitalism, and state capitalism. Different forms of capitalism feature varying degrees of free markets, public ownership,^[8] obstacles to free competition, and state-sanctioned social policies. The degree of competition in markets, the role of intervention and regulation, and the scope of state ownership vary across different models of capitalism;^[9] the extent to which different markets are free, as well as the rules defining private property, are matters of politics and of policy. Most existing capitalist economies are mixed economies, which combine elements of free markets with state intervention, and in some cases, with economic planning.^[10]
Capitalism has existed under many forms of government, in many different times, places, and cultures. Following the decline of mercantilism, mixed capitalist systems became dominant in the Western world and continue to spread.
-----------
Ti samo meljes...

state capitalism je drveno željezo.

by Guest Tue 20 Dec - 21:09

daj neki mudroslovni c/p jer odgovora nemas.

by aben Tue 20 Dec - 21:11

Mirkec&Slavkec wrote:
aben wrote:
Mirkec&Slavkec wrote:
aben wrote:uostalon, wage gap je sitnica, za zabavu kućanicama,

ono ča je bitnije je income inequality. to je opasna komunistička platforma za opće osiromašenje svih naroda i narodnosti.
ti si opasno lud.
zoč, reci mi jednu bogatu zemlju s malin income inequalitijen.
jebala te komunisticka platforma u sjebani fasisticki mozak.

hej, stani malo, jo sun nojveći antifašist vode na forumu!

by aben Tue 20 Dec - 21:12

Mirkec&Slavkec wrote:daj neki mudroslovni c/p jer odgovora nemas.

more,
na koju temu?

by L'âme Tue 20 Dec - 21:20

nemojte mi anti/fašiste samo na temu...sve se ideološki zaprlja i klekne u glib

by Sponsored content