Tihomir: Visok javni dug nije uzrok krize nego posljedica

Novac se može potrošiti i nepovratno nestati, za razliku od energije.

Može postojati rupa, a da hrpe nema nigdje.

crvenkasti wrote:
Može postojati rupa, a da hrpe nema nigdje.

Ne može.

crvenkasti wrote:Novac se može potrošiti i nepovratno nestati, za razliku od energije.

Može postojati rupa, a da hrpe nema nigdje.

Da, ode hrpa u Italiju i Švicarsku, a rupa tebi ostane.

crvenkasti wrote:Novac se može potrošiti i nepovratno nestati, za razliku od energije.

Trošenjem novac ne nestaje nego mijenja vlasnika.

Plaćanjem kredita novac nestaje, jer ako je u banci -100 kuna, a ti vratiš 100 kuna, onda je na računu 0kn. Banka nema tvojih 100 kuna koje si vratio, banka ima 0 kn.

deda na aparatima wrote:

crvenkasti wrote:Novac se može potrošiti i nepovratno nestati, za razliku od energije.

Trošenjem novac ne nestaje nego mijenja vlasnika.

Plaćanjem kredita novac nestaje, jer ako je u banci -100 kuna, a ti vratiš 100 kuna, onda je na računu 0kn. Banka nema tvojih 100 kuna koje si vratio, banka ima 0 kn.

Ako imaš dug i vjerovnik ti ga otpiše, novac je nestao.

udba wrote:

crvenkasti wrote:Novac se može potrošiti i nepovratno nestati, za razliku od energije.
Može postojati rupa, a da hrpe nema nigdje.

Da, ode hrpa u Italiju i Švicarsku, a rupa tebi ostane.

Zato imaš granicu, carinu, poreze itd.

Zašto stanice imaju staničnu membranu, zašto čovjek ima kožu? Tek tako?

crvenkasti wrote:

deda na aparatima wrote:

crvenkasti wrote:Novac se može potrošiti i nepovratno nestati, za razliku od energije.

Trošenjem novac ne nestaje nego mijenja vlasnika.

Plaćanjem kredita novac nestaje, jer ako je u banci -100 kuna, a ti vratiš 100 kuna, onda je na računu 0kn. Banka nema tvojih 100 kuna koje si vratio, banka ima 0 kn.

Ako imaš dug i vjerovnik ti ga otpiše, novac je nestao.

Novac nije nestao, ti imaš robu koju si kupio tim novcem, onaj od kog si kupio robu ima novac.
Ako vjerovnik prestane potraživati novac, onda taj novac nije nestao, nego se nalazi kod onog tko ti je prodao robu.

Postoji razlog zašto su izmišljene pravne "osobe", kada je pravna "osoba" dužna i ne može vratiti dug, onda se nju "likvidira".
E sad pogledaj malo u riječnik što sve znači riječ likvidirati, i što bi to značilo likvidirati neku osobu.

Fizičke osobe ne možeš tek tako likvidirati ako ti duguju, pa se stoga fizičke osobe ne mogu tek tako rješiti duga.

crvenkasti wrote:Čak ni u fizici stvari nisu tako jednostavne.
Po zakonu o održanju energije energija ne može nestati i samo se pretvara iz jednog u drugi oblik.
Međutim postoji nešto što se zove entropija, a s tom energijom se možeš pozdraviti.

Atrofira na kraju,ha?

Štednja u makroekonomiji i matematički i logički je =Investicije

Dakle vaša štednja na banci nije štednja. Staviš lovu na banku, a onda banka preko kreditnih multiplikatora izdaje nove kredite, i stvara novac, a tako se pokreće ciklus proizvodnje auta, građevinski sektor, potrošnja robe itd.

Jer zato banke uzimaju vaš novac, ne da bi vam davale kamatu, nego da bi zaradile na kreditima, a izdavanjem novih kredita, stvara se i novi proizvodi i usluge, i tako raste BDP.

Zato je Štednja=Investicija

Primjer je Kina, Kina je imala među najviše razine štedne na svijetu, i najviše stope rasta BDPa.

(ok sada možemo o tome kako je Kineski bankarski sektor sjeban, i kako imaju ogroman udio privatnog duga, ali to je možda više problem što su do nedavno u Kini bile sve državne banke a one su kao i yu državne banke djelile kredite po političkoj liniji, tipa "daj ovom našem iz partije koji ti ionako neće nikada vratiti")

Neoliberalni portugalac wrote:Štednja u makroekonomiji i matematički i logički je =Investicije

Ok, ali štednja dolazi iz duga, znači prvo moraš negdje imati dug, da bi drugdje imao štednju.

