Events
Publications
Latest imagesHinduizam - religija milosrđa i humanosti
ex-iskon-pleme :: Društvo :: Religija
Page 1 of 4
Page 1 of 4 • 1, 2, 3, 4 
Hinduizam - religija milosrđa i humanosti
by Guest 1/7/2014, 19:29
Neki od vjerskih postulata hinduizma koji dosta podsjećaju na neke od glavnih kršćanskih vrijednosti:
1. Those who do not control their passions cannot act properly toward others.
2. The evils we inflict upon others follow us as our shadows follow our bodies.
3. Only the humble are beloved of God.
4. Virtue sustains the soul as the muscles sustain the body.
5. When the poor man knocks at your door, take him and administer to his wants, for the poor are the
chosen of God. (Christ said, "God hath chosen the poor.")
6. Let your hand be always open to the unfortunate.
7. Look not upon a woman with unchaste desires.
8. Avoid envy, covetousness, falsehood, imposture and slander, and sexual desires.
9. Above all things, cultivate love for your neighbor.
10. When you die you leave your worldly wealth behind you, but your virtues and vices follow you.
11. Contemn riches and worldly honor.
12. Seek the company of the wicked in order to reform them.
13. Do good for its own sake, and expect not your reward for it on earth.
14. The soul is immortal, but must be pure and free from all sin and stain before it can return to Him
who gave it.
15. The soul is inclined to good when it follows the inward light.
16. The soul is responsible to God for its actions, who has established rewards and punishments.
17. Cultivate that inward knowledge which teaches what is right and wrong.
18. Never take delight in another's misfortunes.
19. It is better to forgive an injury than to avenge it.
20. You can accomplish by kindness what you cannot by force.
21. A noble spirit finds a cure for injustice by forgetting it.
22. Pardon the offense of others, but not your own.
23. What you blame in others do not practice yourself.
24. By forgiving an enemy you make many friends.
25. Do right from hatred of evil, and not from fear of punishment.
26. A wise man corrects his own errors by observing those of others.
27. He who rules his temper conquers his greatest enemy.
28. The wise man governs his passions, but the fool obeys them.
29. Be at war with men's vices, but at peace with their persons.
30. There should be no disagreement between your lives and your doctrine.
31. Spend every day as though it were the last.
32. Lead not one life in public and another in private.
33. Anger in trying to torture others punishes itself.
34. A disgraceful death is honorable when you die in a good cause.
35. By growing familiar with vices, we learn to tolerate them easily.
36. We must master our evil propensities, or they will master us.
37. He who has conquered his propensities rules over a kingdom.
38. Protect, love and assist others, if you would serve God.
39. From thought springs the will, and from the will action, true or false, just or unjust.
40. As the sandal tree perfumes the axe, which fells it, so the good man fragrances on his enemies.
41. Spend a portion of each day in pious devotion.
42. To love the virtues of others is to brighten your own.
43. He who gives to the needy loses nothing himself.
44. A good, wise and benevolent man cannot be rich.
45. Much riches is a curse to the possessor.
46. The wounds of the soul are more important than those of the body.
47. The virtuous man is like the banyan tree, which shelters and protelqs all around it.
48. Money does not satisfy the love of gain, but only stimulates it.
49. Your greatest enemy is in your own bosom.
50. To flee when charged is to confess your guilt.
51. The wounds of conscience leave a sear.
Posebno su interesantni ovi koji se odnose na žene:
1. He who is cursed by woman is cursed by God.
2. God will punish him who laughs at woman's sufferings.
3. When woman is honored, God is honored.
4. The virtuous woman will have but one husband, and the right-minded man but one wife.
5. It is the highest crime to take advantage of the weakness of woman.
6. Woman should be loved, respected and protected by husbands, fathers and brothers, etc.
Citirano iz Greaves, K. : The world's sixteen cruicified saviors, str. 60-61
1. Those who do not control their passions cannot act properly toward others.
2. The evils we inflict upon others follow us as our shadows follow our bodies.
3. Only the humble are beloved of God.
4. Virtue sustains the soul as the muscles sustain the body.
5. When the poor man knocks at your door, take him and administer to his wants, for the poor are the
chosen of God. (Christ said, "God hath chosen the poor.")
6. Let your hand be always open to the unfortunate.
7. Look not upon a woman with unchaste desires.
8. Avoid envy, covetousness, falsehood, imposture and slander, and sexual desires.
9. Above all things, cultivate love for your neighbor.
10. When you die you leave your worldly wealth behind you, but your virtues and vices follow you.
11. Contemn riches and worldly honor.
12. Seek the company of the wicked in order to reform them.
13. Do good for its own sake, and expect not your reward for it on earth.
14. The soul is immortal, but must be pure and free from all sin and stain before it can return to Him
who gave it.
15. The soul is inclined to good when it follows the inward light.
16. The soul is responsible to God for its actions, who has established rewards and punishments.
17. Cultivate that inward knowledge which teaches what is right and wrong.
18. Never take delight in another's misfortunes.
19. It is better to forgive an injury than to avenge it.
20. You can accomplish by kindness what you cannot by force.
21. A noble spirit finds a cure for injustice by forgetting it.
22. Pardon the offense of others, but not your own.
23. What you blame in others do not practice yourself.
24. By forgiving an enemy you make many friends.
25. Do right from hatred of evil, and not from fear of punishment.
26. A wise man corrects his own errors by observing those of others.
27. He who rules his temper conquers his greatest enemy.
28. The wise man governs his passions, but the fool obeys them.
29. Be at war with men's vices, but at peace with their persons.
30. There should be no disagreement between your lives and your doctrine.
31. Spend every day as though it were the last.
32. Lead not one life in public and another in private.
33. Anger in trying to torture others punishes itself.
34. A disgraceful death is honorable when you die in a good cause.
35. By growing familiar with vices, we learn to tolerate them easily.
36. We must master our evil propensities, or they will master us.
37. He who has conquered his propensities rules over a kingdom.
38. Protect, love and assist others, if you would serve God.
39. From thought springs the will, and from the will action, true or false, just or unjust.
40. As the sandal tree perfumes the axe, which fells it, so the good man fragrances on his enemies.
41. Spend a portion of each day in pious devotion.
42. To love the virtues of others is to brighten your own.
43. He who gives to the needy loses nothing himself.
44. A good, wise and benevolent man cannot be rich.
45. Much riches is a curse to the possessor.
46. The wounds of the soul are more important than those of the body.
47. The virtuous man is like the banyan tree, which shelters and protelqs all around it.
48. Money does not satisfy the love of gain, but only stimulates it.
49. Your greatest enemy is in your own bosom.
50. To flee when charged is to confess your guilt.
51. The wounds of conscience leave a sear.
Posebno su interesantni ovi koji se odnose na žene:
1. He who is cursed by woman is cursed by God.
2. God will punish him who laughs at woman's sufferings.
3. When woman is honored, God is honored.
4. The virtuous woman will have but one husband, and the right-minded man but one wife.
5. It is the highest crime to take advantage of the weakness of woman.
6. Woman should be loved, respected and protected by husbands, fathers and brothers, etc.
Citirano iz Greaves, K. : The world's sixteen cruicified saviors, str. 60-61
Guest- Guest
Re: Hinduizam - religija milosrđa i humanosti
by Guest 1/7/2014, 19:48
Dobra tema. 
Hinduizam je jako zanimljiva religija.
U Hrvatskoj je zajednica prisutna, mislim, od negdje sredine '80-ih, ali su službeno ušli na popis registriranih vjerskih zajednica 2003. godine tek.
Hinduizam je jako zanimljiva religija.
U Hrvatskoj je zajednica prisutna, mislim, od negdje sredine '80-ih, ali su službeno ušli na popis registriranih vjerskih zajednica 2003. godine tek.
Guest- Guest
Re: Hinduizam - religija milosrđa i humanosti
by Trinity 2/7/2014, 18:46
Da, ima poprilično sličnosti. Možeš nešto više o hinduizmu kad si već započeo ovu temu?
