Mrtvi kapital - gdje je završio novac od silnih kredita

aben wrote:

deda na aparatima wrote:Dobro ukratko "austrijski" libertarijanski ekonomisti vjeruju da voda teče uzbrdo, i u to pokušavaju sve ostale.

a kakoš potrošit nešto ča nemoš? ah, da, posudit ćeš od nekoga ko isto nišće nemo:)

pa novac se stvara iz ničeg, banke i država stvaraju novac promjenom stanja na računu, ne mora im ga netko prethodno dati

upravo_sa_jebachine wrote:zar nas na faksu nisu učili i to na keynezijanskom modelu(na faksu se uglavnom sve vrti oko keynesa), da je S=I , štednja=investiranju, što ima logike?

haha

upravo_sa_jebachine wrote:zar nas na faksu nisu učili i to na keynezijanskom modelu(na faksu se uglavnom sve vrti oko keynesa), da je S=I , štednja=investiranju, što ima logike?

i u što ćeš investirati ako nema potrošnje, nego svi štede?

pogledaj na prethodnoj stranici "paradox of thrift"

https://en.wikipedia.org/wiki/Paradox_of_thrift

Hrvati na štednji imaju 120% BDPa, sav taj novac došao je iz kredita privatnog i javnog sektora koji ukupno iznosi 220% BDPa. Štednja(120%) + BDP(100%) = privatni(130%) + javni dug(90%).

Ako se ne smanjuje štednja, po svoj logici mora rasti javni dug kako bi se razdužio privatni sektor.

deda na aparatima wrote:

aben wrote:

deda na aparatima wrote:Dobro ukratko "austrijski" libertarijanski ekonomisti vjeruju da voda teče uzbrdo, i u to pokušavaju sve ostale.

a kakoš potrošit nešto ča nemoš? ah, da, posudit ćeš od nekoga ko isto nišće nemo:)

pa novac se stvara iz ničeg, banke i država stvaraju novac promjenom stanja na računu, ne mora im ga netko prethodno dati

neman pojma iz čega oni stvaraju šolde, al znan da ne činu ništa dobroga.

s čin se ti baviš? jel radoš nešto ča koristi drugin ljudima? zoč ti to činiš? zoč samo ne uzmeš šoldi stvoreni iz ničega i ne koristiš usluge drugih ljudi neograničeno?

aben wrote:
neman pojma iz čega oni stvaraju šolde, al znan da ne činu ništa dobroga.

s čin se ti baviš? jel radoš nešto ča koristi drugin ljudima? zoč ti to činiš? zoč samo ne uzmeš šoldi stvoreni iz ničega i ne koristiš usluge drugih ljudi neograničeno?

slično ljudi misle da ni trgovci ne čine ništa dobrog nego žive kao paraziti preko visokih marža

prije su ljudi jako mrzili trgovce, jer su njihov posao smatrali prevarom, jer na jednom mjestu kupe robu jeftino, a na drugom prodaju skupo, a kako je dosta trgovaca bilo židovske narodnosti jer nisu smjeli posjedovati zemlju, onda su ljudi mrzili pohlepne židove

danas slično ljudi ne razumiju ulogu banaka u ekonomiji, a kako je dosta židova opet u toj branši, opet se mrze židovi...

da nema trgovaca, komu bi prodao robu koju proizvedeš svojim radom?
da nema bankara koji daju kredite, čime bi drugi kupovali tu robu od trgovaca koji su je kupili od tebe?

deda na aparatima wrote:

upravo_sa_jebachine wrote:zar nas na faksu nisu učili i to na keynezijanskom modelu(na faksu se uglavnom sve vrti oko keynesa), da je S=I , štednja=investiranju, što ima logike?

i u što ćeš investirati ako nema potrošnje, nego svi štede?

pogledaj na prethodnoj stranici "paradox of thrift"

https://en.wikipedia.org/wiki/Paradox_of_thrift

Hrvati na štednji imaju 120% BDPa, sav taj novac došao je iz kredita privatnog i javnog sektora koji ukupno iznosi 220% BDPa. Štednja(120%) + BDP(100%) = privatni(130%) + javni dug(90%).

