Rat u Ukraini - ozbiljna(moja) tema

Bespilotne letjelice, za koje se nagađa da bi mogle biti Tu-141 Striž (s ili bez nekih većih modifikacija), pale su na područja tih vojnih baza te oštetile barem jedan Tu-22M3 (Djagiljevo) i do tri Tu-95 (Engels) – što je onda iza podneva tog dana iskorišteno i kao formalni povod za osmi veliki zračni napad na ukrajinsku infrastrukturu.

Vojna analiza Igora Tabaka

Ne znam za ove Tu-95 jer nisam vidio nikakve slike iz bliza toga al ovaj Tu-22M3 će morat na servis i to malo jači. Nema oštećenja vitalnih dijelova al svejedno ne radi se tu o limariji ili samo limariji a i to je problem jer se stvaraju rupe i rupice pa dolazi do raspadanja trupa pri većim brzinama, nego je to ušlo i u auspuhe koji su isto oštećeni a to je izlaz od motora i vidi se da su te instalacije straga oštećene i poremećene. Uglavnom taj je trenutno van funkcije i mora na servis a to će potrajat jer se mora sve temeljito pregledat i provjeriti i tek onda može natrag u borbu a u naboljem slučaju to će potrajat par mjeseci da se to ponovno vrati u operativno stanje.

Britansko Ministarstvo odbrane otkrilo je zbog čega je došlo do slabljenja zračnih napada u Ukrajini. Na svom nalogu na Twitteru je objavilo, pozivajući se na obavještajne podatke, da je u ožujku bilo i do 300 misija dnevno.

Ministarstvo je dodalo, u saopćenju, da su ruske zračne snage do sada izgubile više od 60 aviona, uključujući taktički bombarder Suhoj Su-24 i borbeni avion Suhoj Su-25, samo prošle sedmice.

U saopćenju se navodi da je do manjeg broja zračnih napada vjerojatno došlo zbog stalne prijetnje koju predstavlja ukrajinska protivzračna odbrana, te ograničenja sati leta dostupnih ruskim avionima i zbog lošeg vremena.

Poveznica

Dronovi, kojima je ukrajinska vojska izvršila napade na ruske vojne zrakoplove, prema ruskim vojnim analitičarima su Tu-141 „Striž“ (isti kakav je 10. ožujka pao na Zagreb), sovjetske proizvodnje, s kraja 70-ih godina prošlog stoljeća i koji su u uporabu sovjetske vojske stavljeni sredinom 80-ih godina. Proizvedeno ih je, prema ruskim izvorima, svega oko 1000 komada. Zapravo se radilo o prvim dronovima proizvedenim u svijetu uopće, naravno, bez satelitskog navigacijskog sustava koji u ono vrijeme nije niti postojao. Imali su domet od respektabilnih 1000 kilometara. Dron je projektiran u moskovskom vojno-tehnološkom institutu a sklapan je u ukrajinskom gradu Harkovu, u tamošnjoj sovjetskoj tvornici oružja, pa se pretpostavlja da ih ukrajinska vojska sigurno još ima dovoljno na raspolaganju (precizniji broj nije poznat).

Domet drona Tu-141 dovoljan je da ukrajinske zračne snage Rusima priređuju neugodna iznenađenja što se i pokazalo pri napadima na vojne aerodrome, kada su poginula i dvojica ruskih vojnika.

Prema jučer objavljenim mišljenjima pojedinih ruskih vojnih stručnjaka u tamošnjim medijima, za ovakav pothvat ukrajinskih zračnih snaga bila im je nužna američka satelitska navigacijska potpora.

Udari dronova po ruskim strateškim bazama

Smješten 650 km od najistočnijeg dijela regije Harkov pod kontrolom Kijeva, aerodrom Engels smatran je sigurnim skrovištem do kojeg Ukrajina nikako ne može doći. Sada to više nije.

No, što je točno pogodilo ruske baze? Moskva, okrivljujući Kijev, rekla je da su ih izveli “mlazni bespilotni letjelice sovjetske proizvodnje” koje su oborene prije nego što su dosegle svoje mete. Ruski komentari o “mlaznoj bespilotnoj letjelici sovjetske proizvodnje”, ukoliko su točni, nude značajan trag. SSSR je razvio samo jedan takav dron. Izviđačka bespilotna letjelica Tu-141 kodnog naziva “Striž” dovršena je 1979., godine kada je Moskva izvršila invaziju na Afganistan.

Domet ove letjelice teške šest tone, koja je zapravo nešto između drona i krstarećeg projektila je 1000 km. Leti brzinom od 1100 km/h. Ono što je značajno je da može letjeli visinom od 6 kilometara, ali se i spustiti na visinu od 50 metara iznad zemlje što bitno otežava detekciju protuzračne obrane.

Ono što je najvažnije, Striž se u SSSR-u upravo proizvodio u Harkovu, drugom po veličini gradu u Ukrajini, a oživljavanje njegove proizvodnje 2014. moglo je biti relativno lako. U listopadu je Ukroboronprom, ukrajinski državni konzorcij za oružje, rekao da razvija tešku bespilotnu letjelicu koja može nositi gotovo 75 kilograma eksploziva. Nije bilo dostupnih dodatnih detalja. “Ne govorimo vam ništa, ali ovo ‘ništa’ uspješno djeluje na bojnom polju”, rekla je glasnogovornica Ukroboronproma Natalija Sad u televizijskim izjavama.

General-pukovnik Romanenko rekao je da je Striž, kao tehnološka podloga “možda korišten” za razvoj nove bespilotne letjelice. “Vlasti ne mogu davati izjave s više detalja i tako treba ostati”, rekao je i dodao da će Rusija sada zasigurno pojačati protuzračni i proturaketnu obranu svojih vojnih zračnih baza.

Gađa li Ukrajina ruske baze s istom vrstom drona koji je pao na Zagreb?

Vojni stručnjak Juri Knutov priznao da postoje golemi problemi u ruskoj protuzračnoj obrani

- Kada je započela specijalna vojna operacija bilo je važno da svi sustavi za zračnu obranu budu smješteni blizu lokacija gdje su se odvijale bitke. Zato su se otvorile velike rupe u našem sustavu protuzračne obrane. Američki sateliti jasno su to snimili, pa proslijedili informacije Ukrajincima. Sada postoji i realna opasnost da će Ukrajinci iz zraka napasti i Moskvu. Zato trebamo odnekud pronaći sredstva za obranu. Trebali bi možda dio obrambenog oružja dovesti iz zapadnog Sibira. S naših istočnih položaja, kao što su oni oko Aljaske i Japana, to ne možemo učiniti jer se tamo moramo baviti s Amerikancima.

Poveznica

Rusi u problemima jer dron ima domet tisuću km a to se može i povećat a Amerikanci daju obavještajne podatke i navigaciju. Al to je njihov problem. Nije ih nitko silija da idu izvršiti napad na Ukrajinu pa nek se sad misle.

Tu-22M3

The later Tu-22M3 (NATO: Backfire-C), which first flew in 1977, introduced into operation in 1983 and officially entered service in 1989.

Tu-22M3M

Tu-22M3 for the Russian Air Force with engines from Tu-160M2 (NK-32-02), 80 percent of avionics are replaced or upgraded.

https://en.wikipedia.org/wiki/Tupolev_Tu-22M


It was the bomber with tail number RF-34110 (“02” red) that was affected by the explosion.

Udar je oštetio stražnji rub stabilizatora. Dodatno izgaranje motora također je bilo onemogućeno.

Near the aircraft there is also a damaged aerodrome mobile unit, probably APA-80. Traces of blood are visible under the vehicle.

https://mil.in.ua/en/news/an-uav-strike-on-an-air-base-near-ryazan-damages-a-tu-22m3-strategic-missile-carrier/



Gornja slika je samo za usporedbu pa se vidi da je kad se pogleda sad ova iduća ispod da je to dobro razvaljeno.


To je mlazni avion i nadzvučni dakle probija zvučni zid a ove krhotine s obzirom da je to udarac i izgleda netko je i pustija poprilično krvi oko tog vozila dakle bočno od trupa i bit će krhotina i po trupu a to znači da moraš i cijeli trup temeljito pregledat i ako ima i najmanje oštećenje mora na popravak temeljiti da to zakrpi,začepi i izglanca kako struka zahtjeva i kaže jer ne možeš ti ić probijat zvučni zid a tamo neke rupice i poderotine na trupu. Rasparalo bi te odma u zraku.

Hektorović wrote:

AlfaOmega wrote:U Ukrajinu stiže zadnja inačica T-72B3 tenka (tvz. mod 2022.), čija je modifikacija upravo rezultat lekcija iz Ukrajine. Jedna od tih modifikacija je nešto spušteniji prednji dio oklopnog plašta u svrhu smanjenja impacta ATGM-ova.

Russian Army receives a batch of modernized T-72B3 (T-72B3 mod. 2022).

Upgrades:

More dynamic protection.
Unknown sensors.
Thermal imaging sight. pic.twitter.com/Td35wrtbu3

— Clash Report (@clashreport) December 6, 2022

Modernizacija ne riješava bitne probleme T-72.

Pitanje je koliko ih uopće mogu proizvesti na mjesečnoj razini.

Do sad su mogli godišnje po 150-200. Plus što su uz to radili T-90 za eksport, rusku vojsku, T-80BVM. U najboljem slučaju, uz tri smjene, to je 400 tenkova godišnje, što je oko 30 do max 40 mjesečno.

A bilo je tjedana kad su gubili puno više od 40.

To su ugl. bili prvi tjedni kad su Rusi naivno u kolonama marširali misleći da će ih Ukri dočekati cvijećem, a ono ih dočekali Javelinima i NLAWima. 

Rat sad prek zime ulazi u fazu smanjenih dejstava (sa izuzetkom pojedinih žarišta u Donetsk Oblasti), i Rusi će to svakako iskoristiti da obnove krv. 

Evo par detaljnih videa o modernizaciji ruskih tenkova, a poučeni ratom u Ukrajini:




I konačni produkt:

Užas: Julian je opet stavio video gdi Rusi jebu mater Ukrima, a ne obratno, što je opet izazvalo svađu njegovih followera oko toga jel on ustvari navija za Ruse ili Ukre.

Kako ne kužiš da bi radije da ne gledamo Ukre kak ginu - pita jedan ljutiti follower. 

Russian "PMC Wagner" mercenaries destroyed a Ukrainian BMP-1 and another BMP-2 outside Bakhmut. pic.twitter.com/zAkDVzH3ao

— Julian Röpcke:flag_ua: (@JulianRoepcke) December 7, 2022

U Ryzanu su uspjeli zapaliti tanker sa gorivom, koji je onda oštetio Tu-22M3, na Engelu nema primjetne štete 

S obzirom da smo već zaključili da to nije kamion s gorivom nego nešto drugo zanimljivo je da nigdje nema ostatka gorenja a sve razvaljeno. Hauba podignuta a nije se digla sama od sebe, oplate oko mitraljeza izbijene a trebale bi biti tu pošto se avion punio dakle operativan je i za let a ta oplata je skidljiva jer se kroz nju montira cijev mitraljeza itd i kad je taj nabijeni zrak ušao kroz otvor mitraljeza i ušao unutra a mora negdje izać a vamo je trup pa je tu tvrdo onda je samo izbio ove oplate koje su bočno i nisu zavarene nego samo učvrčene jer se moraju moći pomaknuti pošto to otvaraš kad vadiš ili stavljaš cijev mitraljeza tu itd. O razvaljenim rubovima krila ne treba niti trošiti riječi, tu slika sama za sebe sve govori. Ovdje je došlo do nekakvog naleta zraka od te eksplozije al ne i goriva tvar.

Gledam masu tog Striža, Bruto težina: 6,215 kg.

On može nositi masu eksploziva od oko 75 g međutim ovdje nigdje nema ostatak gorenja. Izgleda da ako je i bila eksplozija negdje iza tog Tu-22M3 nekakvog eksploziva od oko do 75 kg da u kombinaciji s ovih šest i po tona koje svakako tresnu o tlo stvara izrazito jak tlak koji se onda širi oko sebe i samo razvaljuje, izbija iz ležišta i podiže sve na šta naleti a nije jako učvršćeno. Doslovno zračni uragan. Kad je to tako izvalilo rub krila, izbilo te opate od kučišta stražnjeg mitraljeza, podiglo tu haubu gore i iskrivilo šta se dalo iskrivit di je prvo naišlo na otpor a onda mogu mislit šta je radilo komadićima metala i drugo na šta je naišlo pri širenju tog vala. Meni se čini da je taj trup jako izranjavan. Imat će limar posla.

Gledam ovu sliku...meni se čini da je tamo neka rupa iza ovog Tu-22M3.


I ne vidim baš oko te rupe neke prevelike ostatke gorenja. Da nisu oni njima poslali ovo golo bez tog eksploziva. Nešto ko nama u Zagrebu samo ovo je palo točno iza guzice ovog Tu-22M3.


Možda netko ima bolji kompjuter pa može uvećat to iza da vidimo šta je to. Rupa svakako je a sad od čega je, jel to iskopano nešto prije itd, ravni su rubovi, nema da je ovako raskopano naokolo ko ovo u Zagrebu. Možda je mekša zemlja pa je više propalo unutra.

Grom mi je prije dvi minute opalija negdi jako blizu kuće i to baš blizu, možda i manje od sto metara. Cila kuća mi se zatresla a to san prvi put doživija da nakon udara groma mi se kuća zatrese. Znači to je bilo baš negdi blizu kuće.

E sad zamisli šest i po tona ako je ona rupa iza Tu-22M3 mjesto pada šta je to. Zračni udar. Val. Zato je to ono onako sve razvaljeno di je taj zračni val udarija odnosno naletija na otpor.

Evo opet. Jeba mu ja mater šta je ovo. Opet zatreslo. Ovo netko puca po meni.

Ne valja ti ta kuća. Moraš se seliti.

Moraju izdržati!
U Bakhmutu se brani svjetska demokracija od pomahnitalih ruskih divljih hordi.

Surovikinova Linija

Cijeli svijet podržava Ukrajinu.

Piglet wrote:Treba znati da tekst kojeg je prenio  @CharlesIII je opinion piece kojeg je napisao Sergej Aleksašenko, bivši zamjenik ministra financija Rusije.

Tako da je u najmanju ruku navijački obojen i na puno mjesta skriva pravo stanje stvari - primjerice, inflacija jest skočila za 10% u Rusiji nakon početka rata što ne zvuči puno, ali je ogromno ako znamo da je to bio skok s već prije visokih 9% na 19% (i dan danas je na visokih 13% što je više nego bilo kad ove godine u EU i "stabilizirati" se na tako viskoj razini kako je hvaljeno u tekstu nije uopće dobro).

Pad ruskog BDP-a isto na papiru ne zvuči gadno, ali to je zbog visokih mogućnosti rasta nakon pandemije (zato mi u RH još uvijek imamo stope rasta od 20 do 8% nakon korone). Sankcije zapada su uvođene postupno i nije bilo za očekivati da će imati brzi učinak, ali s vremenom sve više guše rusku ekonomiju, na što otvoreno upozorava ruska centralna banka koja sve više podiže stope pada ruskog BDP-a iduće godine.

Tek sad slijedi pravi ispit za rusku ekonomiju - što sad kad su iscrpili rezervne dijelove i skladišta zapadnih dijelova koje ne proizvode sami, kad su cijene nafte pale na razinu iz prosinca prošle godine (ruska nafta je već sad preko 13$ jeftinija nego što je previđeno ruskim proračunom za iduću godinu), što kad se osjete učinci gubitka milijuna radno sposobnih koji su pobjegli od mobilizacije, a i onih koji su mobilizirani?

Uglavnom, Rusija neće propasti, samo napominjem da iz ovih istih brojki koje su ovdje predstavljene kao uspjeh bi neki zamjenik Ursule von der Leyen mogao pisati kako su sankcije učinkovite i da treba tako nastaviti. Sve ovisi o kontekstu i obje strane lažu ili vrše propagandu.

Da. Ma mislim da je naglasak članka na sljedećem:

1) Rusija srednjeročno neće imati problema nastaviti rat, no dugoročno itekako hoće

2) Rusima je pao standard i padat će i dalje no njima ne pada na pamet zbog toga smijeniti Putina. Putin će ako ikad ode s vlasti otići zbog gubitka rata, a ne zbog toga što Rusi lošije žive (a gladni bit ne mogu).

crvenkasti wrote:Cijeli svijet podržava Ukrajinu.

Tu je moć. 

I to Putina boli.

To što Džibuti i Kostarika nisu kontra Putina ne igra neku veliku ulogu.

Putin bez milosti: Nastavit ćemo gađati ukrajinsku energetsku mrežu

https://www.klix.ba/vijesti/svijet/putin-bez-milosti-nastavit-cemo-gadjati-ukrajinsku-energetsku-mrezu/221208123

"Puno se diže buka oko naših udara na energetsku infrastrukturu susjedne zemlje. Da, mi to radimo. Ali, ko je to započeo?", rekao je primateljima državnih nagrada, uključujući medalju "Heroj Rusije", prenio je BBC.

Rekao je da su napadi odgovor na eksploziju na ruskom mostu prema anektiranom Krimu. Također je optužio Ukrajinu da diže u zrak dalekovode iz nuklearne elektrane Kursk i da prekida opskrbu vodom Donjecku u istočnoj Ukrajini.

"Zaustavljanje opskrbe vodom grada s više od milion ljudi je čin genocida", rekao je Putin, optužujući Zapad za "potpunu šutnju" o ovim tvrdnjama i za pristranost.

...

Kepec se malo pogubio.

Operacija "Noina arka" je Putinov plan za bijeg u Južnu Ameriku ako izgubi rat od Ukrajine


https://www.klix.ba/vijesti/svijet/operacija-noina-arka-je-putinov-plan-za-bijeg-u-juznu-ameriku-ako-izgubi-rat-od-ukrajine/221208099


Navodna operacija nosi naziv "Noina arka", a ona podrazumijeva bijeg Putina, njegove porodice i bliske pratnje u Južnu Ameriku. Tačnije, riječ je o Argentini ili Venecueli.

Mihail Kovalčuk, vodeći ruski naučnik i pristalica ruskog predsjednika, navodno je naveo Kinu kao opciju, no Kremlj to nije prihvatio jer "Kinezi ne vole gubitnike".

Ovo su tvrdnje Abbasa Galjamova, koji je pisao Putinove govore između 2008. i 2010. godine, a koji sada živi u Izraelu i kritikuje Kremlj.



Putinov bliski saradnik Igor Sečin, multimilijarder koji je dio njegovog užeg kruga, najveći je pobornik Venecuele kao opcije.

"Putin ima dobar odnos s venecuelanskim predsjednikom Nicolasom Madurom", dodao je Galjamov.

Rusi traže izlaz iz rata u Ukrajini


Piše: Nedžad Ahatović


Zadnje rusko bombardiranje ciljeva kritične civilne infrastrukture prouzročilo je dosad najteže štete u sukobu – milijuni ljudi u Ukrajini ostali su bez svjetla, vode i grijanja. U Kijevu se očekuje obilni snijeg, dnevne i noćne temperature padaju ispod nule, a milijuni ljudi u gradu i oko njega ostali su bez struje i grijanja uslijed ruskog bombardovanja. Ukrenergo je priopćio da će se nestanci struje nastaviti i pozvao na ograničeno korištenje električne energije. “Željeli bismo vas podsjetiti da sada svaki Ukrajinac u čijem je domu vraćena struja može pomoći drugima da je brže ponovno dobiju, jednostavno štedljivo trošeći struju” glasi njihovo Saopštenje za medije.

Rusi nastoje na terenu okrenuti  vojnu situaciju na način da smanje potencijal Ukrajine u plasmanu energenata i mreži distribucije istih pred zimu koja će prema procjenama meteorologa biti oštra čime ponovo namjerno targetiraju civile. Istovremeno nastoje da u vojnom smislu ugroze Ukrajince u Donbasu udarajući im u pozicije na lijevom boku fronta prema Zaporožju. U strategijskom smislu, ako Ukrajinci ugroze cestovnu i željezničku mrežu između Luganska, Tokmaka i Melitopolja dalje prema Krimu, rusi će morati odustati od daljih vojnih aktivnosti u Ukrajini i pristupiti pregovorima pod nepovoljnim uslovima. Ukrajina je početkom novembra već poduzela prve korake ka ugrožavanju ovih pravaca gađajući koncentraciju ruskih snaga u mjestima Polohnji i Tokmak iz M-142 HIMARS-a uz velike žrtve na ruskoj strani.  Zato rusi bjesomučno kidišu na Bahmut kako bi poremetili ukrajinska nastojanja da koncentriraju svoju uadrne snage prema jugositočnom djelu fronta. Sada se pokazuje da je povlačenje iz Hersona ipak bila greška posebno u operativno-taktičkom smislu, jer bi ukrajincima trebalo još najmanje 3 mjeseca i veći broj snaga da oslobode Herson. Sada je ta sila koncentrirana faktički na bitku za završetak rata ili barem prve njegove faze.  Ulaskom Ukrajinaca u Herson otvorile su se mogućnosti ugrožavanja linija snabdijevanja ruskih snaga na jugu Ukrajine preko Krima. Tri su koridora koja spajaju Krim sa Ukrajinom. Autocesta M-17 od Krasnopetrovska na Krimu prema Novoj Kahovki na lijevoj obali Dnjepra koju još drže Rusi, magistralna cesta E-105 koja prolazi korz uzani dio kopna i izbija kod mjesta Novooselivka koja vodi prema Melitopolju i već poznata lokacija oštećenog mosta Kerš koju su Ukrajinci već jednom targetirali u septembru i smanjili njegovu korisnost za 60%. Grad Melitopolj je ključna tačka i raskršće puteva i željezničke mreže koja vodi prema Krimu. To je novi operativno-taktički cilj ukrajinskog generalštaba koji kad se uzme omogućit će Ukrajincima da kontrolišu kompletan morski, željeznički i morski saobraćaj u bazenu Crnog i Azovskog Mora. A uzimajući luku Berdjansk istočno od Melitopolja na Azovskom Moru Ukrajinska vojska bi obesmislila kompletan vojni pohod Putina na Ukrajinu. 

Na frontu Ruske snage vrše masovne i koncentrične udare naročito na pravcima Jakovlivke, Soledara, Bakhmuta, Andriivke, Novobakhmutivke, Opitne, Vodyane, Pervomaiske, Nevelske i Novomykhaylivke Donjecke oblasti. Dok traju borbena dejstva u toku je rusko pregrupisavanje i dovoženje vojne opreme radi kompletiranja jedinica koje su pretrpjele velike gubitke posebno u reonu Bahmuta. Jedinice bjeloruskih snaga za specijalne operacije se grupišu na granicama Ukrajine i izvode demonstrativna dejstva držeći snage Ukrajine prikovanim za Sjeverni dio fronta.

Na Kupijanskom frontu ruske snage vrše stalne artiljerijske udare na ukrajinske pozicije kod Bologivke, Kamianke, Kupjanske, Kurilivke, Tabajivke i Krokhmalnya držeći front aktivnim u nastojanju da se protivniku nanesu što veći gubici kako ne bi bio borbeno sposoban za izvođenje većih operacija.

Na Limanskom frontu rusi koncertiraju snage za ofanzivna dejstva nastojeći da pomaknu ukrajnice sa šireg terena oko Limana koji im je ekstremno važan za sistem logistike kojeg sada baziraju isključivo na željezničkoj mreži.

Na Bahmutskom djelu ratišta vode se ogorčene borbe, rusi uporno i stalno frontalno napadaju odsjeke fronta na pravcima Serebryanke, Spirne, Jakovlivke, Bakhmutske, Bakhmuta, Opitne, Klishchievka, Andriivke, Kurdyumivke, Vesele, Avdiivke, Vodyane, Pervomaiske, Krasnogorivka, Kurakhove, Maryinke i Novomykhaylivke. Rusi ponovo demonstriraju da nemaju fokus i da nemaju težište već nastoje postepenim pritiskom da ukrajince natjeraju na uzmicanje slično kao kod zauzimanja Severodonetska i Lisičijanska ljetos. To je tada dalo rezultate, prvo zbog činjenice da je izbočina kod Severodonetska bila u poluokruženju nakon proboja kod Popasne, a drugo jer Ukrajinci tada nisu raspolagali sa većim brojem artiljerijskih sistema sa kojima su mogli da pokriju svoje pozicije.  Rusi pokušavaju da sa zauzimanjem Bahmuta da preokrenu strategijsku inicijativu i ponovo čine istu grešku kao i kod koncentracije snaga na južnom frontu oko Hersona. Dakle, koncentriraju 2/3 svojih kapaciteta na Bahmutskom frontu što ukrajinci mogu iskoristiti vršeći aktivnu odbranu na Bahmutu, a pregrupišući se za napad na nekom drugom sektoru fronta. Pokušavajući da izbalansiraju svoje vojne napore rusi nastoje da na Kupijanskom i Limanskom djelu fronta vrše aktivna borbena dejstva vezujući ukrajinske snage za taj front. Međutim, Ukrajinci uzvraćaju primjenom iste taktike koju rusi rabe na frontu oko Bahmuta. Postepeno guraju ruske snage u nastojanju da zauzmu autocestu P-26 Kremina – Svatove. Međutim za razliku od rusa koji su prizemljili svoju jurišnu avijaciju posljednjih mjesec dana, Ukrajinci  vrlo često traže i pronalaze ruske PZO sisteme i neutrališu ih velikom brzinom da bi kroz uske koridore uveli svoju jurišnu avijaciju na front. Ukrajinski napadi iz zraka na Bahmutskom i Kupijanskom frnotu dosežu i do 14 aviopoletanja dnevno i čine veliku razliku prilikom odbijanja sve češćih i žešćih ruskih naleta. Potpuna kontrola zračnog prostora je i dalje pored rasitenjenosti jedinica u napadu glavna ahilova peta ruske strategije u Ukrajini.  Iako su napustili taktiku bataljonske taktičke grupe kao osnovne jedinice u napadu, rusi su opet teško kažnjeni od Ukrajinske artiljerije prilikom prelaska Bahmutske rijeke od 25 do 17.11.2022. godine u nastojanju da uđu u južna predgrađa Avdiivke. Rusko pješaštvo je desetkovano dok je uredno sjedilo u svojim transporterima, kamionima i drugim vozilima precizno navedenim salvama iz VBR-ova 122 mm GRAD, a isto oruđe pravi devastaciju i po ukrajinskim odbrambenim pozicijama koje se polako pune blatom koje onemogućava brže napredovanje i jednoj i drugoj strani. I pored teških gubitaka rusi su uspjeli da okruže manju ukrajinsku jedinicu u mjestu Kurdyumivka južno od Bahmuta presijecajući na taj način komunikaciju T-503 Bahmut – Avdiivka, ali Ukrajinci su se uspjeli izvući iz okruženja, konsolidirati i odbaciti ruski napad. Ruski pokušaj da vrate ratnu avijaciju u igru na Bahmutskom frontu koštao ih je jednog Su-24 i jednog Su-25 27.11.2022. godine.

Rusima treba brzi uspjeh na frontu kako bi povratili strategijsku inicijativu i u tom kontekstu gubici od 430 ljudi sedmično nisu problem za generala Sergeja Surovikina glavnokomandujućeg ruskih snaga u Ukrajini.

Sada se pokazuje da je povlačenje iz Hersona ipak bila greška posebno u operativno-taktičkom smislu, jer bi ukrajincima trebalo još najmanje 3 mjeseca i veći broj snaga da oslobode Herson.

Zanima me što mislite o ovoj tezi?

Charles III wrote:

Sada se pokazuje da je povlačenje iz Hersona ipak bila greška posebno u operativno-taktičkom smislu, jer bi ukrajincima trebalo još najmanje 3 mjeseca i veći broj snaga da oslobode Herson.

Zanima me što mislite o ovoj tezi?

Srbi se tješe da je bio to nužan potez.
Ja bih se složio sa Dijagramom, da je tu Rusima u ovom stanju bio nužan potez, tako da su spasili najbolji dio vojske od uništavanja, a politički popušili najveći grad koji su osvojili i nabrijali su Ukraince.
Jer Rusi nisu imali laku odstupnicu kod Hersona. Da je kojim slučajem došlo do nekog proboja, nebi mogli kao kod Izjuma uteći(iako su i tamo ostavili stotine tenkova i oklopnih vozila ali su vojnici utekli).
Ovdje bi svi bili zarobljeni/uništeni i još i puno puno više tehnike. Ovako su se povukli uz dosta manje gubitke i sačuvali tu vojsku.