Kako ovi postulati o ženama izgledaju u praksi?
Kako ovi postulati o ženama izgledaju u praksi?
Trinity-
Posts : 12923
2014-04-17
Re: Hinduizam - religija milosrđa i humanosti
by Guest 2/7/2014, 19:38
izgledaako previse dignes rogove,budes silovana od strane 5-10 duhovno uzvisenih hindusa...o nasilju nad krscanima u Indiji,ne treba posbno pricati.pometena budu cijela sela,a pobijeno znatno ljudi..Trinity wrote:Da, ima poprilično sličnosti. Možeš nešto više o hinduizmu kad si već započeo ovu temu?
Kako ovi postulati o ženama izgledaju u praksi?
Guest- Guest
Re: Hinduizam - religija milosrđa i humanosti
by Guest 2/7/2014, 20:00
Nažalost, kako često biva, teorija i praksa odudaraju...postavim nešto kasnije, ne stignem sad...Trinity wrote:Da, ima poprilično sličnosti. Možeš nešto više o hinduizmu kad si već započeo ovu temu?
Kako ovi postulati o ženama izgledaju u praksi?
Guest- Guest
Re: Hinduizam - religija milosrđa i humanosti
by Patriot_1 2/7/2014, 20:42
Što o tome kaže bivši Hinduist a sada Katolički svećenik:
[size=undefined]James Manjackal MSFS[/size]
Kao kršćanin i katolik, rođen u indijskoj državi Kerali u tradicionalnoj katoličkoj obitelji, ali u hinduističkom okruženju; a sada kao katolički svećenik i karizmatski propovjednik u šezdeset zemalja na svim kontinentima, imao bih nešto reći o lošem utjecaju joge na kršćanski život i duhovnost. Znam da u cijelom svijetu raste interes za jogu , čak i među kršćanima i da se taj interes širi i na druge ezoteričke i new age prakse kao što su reiki, reinkarnacija, akupresura, akupunktura, liječenje pranom, refleksologija itd. što su sve metode protiv kojih Vatikan upozorava u svom dokumentu "Isus Krist- donositelj vode žive" .
Za nekoga joga je način opuštanja i smanjenja napetosti, dok je za drugoga to oblik vježbanja koji godi zdravlju i poboljšava tjelesnu izdržljivost, a za neke je to i način liječenja bolesti. U umu prosječnog katolika, bio on laik ili klerik, mnogo je zbunjenosti, zato što se joga među katolicima ne prikazuje niti kao potpuno zdravstvena niti kao potpuno duhovna disciplina, već jednom kao jedna, drugi put kao druga vrsta, a često i mješavina te dvije discipline. No, činjenica je da je joga prvenstveno duhovna disciplina, a ja poznajem čak svećenike i redovnice koji u sjemeništa i novicijate uvode jogu kao pomoć pri meditaciji i molitvi. Zaista je žalosno da su u današnje vrijeme mnogi katolici izgubili povjerenje u duboku duhovnost, misticizam i molitvenu disciplinu koju nam prenose veliki sveci poput sv.Ignacija Lojolskog, sv. Franje Asiškog, sv. Franje Saleškog , sv. Terezije Avilske i mnogih drugih, te se okreću istočnjačkoj duhovnosti koja ima korijene u hinduizmu i budizmu. U ovom svjetlu iskreni kršćanin treba preispitati koliko je prikladno spajati jogu s kršćanskom duhovnošću i koliko je mudro ugrađivati te tehnike u kršćansku molitvu i meditaciju.
Što je to joga? Riječ joga znači "jedinstvo", cilj joge je ujedinjenje prolaznog "ja" "JIVA" s besmrtnim "BRAHMAN" , hinduističkim konceptom Boga. Taj Bog nije osobni Bog, nego impersonalna, neosobna duhovna supstanca koja je jedno s prirodom i svemirom. Brahman je impersonalna, neosobna božanska tvar koja prožima i obavija sve i temelj je svega. Joga ima svoje korijene u hinduističkim Upanishadama , koje datiraju iz 1000. godine prije Krista i koje svrhu joge opisuju kao " ujedinjenje svjetlosti unutar sebe sa svjetlošću Brahmana". "Beskonačnost, ono što je apsolutno i nepromjenjivo nalazi se u čovjeku" kaže Chandayoga Upanishada, "TAT TUAM ASI" ili " TO SI TI". Božansko prebiva unutar svakog od nas u svom mikrokozmičkom predstavniku, individualnom "ja" koje se naziva Jiva. U Bhagavad Giti gospodin Krishna opisuje Jivu kao "moj vlastiti dio vječnoga" i kaže da "radost Joge dolazi jogiju koji je jedno s Brahmanom". Sto pedesete godine poslije Krista, jogi Patanjali je objasnio osam putova koji učenika joge vode od neznanja do prosvjetljenja- osam putova su poput stepenica i to su : samokontrola ( yama) , vršenje pobožnosti (niyama), položaji tijela ( asana) , vježbe disanja ( pranayama) , nadzor tj. obuzdavanje osjetila ( pratyahara), koncentracija ( dharana) , duboka kontemplacija (dhyana) i prosvjetljenje ( samadhi). Ovdje je zanimljivo primijetiti da su vježbe položaja tijela i disanja, dakle ono što se na zapadu obično podrazumijeva da je cijela joga, tek treći i četvrti stupanj prema jedinstvu s Brahmanom! Joga nije samo razrađen sistem tjelovježbe, to je duhovna disciplina sa svrhom da dovede dušu do samadhija, potpunog jedinstva sa božanskim bićem. Samadhi je stanje u kojem se ujedinjuju naravno i božansko biće, čovjek i Bog postaju jedno bez ikakve razlike (Brad Scott: Exercise or religious practice? Yoga: What the teacher never taught you in that Hatha Yoga class" in the Watchman Expositor Vol. 18, No. 2, 2001).
Ovakvo gledanje radikalno je suprotno kršćanstvu koje sasvim jasno vidi razliku između Stvoritelja i stvorenja, čovjeka i Boga. Bog je uvijek "netko drugi" , a nikada sam čovjek. Žalosno je da ljudi koji promiču jogu, reiki i ostale discipline i meditacije podupiru svoje argumente pogrešno navodeći neke izolirane biblijske citate izvađene iz općeg konteksta, kao što su npr. " ti si hram Božji", " živa voda teče iz tebe" , " bit ćete u meni i ja ću biti u vama" , " ne živim više ja nego Krist živi u meni" itd. bez razumijevanja značenja koje te riječi imaju u općem konekstu Bibilije. Neki ljudi čak portretiraju Isusa kao jogija, a u današnje vrijeme takve Isusove slike možemo vidjeti čak u samostanskim kapelama i prezbiterijima - Isus prikazan kao jogi u položaju za meditaciju!