*ovo je post bretton woods, post basel 2 ekonomija, gdje zlato nije novac koji se kopa iz zemlje ili dobiva izvozom robe u drugu državu, nego banke stvaraju novac po potrebi knjigovodstvenim upisom

Do kad bu Orešković u Kitzbühlu? Kad se vraća?

deda na aparatima wrote:

Neoliberalni portugalac wrote:Štednja u makroekonomiji i matematički i logički je =Investicije

Ok, ali štednja dolazi iz duga, znači prvo moraš negdje imati dug, da bi drugdje imao štednju.

hm prehlađen sam i boli me glava, ali sada bi kao trebao naprezati mozak mora li biti dug, ili iz stvaranja dodatne vrijednosti, ili oboje, kasnije ću razmislit, em me prehlada , em iman drugog poslahhahahah

deda na aparatima wrote:

crvenkasti wrote:Dat će nam Nijemci, neće valjda pustiti da mi propadnemo, njihovi smo.

Njemci su nama i Grcima rekli da kopamo rupe, kako bi oni mogli trpati na hrpu.

Ako mi želimo zatrpati naše rupe, onda će Njemci morati vratiti malo s njihove hrpe.

Poprilično slikovito i jezgrovito objašnjeno...sve ostalo su floskule koje služe zamaglivanju javnosti...

njemci istina imaju viška para, ali onda se luda merkelica odluči za trpačinu arapima, naravno arapi dugoročno neće raditi u tvornicama kao što se očekivalo, nego će ležati i silovati, a trebaju isto jesti, stanovati, grijati se, tako da će za par godina i njemačka u deficit radi arapa :D

Neoliberalni portugalac wrote:
Jer zato banke uzimaju vaš novac, ne da bi vam davale kamatu, nego da bi zaradile na kreditima, a izdavanjem novih kredita, stvara se i novi proizvodi i usluge, i tako raste BDP.

Zato je Štednja=Investicija

Obvezna pričuva u obliku depozita građana je zapravo ograničenje koje država nameće bankama kako monetarna politika ne bi bila prelabava i kako se ne bi stvaralo previše novca.

Centralna banka nameće bankama kolika im mora biti obvezna prčuva, pa prema monetarnoj politici vlade smanjuje ili povećava obveznu pričuvu, odnosno potiče izdavanje kredita ili ih suzbija.

To je jedini razlog zašto banke trebaju štednju građana. One taj novac ne trebaju da bi ga dale drugima, nego je to regulatorna mjera koje država nameće privatnim bankama.

Te time država zapravo pogoduje velikim bankama, jer male banke teško privlače štediše ili moraju davati prevelike kamate na štednju s kojima onda nisu konkurentne.

Pametnije bi bilo da država regulira banke preko udjela nenaplativih kredita, jer ako banka pametno investira u projekte iz kojih se novac vraća, onda nema veze koliko ima štediša.

Ovako velike banke imaju puno štediša, ali i dosta loše plasiranih nenaplativih kredita, a male banke HNB penalizira ili zatvara jer ne mogu naći dovoljan broj štediša da zadovolji kriteriji obvezne pričuve.

deda na aparatima wrote:

Neoliberalni portugalac wrote:
Jer zato banke uzimaju vaš novac, ne da bi vam davale kamatu, nego da bi zaradile na kreditima, a izdavanjem novih kredita, stvara se i novi proizvodi i usluge, i tako raste BDP.

Zato je Štednja=Investicija

Obvezna pričuva u obliku depozita građana je zapravo ograničenje koje država nameće bankama kako monetarna politika ne bi bila prelabava i kako se ne bi stvaralo previše novca.

Centralna banka nameće bankama kolika im mora biti obvezna prčuva, pa prema monetarnoj politici vlade smanjuje ili povećava obveznu pričuvu, odnosno potiče izdavanje kredita ili ih suzbija.

To je jedini razlog zašto banke trebaju štednju građana. One taj novac ne trebaju da bi ga dale drugima, nego je to regulatorna mjera koje država nameće privatnim bankama.

Te time država zapravo pogoduje velikim bankama, jer male banke teško privlače štediše ili moraju davati prevelike kamate na štednju s kojima onda nisu konkurentne.

Pametnije bi bilo da država regulira banke preko udjela nenaplativih kredita, jer ako banka pametno investira u projekte iz kojih se novac vraća, onda nema veze koliko ima štediša.

