Njemačka industrija je do temelja ugrožena ratom u Ukrajini

Jučer se američki predsjednik Joe Biden tijekom posjeta američkim vojnicima u bazi u Poljskoj i u razgovoru s poljskim kolegom Dudom njima obraćao zvučnim riječima, o važnoj ulozi američkih vojnika u borbi protiv Rusije u Ukrajini i zaštiti istočnih članica NATO saveza, kao i o važnoj ulozi Poljske i EU koje su na sebe preuzele veliki teret u pravednoj borbi za demokraciju i zapadne vrijednosti, a protiv totalitarne Rusije i Putina, kojeg je ponovo nazvao ratnim zločincem.

Ne znamo koliko su američki vojnici stvarno motivirani za rat s Rusima (oni ipak nisu Afganistanci ili Iračani), ali znamo da je ruski državni vrh prilično odlučan u ostvarenju svojih vojnih ciljeva u Ukrajini. O onim političkim teško je govoriti, jer je Kremlj po tom pitanju formalno fokusiran samo na tzv. denacifikaciju ukrajinskog društva. Ali pri tom ipak ostavljamo živom mogućnost da su krajnji politički ciljevi Moskve puno širi od spomenute „kovanice“. Štoviše, ostavljamo prostora i za moguća iznenađenja što se tiče krajnjih političkih ciljeva Moskve, ali to je već područje za širu analizu.

Sada bismo se ipak osvrnuli na europsko preuzimanje glavnine tereta u pomoći Ukrajini i u borbi protiv Rusije, za što ćemo se poslužiti današnjim tekstom američkog Bloomberga.

Njemačka industrijska baza, koja je tek izašla iz pandemije i neviđenih izazova u lancu opskrbe, dobiva još jedan udarac s ruskim ratom protiv Ukrajine koji pogađa njezine moćne proizvođače automobila, kemikalija i preciznih strojeva, navodi američki medij.

Dok sukob gura troškove energije na nove visine i val inflacije raste, brojne tvrtke uključujući BMW AG , BASF SE i ThyssenKrupp AG upozorile su da će njihova zarada pasti, dok su druge odbile čak i ponuditi predviđanja. Ekonomisti su smanjili prognoze rasta.

Njemačko gospodarstvo, najveće u EU i temelj eurozone, u šoku je zbog sankcija Ruskoj Federaciji i kaosa u Ukrajini, navodi Bloomberg. Obje ove zemlje imale su važnu ulogu u njemačkoj industriji i sada su odsječene od europskog gospodarstva, koje se također suočava s krizom opskrbe i padom povjerenja.

Njemačka industrija je pogođena: najveći njemački industrijski centri pate, pokazalo je istraživanje koje je provela agencija nad 3700 čelnika tvrtki. Oko 78% njih reklo je da su sankcije protiv Rusije naštetile njihovom poslovanju, a više od polovice se žalilo na rastuće cijene ili poremećaje u lancu opskrbe.

Političke rasprave u EU o smanjenju ovisnosti o ruskom plinu i nafti dovele su do novog kruga povećanja troškova energije.

Industrija, mali poduzetnici i stanovništvo Njemačke još se nisu oporavili od pandemije i od četverostrukog povećanja cijene plina, računa za struju prošle godine. No, novi, neviđeni problemi u lancu opskrbe uzeli su danak njemačkom gospodarstvu.

Rastuća cijena energetskih resursa i obustava opskrbe hranom, komponentama iz Ukrajine i Rusije pogodili su stanovništvo, agrobiznis, velike proizvođače automobila, kemijsku industriju i industriju preciznog inženjerstva u Njemačkoj.

Sukob između Ruske Federacije i Zapada diže cijene energenata na nove visine i raste novi val inflacije. Niz tvrtki, uključujući velikog proizvođača premium automobila BMW, petrokemijski koncern BASF i čeličnog diva ThyssenKrupp AG, upozorilo je da će njihova zarada pasti, dok su druge odbile čak i prognozirati.

Cijene plina sutra će biti više nego što su bile jučer, rekao je Patrick Pouyanne, izvršni direktor Total Energiesa.

Ekonomisti su snizili prognoze rasta Njemačke – trpe sve industrije. Vlada u Berlinu, nakon što su to učinili EU i SAD, željela bi prekinuti sve odnose s Ruskom Federacijom, ali je prepoznala razmjere katastrofe. Sposobnost Berlina da izdrži krizu je ograničena. Njemačka je i dalje zemlja čija industrija najviše ovisi o ruskom plinu i nafti.

“Ako se stanje ne poboljša, to ozbiljno prijeti svjetskom poretku, koji je tijekom proteklih desetljeća donio slobodu i prosperitet mnogim dijelovima svijeta”, rekao je Herbert Diess, glavni izvršni direktor Volkswagen AG, najvećeg proizvođača automobila u EU. Europa će u takvom scenariju najviše patiti, rekao je Diess.

Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck formirao je antikriznu skupinu čelnika vodećih tvrtki u bankarskoj, energetskoj, petrokemijskoj industriji – Deutsche Bank AG, Commerzbank, RWE, BASF, RWE. U tijeku su pregovori s Katarom i UAE za osiguranje opskrbe ukapljenim prirodnim plinom, ali Doha i Rijad sporo obećavaju nove isporuke plina.

Njemačka se suočava sa stagflacijom – visokom inflacijom u kombinaciji s gospodarskim padom, rekao je ministar financija Christian Lindner.

Institut Kiel smanjio je svoju prognozu rasta njemačkog BDP-a za 2022. za gotovo polovicu na 2,1%. Inflacija se ubrzala na 5,8%, što je najviša razina od ponovnog ujedinjenja Istočne i Zapadne Njemačke 1990. godine. Kada su cijene pojedinih proizvoda porasle za 15-30%.

“Uz rastuće cijene energije i roba, naš primarni fokus trenutno je preživjeti i sačuvati radna mjesta, a ne ostvariti profit”, rekao je Ralf Stoffels, izvršni direktor BIW Isolierstoffe GmbH, proizvođača silicija u Njemačkoj.

“Naša najveća briga su cijene energije”, rekao je Simon Eichholt, izvršni direktor proizvođača preciznih glodalica Kern Microtechnik GmbH.

Troškovi električne energije tvrtke gotovo su se udvostručili. Eickholt kaže da tvrtka za proizvodnju strojeva svaki tjedan prima nekoliko obavijesti o produženim rokovima isporuke i povećanju cijena od čak 15%.

Cijene su “potpuno lude”, rekao je Steffen Auer, generalni direktor trgovca čelikom Schwarzwald Eisenhandel GmbH & Co KG. Cijena tone lima u tjedan dana gotovo se udvostručila na 2200 eura, a tvrtke gotovo svakodnevno dižu cijene.

“Neki naši kupci ne mogu podnijeti te cijene”, rekao je Auer.

Ovoj vijesti dodali bismo i naš kraći komentar:

Nevjerojatno je s kolikom su lakoćom europske elite prihvatile ulogu zadanu od anglo-američkih stratega za njeno preuzimanje glavnine tereta ukrajinskog rata na svoja leđa, ali još i gore – za preuzimanje uloge ključnog igrača, koji će se na tlu Europe svim snagama baviti sprječavanjem Rusije i njenih vanjskopolitičkih i ekonomskih interesa.

EU je svjesno ušla u ovu opasnu igru, u kojoj se dovela u situaciju da sada čeka „čija će krava prije crknuti“ – njena ili ruska. A o onome što će se dogoditi ako ruska uopće „ne crkne“ (a tako bi vrlo lako moglo biti) – sada se malo tko uopće i usuđuje razmišljati. Jer ipak je sve ovo predodređeno globalnoj geopolitičkoj borbi „protiv mrskog neprijatelja“. Očito je da je pri tom svaka žrtva prihvatljiva, pa i ona koja sve više poprima i samoubilački karakter. Barem za sada.

https://www.geopolitika.news/vijesti/medij-njemacka-industrija-je-do-temelja-ugrozena-ratom-u-ukrajini/

Možda vam drug Komšić riješi te probleme u koje ste upali.

-

Specijalni izaslanik Vlade Njemačke za zemlje Zapadnog Balkana Manuel Sarrazin na Twitteru je objavio kako je ova država službeno podržala stav Nizozemske kojom se protive pojmu konstitutivnosti u BiH u okviru dokumenta Strateški kompas.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/njemacka-podrzala-stav-nizozemske-o-diskriminatornosti-pojma-konstitutivnih-naroda-u-bih/220323164

-

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić sastao se sa delegacijom Komiteta za evropske poslove Predstavničkog doma Kraljevine Nizozemske.


Komšić je izrazio zahvalnost Komitetu za evropske poslove Predstavničkog doma Kraljevine Nizozemske zbog principijelnog i dosljednog stava Kraljevine Nizozemske u pogledu zahtjeva za ispunjenjem evropskih pravnih standarda koji su preduslov za evropski put Bosne i Hercegovine, kao i zahvalnost za principijelan stav kada je riječ o antievropskom principu konstitutivnosti naroda.

Komšić s nizozemskim parlamentarcima: Konstitutivnost neprihvatljiva, izbora mora biti

Štrajk vozača kamiona, masovni prosvjedi farmera i ribara, obustave industrijske proizvodnje: rekordna razina inflacije potaknula je rastući bijes na španjolsku ljevičarsku vladu dok cijene energije rastu, o tome izvješćuje medij France 24.

Općenito, ovoj vijesti možemo pridodati i one o rastućoj zabrinutosti zbog nedostatka hrane u Europi općenito, kao i o nedostatku gnojiva za sjetvu, uz neizostavni rast cijena energenata. Posljedica je to uvedenih proturuskih sankcija, ruskih kontra-sankcija, ali i brojnih poteza EU proteklih godina vezano uz prijelaz na zelenu energiju – od ekološkog uzgoja tj. smanjenja poljoprivrednih površina, smanjenja proizvodnje stoke zbog emisije CO2, korištenja obnovljivih ali skupljih izvora energije i td., i.td.

Na Cibelesov trg u središtu Madrida (simbolično, na njegovom je središtu skulptura Kibele – božice plodnosti) izišle su tisuće prosvjednika – farmera, stočara i ribara, dio njih i s traktorima, ali i s dovezenom domaćom stokom.

Poljoprivrednici traže potporu vlade ili njezinu ostavku. Poljoprivreda u Španjolskoj je uvelike stradala zbog novonastalog stanja u svijetu. Na primjer, gotovo 70% umjetnog gnojiva španjolski su poljoprivrednici dobivali iz Rusije, a te su isporuke sada Zapadu obustavljene.

Prema raspoloživim saznanjima, Rusija zadovoljava oko četvrtine potreba Europe na tržištu mineralnih gnojiva.

Rekao bih, tako je barem bilo do sada. Ali i Europa i svijet upravo su se potpuno promijenili. Na bolje ili na gore – uskoro ćemo svi skupa sami moći procijeniti.

Ovih dana prosvjeduju i talijanski farmeri zbog rasta troškovi goriva i mogućeg gubitka prinosa od čak jedne trećine zbog nedostatka gnojiva.

U Njemačkoj pojedini supermarketi osjećaju nedostatak suncokretovog ulja, a građani gomilaju zalihe šećera i brašna zbog čega supermarketi ograničavaju količinu individualne kupnje tih proizvoda.

Sve u svemu stanje ne izgleda ni malo optimistično iako se vlade zemalja EU trude poduzimati mjere ublažavanja negativnih posljedica po stanovništvo. Veće je, i ne manje ozbiljno pitanje, kako će sve ovo podnijeti industrija – prije svega u odnosu na sve skuplje energente. Političke strukture u Bruxellesu uglavnom svu krivnju za nastalo stanje prebacuju na Rusiju. To će tako sigurno biti još neko vrijeme, ali građani Europe sve češće postavljaju i neugodna pitanja oko toga je li se sve ovo moglo izbjeći i pametnijom politikom svojih političkih elita?

Na kraju krajeva, od prosvjeda i socijalnih nemira u EU sigurno neće stradati Putin, jer je jasno na koga prosvjednici redovito kanaliziraju svoje nezadovoljstvo – na svoje aktualne vlade, neovisno o tome bile one lijeve ili desne provenijencije.

Obične ljude visoka politika, a još manje geopolitika previše ne zanima. Golema većina građana EU sigurno osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu, ali oni će, neovisno o tome, u jednom trenutku ipak reći „mi i naša djeca moramo jesti“! Ili „mi se moramo grijati“!

Zatvarati oči pred nastalim problemima, ili alibije tražiti isključivo u agresivnom Putinu – nikako nisu metode za njihovo rješavanje i sprječavanje krize koja više ne prijeti samo tzv. Trećem svijetu. I UN ovih dana upozorava na moguće velike probleme s opskrbom hrane diljem svijeta, a time i mogućom pojavom gladi i na onim prostorima našeg planeta gdje je to već odavno nezamislivo – štoviše, predstavljalo bi gotovo pa svetogrđe.

Sve su to krajnje ozbiljne pojave, koje bi, ukoliko ne dođe do njihovog žurnog rješavanja – nikako drukčije nego „odrješivanjem kese“ od strane vlada ili pak žurnom promjenom ukupne politike Bruxellesa (ova je druga varijanta za sada potpuno isključena jer bi automatski značila priznanje propasti prethodne politike i zahtijevala nečiju odgovornost) – mogle prijeći, iz akutnih, u vrlo ozbiljne kronične probleme s isto takvim posljedicama.

Međutim i te su europske „kese“ sve tanje. Uz snažno uzdrmana gospodarstva od posljedica pandemije Covida-19, tu su sada još i izbjeglice iz Ukrajine, ali i financijske i materijalne obveze pomaganja vladi u Kijevu, suočenoj s teškim posljedicama ruske agresije.

Bruxelles je sav taj teret preuzeo na sebe, čini se – puno više mareći za geopolitiku i njezine interese u globalnom obračunu s Rusijom, bez koje, kako to često ističem u svojim analizama – jednostavno nema uspostave sigurnosne arhitekture na europskom tlu ma koliko se to uporno željelo. Iz jednostavnog razloga: Rusija je, kakva god bila što se tiče svog unutarnjeg ustroja i svojih vanjskopolitičkih interesa – jednostavno geografski tu, tj. dio te iste Europe, a uz to je i nuklearna velesila. I od tih činjenica nitko ne može pobjeći, a njihovo neuvažavanje može imati (a već i ima) vrlo visoku cijenu.

Ako se socijalno nezadovoljstvo u Europi pomiješa s uzavrelim vojno-sigurnosnim stanjem u odnosima Zapada i Rusije, prijeti nastanak eksplozivne smjese koja može vrlo lako zapaliti čitavu Europu i ne samo nju.

Politika je preozbiljna stvar. Pitanje je, samo, koliko su ozbiljni oni koji se njome profesionalno bave.

Sigurnosni problemi i socijalni nemiri. Može li se EU nositi s prijetećom krizom?

Štrajk vozača kamiona, masovni prosvjedi farmera i ribara, obustave industrijske proizvodnje: rekordna razina inflacije potaknula je rastući bijes na španjolsku ljevičarsku vladu dok cijene energije rastu, o tome izvješćuje medij France 24.

Na Cibelesov trg u središtu Madrida (simbolično, na njegovom je središtu skulptura Kibele – božice plodnosti) izišle su tisuće prosvjednika – farmera, stočara i ribara, dio njih i s traktorima, ali i s dovezenom domaćom stokom.

Poljoprivrednici traže potporu vlade ili njezinu ostavku. Poljoprivreda u Španjolskoj je uvelike stradala zbog novonastalog stanja u svijetu. Na primjer, gotovo 70% umjetnog gnojiva španjolski su poljoprivrednici dobivali iz Rusije, a te su isporuke sada Zapadu obustavljene.

Prema raspoloživim saznanjima, Rusija zadovoljava oko četvrtine potreba Europe na tržištu mineralnih gnojiva.

Na kraju krajeva, od prosvjeda i socijalnih nemira u EU sigurno neće stradati Putin, jer je jasno na koga prosvjednici redovito kanaliziraju svoje nezadovoljstvo – na svoje aktualne vlade, neovisno o tome bile one lijeve ili desne provenijencije.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović se danas u Briselu sastao sa predsjednikom Vlade Kraljevine Španije Pedrom Sanchezom.


Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je kazao da Bosna i Hercegovina ima obavezu da uskladi svoj Ustav i Izborni zakon sa zahtjevima iz presuda Evropskog suda za ljudska prava, ali da se izbori u Bosni i Hercegovini, kao i u proteklim izbornim ciklusima, moraju održati na temelju važećeg izbornog zakonodavstva, jer je iskazivanje demokratske volje građana temeljni uslov stabilnosti.

Brisel: Džaferović se sastao sa predsjednikom Vlade Španije Sanchezom

eto, samo kaj nije kihnula. 
mrljao si da su gotovi do kraja ožujka.

kao i onaj debil serbinjo koji se smijao njemačkom gomilanju ugljena.

veber wrote:mrljao si da su gotovi do kraja ožujka.

Ne sićan se da san nešto tako reka. Njemačka ima love a i prelaze sad na električna auta tako da se oni mogu izvuć ali meni i ne treba to da njih slomim pošto ima ovih koji su ekonomski puno lakša meta a za odlučivanje u vijeću EU meni je dovoljno :

Vijeće i dalje zajedno s Europskim parlamentom dijeli zakonodavnu djelatnost i donošenje odluka u svezi s proračunom EU, te zadržava središnje mjesto u okvirima zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Nakon donošenja Lisabonskog ugovora postupak odlučivanja kvalificiranom većinom postaje redoviti postupak odlučivanja, osim ako Osnivački ugovori ne inzistiraju na drugačijoj vrsti glasovanja (jednoglasnosti).

Od 2014. godine uvodi se novi sustav glasovanja tzv. dvostruke većine, na temelju kojeg će predložene akte morati prihvatiti većina država članica koje čine 55 posto glasova te koje istovremeno predstavljaju većinu EU stanovništva odnosno barem 65%.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vije%C4%87e_Europske_unije#Na%C4%8Dini_dono%C5%A1enja_odluka

Čuj ako će netko cikinit u EU to sasvim sigurno neće PRVA biti Njemačka nego Italija i slični.

Generalni direktor najveće italijanske naftne i gasne kompanije „Eni“ Klaudio Deskalci izjavio je da ovaj koncern ne može da plaća ruski gas u rubljama, prenosi portal RBK.

On je istakao da isporuke gasa ostaju veliki problem za zemlju.

Istovremeno, Deskalci je naglasio da je nemoguće plaćati gas u ruskoj valuti, pošto „oni nemaju rublje“.

„I to nije predviđeno ugovorom koji predviđa plaćanje u evrima. Ne možete to jednostrano menjati“, rekao je on i dodao da je za plaćanje u rubljama potreban novi ugovor.

---

A ništa. Onda ćemo novi ugovor u rubljama i s novom cijenom koja je sad viša jer su takve cijene trenutno na svjetskom tržištu.

veber wrote:eto, samo kaj nije kihnula. 
mrljao si da su gotovi do kraja ožujka.

kao i onaj debil serbinjo koji se smijao njemačkom gomilanju ugljena.

Nista, ima da vas izvuce ona Rafinerija gasa u Africi, kako

rece ti i taj mrki ugalj.


Uveli sankcije sami sebi, smeju se i Bosanci.

Ponos Europske unije prevelik je i ona je, očito, spremna na „pucanj u svoju nogu“ samo da na kraju Rusija i njeno gospodarstvo budu uništeni „majkom svih sankcija“ – kako su neki prozvali najnovije proturuske sankcije nakon invazije na Ukrajinu.

Tako je francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire izjavio slijedeće: “Nećemo prihvatiti zahtjev za plaćanje plina u drugoj valuti. To nije predviđeno sporazumima. Ugovori se moraju strogo poštivati. Nastavit ćemo plaćati u eurima.” Međutim, ta je izjava stigla prije Putinove današnje uredbe, pa baš i nije previše jasno na koji će način Francuska od sutra plaćati plin u eurima kada to od ponoći postaje zabranjeno.

Dok Njemačka i Francuska možda i imaju nekakav plan „B“ koji bi im pomogao ublažiti krajnje neugodne posljedice ako odustanu od kupnje ruskog plina u rubljama (ova prva ima ugljen, a druga nuklearnu energiju), mnoge druge zemlje EU takvog – alternativnog plana za preživljavanje nemaju.

Tako je Italija, jedna od ključnih zemalja EU – jako ovisna o ruskom plinu i to je bila jedna od glavnih tema sinoćnjeg razgovora Putina i premijera Draghija.

Slovačka, koja o ruskom plinu ovisi ne manje od Italije (85-87%), vrlo je brzo i vrlo realno procijenila novonastalo stanje. Isporuka u rubljama nije isključena, rekao je premijer Eduard Heger, dodajući, naravno – i da počinje hitna potraga za alternativom.

Tema plina danas je broj jedan u svim vijestima. Kada se ovom dodaju narasle cijene goriva, električne energije, hrane i td. vrlo lako shvaćamo kako je Europa i konačno na sebe preuzela probleme koje je sama stvorila.

Dok EU čeka da Rusiji „crkne krava“, njoj će „crknuti stado“!

Njemačka je prije ww2 bila jedna od najjačih država 
nakon pada lll Reicha brzo se uzdigla
ne vjerujem da je rusija toliko bitna za izbijanje jačih kriza u Njemačkoj
ako ipak je krivi su si sami jer su se očito previše orjentirali na rusiju

na kraju krajeva i sami su si krivi
u krizi je najbitnije preživjeti
što je više onih koji imaju samo za osnovno to je rizičnije za sve one koji rade proizvode za duboke džepove jer će takvih ostati jako malo i time ugroziti i one najjače jer neće imati kome prodati svoje proizvode

dok prosječan radnik kuka kako nema oni drugi mu se smiju
najbitnije državi uzeti dadžbine umjesto da su pustili ljudima da razvijaju posao
seljak neće propasti, ali većina drugih hoće 
sad će se to najbolje pokazati ako nas se skupa zaista zahvati jaka kriza

Pa Njemci su glasali za crvene i zelene (maskirani crveni) koji ionako kažu da je industrija zla i zagađuje i da se treba preorijentirati na nešto čisto i nek se Njemci voze biciklama.

pa jos je obama govorio o tome da ce energija i sve ostalo poskupit 
to je prihvaceno i uplanirano u paketu "spasa planete"

Zao mi Nijemaca, Austrijanaca u picku materinu.

Je ali ih je Putin malo zajebao pa je sve krenulo prije roka.

dijagram wrote:Zao mi Nijemaca, Austrijanaca u picku materinu.

Sve probleme Njemaca mi ćemo osjetiti X4

catabbath wrote:

dijagram wrote:Zao mi Nijemaca, Austrijanaca u picku materinu.

Sve probleme Njemaca mi ćemo osjetiti X4

Da osjetiti.

Ne trebamo Nijemce za svoje probleme.

Imamo isuvise svojih problema:)

catabbath wrote:

dijagram wrote:Zao mi Nijemaca, Austrijanaca u picku materinu.

Sve probleme Njemaca mi ćemo osjetiti X4

ne budete, ako zlocinacka ne bu previse maznjavala.
ovo je jako dobro za hrvatsku.
za njenacku jos bolje.
ionako su mislili odjebati rusiju do 2035e.

bit ce skuplji benzin, grijanje a u konacnici odjebat ce se cigojneri s istoka.
krmaca stasijeva je ionako zacrtala 5E litru.

veber wrote:bit ce skuplji benzin, grijanje

+ sve ostalo u lancu

Kako ovo može biti dobro za nas?

skupa američka demokratska nafta je bolja od jeftine ruske jednoumne?

catabbath wrote:

veber wrote:bit ce skuplji benzin, grijanje

+ sve ostalo u lancu

Kako ovo može biti dobro za nas?

skupa američka demokratska nafta je bolja od jeftine ruske jednoumne?

nemaju ameri nafte ni za sebe
ukino biden jer je ocasio cortez rekla da ima jos 10 godina do fajronta na planeti
tako su od energetski neovisne tumpovsko-fasisticke drzave postali progresivci koji traze naftu od irana, saudijaca i venecuele

Nek upale nuklearke. Što bi trebali promet raditi onom fureru iz moskve jer bi oni bili zeleni?!