Naziivati Isusa "jogijem" znači nijekati Njegovu božansku suštinu, svetost i savršenost i pretpostavljati da je On imao palu ljudsku narav podložnu neznanju i zabludi, iluziji (maya) , da je i On trebao oslobođenje od ljudske uvjetovanosti kroz vježbe i discipline joge. Joga je nespojiva s kršćanskom duhovnošću jer je panteistička ( Bog je sve i sve je Bog) i zato što smatra da postoji samo jedna realnost , a sve ostalo je privid ili maya. Kad bi postojala samo jedna apsolutna, nepromjenjiva realnost, a sve ostalo kad bi bilo iluzorno, privid, tada ne bi postojali odnosi i ljubav. Središte kršćanske vjere je vjera u Presveto Trojstvo, Oca, Sina i Duha Svetoga, tri osobe u jednom Bogu , savršeni model odnosa ljubavi. Sve u kršćanstvu je usmjereno na odnose, s Bogom i među ljudima. "Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom dušom svojom i svom pameti svojom! To je najveća i prva zapovijed . Druga je toj jednaka : ' Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe! '" ( Mt 22,37-39). U hinduizmu, dobro i zlo, kao i bol i užitak su prividni (maya) i stoga nestvarni, imaginarni. Vivekananda , jedna od najpoštovanijih ikona suvremenog hinduizma, je rekao : " Dobro i zlo su jedno te isto " (Vivekananda. "The yogas and other works" izdanje, Ramakrishna Vivekananda Centre NY 1953). U kršćanstvu, neprestani problem grijeha kao uvrede Božjoj svetosti je neodvojiv od naše vjere, jer je grijeh razlog zašto trebamo Spasitelja. Isusovo utjelovljenje, život, muka , smrt i uskrsnuće za nas su putovi spasenja tj.oslobođenja od grijeha i njegovih posljedica. Mi ne možemo zanijekati ovu temeljnu razliku u namjeri da u kršćanstvo uključimo jogu i ostale istočnjačke tehnike meditacije. Bavljenje jogom je u najboljem slučaju poganstvo, a u najgorem okultizam. To je religija antikrista i po prvi put u povijesti ona se naširoko prakticira diljem zapadnog svijeta i Amerike. Smiješno je i nakaradno da učitelji joge nose križeve ili kršćanske simbole te tako zavode i varaju ljude govoreći da joga nema nikakve veze s hinduizmom i da je to samo prihvaćanje drugih kultura. Neki su prikrili jogu kršćanskim gestama i kretnjama nazivaju je "kršćanska joga". Ovdje se ne radi o prihvaćanju kulture drugih naroda, nego o prihvaćanju druge religije koja je nespojiva s našom religijom i religioznim konceptima.
Žalosno je da se joga proširila od vrtića pa sve do različitih obrazovnih ustanova u medicini, psihologiji itd. nazivajući se znanošću, a u stvari ona uopće nije znanost ; prodaje se pod etiketom " opuštajuća terapija" , " samo-hipnoza" , "kreativna vizualizacija" , "centriranje (centering)" itd. Hatha joga, najrašireniji oblik joge u Europi i Americi kao vježbe za opuštanje i anti-stresna terapija , jedan je od šest priznatih sistema ortodoksnog hinduizma i sa svojim mističnim i religioznim korijenima najopasniji je oblik joge. ( Dave Hunt, "Zavođenje kršćanstva", str. 110 ). Sjetite se riječi sv. Pavla " Nije ni čudo, jer se sam Sotona pretvara u anđela svjetla" ( 2 Kor 11,14). Istina je da su mnogi ljudi izliječeni pomoću joge i ostalih istočnjačkih načina meditacije i molitve. Ovdje bi se kršćanin trebao zapitati traži li on samo ozdravljenje i materijalne pogodnosti ili svoga Boga Isusa Krista u kojega vjeruje i koji je izvor svih izlječenja i dobroga zdravlja.
Želja da se postane Bog je prvi i drugi grijeh u povijesti stvaranja kako je kronološki zabilježeno u Bibliji, "U svom si srcu govorio: Uspet ću se na nebesa, povrh zvijezda Božjih prijestolje ću sebi dići. Na zbornoj ću stolovati gori na krajnjem sjeveru. Uzaći ću u visine oblačne, bit ću jednak Višnjemu" (Iz 14, 13-14). Zmija reče ženi: "Ne, nećete umrijeti! Nego, zna Bog: onog dana kad budete s njega jeli otvorit će vam se oči i vi ćete biti kao bogovi, koji razlučuju dobro i zlo ." (Post 3: 4-5). Filozofija i praksa joge temelji se na uvjerenju da su čovjek i Bog jedno. Joga naučava da se treba usredotočiti na samog sebe umjesto na Jednog Istinitog Boga. Ona ohrabruje svoje sljedbenike da traže odgovore na životne probleme i pitanja unutar svog vlastitog uma i savjesti umjesto da nađu rješenje u Božjoj Riječi po Duhu Svetom kao što je to u kršćanstvu. Joga konačno ostavlja čovjeka otvorenim za obmane Božjeg neprijatelja, koji traži žrtve koje može odvući od Boga i Crkve. (I Pt 5: 8)
U posljednjih osam godina propovijedam Božju riječ uglavnom u europskim zemljama koje su nekada bile kolijevka kršćanstva, iz koje su izlazili misionari i navjestitelji evanđelja, mučenici i sveci. Zapitajmo se možemo li još uvijek Europu nazivati kršćanskom? Nije li istina da je Europa izbrisala sva kršćanska načela i vrijednosti iz svog života ? Zašto se Europa srami reći da ima kršćanske korijene ? Gdje su moralne vrijednosti i kreposti koje su Europljani stoljećima njegovali i koje su prenosili ostalim zemljama i kulturama hrabro navješćujući Kristovo evanđelje? Po plodovima se poznaje stablo ! Vjerujem da su te sumnje i zbrka, otpadništvo i nevjera, vjerska hladnoća i nezainteresiranost došli u Europu istovremeno kad su istočnjački misticizam i meditacije, ezoteričke i novodobne prakse uvedene na zapadu. Na moje karizmatske seminare većina sudionika dolazi s različitim moralnim, duhovnim, psihičkim i tjelesnim problemima u želji da budu oslobođeni, izliječeni i da zadobiju novi život po snazi Duha Svetoga. Sa svom iskrenošću srca reći ću da je 80 do 90 % sudionika bilo u doticaju s jogom, reikijem, reinkarnacijom i ostalim istočnjačkim religioznim praksama gdje su izgubili vjeru u Isusa Krista i Crkvu. U Hrvatskoj, Bosni, Njemačkoj, Austriji i Italiji imam jasne primjere osoba koje su za vrijeme molitve za ozdravljenje, opsjednute silama zla, vikale "Ja sam Reiki" , "Ja sam Joga" očitujući tako da ovi pojmovi, u stvari, predstavljaju osobe. Kasnije sam trebao nad njima moliti za oslobođenje od opsjednuća zlim.
Neki ljudi misle i govore da nema ništa loše u prakticiranju svega ovoga, tako dugo dok ne vjerujemo u filozofiju u pozadini. Promicatelji joge, reikija itd. ipak vrlo jasno tvrde da su filozofija i praksa neodvojive. Tako, dakle, kršćanin ne može niti na koji način prihvatiti filozofiju i praksu joge jer su joga i kršćanstvo dva međusobno isključiva gledišta. Kršćanstvo glavni problem čovjeka vidi u grijehu, u nemogućnosti čovjeka da se uskladi s naravi i mjerilima moralno savršenog Boga. Čovjek je otuđen od Boga i ima potrebu za pomirenjem. Rješenje je Isus Krist " Jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta". Po Isusovoj smrti na križu, Bog je pomirio sa sobom svijet. On danas poziva čovjeka da slobodno primi sve blagodati svog spasenja po vjeri u samoga Krista. Za razliku od joge, kršćanstvo vidi spasenje kao slobodan, besplatan dar koji može biti poklonjen, a nikada zarađen ili postignut čovjekovim vlastitim naporima ili djelima. Ono što je danas potrebno Europi i cijelom svijetu je snažno naviještanje Kristove poruke iz Biblije po vjerodostojnom tumačenju Crkve, u namjeri da se ukloni svaka sumnja i zbunjenost koja se danas sve više širi među kršćanima na zapadu, te da se ljudi dovedu do Puta, Istine i Života- Isusa Krista . Samo Istina nas može osloboditi
[size=undefined]James Manjackal MSFS[/size]
Kao kršćanin i katolik, rođen u indijskoj državi Kerali u tradicionalnoj katoličkoj obitelji, ali u hinduističkom okruženju; a sada kao katolički svećenik i karizmatski propovjednik u šezdeset zemalja na svim kontinentima, imao bih nešto reći o lošem utjecaju joge na kršćanski život i duhovnost. Znam da u cijelom svijetu raste interes za jogu , čak i među kršćanima i da se taj interes širi i na druge ezoteričke i new age prakse kao što su reiki, reinkarnacija, akupresura, akupunktura, liječenje pranom, refleksologija itd. što su sve metode protiv kojih Vatikan upozorava u svom dokumentu "Isus Krist- donositelj vode žive" .
Za nekoga joga je način opuštanja i smanjenja napetosti, dok je za drugoga to oblik vježbanja koji godi zdravlju i poboljšava tjelesnu izdržljivost, a za neke je to i način liječenja bolesti. U umu prosječnog katolika, bio on laik ili klerik, mnogo je zbunjenosti, zato što se joga među katolicima ne prikazuje niti kao potpuno zdravstvena niti kao potpuno duhovna disciplina, već jednom kao jedna, drugi put kao druga vrsta, a često i mješavina te dvije discipline. No, činjenica je da je joga prvenstveno duhovna disciplina, a ja poznajem čak svećenike i redovnice koji u sjemeništa i novicijate uvode jogu kao pomoć pri meditaciji i molitvi. Zaista je žalosno da su u današnje vrijeme mnogi katolici izgubili povjerenje u duboku duhovnost, misticizam i molitvenu disciplinu koju nam prenose veliki sveci poput sv.Ignacija Lojolskog, sv. Franje Asiškog, sv. Franje Saleškog , sv. Terezije Avilske i mnogih drugih, te se okreću istočnjačkoj duhovnosti koja ima korijene u hinduizmu i budizmu. U ovom svjetlu iskreni kršćanin treba preispitati koliko je prikladno spajati jogu s kršćanskom duhovnošću i koliko je mudro ugrađivati te tehnike u kršćansku molitvu i meditaciju.
Što je to joga? Riječ joga znači "jedinstvo", cilj joge je ujedinjenje prolaznog "ja" "JIVA" s besmrtnim "BRAHMAN" , hinduističkim konceptom Boga. Taj Bog nije osobni Bog, nego impersonalna, neosobna duhovna supstanca koja je jedno s prirodom i svemirom. Brahman je impersonalna, neosobna božanska tvar koja prožima i obavija sve i temelj je svega. Joga ima svoje korijene u hinduističkim Upanishadama , koje datiraju iz 1000. godine prije Krista i koje svrhu joge opisuju kao " ujedinjenje svjetlosti unutar sebe sa svjetlošću Brahmana". "Beskonačnost, ono što je apsolutno i nepromjenjivo nalazi se u čovjeku" kaže Chandayoga Upanishada, "TAT TUAM ASI" ili " TO SI TI". Božansko prebiva unutar svakog od nas u svom mikrokozmičkom predstavniku, individualnom "ja" koje se naziva Jiva. U Bhagavad Giti gospodin Krishna opisuje Jivu kao "moj vlastiti dio vječnoga" i kaže da "radost Joge dolazi jogiju koji je jedno s Brahmanom". Sto pedesete godine poslije Krista, jogi Patanjali je objasnio osam putova koji učenika joge vode od neznanja do prosvjetljenja- osam putova su poput stepenica i to su : samokontrola ( yama) , vršenje pobožnosti (niyama), položaji tijela ( asana) , vježbe disanja ( pranayama) , nadzor tj. obuzdavanje osjetila ( pratyahara), koncentracija ( dharana) , duboka kontemplacija (dhyana) i prosvjetljenje ( samadhi). Ovdje je zanimljivo primijetiti da su vježbe položaja tijela i disanja, dakle ono što se na zapadu obično podrazumijeva da je cijela joga, tek treći i četvrti stupanj prema jedinstvu s Brahmanom! Joga nije samo razrađen sistem tjelovježbe, to je duhovna disciplina sa svrhom da dovede dušu do samadhija, potpunog jedinstva sa božanskim bićem. Samadhi je stanje u kojem se ujedinjuju naravno i božansko biće, čovjek i Bog postaju jedno bez ikakve razlike (Brad Scott: Exercise or religious practice? Yoga: What the teacher never taught you in that Hatha Yoga class" in the Watchman Expositor Vol. 18, No. 2, 2001).
Ovakvo gledanje radikalno je suprotno kršćanstvu koje sasvim jasno vidi razliku između Stvoritelja i stvorenja, čovjeka i Boga. Bog je uvijek "netko drugi" , a nikada sam čovjek. Žalosno je da ljudi koji promiču jogu, reiki i ostale discipline i meditacije podupiru svoje argumente pogrešno navodeći neke izolirane biblijske citate izvađene iz općeg konteksta, kao što su npr. " ti si hram Božji", " živa voda teče iz tebe" , " bit ćete u meni i ja ću biti u vama" , " ne živim više ja nego Krist živi u meni" itd. bez razumijevanja značenja koje te riječi imaju u općem konekstu Bibilije. Neki ljudi čak portretiraju Isusa kao jogija, a u današnje vrijeme takve Isusove slike možemo vidjeti čak u samostanskim kapelama i prezbiterijima - Isus prikazan kao jogi u položaju za meditaciju!
Naziivati Isusa "jogijem" znači nijekati Njegovu božansku suštinu, svetost i savršenost i pretpostavljati da je On imao palu ljudsku narav podložnu neznanju i zabludi, iluziji (maya) , da je i On trebao oslobođenje od ljudske uvjetovanosti kroz vježbe i discipline joge. Joga je nespojiva s kršćanskom duhovnošću jer je panteistička ( Bog je sve i sve je Bog) i zato što smatra da postoji samo jedna realnost , a sve ostalo je privid ili maya. Kad bi postojala samo jedna apsolutna, nepromjenjiva realnost, a sve ostalo kad bi bilo iluzorno, privid, tada ne bi postojali odnosi i ljubav. Središte kršćanske vjere je vjera u Presveto Trojstvo, Oca, Sina i Duha Svetoga, tri osobe u jednom Bogu , savršeni model odnosa ljubavi. Sve u kršćanstvu je usmjereno na odnose, s Bogom i među ljudima. "Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom dušom svojom i svom pameti svojom! To je najveća i prva zapovijed . Druga je toj jednaka : ' Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe! '" ( Mt 22,37-39). U hinduizmu, dobro i zlo, kao i bol i užitak su prividni (maya) i stoga nestvarni, imaginarni. Vivekananda , jedna od najpoštovanijih ikona suvremenog hinduizma, je rekao : " Dobro i zlo su jedno te isto " (Vivekananda. "The yogas and other works" izdanje, Ramakrishna Vivekananda Centre NY 1953). U kršćanstvu, neprestani problem grijeha kao uvrede Božjoj svetosti je neodvojiv od naše vjere, jer je grijeh razlog zašto trebamo Spasitelja. Isusovo utjelovljenje, život, muka , smrt i uskrsnuće za nas su putovi spasenja tj.oslobođenja od grijeha i njegovih posljedica. Mi ne možemo zanijekati ovu temeljnu razliku u namjeri da u kršćanstvo uključimo jogu i ostale istočnjačke tehnike meditacije. Bavljenje jogom je u najboljem slučaju poganstvo, a u najgorem okultizam. To je religija antikrista i po prvi put u povijesti ona se naširoko prakticira diljem zapadnog svijeta i Amerike. Smiješno je i nakaradno da učitelji joge nose križeve ili kršćanske simbole te tako zavode i varaju ljude govoreći da joga nema nikakve veze s hinduizmom i da je to samo prihvaćanje drugih kultura. Neki su prikrili jogu kršćanskim gestama i kretnjama nazivaju je "kršćanska joga". Ovdje se ne radi o prihvaćanju kulture drugih naroda, nego o prihvaćanju druge religije koja je nespojiva s našom religijom i religioznim konceptima.
Žalosno je da se joga proširila od vrtića pa sve do različitih obrazovnih ustanova u medicini, psihologiji itd. nazivajući se znanošću, a u stvari ona uopće nije znanost ; prodaje se pod etiketom " opuštajuća terapija" , " samo-hipnoza" , "kreativna vizualizacija" , "centriranje (centering)" itd. Hatha joga, najrašireniji oblik joge u Europi i Americi kao vježbe za opuštanje i anti-stresna terapija , jedan je od šest priznatih sistema ortodoksnog hinduizma i sa svojim mističnim i religioznim korijenima najopasniji je oblik joge. ( Dave Hunt, "Zavođenje kršćanstva", str. 110 ). Sjetite se riječi sv. Pavla " Nije ni čudo, jer se sam Sotona pretvara u anđela svjetla" ( 2 Kor 11,14). Istina je da su mnogi ljudi izliječeni pomoću joge i ostalih istočnjačkih načina meditacije i molitve. Ovdje bi se kršćanin trebao zapitati traži li on samo ozdravljenje i materijalne pogodnosti ili svoga Boga Isusa Krista u kojega vjeruje i koji je izvor svih izlječenja i dobroga zdravlja.
Želja da se postane Bog je prvi i drugi grijeh u povijesti stvaranja kako je kronološki zabilježeno u Bibliji, "U svom si srcu govorio: Uspet ću se na nebesa, povrh zvijezda Božjih prijestolje ću sebi dići. Na zbornoj ću stolovati gori na krajnjem sjeveru. Uzaći ću u visine oblačne, bit ću jednak Višnjemu" (Iz 14, 13-14). Zmija reče ženi: "Ne, nećete umrijeti! Nego, zna Bog: onog dana kad budete s njega jeli otvorit će vam se oči i vi ćete biti kao bogovi, koji razlučuju dobro i zlo ." (Post 3: 4-5). Filozofija i praksa joge temelji se na uvjerenju da su čovjek i Bog jedno. Joga naučava da se treba usredotočiti na samog sebe umjesto na Jednog Istinitog Boga. Ona ohrabruje svoje sljedbenike da traže odgovore na životne probleme i pitanja unutar svog vlastitog uma i savjesti umjesto da nađu rješenje u Božjoj Riječi po Duhu Svetom kao što je to u kršćanstvu. Joga konačno ostavlja čovjeka otvorenim za obmane Božjeg neprijatelja, koji traži žrtve koje može odvući od Boga i Crkve. (I Pt 5: 8)
U posljednjih osam godina propovijedam Božju riječ uglavnom u europskim zemljama koje su nekada bile kolijevka kršćanstva, iz koje su izlazili misionari i navjestitelji evanđelja, mučenici i sveci. Zapitajmo se možemo li još uvijek Europu nazivati kršćanskom? Nije li istina da je Europa izbrisala sva kršćanska načela i vrijednosti iz svog života ? Zašto se Europa srami reći da ima kršćanske korijene ? Gdje su moralne vrijednosti i kreposti koje su Europljani stoljećima njegovali i koje su prenosili ostalim zemljama i kulturama hrabro navješćujući Kristovo evanđelje? Po plodovima se poznaje stablo ! Vjerujem da su te sumnje i zbrka, otpadništvo i nevjera, vjerska hladnoća i nezainteresiranost došli u Europu istovremeno kad su istočnjački misticizam i meditacije, ezoteričke i novodobne prakse uvedene na zapadu. Na moje karizmatske seminare većina sudionika dolazi s različitim moralnim, duhovnim, psihičkim i tjelesnim problemima u želji da budu oslobođeni, izliječeni i da zadobiju novi život po snazi Duha Svetoga. Sa svom iskrenošću srca reći ću da je 80 do 90 % sudionika bilo u doticaju s jogom, reikijem, reinkarnacijom i ostalim istočnjačkim religioznim praksama gdje su izgubili vjeru u Isusa Krista i Crkvu. U Hrvatskoj, Bosni, Njemačkoj, Austriji i Italiji imam jasne primjere osoba koje su za vrijeme molitve za ozdravljenje, opsjednute silama zla, vikale "Ja sam Reiki" , "Ja sam Joga" očitujući tako da ovi pojmovi, u stvari, predstavljaju osobe. Kasnije sam trebao nad njima moliti za oslobođenje od opsjednuća zlim.
Neki ljudi misle i govore da nema ništa loše u prakticiranju svega ovoga, tako dugo dok ne vjerujemo u filozofiju u pozadini. Promicatelji joge, reikija itd. ipak vrlo jasno tvrde da su filozofija i praksa neodvojive. Tako, dakle, kršćanin ne može niti na koji način prihvatiti filozofiju i praksu joge jer su joga i kršćanstvo dva međusobno isključiva gledišta. Kršćanstvo glavni problem čovjeka vidi u grijehu, u nemogućnosti čovjeka da se uskladi s naravi i mjerilima moralno savršenog Boga. Čovjek je otuđen od Boga i ima potrebu za pomirenjem. Rješenje je Isus Krist " Jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta". Po Isusovoj smrti na križu, Bog je pomirio sa sobom svijet. On danas poziva čovjeka da slobodno primi sve blagodati svog spasenja po vjeri u samoga Krista. Za razliku od joge, kršćanstvo vidi spasenje kao slobodan, besplatan dar koji može biti poklonjen, a nikada zarađen ili postignut čovjekovim vlastitim naporima ili djelima. Ono što je danas potrebno Europi i cijelom svijetu je snažno naviještanje Kristove poruke iz Biblije po vjerodostojnom tumačenju Crkve, u namjeri da se ukloni svaka sumnja i zbunjenost koja se danas sve više širi među kršćanima na zapadu, te da se ljudi dovedu do Puta, Istine i Života- Isusa Krista . Samo Istina nas može osloboditi
Patriot_1- Posts : 2066
2014-04-30
Re: Hinduizam - religija milosrđa i humanosti
by Patriot_1 2/7/2014, 20:43
Pardon,izgleda da nije bio Hinduist ali je odrastao u tom okruženju!
Patriot_1- Posts : 2066
2014-04-30
Re: Hinduizam - religija milosrđa i humanosti
by Guest 2/7/2014, 21:09
Hinduism is not considered to be a religion but a way of life, because religion is deeply interwoven into the life of a Hindu the way nerves are interwoven in our bodies. It is very difficult to separate living and religion in the life of a devout Hindu. Both are inseparable. Both compliment each other. Both exist because of each other and both would lose their meaning and significance without the other. Religion is the center of living and living is the center of religion.
In the following article we will try to understand the philosophy hidden behind this beautiful and noble concept of life and why a Hindu considers his it as a way of life rather than as a
religion.
In the following article we will try to understand the philosophy hidden behind this beautiful and noble concept of life and why a Hindu considers his it as a way of life rather than as a
religion.
Religion is there in every aspect of a Hindu's life. Religion is his inseparable companion, guide and philosopher. It is there, always, however modern or advanced he may be, whether he believes in God or not, at the back of his mind, like a tuft of hair on the head of a priest, deeply rooted in his subconscious, firmly entrenched in his being, from which he cannot escape even if he chooses to follow another religion.
It is there when he is born, as if he comes into this world carrying with him the burden of his religion, with all his deeply rooted religious beliefs and practices, as if they are his traditional family
tools from which he can never be separated, because his present life is but a continuation and result of his past one.
And it stays with him till the end, influencing every action of his and helping him to adjust to the harsh realities of life in a rather philosophical and stoical way and accept suffering as a part of his
self-purification and inner correction.According to Hinduism, religion is not separate from living. It is
living itself. God does not exist in temples and sacred places only.
Going to the temples is a good practice, but that is not the only way to worship God. God does not exist in temples alone, in some particular altar or sacred place.He exists every where and can be approached in every way, not just by performing some special yagnas and rituals, but also through the very process of living ones life and discharging ones responsibility towards oneself, ones family, ones society and ones own religion. Even helping other religions is not an abominable act.
It is there when he is born, as if he comes into this world carrying with him the burden of his religion, with all his deeply rooted religious beliefs and practices, as if they are his traditional family
tools from which he can never be separated, because his present life is but a continuation and result of his past one.
And it stays with him till the end, influencing every action of his and helping him to adjust to the harsh realities of life in a rather philosophical and stoical way and accept suffering as a part of his
self-purification and inner correction.According to Hinduism, religion is not separate from living. It is
living itself. God does not exist in temples and sacred places only.