Ovako velike banke imaju puno štediša, ali i dosta loše plasiranih nenaplativih kredita, a male banke HNB penalizira ili zatvara jer ne mogu naći dovoljan broj štediša da zadovolji kriteriji obvezne pričuve.

kritika ti je na mjestu. recimo australske banke nemaju tu stopu obvezne rezerve, dakle mogu kreirati novac iz ničega. neograničeno. skoro.

dakle to što ti govoriš , to zazivaš državno de-reguliranje bankarskog sektora? p.s negdje sam čitao da je naš Hrvatski bankarski sektor reguliran sa oko 3000 stranica propisa i pravila i zakona hahahaha.

ovo sa državom, pojasni mi na konkretno primjeru ovo boldano, nisam baš najbolje pohvata, pa zato školski tražim primjere, i ako je moguće primjere koji su uspješni u realnom svijetu

Neoliberalni portugalac wrote:

deda na aparatima wrote:

Neoliberalni portugalac wrote:Štednja u makroekonomiji i matematički i logički je =Investicije

Ok, ali štednja dolazi iz duga, znači prvo moraš negdje imati dug, da bi drugdje imao štednju.

hm prehlađen sam i boli me glava, ali sada bi kao trebao naprezati mozak  mora li biti dug, ili iz stvaranja dodatne vrijednosti, ili oboje, kasnije ću razmislit, em me prehlada , em iman drugog poslahhahahah

Mislim da ima većina toga objašnjeno na stranicama Engleske centralne banke.

http://www.bankofengland.co.uk/publications/Pages/quarterlybulletin/2014/qb14q1.aspx



http://www.bankofengland.co.uk/publications/Documents/quarterlybulletin/2014/qb14q101.pdf

http://www.bankofengland.co.uk/publications/Documents/quarterlybulletin/2014/qb14q102.pdf

Kako je bilo moguće novac stvoriti iz ničega, pa ga je stvoreno jako puno, tako sad imamo i ogromne rupe ničega.

Novca nema, imamo samo rupe, i obećanja da ćemo ih napuniti.

Ne možeš zarađivati stojeći na rupi.

Novac i obećanje nije isto.

Eva wrote:Do kad bu Orešković u Kitzbühlu? Kad se vraća?

zar se to mora vratiti?ti dugovi

crvenkasti wrote:Kako je bilo moguće novac stvoriti iz ničega, pa ga je stvoreno jako puno, tako sad imamo i ogromne rupe ničega.

Novca nema, imamo samo rupe, i obećanja da ćemo ih napuniti.

Ne možeš zarađivati stojeći na rupi.

Novac i obećanje nije isto.

preko banaka. banke izdaju kredit, ti sa kreditom kupiš auto i vraćaš kredit. ponata u cijelom bankarskom sektoru jest vraćanje kredita. dokle radiš i vraćaš dug, i tako radi cijela ekonomija, situacija je pod kontrolom.

kada se skrši lanac, imaš financijsku krizu kao u Americi, ili uskoro što bi mogla se desiti u Kini. Financijske krize dolaze zbog hrpe nevraćenih i nenaplativih kredita. Dakle manageri banaka su djelili kredite šakom i kapom, kako je rekao marc - tko nema sređene zube ne zaslužuje kredit.

haha, ovo je i istina, meni se susjed hvali kako ga hvata policija radi kredita koji je dužan banci, lik uzeo par tisuća $ za auto, a nije ih vratio, sada se skriva po ulici, a lik se smije dok to priča svi zubi krnjavi u polu raspadu.. a momak još u srednjim 20tim :D

jebeš toga bankara i tko mu je dao diplomu ekonomsko fakulteta kada mu dođe lik bez zubi u srednjim 20tim i ovaj mu odobri kredit.

Neoliberalni portugalac wrote:
dakle to što ti govoriš , to zazivaš državno de-reguliranje bankarskog sektora? p.s negdje sam čitao da je naš Hrvatski bankarski sektor reguliran sa oko 3000 stranica propisa i pravila i zakona hahahaha.

ovo sa državom, pojasni mi na konkretno primjeru ovo boldano, nisam baš najbolje pohvata, pa zato školski tražim primjere, i ako je moguće primjere koji su uspješni u realnom svijetu

nije baš deregulacija, svaka "industrija" mora imati pravila, a i ako država već garantira za novac građana na računu koji imaju u banci u slučaju njenog bankrota, onda te banke i nisu više toliko privatne, niti bi smjele raditi što god žele

pametnije bi bilo da postoji regulacija u smislu da banka ne smije imati više od 3% loših investicija, tj. loših kredita

jer ovako kad banku ograničiš brojem štediša, onda uprava nađe nove štediše, i za njih isplati svakoj budali kredit za bilo što po multiplikatoru na štednju te od tog iznosa si skine milijunske bonuse, a direktora boli briga za loše investicije i nenaplative kredite

tad bi banke razmišljale više u što ulažu i ne bi bilo toliko balona

i recimo da menadžeri/direktor dobivaju bonus vezan uz iznos vraćenih kredita a ne izdanih