Ako se ne smanjuje štednja, po svoj logici mora rasti javni dug kako bi se razdužio privatni sektor.

evo baš čitam, prvi put čujem za taj paradox, i ja već u glavi iman rješenja toga paradoxa, a takva i pišu tamo;

The first criticism is that, following Say's law and the related circle of ideas, if demand slackens, prices will fall (barring government intervention), and the resulting lower price will stimulate demand (though at lower profit or cost – possibly even lower wages). This criticism in turn has been questioned by Keynesian economists, who reject Say's law and instead point to evidence of sticky prices as a reason why prices do not fall in recession; this remains a debated point.

The second criticism is that savings represent loanable funds, particularly at banks, assuming the savings are held at banks, rather than currency itself being held ("stashed under one's mattress"). Thus an accumulation of savings yields an increase in potential lending, which will lower interest rates and stimulate borrowing. So a decline in consumer spending is offset by an increase in lending, and subsequent investment and spending.


dakle prva kritika jest ako se smanji potražnja, povećati će se ponuda, i pasti će cijene proizvoda, što će ljude potaknuti na potrošnju, što je i logično i ja sam danas trošio love , otišao kupiti 1 pizdariju, vidio akcijske cijene i nakupova se :D

druga kritika je ono što ja pišem na forumu, da je to novac u banci(nije novac ispod madaraca) i da povećanja količine para na štednji, smanjuje kamatnu stopu i povećava kreditiranje




i kritika austrijske škole, što je zagovara aben;

Austrian School criticism[edit]
The paradox was criticized by the Austrian School economist Friedrich Hayek in a 1929 article, "The 'Paradox' of Savings", questioning the paradox as proposed by Foster and Catchings.[17] Hayek, and later Austrian School economists agree that if a population saves more money, total revenues for companies will decline[citation needed], but they deny the assertion that lower revenues lead to lower economic growth, understanding that the additional savings are used to create more capital to increase production. Once the new, more productive structure of capital has reorganized inside of the current structure, the real costs of production is reduced for most firms.[citation needed] However, critics of the Austrian school argue that using accumulated capital to increase production is an act which requires spending, and therefore the Austrian argument does not disprove the paradox.

deda na aparatima wrote:

aben wrote:
neman pojma iz čega oni stvaraju šolde, al znan da ne činu ništa dobroga.

s čin se ti baviš? jel radoš nešto ča koristi drugin ljudima? zoč ti to činiš? zoč samo ne uzmeš šoldi stvoreni iz ničega i ne koristiš usluge drugih ljudi neograničeno?

slično ljudi misle da ni trgovci ne čine ništa dobrog nego žive kao paraziti preko visokih marža

prije su ljudi jako mrzili trgovce, jer su njihov posao smatrali prevarom, jer na jednom mjestu kupe robu jeftino, a na drugom prodaju skupo, a kako je dosta trgovaca bilo židovske narodnosti jer nisu smjeli posjedovati zemlju, onda su ljudi mrzili pohlepne židove

danas slično ljudi ne razumiju ulogu banaka u ekonomiji, a kako je dosta židova opet u toj branši, opet se mrze židovi...

da nema trgovaca, komu bi prodao robu koju proizvedeš svojim radom?
da nema bankara koji daju kredite, čime bi drugi kupovali tu robu od trgovaca koji su je kupili od tebe?

to reci jastrebu i provokatoru a ne meni,
roko sun ti već da su trgovci, bankari, špekulanti i profiteri zo me heroji.

deda na aparatima wrote:

upravo_sa_jebachine wrote:zar nas na faksu nisu učili i to na keynezijanskom modelu(na faksu se uglavnom sve vrti oko keynesa), da je S=I , štednja=investiranju, što ima logike?

i u što ćeš investirati ako nema potrošnje, nego svi štede?

pogledaj na prethodnoj stranici "paradox of thrift"

https://en.wikipedia.org/wiki/Paradox_of_thrift

Hrvati na štednji imaju 120% BDPa, sav taj novac došao je iz kredita privatnog i javnog sektora koji ukupno iznosi 220% BDPa. Štednja(120%) + BDP(100%) = privatni(130%) + javni dug(90%).

Ako se ne smanjuje štednja, po svoj logici mora rasti javni dug kako bi se razdužio privatni sektor.

ajme za ovaj drugi dio rečenice me boli glava, pokuša sam naprezati mozak ,neide, pokušat ću za 10min :D , već sam se satra od paradoxa

da matematički formulirano formula je točna.. štednja + bdp =privatni dug +javni dug.

da bi poveća jednu stranu formule, tipa štednju, moraš povećati neki dug. i obrnuto.

matematički je točna forumla, odakle ti ?

austrijska škola je privlačna zbog prakseologije, shvaćanja da se ekonomijom ne more upravljati jer se sastoji od tisuća i tisuća ljudi i njihovih odluka.

ukratko,
https://youtu.be/SLfnpwHu4Hw

aben wrote:

pa video je 90% točna, osim onoga početnog djela gdje totalno "negiraju potrošnju", naravno potrošnja je dio ekonomije(to i oni govore) ali načelno video je dobro objasnio kako funkcionira štednja građana.

građani stave pare na štednju, a banke onda izdaju kredite drugim građanima bilo za kupnju stana ili auta(za napraviti stan ili auto treba pokrenuti firme, tvornice, radnike itd) ili poduzetnicima za investiranje.

Dakle štednja nije izgubljen novac, U ZATVORENOM EKONOMSKOM SUSTAVU.

U otvorenom ekonomskom sustavu, mi povećavamo štednju, a onda Njemačke banke vade štednju iz RH i investiranju u Njemačkoj jer ovdje nema kruha, u toj situaciji je deda_na_aparatima u pravu.

U zatvorenom sustavu nije.(pojavljuje se onda eventualno taj paradox, koji se opet i rješava sam od sebe)

Eh, treba otići na HNB, i vidjeti kolika je štednja, koliko je izdanih kredita, i koliko je love izvučeno iz RH? tko će ? :D

upravo_sa_jebachine wrote:

aben wrote:

pa video je 90% točna, osim onoga početnog djela gdje totalno "negiraju potrošnju", naravno potrošnja je dio ekonomije(to i oni govore) ali načelno video je dobro objasnio kako funkcionira štednja građana.

građani stave pare na štednju, a banke onda izdaju kredite drugim građanima bilo za kupnju stana ili auta(za napraviti stan ili auto treba pokrenuti firme, tvornice, radnike itd) ili poduzetnicima za investiranje.

Dakle štednja nije izgubljen novac,   U ZATVORENOM EKONOMSKOM SUSTAVU.

U otvorenom ekonomskom sustavu, mi povećavamo štednju, a onda Njemačke banke vade štednju iz RH i investiranju u Njemačkoj jer ovdje nema kruha, u toj situaciji je deda_na_aparatima u pravu.

U zatvorenom sustavu nije.(pojavljuje se onda eventualno taj paradox, koji se opet i rješava sam od sebe)

Eh, treba otići na HNB, i vidjeti kolika je štednja, koliko je izdanih kredita, i koliko je love izvučeno iz RH? tko će ? :D

a ča je nos briga ki investira? jo ionako kupujen njemačke proizvode iz lidla jer su mi bolji i jeftiniji od hrvatskih.
naš zadatake je da nojdemo komparativnu prednost.

Ili zašto nisam zagovornik povećavanja potrošnje države(da bi se stimulirao privatni sektor). osim što država ima već sada preveliki udio u BDPu, mi smo otvorena ekonomija, uvozna ekonomija, pa povećanje državne potrošnje, znači da će građani ili politčari za te pare povećavati skijanja, ili otići u njemačku banku, uzeti kredit za njemačko auto, ili otići u njemačku trgovinu i kupovati uvoznu robu, pa nažalost povećanje potrošnje puno povećava uvoz - što smanjuje BDP(radi toga smo i prdnuli u čabar 2008 )..


u konačnici mislim da problemi RH ekonomije nisu monetarne prirode, nego strukturne.. preveliki porezi i regulacije guše potrošnju, investiranje i zapošljavanje.

naša firma iz Zagreba, IT firma, otvara novu proizvodnju(ured) u Rumunjskoj, a mogla je ladno u Splitu ili Osijeku otvoriti ured(proizvodnju) i zaposliti hrpu IT inžinjera sa burze rada, a ovi su sve jedno otišli u rumunjsku.. i takvih primjera ima puno, tu bih se ja zapitao u čemu je problem.

upravo_sa_jebachine wrote:Ili zašto nisam zagovornik povećavanja potrošnje države(da bi se stimulirao privatni sektor). osim što država ima već sada preveliki udio u BDPu, mi smo otvorena ekonomija, uvozna ekonomija, pa povećanje državne potrošnje, znači da će građani ili politčari za te pare povećavati skijanja, ili otići u njemačku banku, uzeti kredit za njemačko auto, ili otići u njemačku trgovinu i kupovati uvoznu robu, pa nažalost povećanje potrošnje puno povećava uvoz - što smanjuje BDP(radi toga smo i prdnuli u čabar 2008 )..


u konačnici mislim da problemi RH ekonomije nisu monetarne prirode, nego strukturne.. preveliki porezi i regulacije guše potrošnju, investiranje i zapošljavanje.

naša firma iz Zagreba, IT firma, otvara novu proizvodnju(ured) u Rumunjskoj, a mogla je ladno u Splitu ili Osijeku otvoriti ured(proizvodnju) i zaposliti hrpu IT inžinjera sa burze rada, a ovi su sve jedno otišli u rumunjsku.. i takvih primjera ima puno, tu bih se ja zapitao u čemu je problem.

sukladno tome, povećanje štednje , nemora biti nužno zlo, kao što vidimo , štednja povećava investicije i kredite u ekonomiji. (osim u otvorenom sustavu , možda naša lova ide van RH države)

povećanje državne potrošnje nemora nužno biti spas, nego možda put u pakao, jer povećanje državne potrošnje, stimulira uglavnom investiranje u šoping centre i kupovanje uvozne robe. a to znači da ćemo svu tu uvoznu robu morati otplatiti sa kamatama i glavnicama.

Itd, moran pročitati još dedov link banka.hr sa prve stranice, šta jedna ekonomistica kaže

upravo_sa_jebachine wrote:


u konačnici mislim da problemi RH ekonomije nisu monetarne prirode, nego strukturne.. preveliki porezi i regulacije guše potrošnju, investiranje i zapošljavanje

to je to, jebač.

upravo_sa_jebachine wrote:odakle ti ?

ako bi postavio bilancu da je ulaz = izlaz + akumulacija, onda bi se trebala dobiti tako neka jednakost, nisam baš siguran gdje tu spada uvoz i izvoz ili je to obuhvaćeno BDPom

ne znam postoji li u ekonomiji takva jednadžba, iz malo ovih nekih teorijskih osnova koje imam meni se čini da to ima smisla

deda na aparatima wrote:

Zašto su njemački analitičari preporučili deprecijiaciju kune!

http://www.banka.hr/komentari-i-analize/izmedju-dva-zla

zanimljivo čitam.. ona govori da treba devalvirati kunu, bla bla bla, a meni je odmah pala napamet, #eeej pa mi imamo platnu bilancu u plusu , koja korist od toga"

odgovor je sljedeći;

No, samozavaravanje je vjerovati da su problemi riješeni samo zato jer već neko vrijeme bilježimo blagi suficit na tekućem računu bilance plaćanja. Toliko smo osiromašili da jednostavno rečeno "trošimo i uvozimo manje", a rast temeljen na deflaciji i promjenama globalnog okruženje nije garancija oporavka hrvatske ekonomije.

Tržišna korekcija tako se događa postupno. No i ona je ograničenog dosega jer je:

• dio ekonomije uistinu prepušten mehanizmu tržišta (sloboda uvoza roba i usluga, prekogranična sloboda tokova kapitala, plaće i zaposlenost u sivoj ekonomiji i manje reguliranom dijelu privatnog sektora),

• a dio limitiran zakonskim ograničenjima i pogodnostima (zakonima podržana nefleksibilnost tržišta rada; prekomjerna normiranost i birokratiziranost poslovanja poduzetnika; prava, plaće i zaposlenost u javnom sektoru; socijalna prava i naknade; mogućnosti prijevremenog umirovljena; velik broj relativno mladih i zdravih osoba u mirovini …).


idem dalje čitati.. pa ću komentirati

deda na aparatima wrote:

upravo_sa_jebachine wrote:odakle ti ?

ako bi postavio bilancu da je ulaz = izlaz + akumulacija, onda bi se trebala dobiti tako neka jednakost, nisam baš siguran gdje tu spada uvoz i izvoz ili je to obuhvaćeno BDPom

ne znam postoji li u ekonomiji takva jednadžba, iz malo ovih nekih teorijskih osnova koje imam meni se čini da to ima smisla

ima hrpa modela i formula u ekonomiji , mi smo dosta toga i prošli na faksu, neke te modele si trebao znati sve izvesti napamet iz glave, za dobiti pozitivno, naravno zaboravih haha, znaš kako ono ide, sa 20godina gledaš samo proći ispit, a navečer razmišljaš kako popit bocu vina, i pojebat nešto(ako se posreći)

O deprecijaciji kune

Hrvatska je postala zemlja skupa za proizvodnju i neatraktivna za domaća i strana ulaganja, o čemu govori i podatak da je u komparaciji s drugim novim članicama EU privukla vrlo malo inozemnih izravnih ulaganja u proizvodno i izvozno orijentirane aktivnosti te ima vrlo nizak udio robnog izvoza u BDP-u. Hrvatski proizvodi su u prosjeku 7 posto skuplji od strane konkurencije, što ograničava djelotvornost strategije oporavka kroz rast izvoza, ali i potencijale zemlje da smanji visoku nezaposlenost, dok zbog izostanka inovacija i novih ulaganja prijeti rizikom tehnološkog zaostajanja i daljnjeg odljeva ljudskog kapitala.

S obzirom da Hrvatska i dalje ima samostalnu monetarnu politiku, realna precijenjenost kune može se korigirati tolerancijom prema postupnoj deprecijaciji u terminima nominalnog tečaja i/ili kroz internu devalvaciju i višegodišnje strukturne reforme koje će povećati efikasnosti u smislu nižih jediničnih troškova proizvodnje, uključujući i rezanje plaća - posebno plaća u javnom sektoru pod pretpostavkom da one utječu i na kretanje plaća u privatnom sektoru



pa ekonomistica govori više manje sve što ja zagovaram.. ona zagovora da se posluša IFO ,da se krene u "manje zlo" i postupnu i laganu devalvaciju Kune, sve skupa 7%, i naglašava da je problem dosta i strukturne prirode.. i zagovara rezanje u javnom sektoru

pa složio bih se sa njom,

upravo_sa_jebachine wrote:
povećanje državne potrošnje nemora nužno biti spas, nego možda put u pakao, jer povećanje državne potrošnje, stimulira uglavnom investiranje u šoping centre i kupovanje uvozne robe. a to znači da ćemo svu tu uvoznu robu morati otplatiti sa kamatama i glavnicama.

Ok, dio će otići na uvoz strane robe, to je loše. (Ako je velika razlika između uvoza i izvoza!)

No, ako se povećava količina novca na štednji, od kud će drugdje doći novac kojim bi privatni sektor trebao vratiti svoje dugove, ako ne iz državnog deficita?

Nije da ja iz nekog socijalizma zagovaram potrošnju države, nego jednostavno kad pogledam od kud sve novac može ući u ekonomiju, ne ostaje drugi izbor. Ili će štediše potrošiti svoju štednju, ili država mora upumpavati novac u ekonomiju putem deficita da bi pokrila potrebu za štednjom i razduživanjem privatnog sektora. Tj. ja sam za obije opcije, malo deficita i malo loših uvjeta za štednju da se potakne potrošnja depozita, tako da za nikog ne bude gorko i bolno. Kad se privatni sektor razduži, onda će on ponovno ući u kreditni ciklus i početi se zaduživati, tj. upumpavati novac u ekonomiju.

Naglasak je na dugoročnim tečajnim promjenama čime se izbjegavaju šokovi nepoželjnih bilančnih efekata u uvjetima visoke razine duga svih sektora denominiranog u stranim valutama, što znači da se vodilo računa i o očuvanju stabilnosti u financijskom sustavu i izbjegavanju učinaka na daljnje pogoršanje mogućnosti servisiranja javnog i privatnog duga uz istodobno djelovanje u pravcu ostvarivanja većih održivih stopa rasta BDP-a kroz izvoz. Makroekonomski gledano, zbog euroizacije štednje, sektor kućanstva u cjelini u konačnici bi bio na dobitku, no sasvim je druga priča kada se učinci deprecijacije gledaju individualno vodeći računa o velikim dohodovnim i imovinskim razlikama u hrvatskom društvu, a treba uzeti u obzir i činjenicu da su i mnogi izvoznici inozemno zaduženi.

Stoga je teško je vjerovati da će prijedlog Ifo instituta u Hrvatskoj pronaći plodno tlo, jer središnja banka, banke, prezadužena država i prezaduženi građani i poduzetnici, uvoznici-trgovci, kupci jeftinijih uvoznih proizvoda, kao i političari nemaju interesa da se situacija promjeni – jaka kuna im odgovara, a sustav koliko toliko funkcionira sve dok turizam i izvoz usluga spašavaju bilancu plaćanja i dok se država može zaduživati u inozemstvu. Drugo je pitanje do kada će to biti moguće.




navodi otpore devalvaciji i reformama, to i ja govorim na forumu od stoljeća 7og..



ekonomistica više maje i ovdje na istim idejama kao i ja(jedino ja nisam fan poreza :D )




O stranim ulaganjima

Radi privlačenja stranih ulaganja, veće produktivnosti i konkurentnosti, kao i suzbijanja visokog razmjera sive ekonomije, ističe se nužnost veće fleksibilnosti na tržištu rada, uz paralelne reforme i na drugim područjima, gdje se posebno ističe upravljanje fiskalnom pozicijom i javnim dugom:

• kroz jačanje poreznog morala i povjerenja u državne institucije,

• širenje porezne baze i smanjenje poreznih troškova koje snosi privreda,

• nižu toleranciju prema poreznoj evaziji te smanjenje premije povrata na rad i poslovanje u sivoj ekonomiji

• uz uvođenje tzv. mini poslova i općenito smanjenje fiskalnog tereta na niskim plaćama,

• a radi suzbijanja sive ekonomije trebalo bi i dodatno ohrabriti bezgotovinska plaćanja.

Nadalje, ističe se i nužnost povećanja efikasnosti i smanjenja birokracije i javne administracije uz donošenje zakona o utvrđivanju plaća u javnom sektoru i veće kvalitativne zahtjeve u zapošljavanju, smanjenje troškova javnog sektor kroz outsourcing i privatizacije, depolitizaciju zapošljavanja u javnom sektoru i uvođenje registra zaposlenih u javnom sektoru.

Privatizacije i restrukturiranja državnih poduzeća predlažu se kao bolje rješenje od politike kratkoročnih fiskalnih prilagodba, dok su sveobuhvatne strukturne reforme nužne radi smanjenja budžetskog deficita (postizanja primarnog suficita). To uključuje veću efikasnost u zdravstvu uz bolje upravljanje i kontrolu, ali i uvođenje određenih naknada za korištenje mjesečnog paketa zdravstvenih usluga.


i ostatak isto tako više manje kao i ja , tipa zagovara privatizaciju, rezove u državnom sektoru, i de-regulaciju zakona glede otpuštanja i zapošljavanja