Going to the temples is a good practice, but that is not the only way to worship God. God does not exist in temples alone, in some particular altar or sacred place.He exists every where and can be approached in every way, not just by performing some special yagnas and rituals, but also through the very process of living ones life and discharging ones responsibility towards oneself, ones family, ones society and ones own religion. Even helping other religions is not an abominable act.
Guest- Guest
Re: Hinduizam - religija milosrđa i humanosti
by Guest 2/7/2014, 21:14
The very life that we live on earth is divine. Every aspect of it is infused with Divine presence. Hidden behind the illusion of life is God's golden and immortal presence. If we are clever enough and careful enough in our thoughts and deeds, we can see His foot prints every where, in our lives and actions.
We can realize Him right amidst our active living process. If we are careful, if we are intelligent, if we have the right discrimination, we can make the very process of living a kind of daily worship, a means to establish contact with the Divine, a way to purify ourselves and ennoble ourselves, and create, in this very life, amidst this very society, a strong foundation, a lasting basis, for our spiritual growth that would eventually lead us towards self-realization.
The Hindu way of life encourages us to accept living as a means of self-realization. Every activity that we perform while living and every aspect of life that we know and deal with becomes means to realize God. In this approach there is very little difference between living and worshipping.
Life is but divine and sacred. The Divine does not exist elsewhere in some heavenly regions, separate and distinct from ours. He is right here, amidst us, at the centers of our very lives and activities. Every act that we perform in this life will either contribute towards our evolution or inhibit it.
Life is verily an opportunity to receive into our selves, the Divine force, the illuminating and enlightening awareness of God, the overwhelming and all encompassing should consciousness. Life is an opportunity to discover our hidden selves. It is a great way to go beyond our limited vision and limited capacities. It is the best possible instrument with in our reach to realize Truth of ourselves and of God in the truest and grandest possible manner.
Performing ones duties with a sense of detachment and as an offering to God, or worshipping God in a temple or during a ritual, are conceptually one and the same. Self-realization can be achieved not only by renouncing the world and performing tapas, but living amidst society, with a sense of detachment, untouched by the corruptions of life, like a lotus leaf in a pond.
If we live with a divine sense of responsibility, every act that we perform in the course of our lives can lead us into the mysteries of divine life and into highest transcendental state of light and delight. Every Hindu artist brought in the true traditions of Hinduism know this secret. For him his art is simply an inseparable from of divine worship. For him it is the best and the easiest way to be in touch with the heart of God. His devotion to God flows out of him in the form of an artistic expression. His art flourishes to the extent he is devoted to God. It is the same conviction, the same philosophy, the same approach, which prompts a karmayogi to perform his duties with a degree of detachment that is rare to come across elsewhere in the world.
The present life is but a continuation of the previous. It is another opportunity that we create for ourselves to continue our experiments with truth, to correct our past mistakes, cleanse our souls and make ourselves more qualified for the infusion of light and ascent into higher planes of existence. The present is so because of the deeds of the past.We are the creators of our own lives and destinies. We create them out of our right and wrong actions which have both positive and negativeconsequences. So if one has to change the conditions and secure a better future one has to live more responsibly and more carefully.
And this has to be done right now, here and in this very life.This is the philosophy, the line of thinking, behind the concept of Hinduism as a way of life. The concepts of the omnipresence of God and his inviolable law of life (dharma) operating universally keeps the typical Hindu careful in his actions and responsible towards his own life. For the typical Hindu religion is thus a way of life, a means of self-purification and inner evolution.
We can realize Him right amidst our active living process. If we are careful, if we are intelligent, if we have the right discrimination, we can make the very process of living a kind of daily worship, a means to establish contact with the Divine, a way to purify ourselves and ennoble ourselves, and create, in this very life, amidst this very society, a strong foundation, a lasting basis, for our spiritual growth that would eventually lead us towards self-realization.
The Hindu way of life encourages us to accept living as a means of self-realization. Every activity that we perform while living and every aspect of life that we know and deal with becomes means to realize God. In this approach there is very little difference between living and worshipping.
Life is but divine and sacred. The Divine does not exist elsewhere in some heavenly regions, separate and distinct from ours. He is right here, amidst us, at the centers of our very lives and activities. Every act that we perform in this life will either contribute towards our evolution or inhibit it.
Life is verily an opportunity to receive into our selves, the Divine force, the illuminating and enlightening awareness of God, the overwhelming and all encompassing should consciousness. Life is an opportunity to discover our hidden selves. It is a great way to go beyond our limited vision and limited capacities. It is the best possible instrument with in our reach to realize Truth of ourselves and of God in the truest and grandest possible manner.
Performing ones duties with a sense of detachment and as an offering to God, or worshipping God in a temple or during a ritual, are conceptually one and the same. Self-realization can be achieved not only by renouncing the world and performing tapas, but living amidst society, with a sense of detachment, untouched by the corruptions of life, like a lotus leaf in a pond.
If we live with a divine sense of responsibility, every act that we perform in the course of our lives can lead us into the mysteries of divine life and into highest transcendental state of light and delight. Every Hindu artist brought in the true traditions of Hinduism know this secret. For him his art is simply an inseparable from of divine worship. For him it is the best and the easiest way to be in touch with the heart of God. His devotion to God flows out of him in the form of an artistic expression. His art flourishes to the extent he is devoted to God. It is the same conviction, the same philosophy, the same approach, which prompts a karmayogi to perform his duties with a degree of detachment that is rare to come across elsewhere in the world.
The present life is but a continuation of the previous. It is another opportunity that we create for ourselves to continue our experiments with truth, to correct our past mistakes, cleanse our souls and make ourselves more qualified for the infusion of light and ascent into higher planes of existence. The present is so because of the deeds of the past.We are the creators of our own lives and destinies. We create them out of our right and wrong actions which have both positive and negativeconsequences. So if one has to change the conditions and secure a better future one has to live more responsibly and more carefully.
And this has to be done right now, here and in this very life.This is the philosophy, the line of thinking, behind the concept of Hinduism as a way of life. The concepts of the omnipresence of God and his inviolable law of life (dharma) operating universally keeps the typical Hindu careful in his actions and responsible towards his own life. For the typical Hindu religion is thus a way of life, a means of self-purification and inner evolution.
Guest- Guest
Re: Hinduizam - religija milosrđa i humanosti
by Patriot_1 3/7/2014, 14:19
Hinduizam je smeće!Imaju bogova vise nego grobova!A Bog je jedan i jedini!Ili bolje,,,trojedan!
Patriot_1- Posts : 2066
2014-04-30
Re: Hinduizam - religija milosrđa i humanosti
by zanstr 3/7/2014, 14:38
Ili bolje troje. A ako uzmeš u obzir da je i vrag nadnaravno biće koje je sve prisutno onda ih ima i 4. No tu nije kraj. Djevica marija je također sveprisutno nadnaravno biće koje intervenira po svijetu. Tu je već broj bogova u kršćanstvu porastao na 5. No osim bogova imamo i anđele i demone koji su također nadnaravna bića sa posebnim moćima kakve mogu imati jedino bogovi. Tu se broj bogova podiže na onoliko koliko ima anđela i demona.Patriot_1 wrote:Hinduizam je smeće!Imaju bogova vise nego grobova!A Bog je jedan i jedini!Ili bolje,,,trojedan!
Zaključak je da je kršćanstvo jedna politeistička religija.
_________________
'Eternal suffering awaits anyone who questions god's infinite love.' - Bill Hicks
'God gave you free will so that you have the choice to either worship him or go to hell.' - Ricky Gervais
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
'Tako i kad molite, ne budite kao licemjeri. Vole moliti stojeći u sinagogama i na raskrižjima ulica da se pokažu ljudima. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću.
6Ti, naprotiv, kad moliš, uđi u svoju sobu, zatvori vrata i pomoli se svomu Ocu, koji je u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti.' - Isus
zanstr- Posts : 1603
2014-04-30
Re: Hinduizam - religija milosrđa i humanosti
by Guest 3/7/2014, 14:38
Ovakvi upisi puno više govore o tebi nego o hinduizmu...Patriot_1 wrote:Hinduizam je smeće!Imaju bogova vise nego grobova!A Bog je jedan i jedini!Ili bolje,,,trojedan!
Guest- Guest
Re: Hinduizam - religija milosrđa i humanosti
by Guest 3/7/2014, 17:36
Patriot_1 wrote:Hinduizam je smeće!Imaju bogova vise nego grobova!A Bog je jedan i jedini!Ili bolje,,,trojedan!
Iz knjige Vjerske zajednice u Hrvatskoj, poglavlje Hinduistička vjerska zajednica Hrvatske, str. 395.
Koncept Boga. Hinduizam je tijekom povijesti uglavnom smatran politeističkom religijom. Njegovi sljedbenici vide ga kao pluralističku religiju, smatrajući da svaka osoba ima jedinstven odnos s Bogom (Brahmanom). Bez obzira na pojavnost, oblik u kojem ga štujemo, Bog je samo jedan. Postoje tri božanska principa kroz koje se Bog manifestira: Brahma (stvarateljski princip), Višnu (održavateljski princip) i Šiva (uništavateljski princip - uništenje radi ponovnog stvaranja).
Ti zvuči poznato ovo boldano?
Guest- Guest
Re: Hinduizam - religija milosrđa i humanosti
by Patriot_1 3/7/2014, 17:57
Pitanje: Što je hinduizam i što hinduisti vjeruju?
Odgovor: Hinduizam je jedna od najstarijih poznatih organiziranih religija; njezini sveti spisi datiraju još iz razdoblja između 1400. i 1500. godine prije Krista. To je također jedna od najraznolikijih i najsloženijih religija jer sadrži milijune bogova. Hinduisti imaju raznovrsna osnovna vjerovanja i postoje u mnogim sektama. Iako je po broju pristaša treća religija na svijetu, hinduizam postoji pretežno u Indiji i Nepalu.
Glavni tekstovi hinduizma su Vede (smatraju se najvažnijima), Upanišade, Mahabharata i Ramayana. Ti spisi sadrže hvalospjeve, mantre, filozofije, obrede, pjesme i priče na kojima hinduisti temelje svoja vjerovanja. Ostali tekstovi koje hinduizam koristi uključuju Brahmane, Sutre i Aranyake.
Iako se hinduizam često svrstava u politeističke religije, budući da navodno priznaje 330 milijuna bogova, ipak ima jednoga vrhovnog „boga“—Brahmu. Brahma je biće za koje se vjeruje da boravi u svakom djeliću stvarnosti i postojanja u cijelom svemiru. Brahma je i neosoban i nespoznatljiv, te se često vjeruje da postoji u tri različita oblika: Brahma—Stvoritelj; Višnu—Održavatelj; i Šiva—Uništavač. Ova „lica“ Brahme također su poznata preko mnogih drugih utjelovljenja svakoga od njih. Teško je sažeti hinduističku teologiju budući da razne hinduističke škole sadrže elemente gotovo svih teoloških sustava. Hinduizam može biti:
1) Monistički—Samo jedno postoji; Sankarina škola
2) Panteistički—Samo jedno božanstvo postoji tako da je bog identičan svijetu; Brahmanizam
3) Panenteistički—Svijet je dio Boga; Ramanujina škola
4) Teistički—Samo jedan Bog, odvojen od Stvorenog; Bhakti hinduizam.
Uzmemo li u obzir druge škole, hinduizam može biti ateistički, deistički ili čak nihilistički. S takvom raznolikošću udruženom pod nazivom „hinduizam“ može se zapitati što ih uopće veže kao „hinduiste“? Čini se da je jedini pravi kriterij taj priznaje li sustav vjerovanja Vede kao svete. Ukoliko priznaje, onda je hinduistički. Ako ne, onda nije hinduistički.
Vede su više od teoloških knjiga. One sadrže bogatu i šarenu „teo-mitologiju“, odnosno religijsku mitologiju koja namjerno isprepliće mitove, teologiju i povijest kako bi ostvarila religijske korijene u obliku priča. Ova „teo-mitologija“ je tako duboko ukorijenjena u povijesti i kulturi Indije da se odbacivanje Veda vidi kao odbacivanje Indije. Stoga, hinduizam odbacuje neki vjerski sustav ukoliko on ne prihvaća indijsku kulturu u određenoj mjeri. Ukoliko sustav prihvaća indijsku kulturu i njenu teo-mitološku povijest, onda se može prigrliti kao hinduistički, pa čak i ako je njegova teologija teistička, nihilistička ili ateistička. Ta otvorenost za proturječja može zadati glavobolju zapadnjacima koji traže dosljednost i racionalnu obranjivost u svojim religijskim pogledima. Međutim, istina je da kršćani nisu ništa logičniji kada tvrde da vjeruju u Jahvu, a žive kao praktični ateisti, niječući Krista svojim životima. Za hinduista sukob je istinska logička kontradikcija. Za kršćanina, sukob je po svoj prilici jednostavno licemjerje.
Hinduizam vidi čovječanstvo kao božansko. Budući da je Brahma sve, hinduizam tvrdi da su svi božanski. Atman, ili „ja“ jedno je s Brahmanom. Sva stvarnost izvan Brahmana smatra se iluzijom. Duhovni cilj hinduista je postati jedno s Brahmanom, i tako prestati postojati u iluzornom obliku „pojedinačnoga 'ja'“. Ta sloboda se naziva „moksha”. Dok se ne postigne moksha, hinduist vjeruje da će se iznova i iznova reinkarnirati kako bi mogao raditi na samoostvarenju istine (a istina je ta da postoji samo Brahman i ništa drugo). Kako se osoba reinkarnira određuje karma, što je načelo uzroka i posljedice kojim upravlja prirodna ravnoteža. Ono što je osoba učinila u prošlosti utječe i u skladu je s budućnošću, što uključuje prošle i buduće živote.
Iako je ovo samo kratak sažetak, jasno se vidi da je hinduizam u suprotnosti s biblijskim kršćanstvom u gotovo svakoj točki svojega sustava vjerovanja. Kršćanstvo ima jednoga Boga koji je i osoban i spoznatljiv (Ponovljeni zakon 6:5; 1. Korinćanima 8:6); ima jednu skupinu Svetih pisama; uči da je Bog stvorio zemlju i sve koji na njoj žive (Postanak 1:1; Hebrejima 11:3); vjeruje da je čovjek stvoren na Božju sliku i živi samo jednom (Postanak 1:27; Hebrejima 9:27-28); i poučava da se spasiti može samo po Isusu Kristu (Ivan 3:16; 6:44; 14:6; Djela 4:12). Hinduizam kao religijski sustav nije istinit jer ne prepoznaje Isusa kao jedinstveno utjelovljenog Bogočovjeka i Spasitelja, jedini dostatni izvor spasenja za čovječanstvo.
Odgovor: Hinduizam je jedna od najstarijih poznatih organiziranih religija; njezini sveti spisi datiraju još iz razdoblja između 1400. i 1500. godine prije Krista. To je također jedna od najraznolikijih i najsloženijih religija jer sadrži milijune bogova. Hinduisti imaju raznovrsna osnovna vjerovanja i postoje u mnogim sektama. Iako je po broju pristaša treća religija na svijetu, hinduizam postoji pretežno u Indiji i Nepalu.
Glavni tekstovi hinduizma su Vede (smatraju se najvažnijima), Upanišade, Mahabharata i Ramayana. Ti spisi sadrže hvalospjeve, mantre, filozofije, obrede, pjesme i priče na kojima hinduisti temelje svoja vjerovanja. Ostali tekstovi koje hinduizam koristi uključuju Brahmane, Sutre i Aranyake.
Iako se hinduizam često svrstava u politeističke religije, budući da navodno priznaje 330 milijuna bogova, ipak ima jednoga vrhovnog „boga“—Brahmu. Brahma je biće za koje se vjeruje da boravi u svakom djeliću stvarnosti i postojanja u cijelom svemiru. Brahma je i neosoban i nespoznatljiv, te se često vjeruje da postoji u tri različita oblika: Brahma—Stvoritelj; Višnu—Održavatelj; i Šiva—Uništavač. Ova „lica“ Brahme također su poznata preko mnogih drugih utjelovljenja svakoga od njih. Teško je sažeti hinduističku teologiju budući da razne hinduističke škole sadrže elemente gotovo svih teoloških sustava. Hinduizam može biti:
1) Monistički—Samo jedno postoji; Sankarina škola
2) Panteistički—Samo jedno božanstvo postoji tako da je bog identičan svijetu; Brahmanizam
3) Panenteistički—Svijet je dio Boga; Ramanujina škola
4) Teistički—Samo jedan Bog, odvojen od Stvorenog; Bhakti hinduizam.
Uzmemo li u obzir druge škole, hinduizam može biti ateistički, deistički ili čak nihilistički. S takvom raznolikošću udruženom pod nazivom „hinduizam“ može se zapitati što ih uopće veže kao „hinduiste“? Čini se da je jedini pravi kriterij taj priznaje li sustav vjerovanja Vede kao svete. Ukoliko priznaje, onda je hinduistički. Ako ne, onda nije hinduistički.
Vede su više od teoloških knjiga. One sadrže bogatu i šarenu „teo-mitologiju“, odnosno religijsku mitologiju koja namjerno isprepliće mitove, teologiju i povijest kako bi ostvarila religijske korijene u obliku priča. Ova „teo-mitologija“ je tako duboko ukorijenjena u povijesti i kulturi Indije da se odbacivanje Veda vidi kao odbacivanje Indije. Stoga, hinduizam odbacuje neki vjerski sustav ukoliko on ne prihvaća indijsku kulturu u određenoj mjeri. Ukoliko sustav prihvaća indijsku kulturu i njenu teo-mitološku povijest, onda se može prigrliti kao hinduistički, pa čak i ako je njegova teologija teistička, nihilistička ili ateistička. Ta otvorenost za proturječja može zadati glavobolju zapadnjacima koji traže dosljednost i racionalnu obranjivost u svojim religijskim pogledima. Međutim, istina je da kršćani nisu ništa logičniji kada tvrde da vjeruju u Jahvu, a žive kao praktični ateisti, niječući Krista svojim životima. Za hinduista sukob je istinska logička kontradikcija. Za kršćanina, sukob je po svoj prilici jednostavno licemjerje.
Hinduizam vidi čovječanstvo kao božansko. Budući da je Brahma sve, hinduizam tvrdi da su svi božanski. Atman, ili „ja“ jedno je s Brahmanom. Sva stvarnost izvan Brahmana smatra se iluzijom. Duhovni cilj hinduista je postati jedno s Brahmanom, i tako prestati postojati u iluzornom obliku „pojedinačnoga 'ja'“. Ta sloboda se naziva „moksha”. Dok se ne postigne moksha, hinduist vjeruje da će se iznova i iznova reinkarnirati kako bi mogao raditi na samoostvarenju istine (a istina je ta da postoji samo Brahman i ništa drugo). Kako se osoba reinkarnira određuje karma, što je načelo uzroka i posljedice kojim upravlja prirodna ravnoteža. Ono što je osoba učinila u prošlosti utječe i u skladu je s budućnošću, što uključuje prošle i buduće živote.
Iako je ovo samo kratak sažetak, jasno se vidi da je hinduizam u suprotnosti s biblijskim kršćanstvom u gotovo svakoj točki svojega sustava vjerovanja. Kršćanstvo ima jednoga Boga koji je i osoban i spoznatljiv (Ponovljeni zakon 6:5; 1. Korinćanima 8:6); ima jednu skupinu Svetih pisama; uči da je Bog stvorio zemlju i sve koji na njoj žive (Postanak 1:1; Hebrejima 11:3); vjeruje da je čovjek stvoren na Božju sliku i živi samo jednom (Postanak 1:27; Hebrejima 9:27-28); i poučava da se spasiti može samo po Isusu Kristu (Ivan 3:16; 6:44; 14:6; Djela 4:12). Hinduizam kao religijski sustav nije istinit jer ne prepoznaje Isusa kao jedinstveno utjelovljenog Bogočovjeka i Spasitelja, jedini dostatni izvor spasenja za čovječanstvo.
Patriot_1- Posts : 2066
2014-04-30
Re: Hinduizam - religija milosrđa i humanosti
by Guest 3/7/2014, 18:22
Vjerojatno on to i zna, no kako mu je jedini cilj popljuvati sve što nije njemu po volji i razlikuje se od vjerovanja njegove sekte, namjerno to zanemaruje.Vegvísir wrote:Patriot_1 wrote:Hinduizam je smeće!Imaju bogova vise nego grobova!A Bog je jedan i jedini!Ili bolje,,,trojedan!
Iz knjige Vjerske zajednice u Hrvatskoj, poglavlje Hinduistička vjerska zajednica Hrvatske, str. 395.Koncept Boga. Hinduizam je tijekom povijesti uglavnom smatran politeističkom religijom. Njegovi sljedbenici vide ga kao pluralističku religiju, smatrajući da svaka osoba ima jedinstven odnos s Bogom (Brahmanom). Bez obzira na pojavnost, oblik u kojem ga štujemo, Bog je samo jedan. Postoje tri božanska principa kroz koje se Bog manifestira: Brahma (stvarateljski princip), Višnu (održavateljski princip) i Šiva (uništavateljski princip - uništenje radi ponovnog stvaranja).
Ti zvuči poznato ovo boldano?
Guest- Guest
Re: Hinduizam - religija milosrđa i humanosti
by Trinity 3/7/2014, 20:32
Ok, ovako napisano izgleda bezazleno. Mene zanima kako oni žive u praksi, kakvi su prema drugim religijama, i da...ono o ženama...onako je kako je bogomdani napisao?
Trinity-
Posts : 12923
2014-04-17
Re: Hinduizam - religija milosrđa i humanosti
by Patriot_1 4/7/2014, 09:32
Prijatelj mi je novinar,radio neku reportažu u Indiji,napravio grdnu grešku,poveo ženu!U par navrata imao gadnu frku,likovi ju zgrabe I ljube,,,u usta(MEDNA),,jedva ju obranio da ju ne siluju,,usred grada!Krava je tamo,vrednija od žene!Trinity wrote:Ok, ovako napisano izgleda bezazleno. Mene zanima kako oni žive u praksi, kakvi su prema drugim religijama, i da...ono o ženama...onako je kako je bogomdani napisao?
Patriot_1- Posts : 2066
2014-04-30
Re: Hinduizam - religija milosrđa i humanosti
by Trinity 4/7/2014, 10:11
Patriot, kad su bogoslužja u Baptističkoj crkvi ? Stranica im nije ažurirana...
Trinity-
Posts : 12923
2014-04-17
Re: Hinduizam - religija milosrđa i humanosti
by Patriot_1 4/7/2014, 11:10
Raspored aktivnostiTrinity wrote:Patriot, kad su bogoslužja u Baptističkoj crkvi ? Stranica im nije ažurirana...
Nedjelja 8.6.
10:00 - Zajedničko bogoslužje
Utorak
18:00 - Molitveni
Srijeda
20:00 - Molitveni
Četvrtak
19:00 Biblijske pouke
Dobrodošli!
Patriot_1- Posts : 2066
2014-04-30
Trinity-
Posts : 12923
2014-04-17
Page 1 of 4 • 1, 2, 3, 4
Similar topics» Religija i tolerancija
» Uređivanje podforuma Religija
» NINO RASPUDIĆ: Migranti u Hrvatskoj – ispit humanosti ili test gluposti?
» "UNO-religija"..............
» teme na podforumu Religija
» Uređivanje podforuma Religija
» NINO RASPUDIĆ: Migranti u Hrvatskoj – ispit humanosti ili test gluposti?
» "UNO-religija"..............
» teme na podforumu Religija
ex-iskon-pleme :: Društvo :: Religija
Page 1 of 4
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum