Mrtvi kapital - gdje je završio novac od silnih kredita
Page 3 of 4
Page 3 of 4 • 1, 2, 3, 4
Re: Mrtvi kapital - gdje je završio novac od silnih kredita
Naglasak je na dugoročnim tečajnim promjenama čime se izbjegavaju šokovi nepoželjnih bilančnih efekata u uvjetima visoke razine duga svih sektora denominiranog u stranim valutama, što znači da se vodilo računa i o očuvanju stabilnosti u financijskom sustavu i izbjegavanju učinaka na daljnje pogoršanje mogućnosti servisiranja javnog i privatnog duga uz istodobno djelovanje u pravcu ostvarivanja većih održivih stopa rasta BDP-a kroz izvoz. Makroekonomski gledano, zbog euroizacije štednje, sektor kućanstva u cjelini u konačnici bi bio na dobitku, no sasvim je druga priča kada se učinci deprecijacije gledaju individualno vodeći računa o velikim dohodovnim i imovinskim razlikama u hrvatskom društvu, a treba uzeti u obzir i činjenicu da su i mnogi izvoznici inozemno zaduženi.
Stoga je teško je vjerovati da će prijedlog Ifo instituta u Hrvatskoj pronaći plodno tlo, jer središnja banka, banke, prezadužena država i prezaduženi građani i poduzetnici, uvoznici-trgovci, kupci jeftinijih uvoznih proizvoda, kao i političari nemaju interesa da se situacija promjeni – jaka kuna im odgovara, a sustav koliko toliko funkcionira sve dok turizam i izvoz usluga spašavaju bilancu plaćanja i dok se država može zaduživati u inozemstvu. Drugo je pitanje do kada će to biti moguće.
navodi otpore devalvaciji i reformama, to i ja govorim na forumu od stoljeća 7og..
ekonomistica više maje i ovdje na istim idejama kao i ja(jedino ja nisam fan poreza :D )
O stranim ulaganjima
Radi privlačenja stranih ulaganja, veće produktivnosti i konkurentnosti, kao i suzbijanja visokog razmjera sive ekonomije, ističe se nužnost veće fleksibilnosti na tržištu rada, uz paralelne reforme i na drugim područjima, gdje se posebno ističe upravljanje fiskalnom pozicijom i javnim dugom:
• kroz jačanje poreznog morala i povjerenja u državne institucije,
• širenje porezne baze i smanjenje poreznih troškova koje snosi privreda,
• nižu toleranciju prema poreznoj evaziji te smanjenje premije povrata na rad i poslovanje u sivoj ekonomiji
• uz uvođenje tzv. mini poslova i općenito smanjenje fiskalnog tereta na niskim plaćama,
• a radi suzbijanja sive ekonomije trebalo bi i dodatno ohrabriti bezgotovinska plaćanja.
Nadalje, ističe se i nužnost povećanja efikasnosti i smanjenja birokracije i javne administracije uz donošenje zakona o utvrđivanju plaća u javnom sektoru i veće kvalitativne zahtjeve u zapošljavanju, smanjenje troškova javnog sektor kroz outsourcing i privatizacije, depolitizaciju zapošljavanja u javnom sektoru i uvođenje registra zaposlenih u javnom sektoru.
Privatizacije i restrukturiranja državnih poduzeća predlažu se kao bolje rješenje od politike kratkoročnih fiskalnih prilagodba, dok su sveobuhvatne strukturne reforme nužne radi smanjenja budžetskog deficita (postizanja primarnog suficita). To uključuje veću efikasnost u zdravstvu uz bolje upravljanje i kontrolu, ali i uvođenje određenih naknada za korištenje mjesečnog paketa zdravstvenih usluga.
i ostatak isto tako više manje kao i ja , tipa zagovara privatizaciju, rezove u državnom sektoru, i de-regulaciju zakona glede otpuštanja i zapošljavanja
Stoga je teško je vjerovati da će prijedlog Ifo instituta u Hrvatskoj pronaći plodno tlo, jer središnja banka, banke, prezadužena država i prezaduženi građani i poduzetnici, uvoznici-trgovci, kupci jeftinijih uvoznih proizvoda, kao i političari nemaju interesa da se situacija promjeni – jaka kuna im odgovara, a sustav koliko toliko funkcionira sve dok turizam i izvoz usluga spašavaju bilancu plaćanja i dok se država može zaduživati u inozemstvu. Drugo je pitanje do kada će to biti moguće.
navodi otpore devalvaciji i reformama, to i ja govorim na forumu od stoljeća 7og..
ekonomistica više maje i ovdje na istim idejama kao i ja(jedino ja nisam fan poreza :D )
O stranim ulaganjima
Radi privlačenja stranih ulaganja, veće produktivnosti i konkurentnosti, kao i suzbijanja visokog razmjera sive ekonomije, ističe se nužnost veće fleksibilnosti na tržištu rada, uz paralelne reforme i na drugim područjima, gdje se posebno ističe upravljanje fiskalnom pozicijom i javnim dugom:
• kroz jačanje poreznog morala i povjerenja u državne institucije,
• širenje porezne baze i smanjenje poreznih troškova koje snosi privreda,
• nižu toleranciju prema poreznoj evaziji te smanjenje premije povrata na rad i poslovanje u sivoj ekonomiji
• uz uvođenje tzv. mini poslova i općenito smanjenje fiskalnog tereta na niskim plaćama,
• a radi suzbijanja sive ekonomije trebalo bi i dodatno ohrabriti bezgotovinska plaćanja.
Nadalje, ističe se i nužnost povećanja efikasnosti i smanjenja birokracije i javne administracije uz donošenje zakona o utvrđivanju plaća u javnom sektoru i veće kvalitativne zahtjeve u zapošljavanju, smanjenje troškova javnog sektor kroz outsourcing i privatizacije, depolitizaciju zapošljavanja u javnom sektoru i uvođenje registra zaposlenih u javnom sektoru.
Privatizacije i restrukturiranja državnih poduzeća predlažu se kao bolje rješenje od politike kratkoročnih fiskalnih prilagodba, dok su sveobuhvatne strukturne reforme nužne radi smanjenja budžetskog deficita (postizanja primarnog suficita). To uključuje veću efikasnost u zdravstvu uz bolje upravljanje i kontrolu, ali i uvođenje određenih naknada za korištenje mjesečnog paketa zdravstvenih usluga.
i ostatak isto tako više manje kao i ja , tipa zagovara privatizaciju, rezove u državnom sektoru, i de-regulaciju zakona glede otpuštanja i zapošljavanja
Guest- Guest
Re: Mrtvi kapital - gdje je završio novac od silnih kredita
xDaben wrote:to je to, jebač.upravo_sa_jebachine wrote:
u konačnici mislim da problemi RH ekonomije nisu monetarne prirode, nego strukturne.. preveliki porezi i regulacije guše potrošnju, investiranje i zapošljavanje
Re: Mrtvi kapital - gdje je završio novac od silnih kredita
Takav oblik deflacije, prouzrokovan povećanom potražnjom za novcem u odnosu na ponudu, ima za posljedicu pad ekonomskih aktivnosti i rast nezaposlenosti. Povećanje potražnje za novcem se manifestira smanjenjem potražnje (viškom ponude) na svim ostalim tržištima, jer novac nema “svoje” tržište kroz koje se može “očistiti”, već je svako tržište zapravo tržište novca, pa se neravnoteža prelijeva preko svih drugih tržišta. U dugom roku, istina, došlo bi do konačnog čišćenja sveukupnog tržišta i realokacije resursa, no taj period može potrajati i dosta dugo (pogotovo u intervencionističkom i neslobodnom ekonomskom okruženju).deda na aparatima wrote:Ok, dio će otići na uvoz strane robe, to je loše. (Ako je velika razlika između uvoza i izvoza!)upravo_sa_jebachine wrote:
povećanje državne potrošnje nemora nužno biti spas, nego možda put u pakao, jer povećanje državne potrošnje, stimulira uglavnom investiranje u šoping centre i kupovanje uvozne robe. a to znači da ćemo svu tu uvoznu robu morati otplatiti sa kamatama i glavnicama.
No, ako se povećava količina novca na štednji, od kud će drugdje doći novac kojim bi privatni sektor trebao vratiti svoje dugove, ako ne iz državnog deficita?
