Eurostat otkrio uzrok propasti Hrvatske: Uhljebi troše 50 % više nego u ostatku EU

HRVATSKI porezni obveznici administraciju plaćaju gotovo 50 posto više u odnosu na prosjek Europske unije, pokazuju podaci Eurostata na temelju brojki iz 2015. godine.

Od ukupnog iznosa koji država godišnje troši, čak 19,5 posto odlazi na financiranje općih javnih usluga, u što su uračunati troškovi administracije i otplata javnog duga.

Izraženo u novcu, opće javne usluge koštale su nas 30,5 milijardi kuna, a ukupna potrošnja države 156,5 milijardi. Za usporedbu, prosjek Europske unije za ovu vrstu troška je 13,1 posto.

Po potrošnji na administraciju i javni dug pri samom vrhu EU

Osim što je hrvatska administracija po udjelu u ukupnoj potrošnji države pri samom vrhu - iznad nas je samo Cipar s 25 posto - te što su po rastrošnosti debelo iznad europskog prosjeka, postoci značajno odskaču i od usporedivih zemalja.

Tako na primjer, na administraciju i javni dug u Bugarskoj otpada samo 7,8 posto javne potrošnje, Češkoj 10,3 posto, Poljskoj 11,8 posto, Rumunjskoj 13,5 posto, Sloveniji 13,6 posto, Litvi 12,5 posto, Latviji 14, posto...

Ako pogledamo podatke i za zapadne, znatno bogatije zemlje EU-a, koje imaju daleko efikasniju administraciju, vidljivo je da su i njihovi postoci znatno niži u odnosu na Hrvatsku.

Zemlje koje su poznate po svojoj vrlo efikasnoj administraciji, kao Danska i Njemačka, na administraciju i opće javne usluge troše 13,5 posto ukupnog iznosa javne potrošnje, Austrija 13,3 posto, Irska 13,9 posto, Švedska 14,1 posto, Finska 14,9 posto - uglavnom, značajno manje od Hrvatske.

Kada bi se ti troškovi u Hrvatskoj smanjili na prosjek EU, došli bi do ušteda od otprilike 9 milijardi kuna godišnje.

Javna potrošnja - pola ekonomije

Osim što administracija neracionalno troši ogroman novac, pa se javne financije krpaju zaduživanjem i dizanjem poreza, podaci o javnoj potrošnji prikazani kao postotak BDP-a upućuju i na snažan utjecaj države na ekonomiju.

Javna potrošnja u Hrvatskoj iznosila je 156 milijardi kuna, što je gotovo 47 posto BDP-a. To je otprilike i prosjek Europske unije, ali znatno više od, naprimjer, Irske, gdje je javna potrošnja na razini od 29,4 posto BDP-a.

Kada pogledamo zemlje istočne Europe, javna potrošnja u Poljskoj je na 41,5 posto BDP-a, Bugarskoj 40,7 posto, Rumunjskoj 35,7 posto, Češkoj 42 posto, Litvi 35,1 posto, Latviji 37,1 posto,a iznad nas je Slovenija sa 47,8 posto.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/eurostat-otkrio-uzrok-propasti-hrvatske-uhljebi-trose-50--vise-nego-u-ostatku-eu/996927.aspx

Ma mi to već znamo.
Jedino uhljebima ne ide u glavu.

Triny wrote:Ma mi to već znamo.
Jedino uhljebima ne ide u glavu.

..kako to da se ti nisi uhljebila tako sposobna i pametna..

vuksadinare wrote:

Triny wrote:Ma mi to već znamo.
Jedino uhljebima ne ide u glavu.

..kako to da se ti nisi uhljebila tako sposobna i pametna..

Otkuda tebi da su uhljebi sposobni i pametni?
Prije su lijeni, nesposobni, nekreativni, mediokriteti...

Triny wrote:

vuksadinare wrote:

Triny wrote:Ma mi to već znamo.
Jedino uhljebima ne ide u glavu.

..kako to da se ti nisi uhljebila tako sposobna i pametna..

Otkuda tebi da su uhljebi sposobni i pametni?

nebitno..nego kako se ti nisi uhljebila....sad se mos uhljebiti za 2500 kuna bez problema cak i za 3500 kuna.

aha sad ces reci..ja en priznam ni's ispod tisucu eura place..najmanje

Uhljebi su inertni debelokošci. Sposobni ljudi  nikad ne bi pristali na takav rad

vuksadinare wrote:aha sad ces reci..ja en priznam ni's ispod tisucu eura place..najmanje

Naravno.
Zašto bih pristala na manje kad mogu zaraditi više i još mi  nitko ne sere po glavi.

Triny wrote:

vuksadinare wrote:aha sad ces reci..ja en priznam ni's ispod tisucu eura place..najmanje

Naravno.
Zašto bih pristala na manje kad mogu zaraditi više i još mi  nitko ne sere po glavi.

tipicna slavonka kako rece moja stara...kad je radila u nizozemskoj...u firmi gdje je rasdilo nekoliko slavonaca stalno su nesto gunđali..smetalo im...sefovi ovakvi onakvi..placa ovakva onakva...da nece njima neko srat i slicno....pa su dobili otkaze tamo..pa im jedan nizozemac sef rekao jednoj slavonki ako ti smeta nesto i stalno kukas vrati se odakle si dosla tamo ti ej sigurno bolje..

vuksadinare wrote:

Triny wrote:

vuksadinare wrote:aha sad ces reci..ja en priznam ni's ispod tisucu eura place..najmanje

Naravno.
Zašto bih pristala na manje kad mogu zaraditi više i još mi  nitko ne sere po glavi.

tipicna slavonka kako rece moja stara...kad je radila u nizozemskoj...u firmi gdje je rasdilo nekoliko slavonaca stalno su nesto gunđali..smetalo im...sefovi ovakvi onakvi..placa ovakva onakva...da nece njima neko srat i slicno....pa su dobili otkaze tamo..pa im jedan nizozemac sef rekao jednoj slavonki ako ti smeta nesto i stalno kukas vrati se odakle si dosla tamo ti ej sigurno bolje..

A ne...treba pognuti glavu i hvaliti se skromnošću.

pricala mi stara ta salvonka dosla u nizozemsku 2013 godine..trebalo je sasiti ne znam 500 komada dijelova odjece..to ej bila norma..ta se stalno bunila i nikad nije napravila normu ali stalno je kukala zasto ona ne dobije 30 eura kao ui svi drugi..a nije imala ispunjenu normu...pa se bunila kad je na njeno mjesto dosla jedna bosanka hrvatica iz dervente..zena odmah napravila normu isti dan..pa je ona tracala drugima..'ah da kao i u hrvatskoj samo bosanci imaju prednost...'...a doticna nikad normu niej napravila..i sef..lijepo..'ajde mala dođi ti kod mene da ti urucim otkaz pa se buni drugdje'

Hrvatska je sa 99,9 posto učenika osnovnih škola koji uče strani jezik na petom mjestu u Europskoj uniji. Ispred nje su samo Cipar, Luksemburg, Malta i Austrija sa sto posto.

Iza Hrvatske su Španjolska (99,4%), i Francuska (99,2%), a slijede Italija (98,6%), Rumunjska (98,3%) i Poljska (97,6%).

Za razliku od tih vodećih zemalja među kojima je i Hrvatska, manje od polovice osnovnoškolaca je strane jezike 2015. učilo u Portugalu (35,4%), Belgiji (36,7%), Nizozemskoj (42,9%) i Sloveniji (49,8%).

Koliko je na dobrom mjestu po učenju stranih jezika, Hrvatska je na toliko lošem mjestu po zainteresiransti njezinih građana za kulturu. Samo je 19,2 posto građana Hrvatske starijih od 16 godina u 2015. posjetilo neki kulturni lokalitet kao što je povijesna znamenitost, muzej, umjetnička galerija ili arheološko nalazište. To je, zajedno s još nekoliko zemalja jugoistočne Europe, svrstava na samo dno Europske unije.

http://m.sibenik.in/zanimljivosti/hrvati-su-za-kulturu-poprilicno-nezainteresirani-ali-po-necemu-su-ipak-pri-vrhu-europske-ljestvice/81864.html

kad smo kod eurostata..

Eva_ wrote:Javna potrošnja - pola ekonomije

podaci o javnoj potrošnji prikazani kao postotak BDP-a upućuju i na snažan utjecaj države na ekonomiju.

Javna potrošnja u Hrvatskoj iznosila je 156 milijardi kuna, što je gotovo 47 posto BDP-a. To je otprilike i prosjek Europske unije

treba smanjit tu potrošnju

ako se smanji potrošnja onda će BDP rasti


ja sam išao u školu, znam da ako se oduzima onda iznos raste

ako se od potrošnje sadašnjih 156 milijardi oduzme npr. 50 milijardi, onda će BDP narasti, neće se smanjiti za 50 milijardi

zato treba rezati i štedjeti

a na satovima književnosti sam naučio razumjeti tekst koji čitam, pismen sam


ja bi Evu odmah zaposlio kao osobnog računovođu, njoj zbrajanje i oduzimanje brojki ide odlično, sve moje minuse bi mi pretvorila u pluseve

kic wrote:
Hrvatska je sa 99,9 posto učenika osnovnih škola koji uče strani jezik na petom mjestu u Europskoj uniji. Ispred nje su samo Cipar, Luksemburg, Malta i Austrija sa sto posto.

Iza Hrvatske su Španjolska (99,4%), i Francuska (99,2%), a slijede Italija (98,6%), Rumunjska (98,3%) i Poljska (97,6%).

Za razliku od tih vodećih zemalja među kojima je i Hrvatska, manje od polovice osnovnoškolaca je strane jezike 2015. učilo u Portugalu (35,4%), Belgiji (36,7%), Nizozemskoj (42,9%) i Sloveniji (49,8%).

Koliko je na dobrom mjestu po učenju stranih jezika, Hrvatska je na toliko lošem mjestu po zainteresiransti njezinih građana za kulturu. Samo je 19,2 posto građana Hrvatske starijih od 16 godina u 2015. posjetilo neki kulturni lokalitet kao što je povijesna znamenitost, muzej, umjetnička galerija ili arheološko nalazište. To je, zajedno s još nekoliko zemalja jugoistočne Europe, svrstava na samo dno Europske unije.

http://m.sibenik.in/zanimljivosti/hrvati-su-za-kulturu-poprilicno-nezainteresirani-ali-po-necemu-su-ipak-pri-vrhu-europske-ljestvice/81864.html

kad smo kod eurostata..

pa nikad se kod nas opcenito na prostorima ex-yu nije u vecem broju posjecivali muzeji osim turista i organizirano ucenika preko skole...zato su najposjeceniji bile sportske manifestacije,kina te se navise citali crtani romani..

vuksadinare wrote:pricala mi stara ta salvonka dosla u nizozemsku 2013 godine..trebalo je sasiti ne znam 500 komada dijelova odjece..to ej bila norma..ta se stalno bunila i nikad nije napravila normu ali stalno je kukala zasto ona ne dobije 30 eura kao ui svi drugi..a nije imala ispunjenu normu...pa se bunila kad je na njeno mjesto dosla jedna bosanka hrvatica iz dervente..zena odmah napravila normu isti dan..pa je ona tracala drugima..'ah da kao i u hrvatskoj samo bosanci imaju prednost...'...a doticna nikad normu niej napravila..i sef..lijepo..'ajde mala dođi ti kod mene da ti urucim otkaz pa se buni drugdje'

Triny ti ni Slavonka, bezveze si izmišljao tu imaginarnu Slavonku u Niskozemskoj. 

croatia yes wrote:

Eva_ wrote:Javna potrošnja - pola ekonomije

podaci o javnoj potrošnji prikazani kao postotak BDP-a upućuju i na snažan utjecaj države na ekonomiju.

Javna potrošnja u Hrvatskoj iznosila je 156 milijardi kuna, što je gotovo 47 posto BDP-a. To je otprilike i prosjek Europske unije

treba smanjit tu potrošnju

ako se smanji potrošnja onda će BDP rasti


ja sam išao u školu, znam da ako se oduzima onda iznos raste

ako se od potrošnje sadašnjih 156 milijardi oduzme npr. 50 milijardi, onda će BDP narasti, neće se smanjiti za 50 milijardi

zato treba rezati i štedjeti

a na satovima književnosti sam naučio razumjeti tekst koji čitam, pismen sam


ja bi Evu odmah zaposlio kao osobnog računovođu, njoj zbrajanje i oduzimanje brojki ide odlično, sve moje minuse bi mi pretvorila u pluseve

Ajde, bar imaš ukusa.

INače, Deda, lova se može potrošiti investiranjem u infrastrukturu npr. puno bolje nego u plaće uhljeba. Na koncu investicija u recimo bolnicu i nije troška s računovodstvenog gledišta iako se troši i privreda pokreće dok je plaća nekog bezveznog župana, njegovih 2 pomoćnika i 80 tak ostalog popratnog osoblja čisti rashod i s računvodstvenog mjerila. Treba znati i trošiti, nije kunst plaću ostavit u birtiji.