Nije da ja iz nekog socijalizma zagovaram potrošnju države, nego jednostavno kad pogledam od kud sve novac može ući u ekonomiju, ne ostaje drugi izbor. Ili će štediše potrošiti svoju štednju, ili država mora upumpavati novac u ekonomiju putem deficita da bi pokrila potrebu za štednjom i razduživanjem privatnog sektora. Tj. ja sam za obije opcije, malo deficita i malo loših uvjeta za štednju da se potakne potrošnja depozita, tako da za nikog ne bude gorko i bolno. Kad se privatni sektor razduži, onda će on ponovno ući u kreditni ciklus i početi se zaduživati, tj. upumpavati novac u ekonomiju.Međutim, deflacija može biti i posljedica nedovoljne ponude novca s obzirom na potražnju za njim, i to bi bila tzv. “loša” deflacija. U svakom trenutku, pri danoj razini cijena kod pojedinaca postoji određena razina potražnje za držanjem novca, odnosno, željeni dio imovine u likvidnom obliku. Ukoliko se pojedinci nađu u situaciji da nemaju dovoljno imovine u likvidnom obliku koliko bi htjeli, oni mogu pokušati ili prodati/iznajmiti vlastitu imovinu (uključujući svoj rad, tj. zaposliti se) ili smanjiti svoje rashode (hoarding). Rasprodaja imovine i (dodatno) zapošljavanje mogu biti teško izvedivi (pogotovo ako je pojedinac već zaposlen) jer zahtjevaju i da druga strana (potencijalni kupac i poslodavac) pristanu na razmjenu, dok je smanjenje rashoda ono što ovisi samo o pojedincu. Kako pojedinci onda počnu smanjivati svoje rashode, tako i poduzećima pada prodaja i profiti, dolazi do viška neprodanih zaliha, pritisak je na smanjenje cijena i plaća, koje pak mogu biti u kratkom roku “ljepljive”, pogotovo ako deflacija nije bila očekivana, pa dolazi i do otpuštanja zaposlenih. Oni koji su bili u dugovima, sada imaju na sebi još veće realne obveze, pa se zatvaraju i neka poduzeća koja bi inače bila potpuno solventna.
Na slobodnom tržištu novca, kao što George Selgin odlično objašnjava u svojoj legendarnoj knjizi, privatni emitenti bi odgovarali na ovu pojavu “loše” deflacije povećanjem količine novca u opticaju, jer bi uočili smanjenu učestalost naplate potraživanja na svoje rezerve od strane klijenata ili drugih banaka na kliringu, dok u slučaju “dobre” deflacije ne bi reagirali većom ponudom zbog visokog rizika svoje insolventnosti, pošto nije došlo do promjene u brzini opticaja novca.
Zaključak
Ono što bi trebalo zaključiti iz svega jest da, s obzirom da je novac toliko esencijalan za normalno funkcioniranje ekonomije i općenito svakodnevnog života ljudi, iznimno je opasno ulogu njegove proizvodnje i emisije prepustiti državnom monopolu. Pogreške državnog monopolista koji nema adekvatni vlastiti incentive u poslovanju mogu imati vrlo ozbiljne i dalekosežne posljedice. Čak i da neka centralna banka ima sve najbolje namjere i potpuno je neovisna od političkih vlasti, ona ne može na vrijeme točno znati procijeniti tekuću potražnju za novcem, niti potrebnu količinu novčane mase u opticaju, a time niti odgovarajuće razine kamatnih stopa.
Centralne banke su kroz povijest uzrokovale svakakve ekonomske katastrofe, a što je najgore, prečesto bi se njihovi debakli koristili za optuživanje dežurnog krivca – slobodnog tržišta i neoliberalnog kapitalizma, i tako služili anti-kapitalističkim totalitarnim agitatorima na dobivanju političke popularnosti.
_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;
And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben- Posts : 35490
2014-04-16
Re: Mrtvi kapital - gdje je završio novac od silnih kredita
https://tkojejohngalt.wordpress.com/2015/04/23/inflacijsko-deflacijske-zavrzlame/
_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;
And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben- Posts : 35490
2014-04-16
Re: Mrtvi kapital - gdje je završio novac od silnih kredita
pa preko kreditnih multiplikatora... od privatnih banka.. valjda :Ddeda na aparatima wrote:Ok, dio će otići na uvoz strane robe, to je loše.upravo_sa_jebachine wrote:
povećanje državne potrošnje nemora nužno biti spas, nego možda put u pakao, jer povećanje državne potrošnje, stimulira uglavnom investiranje u šoping centre i kupovanje uvozne robe. a to znači da ćemo svu tu uvoznu robu morati otplatiti sa kamatama i glavnicama.
No, ako se povećava količina novca na štednji, od kud će drugdje doći novac kojim bi privatni sektor trebao vratiti svoje dugove, ako ne iz državnog deficita?
.
Guest- Guest
Re: Mrtvi kapital - gdje je završio novac od silnih kredita
nemogu pratiti ove vaše zadnje postove, moran malo odmoriti mozak, za razliku o postova o siriji i ustašama i četnicima, ovo napreže mozak :D ,
Guest- Guest
Re: Mrtvi kapital - gdje je završio novac od silnih kredita
Smanjenje i preraspodjela razreda poreza na dohodak je u ovom trenu otprilike najjednostavnija formula rasta, sa ovakvim PDV-om (čije bi smanjenje imalo gotovo nikakav makroekonomski efekt) je sramota da je porez na dohodak ovako visok. Dapače osobni odbitak povećati koliko god je moguće bliže cifri od 500€ u protuvrijednosti u kunama te težiti da prvi razred poreza na dohodak ide barem do dohodka od 8000kn.
Najviša stopa ne bi smjela nikako prelaziti 30% a sada je retardiranih 40% što mi više dolikuje vicu iz srednjeg vijeka nego današnjoj državi.
Uzevši u obzir da je porez na dobit (u usporedbi)mizernih 20% bez obzira na iznos kao i činjenicu da se čak i to vrlo lako može izbjeći običnim pravno-administrativnim potezom ovakvo stanje računa kao iz naslova nije ni najmanje čudno, dapače izuzetno je logično.
Najviša stopa ne bi smjela nikako prelaziti 30% a sada je retardiranih 40% što mi više dolikuje vicu iz srednjeg vijeka nego današnjoj državi.
Uzevši u obzir da je porez na dobit (u usporedbi)mizernih 20% bez obzira na iznos kao i činjenicu da se čak i to vrlo lako može izbjeći običnim pravno-administrativnim potezom ovakvo stanje računa kao iz naslova nije ni najmanje čudno, dapače izuzetno je logično.
Brain32-
Posts : 1394
2014-04-15
Re: Mrtvi kapital - gdje je završio novac od silnih kredita
upravo_sa_jebachine wrote:pa preko kreditnih multiplikatora... od privatnih banka.. valjda :Ddeda na aparatima wrote:Ok, dio će otići na uvoz strane robe, to je loše.upravo_sa_jebachine wrote:
povećanje državne potrošnje nemora nužno biti spas, nego možda put u pakao, jer povećanje državne potrošnje, stimulira uglavnom investiranje u šoping centre i kupovanje uvozne robe. a to znači da ćemo svu tu uvoznu robu morati otplatiti sa kamatama i glavnicama.
No, ako se povećava količina novca na štednji, od kud će drugdje doći novac kojim bi privatni sektor trebao vratiti svoje dugove, ako ne iz državnog deficita?
.
sposobnost građana i privatnih tvrtki da se zadužuju ovisna je o njihovim prihodima, tj. postoji neki maksimum do kojeg se mogu zaduživati
tako da ne mogu građani i privatne tvrtke financirati državu kroz poreze, dižući kredite kod banaka, kad dođu do maksimuma sustav se jednostavno urušava
zato što postoji štednja privatnih osoba nužno je da država deficitom financira privatni sektor,
kad bi se potrošilo sve što se zaradi onda ne bi morala,
no budući da se određenim zakonima potiče građane na štednju, mirovina, zdravstveno... + štednja iz osobnih potreba, tj. uvjet bankama da moraju imati obveznu pričuvu, novac za plaćanje dugova u privatnom sektoru nema od kud drugdje doći nego iz deficita države, ili emisije novca, jer vrijedi jednakost da je ulaz = izlaz + akumulacija
rješenje nije u trgovinskom suficitu jer trgovinski suficit ne možeš imati vječno, s vremenom ekonomija s kojim imaš suficit će oslabiti i više neće kupovati tvoju robu... što se npr. sad dogodilo u Kini, oni su svoje gospodarstvo postavili na izvozu, kad je EU i SAD prestala kupovati, u Kini je došlo do raspada sistema, i sad jedino što im ostaje je da potrošačkim kreditima ohrabre svoje građane da kupuju ono što proizvedu u svojim tvornicama, da jačaju kupovnu moć i domaću potrošnju
Guest- Guest
Re: Mrtvi kapital - gdje je završio novac od silnih kredita
Brain32 wrote:Smanjenje i preraspodjela razreda poreza na dohodak je u ovom trenu otprilike najjednostavnija formula rasta, sa ovakvim PDV-om (čije bi smanjenje imalo gotovo nikakav makroekonomski efekt) je sramota da je porez na dohodak ovako visok. Dapače osobni odbitak povećati koliko god je moguće bliže cifri od 500€ u protuvrijednosti u kunama te težiti da prvi razred poreza na dohodak ide barem do dohodka od 8000kn.
Najviša stopa ne bi smjela nikako prelaziti 30% a sada je retardiranih 40% što mi više dolikuje vicu iz srednjeg vijeka nego današnjoj državi.
Uzevši u obzir da je porez na dobit (u usporedbi)mizernih 20% bez obzira na iznos kao i činjenicu da se čak i to vrlo lako može izbjeći običnim pravno-administrativnim potezom ovakvo stanje računa kao iz naslova nije ni najmanje čudno, dapače izuzetno je logično.
Visok je zbog porezne evazije, oni koji plaćaju, plaćaju za one prijavljene na minimalac, što ostatak primaju na ruke. Kad bi se smanjio porez na dohodak, da li bi poslodavci povećali neto plaću ili bi zaboravili na to?
Meni se bolje rješenje čini povrat poreza, direktna uplata preko fine na račun radnika.
Guest- Guest
Re: Mrtvi kapital - gdje je završio novac od silnih kredita
satralo mi mozak za daljnu raspravu, možda sutra pokušam pročitati sa razumjevanjem i odgovoriti :Ddeda na aparatima wrote:upravo_sa_jebachine wrote:pa preko kreditnih multiplikatora... od privatnih banka.. valjda :Ddeda na aparatima wrote:Ok, dio će otići na uvoz strane robe, to je loše.upravo_sa_jebachine wrote:
povećanje državne potrošnje nemora nužno biti spas, nego možda put u pakao, jer povećanje državne potrošnje, stimulira uglavnom investiranje u šoping centre i kupovanje uvozne robe. a to znači da ćemo svu tu uvoznu robu morati otplatiti sa kamatama i glavnicama.
No, ako se povećava količina novca na štednji, od kud će drugdje doći novac kojim bi privatni sektor trebao vratiti svoje dugove, ako ne iz državnog deficita?
.
sposobnost građana i privatnih tvrtki da se zadužuju ovisna je o njihovim prihodima, tj. postoji neki maksimum do kojeg se mogu zaduživati
tako da ne mogu građani i privatne tvrtke financirati državu kroz poreze, dižući kredite kod banaka, kad dođu do maksimuma sustav se jednostavno urušava
zato što postoji štednja privatnih osoba nužno je da država deficitom financira privatni sektor,
kad bi se potrošilo sve što se zaradi onda ne bi morala,
no budući da se određenim zakonima potiče građane na štednju, mirovina, zdravstveno... + štednja iz osobnih potreba, tj. uvjet bankama da moraju imati obveznu pričuvu, novac za plaćanje dugova u privatnom sektoru nema od kud drugdje doći nego iz deficita države, ili emisije novca, jer vrijedi jednakost da je ulaz = izlaz + akumulacija
rješenje nije u trgovinskom suficitu jer trgovinski suficit ne možeš imati vječno, s vremenom ekonomija s kojim imaš suficit će oslabiti i više neće kupovati tvoju robu... što se npr. sad dogodilo u Kini, oni su svoje gospodarstvo postavili na izvozu, kad je EU i SAD prestala kupovati, u Kini je došlo do raspada sistema, i sad jedino što im ostaje je da potrošačkim kreditima ohrabre svoje građane da kupuju ono što proizvedu u svojim tvornicama, da jačaju kupovnu moć i domaću potrošnju
Guest- Guest
Re: Mrtvi kapital - gdje je završio novac od silnih kredita
a čemu porezni razredi?Brain32 wrote:Smanjenje i preraspodjela razreda poreza na dohodak je u ovom trenu otprilike najjednostavnija formula rasta, sa ovakvim PDV-om (čije bi smanjenje imalo gotovo nikakav makroekonomski efekt) je sramota da je porez na dohodak ovako visok. Dapače osobni odbitak povećati koliko god je moguće bliže cifri od 500€ u protuvrijednosti u kunama te težiti da prvi razred poreza na dohodak ide barem do dohodka od 8000kn.
Najviša stopa ne bi smjela nikako prelaziti 30% a sada je retardiranih 40% što mi više dolikuje vicu iz srednjeg vijeka nego današnjoj državi.
Uzevši u obzir da je porez na dobit (u usporedbi)mizernih 20% bez obzira na iznos kao i činjenicu da se čak i to vrlo lako može izbjeći običnim pravno-administrativnim potezom ovakvo stanje računa kao iz naslova nije ni najmanje čudno, dapače izuzetno je logično.
po kojoj logici bi imućniji tribali biti kažnjeniji za svoju uspješnost?
_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;
And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben- Posts : 35490
2014-04-16
Re: Mrtvi kapital - gdje je završio novac od silnih kredita
Pa ni nisu kad bolje pogledaš DNRH nabija 12% na osnovice od kojih je umjetnost preživjeti golih mjesec dana...ako rokne 20% nekome tko trpa 50000kn mjesečno svesti će ga na 40000, tko se onda tu kažnjava?aben wrote:a čemu porezni razredi?Brain32 wrote:Smanjenje i preraspodjela razreda poreza na dohodak je u ovom trenu otprilike najjednostavnija formula rasta, sa ovakvim PDV-om (čije bi smanjenje imalo gotovo nikakav makroekonomski efekt) je sramota da je porez na dohodak ovako visok. Dapače osobni odbitak povećati koliko god je moguće bliže cifri od 500€ u protuvrijednosti u kunama te težiti da prvi razred poreza na dohodak ide barem do dohodka od 8000kn.
Najviša stopa ne bi smjela nikako prelaziti 30% a sada je retardiranih 40% što mi više dolikuje vicu iz srednjeg vijeka nego današnjoj državi.
Uzevši u obzir da je porez na dobit (u usporedbi)mizernih 20% bez obzira na iznos kao i činjenicu da se čak i to vrlo lako može izbjeći običnim pravno-administrativnim potezom ovakvo stanje računa kao iz naslova nije ni najmanje čudno, dapače izuzetno je logično.
po kojoj logici bi imućniji tribali biti kažnjeniji za svoju uspješnost?
Brain32-
Posts : 1394
2014-04-15
Re: Mrtvi kapital - gdje je završio novac od silnih kredita
Trebali bi biti..ne kao u Francuskoj,ali kao u Finskoj,recimo..
_________________
“You will not be good teachers if you focus only on what you do and not upon who you are.”
― Rudolf Steiner
L'âme- Posts : 25744
2014-04-11
Re: Mrtvi kapital - gdje je završio novac od silnih kredita
ne zun ča si reko, pa ću jo pojasniti svoju poziciju,Brain32 wrote:Pa ni nisu kad bolje pogledaš DNRH nabija 12% na osnovice od kojih je umjetnost preživjeti golih mjesec dana...ako rokne 20% nekome tko trpa 50000kn mjesečno svesti će ga na 40000, tko se onda tu kažnjava?aben wrote:a čemu porezni razredi?Brain32 wrote:Smanjenje i preraspodjela razreda poreza na dohodak je u ovom trenu otprilike najjednostavnija formula rasta, sa ovakvim PDV-om (čije bi smanjenje imalo gotovo nikakav makroekonomski efekt) je sramota da je porez na dohodak ovako visok. Dapače osobni odbitak povećati koliko god je moguće bliže cifri od 500€ u protuvrijednosti u kunama te težiti da prvi razred poreza na dohodak ide barem do dohodka od 8000kn.
Najviša stopa ne bi smjela nikako prelaziti 30% a sada je retardiranih 40% što mi više dolikuje vicu iz srednjeg vijeka nego današnjoj državi.
Uzevši u obzir da je porez na dobit (u usporedbi)mizernih 20% bez obzira na iznos kao i činjenicu da se čak i to vrlo lako može izbjeći običnim pravno-administrativnim potezom ovakvo stanje računa kao iz naslova nije ni najmanje čudno, dapače izuzetno je logično.
po kojoj logici bi imućniji tribali biti kažnjeniji za svoju uspješnost?
postotci su već progresivni, 50% je pola i meni i bogatunu.
rozličiti razredi znoče više uhljeba za računanje poreza.
rozličiti razredi znači da niko neće imati ploću nešto veću od praga.
rozličiti razredi značu kažnjavanje uspješnih, nemoralno oduzimanje imovine produktivnijim ljudima.
ča se tiče ideje da je prihvatljivije pasti s 50 tisuća na 40, nego s 1800 na 1600, mogu samo reći da to niko ne more reći, to je subjektivno. jo znun milijunaša koji je polak života prove u zatvoru jer ni hoti dati svoje milijune, a mogo je i još bi mu ostalo koliko oće. mi jednostavno nemomo legitimitet za reći nešto takovo.
_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;
And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben- Posts : 35490
2014-04-16
Re: Mrtvi kapital - gdje je završio novac od silnih kredita
ovisi u neoliberalnoj švicarskoj poreze sa dobit snizili sa 12% na 6%.. a mi zadržali 20%.. pogodi gdje svi Hrvati iseljavaju i gdje se investira?Brain32 wrote:Pa ni nisu kad bolje pogledaš DNRH nabija 12% na osnovice od kojih je umjetnost preživjeti golih mjesec dana...ako rokne 20% nekome tko trpa 50000kn mjesečno svesti će ga na 40000, tko se onda tu kažnjava?aben wrote:a čemu porezni razredi?Brain32 wrote:Smanjenje i preraspodjela razreda poreza na dohodak je u ovom trenu otprilike najjednostavnija formula rasta, sa ovakvim PDV-om (čije bi smanjenje imalo gotovo nikakav makroekonomski efekt) je sramota da je porez na dohodak ovako visok. Dapače osobni odbitak povećati koliko god je moguće bliže cifri od 500€ u protuvrijednosti u kunama te težiti da prvi razred poreza na dohodak ide barem do dohodka od 8000kn.
Najviša stopa ne bi smjela nikako prelaziti 30% a sada je retardiranih 40% što mi više dolikuje vicu iz srednjeg vijeka nego današnjoj državi.
Uzevši u obzir da je porez na dobit (u usporedbi)mizernih 20% bez obzira na iznos kao i činjenicu da se čak i to vrlo lako može izbjeći običnim pravno-administrativnim potezom ovakvo stanje računa kao iz naslova nije ni najmanje čudno, dapače izuzetno je logično.
po kojoj logici bi imućniji tribali biti kažnjeniji za svoju uspješnost?
mi imamo 300tinjak poreza i nameta , tako da možeš slobodno ukinuti porez na dobiti, i dalje ćemo biti brutalno oporezivana država
Guest- Guest
Re: Mrtvi kapital - gdje je završio novac od silnih kredita
Kod nas je 0% za sve koji nisu glupiupravo_sa_jebachine wrote:ovisi u neoliberalnoj švicarskoj poreze sa dobit snizili sa 12% na 6%.. a mi zadržali 20%.. pogodi gdje svi Hrvati iseljavaju i gdje se investira?Brain32 wrote:Pa ni nisu kad bolje pogledaš DNRH nabija 12% na osnovice od kojih je umjetnost preživjeti golih mjesec dana...ako rokne 20% nekome tko trpa 50000kn mjesečno svesti će ga na 40000, tko se onda tu kažnjava?aben wrote:a čemu porezni razredi?Brain32 wrote:Smanjenje i preraspodjela razreda poreza na dohodak je u ovom trenu otprilike najjednostavnija formula rasta, sa ovakvim PDV-om (čije bi smanjenje imalo gotovo nikakav makroekonomski efekt) je sramota da je porez na dohodak ovako visok. Dapače osobni odbitak povećati koliko god je moguće bliže cifri od 500€ u protuvrijednosti u kunama te težiti da prvi razred poreza na dohodak ide barem do dohodka od 8000kn.
Najviša stopa ne bi smjela nikako prelaziti 30% a sada je retardiranih 40% što mi više dolikuje vicu iz srednjeg vijeka nego današnjoj državi.
Uzevši u obzir da je porez na dobit (u usporedbi)mizernih 20% bez obzira na iznos kao i činjenicu da se čak i to vrlo lako može izbjeći običnim pravno-administrativnim potezom ovakvo stanje računa kao iz naslova nije ni najmanje čudno, dapače izuzetno je logično.
po kojoj logici bi imućniji tribali biti kažnjeniji za svoju uspješnost?
mi imamo 300tinjak poreza i nameta , tako da možeš slobodno ukinuti porez na dobiti, i dalje ćemo biti brutalno oporezivana država
Brain32-
Posts : 1394
2014-04-15
Re: Mrtvi kapital - gdje je završio novac od silnih kredita
Ljudi štede za crne dane, eto.
_________________
udba- Posts : 4945
2015-11-10
Re: Mrtvi kapital - gdje je završio novac od silnih kredita
ovisi, da, ali zanimljivo sve jedno nas neoliberalni kapitalisti izbjegavaju, sumnjam da bi google išao muljati naštimavanjem računvodostva i preko pravnika, itd, oni radije odu u neoliberalnu irsku i tamo plate 6% i zaposle par destaka tisuća ljudi, nego u RH "sigurnih 0" i 0 zaposlenihBrain32 wrote:Kod nas je 0% za sve koji nisu glupiupravo_sa_jebachine wrote:ovisi u neoliberalnoj švicarskoj poreze sa dobit snizili sa 12% na 6%.. a mi zadržali 20%.. pogodi gdje svi Hrvati iseljavaju i gdje se investira?Brain32 wrote:Pa ni nisu kad bolje pogledaš DNRH nabija 12% na osnovice od kojih je umjetnost preživjeti golih mjesec dana...ako rokne 20% nekome tko trpa 50000kn mjesečno svesti će ga na 40000, tko se onda tu kažnjava?aben wrote:a čemu porezni razredi?Brain32 wrote:Smanjenje i preraspodjela razreda poreza na dohodak je u ovom trenu otprilike najjednostavnija formula rasta, sa ovakvim PDV-om (čije bi smanjenje imalo gotovo nikakav makroekonomski efekt) je sramota da je porez na dohodak ovako visok. Dapače osobni odbitak povećati koliko god je moguće bliže cifri od 500€ u protuvrijednosti u kunama te težiti da prvi razred poreza na dohodak ide barem do dohodka od 8000kn.
Najviša stopa ne bi smjela nikako prelaziti 30% a sada je retardiranih 40% što mi više dolikuje vicu iz srednjeg vijeka nego današnjoj državi.
Uzevši u obzir da je porez na dobit (u usporedbi)mizernih 20% bez obzira na iznos kao i činjenicu da se čak i to vrlo lako može izbjeći običnim pravno-administrativnim potezom ovakvo stanje računa kao iz naslova nije ni najmanje čudno, dapače izuzetno je logično.
po kojoj logici bi imućniji tribali biti kažnjeniji za svoju uspješnost?
mi imamo 300tinjak poreza i nameta , tako da možeš slobodno ukinuti porez na dobiti, i dalje ćemo biti brutalno oporezivana država
Guest- Guest
Re: Mrtvi kapital - gdje je završio novac od silnih kredita
i onda u tu i takvu Irsku iseli ovo malo mladih s mozgom iz DRNHupravo_sa_jebachine wrote:ovisi, da, ali zanimljivo sve jedno nas neoliberalni kapitalisti izbjegavaju, sumnjam da bi google išao muljati naštimavanjem računvodostva i preko pravnika, itd, oni radije odu u neoliberalnu irsku i tamo plate 6% i zaposle par destaka tisuća ljudi, nego u RH "sigurnih 0" i 0 zaposlenih
udba- Posts : 4945
2015-11-10
Re: Mrtvi kapital - gdje je završio novac od silnih kredita
a to je to nažalost..udba wrote:i onda u tu i takvu Irsku iseli ovo malo mladih s mozgom iz DRNHupravo_sa_jebachine wrote:ovisi, da, ali zanimljivo sve jedno nas neoliberalni kapitalisti izbjegavaju, sumnjam da bi google išao muljati naštimavanjem računvodostva i preko pravnika, itd, oni radije odu u neoliberalnu irsku i tamo plate 6% i zaposle par destaka tisuća ljudi, nego u RH "sigurnih 0" i 0 zaposlenih
ovi luđaci iz HDZa pričaju o stimulaciji 1000 € za novu djecu, koju će pokupiti arapi i romi, a kolega sa bivšeg posla, oženio se i otišao sa ženom u irsku.. i tamo već imaju prvo dijete. a ostali moji frendovi doslovno uče njemački, i najgore od svega ekipa koja ima posao, uči njemački.. i to frend inžinjer, radi za 5000kn, cura mu više nezaposlena nego zaposlena, kako će oni startati novi život, stanarina i režije odmah odnesu 3000kn, itd.. čak i takva ekipa uči njemački,
da država ima mozga, kao što nema mozga(osim Hase) onda bi srezala poreze, tako da se u RH isplati i živjeti, i zaraditi ,i trošiti i investirati i raditi.. a ne ove budale uvode porez na nekretnine, ludnica, tako da ono malo Hrvata što ostane , plaća još stanarinu državi..
Guest- Guest
Re: Mrtvi kapital - gdje je završio novac od silnih kredita
Ja imam nekoliko tisuća eura ušteđevine. Da imam u što ulagati u Hrvatskoj rado bih uložio "višak" da mi ne sjedi u banci, ionako su bankarske kamate na sve oblike oročene štednje čista mizerija. Mislio sam dio uložiti u životno osiguranje, dio prebaciti u bitcoin, ali životna osiguranja su dugoročne investicije, to je kao da plaćam mjesečnu ratu kredita a korist se osjeti tek za 20-30 godina. Nemam toliko vremena. A bitcoin je rizičan. U stvari, ne pada mi na pamet štediti za crne dane jer kad dođu crni dani sva ta lova bilo u eurima ili kunama neće vrijediti ništa. Zapravo, ona u eurima će možda nešto vrijediti jer ipak više povjerenja imam u njemačku nego u hrvatsku ekonomiju. Pa ako i Nijemci odustanu od eura ili zamijene za marku, još uvijek ću biti manje na gubitku nego kad se počne urušavati tečaj kune. Ako uspijem skupiti što love, možda kupim kakvu nekretninu, ali onda će mi država oplesti porez na nekretninu pa se mogu slikati. Ostaje mi zlato ili srebro...istini za volju, to su sve opcije koje veze nemaju s potrošnjom ili društveno korisnom investicijom. Financijske spekulacije koje imaju za cilj spriječiti amortizaciju jer se u ništa ne isplati ulagati. Da imam nešto više love, možda bih kupio dionice Atlantic ili Adris Grupe.udba wrote:Ljudi štede za crne dane, eto.
melkior- Posts : 17503
2015-08-09
Page 3 of 4 • 1, 2, 3, 4
Similar topics
» Novac završio u vikendicama
» Dino Ljutic prokockao novac doniran za lijecenje supruge i zavrsio u zatvoru
» Gdje je ruski novac?
» TODORIĆEV BANKOMAT Iz državne banke nemaju pojma kako je novac građana završio u Agrokoru
» Banozic završio u bolnici. Sudjelovao u prometnoj nesreći gdje je poginula jedna osoba.
» Dino Ljutic prokockao novac doniran za lijecenje supruge i zavrsio u zatvoru
» Gdje je ruski novac?
» TODORIĆEV BANKOMAT Iz državne banke nemaju pojma kako je novac građana završio u Agrokoru
» Banozic završio u bolnici. Sudjelovao u prometnoj nesreći gdje je poginula jedna osoba.
Page 3 of 4
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum