'licki medvjed'

Za svaku novu vjetroelektranu i njezin rad nužno je imati u pričuvi zamjensku elektranu nešto manje snage. Pri tome se ne smije zaboraviti da, od 8760 sati u godini, najbolja vjetroelekrana radi tek oko 2000 sati. Vjetroelektrane treba graditi razumno. One ne mogu riješiti i zadovoljiti trenutačne potrebe hrvatskog elektroenergetskog sustava.

https://en.wikipedia.org/wiki/Wind_power_in_Croatia

Vučina ka francuska sobarica po običaju...

Planirani kapacitet vjetroelektrane je 425 MW, a planirana godišnja proizvodnja 1 TWh 'zelene' energije.

90 vjetroturbina.

To su onda ove najjače :

E-141 EP4 4.200 kW

Promjer rotora : 141 m

https://hr.wikipedia.org/wiki/Enercon#Enercon_E-141

Da mi je dozivjeti da vidim da sve autoceste budu zavrsene.

Planirani kapacitet vjetroelektrane je 425 MW, a planirana godišnja proizvodnja 1 TWh 'zelene' energije.
-
od 8760 sati u godini, najbolja vjetroelekrana radi tek oko 2000 sati.

--

Gledam kako dobiju oni koliko će wat sati godišnje proizvodit pa vidim da se mora množit s nekim brojem između 2,5 i 3,5 a u osnovi to je 2500 sati do 3500 sati.

Znači kapacitet 425 MW i 1 TWsat.

2400 sati.

Godina ima 8760 sati a oni planiraju da će ovo u godini vrtit 2400 sati.

Znači ovo zimi kad bude tribalo najviše struje neće vrtit 100%

A jebo ti ovo.

Oni su prošle godine napravili tri velika vjetroparka ukupne snage koliko je snaga svih vjetrenjača i vjetroparkova šta su radili unatrag 15 godina.

Ovo je jedan od tih od prošle godine i ovi je još najmanji :

Vjetroelektrana Korlat je vjetroelektrana koja se većinom nalazi u Korlatu, naselju u Zadarskoj županiji. Ukupno odobrena snaga priključenja vjetroelektrane je 58 MW, a predviđeno je da godišnje proizvede oko 170 GWh struje, što je dovoljno za pola Zadarske županije. Sastoji se od 18 vjetroagregata pojedinačne instalirane snage 3,6 MW njemačke tvrtke Nordex.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektrana_Korlat

Ukupna proizvodnja električne energije u Republici Hrvatskoj
iznosila je u 2018. godini 13 631,7 GWh, pri čemu
je iz obnovljivih izvora energije, uključujući i velike
hidroelektrane, proizvedeno oko 72,4 posto. U tom
postotku velike hidroelektrane sudjelovale su s 56,3
posto, a 16,1 posto električne energije proizvedeno
je iz ostalih obnovljivih izvora (energija vjetra, male
hidroelektrane, biomasa, geotermalna energije, bioplin
i fotonaponski sustavi).

U ukupnoj potrošnji električne energije u Hrvatskoj (19 019,3 GWh), električna energija
proizvedena iz obnovljivih izvora energije sudjelovala je
s 51,9 posto. Pri tom je električna energija proizvedena
u velikim hidroelektranama ostvarila udio od 40,9 posto,
dok je električna energija proizvedena iz ostalih obnovljivih
izvora sudjelovala s 11,6 posto.

RayMabus wrote:Ukupna proizvodnja električne energije u Republici Hrvatskoj
iznosila je u 2018. godini 13 631,7 GWh

U ukupnoj potrošnji električne energije u Hrvatskoj (19 019,3 GWh)

Uvozimo struju. To nije dobro. Gradi taj vjetropark u Lici.

sitting_bull wrote:kolosalno monumentalni potemkinovi projekti!

jedini projekt koji će biti završen je pelješki most i to iz jednostavnog razloga što je taj projekt naslijedio u fazi kada ga više nije mogao zajebati obzirom na to da ga u najvećem dijelu financira eu.

omiška obilaznica je projekt koji se, kao i splitska obilaznica, gradi već godinama, samo je sad u fazi da se nešto vidi.

lički medvjed???
priča koja tek počinje i ne zna se kako će završiti.

rafali?
nakon fijaska sa izraelcima, eto, već u šestoj godini mandata potpisani su rafali, a da nitko osim morh borgova ne zna koliko će to stvarno koštati.

bradley-a ne bi bilo da ih predsjednik republike nije izvukao iz ladica morh borgova i natjerao anemičnog sociopatu da se taj posao realizira.

đuro đaković nije nikakav projekt, nego za sada medijski pokušaj da se prikaže kao posao vezan uz bradley-e.
o tome nema potpisanih ugovora, samo se o tome razgovaralo.

uglavnom potemkinovi projekti uz koje obavezno ide i pojašnjenje: krepaj mago dok trava naraste.

kao što je netko već napisao:

anemični sociopata nije obećao ništa.


napravio isto nije ništa.


čestitamo na izvršenom obećanju!


tamo gdje se moglo nešto napraviti, zagreb i banija nakon potresa, nije napravljeno gotovo ništa, a osigurani novac će ostati niskorišten.


također: anemični je sociopata političkom odlukom u borbi kontra pandemije oformio svoj privatni stožer koji funkcionira kao političko tijelo.
posljedica takve političke odluke za koju je odgovorona isključivo i jedino anemični sociopata je 13.947 umrlih od covida do donašnjeg dana.


za usporedbu:
- u domovinskom je ratu na hrvatskoj strani poginulo 13.563 osoba, od čega 7.623 civila. 


je, anemični je sociopata uistinu za svoje djelovanje u ovih šest godina zaslužio spomenik.
nadgrobni.

dobro kaj se ti nerviras..ti ces imati bolji izbor mogucnosti..setat ces se ili trcati po gay trim stazama i imat ces gdje pokopati macu

U aferi VE ‘Krš - Pađene‘ milijardu kuna bačeno u vjetar: Vrdoljak investitoru darovao naš novac

Glavni dio priče s vjetroelektranom Krš-Pađene događao se posljednjih dana prosinca 2013. godine, kada je energetskim sektorom uredovao Ivan Vrdoljak, kasnije često prozivani i nikada ni za što procesuirani ministar u Vladi Zorana Milanovića.


https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/u-aferi-ve-krs-padene-milijardu-kuna-baceno-u-vjetar-vrdoljak-investitoru-darovao-nas-novac-1024492

I opet nam drug Milanovic lobira za vjetrenjače al ovaj put u Otočcu.

Vlada ( Zoran Milanovic ) je u listopadu te godine donijela novi tarifni sustav za obračun otkupa struje iz obnovljivih izvora po kojemu je dotadašnja cijena umanjena oko 30 posto uz primjenu od 1. siječnja 2014.

Tvrtka CEMP Milenka Bašića, od donošenja odluke na sjednici Vlade pa do stupanja nove tarife na snagu, zorno je dokazala nevjerojatnu efikasnost hrvatske administracije. Kako je Bašić motivirao visoke državne službenike i dužnosnike (još) nije poznato, ali se zna da je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) na Badnji dan te 2013. godine, dakle 24. prosinca, dala Bašićevu CEMP-u status povlaštenog proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora.

Može se samo zamisliti kako je upravno tijelo zasjedalo toga dana, osim ako nisu za to dobili zapovijed. A jedini zapovjednici su im iz politike, točnije resorno ministarstvo. Tim dokumentom CEMP je obavio samo pola posla. Drugu polovicu realizirao je 31. prosinca te godine, dan prije stupanja na snagu za njega nepovoljnije tarife, kada je s ministrom Vrdoljakom potpisao ugovor o povlaštenoj proizvodnji po staroj tarifi.

Zli jezici su pričali da su angažirani službenici ministarstva zajedno s Vrdoljakom sa zadovoljstvom ostali u uredima na Staru godinu i poslije isteka radnog vremena samo da bi Milenko Bašić dobio traženi dokument. Koji je njegovom CEMP-u na godišnjoj razini, kako je u više navrata Vrdoljaka prozivao njegov prethodnik na dužnosti šefa HNS-a Radimir Čačić, osiguravao 65 milijuna kuna više nego da se struja koja će se dobiti proizvodnjom iz VE Krš-Pađene obračunavala po tarifnom sustavu koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine.

Kroz ugovoreni povlašteni rok od 14 godina, tim je potezom Vrdoljak iz džepova hrvatskih potrošača struje izuzeo gotovo milijardu kuna i smjestio je u Bašićev džep, odnosno na račun njegove tvrtke CEMP. VE Krš-Pađene samo su jedan od obnovljivih izvora električne energije zbog kojih je u javnosti prozivan ministar Vrdoljak.

Možda bi upravo sada kada je pukla afera s najnovijom korupcijskom hobotnicom Vrdoljak mogao i trebao objasniti hrvatskoj javnosti zašto je bolje i racionalnije kupovati struju 30-ak posto skuplje. Ako se zna da Hrvatska trenutačno ima gotovo 1 GW proizvodnih postrojenja električne energije iz obnovljivih izvora, od kojih na vjetroelektrane otpada 638 megavata, može se samo zamisliti kolikim iznosima hrvatska sirotinja voljom političkih moćnika puni džepove pojedinaca.

https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/u-aferi-ve-krs-padene-milijardu-kuna-baceno-u-vjetar-vrdoljak-investitoru-darovao-nas-novac-1024492

3. lipnja 2020

Možda bi se trebao očitovati i ministar financija i kazati javnosti namjerava li na tu i tako ostvarenu ekstradobit primijeniti posebne porezne škare. Prema javno objavljenim podacima, VE Krš-Pađene s instaliranom snagom od 142 megavata trebala bi biti najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj. Zanimljivo je da ni najuporniji nisu uspjeli doći do originalnog ugovora kojim je definirano o kolikoj se, zapravo, povlaštenoj snazi radi.

Jedan naš dobro upućeni izvor navodi da se ugovor skriva kako javnost ne bi saznala da je najprije ugovorena snaga od 20 megavata, potom još 80 megavata i na kraju dodatnih 42 megavata. Cijeli taj vjetropark već davno je trebao kroćenjem vjetra proizvoditi struju. VE Krš-Pađene još je izvan elektromreže, za što je dobivena uredna odluka o prolongiranju. U ovom slučaju investitoru i njegovoj tvrtki CEMP išlo se nenormalno obilato naruku, a da nikomu nije jasno zašto, kaže nam jedan elektroenergetičar s velikim iskustvom o administrativnim barijerama pri ishodovanju papira za vjetropark.

Imamo 25 proizvođača

Prema podacima koje je početkom svibnja objavio Hrvatski operater tržišta energije (HROTE) u Hrvatskoj je bilo 25 proizvođača struje iz vjetroelektrana s ukupnom instaliranom snagom od 637,8 megavata.

Iz poticaja je, zbog isteka ugovorenog roka od 14 godina, izišla VE Ravne 1 s Paga kao prva izgrađena vjetroelektrana u Hrvatskoj, čija je instalirana snaga 5,95 megavata.

Ako već nije, onda je u postupku izlaska iz sustava poticaja i VE Trtar-Krtolin kod Šibenika instalirane snage 11,2 megavata. Aktivne su i proizvode: Orlice (9,6 MW), Crno Brdo (10), Danilo (43,7) i Glunča (20,7) kod Šibenika, Vrataruša (42) kod Senja, Velika Popina (9,2) i Poštak (44,2) kod Gračaca, Bruška (36,8) i Zadar 4 (9,2) kod Benkovca, Pometeno Brdo (17,5) kod Dugopolja, Ponikve (36,8) kod Stona, Jelinak (30) kod Trogira, Kamensko-Voštane (40) kod Trilja, Zelengrad (42) kod Obrovca, Ogorje (42) kod Muća, Rudine (34,2) kod Dubrovnika, Katuni (34,2) kod Šestanovca i Lukovac (48) kod Ciste Provo.

U izgradnji su VE Krš-Pađeni (142), Mravinjac (87) kod Dubrovnika te HEP-ovi projekti Korlat (58) kod Benkovca i Zelovo (30) na prostoru općina Muć i Hrvace.

https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/u-aferi-ve-krs-padene-milijardu-kuna-baceno-u-vjetar-vrdoljak-investitoru-darovao-nas-novac-1024492

07.12.2021.

Projektom Vjetroelektrane Senj približavamo se ostvarivanju ciljeva u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora



Premijer Kenwood Kenon danas je pritiskom gumba, na daljinu, pustio u probni rad Vjetroelektranu Senj. Riječ je o najvećem vjetroparku u Hrvatskoj, a uključuje izgradnju 39 vjetroagregata pojedinačne snage četiri MW na površini od 65 kilometara četvornih. "Ova investicija od 200 milijuna eura u čistu energiju zasigurno predstavlja projekt koji je vrijedan i bitan i za Hrvatsku i za Ličko-senjsku županiju i za ukupnu proizvodnju električne energije iz čistih i obnovljivih izvora", poručio je.



Riječ je o najvećem vjetroparku u Hrvatskoj, a uključuje izgradnju 39 vjetroagregata pojedinačne snage četiri MW na površini od 65 kilometara četvornih, od čega se 29 vjetroagregata nalazi na području Grada Senja, a 10 na području općine Brinje. Radovi na izgradnji vjetroparka počeli su 20. srpnja 2019. godine, a on je prva velika kineska investicija u Hrvatskoj vrijedna oko 230 milijuna eura.

Ukupna snaga budućeg vjetroparka bit će 156 MW, a godišnje će proizvoditi 530 mil. kWh električne energije. Službeni početak rada vjetroparka očekuje se do kraja godine i operativno će se koristiti barem sljedeće 23 godine.

Do 2030. minimalno 32% udjela obnovljivih izvora energije

Takav koncept energetskoga miksa, koji je dio Vladine politike, izrazito je važan u smislu održivoga razvoja i ispunjavanja hrvatskih ciljeva, koje je premijer Kenwood Kenon predstavio i na globalnoj konferenciji za borbu protiv klimatskih promjena COP-26 u Glasgowu.

"S te smo strane na pravom putu i ovih 39 vjetroagregata ukupne priključne snage 156 MW, s godišnjom proizvodnjom od 0,5 TWh predstavljat će onaj bitni doprinos od 3,5% ukupne proizvodnje električne energije u Hrvatskoj", istaknuo je.

Naglasio je da će to doprinijeti ostvarivanju cilja da Hrvatska do 2030. godine ima minimalno 32% udjela obnovljivih izvora energije, a danas ih je 29%.

"Time ćemo pridonijeti i smanjenju uvoza električne energije i daljnjem nisko-ugljičnom razvoju s konačnim ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine", poručio je.

S tim je ciljem, dodao je premijer Kenwood Kenon, Hrvatska usvojila i niz strateških dokumenata – Strategiju energetskog razvoja, Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan te Uredbu o kvotama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visoko učinkovitih kogeneracija.

Važan projekt i za Ličko-senjsku županiju

Usvojena je i Strategija nisko-ugljičnoga razvoja do 2030., s pogledom na 2050., te Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama do 2040., s pogledom na 2070.

"Stoga je jedan od naših glavnih ciljeva povećati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora na 30% već iduće godine. Mislim da ćemo to ostvariti upravo ovakvim projektima i ovako velikom investicijom koju je Hrvatskoj dala kompanija Norinco, koja time postaje jedan od najvećih ulagača u zeleno gospodarstvo u Hrvatskoj", kazao je predsjednik Vlade.

Dodao je da na ovaj projekt gleda u širem kontekstu – uz kontekst odnosa Hrvatske i Kine, tu je i kontekst hrvatskih napora za zelenom tranzicijom, borbom protiv klimatskih promjena, ali i ulaganja u jednu od važnih hrvatskih županija, najvećih teritorijem, a najmanjih populacijom.

Stoga je izrazio zadovoljstvo da se jedan ovako važan projekt realizira upravo u Ličko-senjskoj županiji te uvjerenje da će cijeli hrvatski elektor-energetski sustav od njega imati koristi.

https://vlada.gov.hr/vijesti/projektom-vjetroelektrane-senj-priblizavamo-se-ostvarivanju-ciljeva-u-proizvodnji-energije-iz-obnovljivih-izvora/33503

RayMabus wrote:Ukupna proizvodnja električne energije u Republici Hrvatskoj
iznosila je u 2018. godini 13 631,7 GWh

U ukupnoj potrošnji električne energije u Hrvatskoj (19 019,3 GWh)

Plenkovic 7.12.2021 o vjetroelektrani Senj :

"S te smo strane na pravom putu i ovih 39 vjetroagregata ukupne priključne snage 156 MW, s godišnjom proizvodnjom od 0,5 TWh predstavljat će onaj bitni doprinos od 3,5% ukupne proizvodnje električne energije u Hrvatskoj", istaknuo je.

2018 godine proizvedeno 13,6 a ovo je 0,5 dakle da je 10 to bi bilo 5% a vamo je 13,6..

Uglavnom točno, VE Senj je 3,5% proizvodnje struje u Hrvatskoj ako se gleda da je proizvodnja struje u Hrvatskoj u 2018 godini bila 13 671 Gwh

ako se što i radi,radi se na jugu odakle je rodom skoro cijela vlada i njihovi pomagači.Bogu hvala pa na sjeveru ne može kupiti glasove više nikad.

Danas je na mreži 795 MW vjetroelektrana a do kraja desetljeća moglo bi to biti nevjerojatnih 3.087 MW

http://www.energetika-net.com/vijesti/obnovljivi-izvori-energije/koje-nove-obnovljivce-mozemo-uskoro-ocekivati-na-mrezi-32076

--

Nedavno na HERA-inim stranicama objavljen prijedlog Desetgodišnjeg plana razvoja prijenosne mreže 2021. - 2030. koji donosi detalje o planiranim priključcima novih postojenja na HOPS-ovu mrežu. Taj bi plan trebao naslijediti prethodni HOPS-ov za period 2019. - 2028., a novi plan je usklađen s novom Strategijom energetskog razvoja Hrvatske do 2030. koja predviđa umjerenu tranziciju prema obnovljivcima te mjere energetske učinkovitosti, kao i s još važnijim Integriranim nacionalnim energetskim planom 2021. - 2030.

Osim novih elektroenergetskih objekata i vjetroelektrana, po prvi puta se analizira priključak velikih sunčanih elektrana na prijenosnu mrežu za kojima postoji velik interes.

Sadašnje stanje

U rujnu 2020. na prijenosnu i distribucijsku mrežu priključeno je ukupno 25 vjetroelektrana, s ukupnom odobrenom priključnom snagom 794,95 MW. U periodu 2021. - 2023. očekuje se priključak čak 545 MW vjetroelektrana na mrežu, tako da bi krajem sljedećeg trogodišnjeg razdoblja na prijenosnu mrežu moglo biti priključeno 1.274 MW vjetroelektrana. Među tim elektranama snagom se ističu VE Konavoska brda od 120 MW te VE Senj od 156 MW koja u probni pogon, prema planu, ulazi krajem rujna ove godine.

U idućem trogodišnjem razdoblju planira se izgradnja i priključenje jedne nove elektrane - EL-TO Zagreb, blok L, snage 150 MW, za čije priključenje je sklopljen odgovarajući ugovor o priključenju.

Nove hidroelektrane

U postupku je proces revitalizacije četiri agregata u HE Zakučac, čime bi se ukupna priključna snaga HE Zakučac povećala za 52 MW, na ukupno 538 MW.

U aktivnostima koje prethode sklapanju Ugovora o priključenju su HE Varaždin (+16 MW) i GTE Zagocha (kod Slatine) od 20 MW, koje bi se trebale priključiti na mrežu 2022. te GTE Legrad od 19,9 MW (očekuje se priključenje 2025.), dok je u tijeku izrada EOTRP-a za HE Kosinj od 33,7 MW i CHE Vinodol od 156/-159 MW - obje bi na mreži trebale biti 2024. Prethodnu elektroenergetsku suglasnost dobili su objekti snage 1.520 MW/-990 MW, a to su RHE Vrdovo od 540/-490 MW, RHE Korita od 600/-500 MW te HE Senj 2 snage 380 MW.

Nove vjetroelektrane

Posljednjih godina HOPS je zaprimio velik broj zahtjeva za priključak novih vjetroelektrana, ukupne snage veće od 2554 MW. Projekti VE u RH imaju veličine izgradnje između 18 MW i 425 MW te se zbog sve većih snaga projekata razmatraju priključci i na 220 i 400 kV mrežu. Uz to, još dvije vjetroelektrane snage ukupno 30 MW imaju sklopljen ugovor o priključenju s HEP ODS-om.

U srednjoročnom razdoblju očekuje se još veća navala, jer je u tijeku izrada EOTRP-a za čak 1.372,9 MW vjetroelektrana, od kojih najveća VE Lički medvjed ima snagu čak 425 MW, dok brojni postojeći investitori povećavaju priključnu snagu na postojećim poljima u drugoj ili trećoj fazi (VE Vrataruša 2, VE Visoka, VE Zelovo, VE Danilo 2, VE Rudine 2, VE Korita A...). Uz to, prethodna elektroenergetska suglasnost izdana je za vjetroelektrane snage 411 MW.

Do kraja planiranog desetogodišnjeg razdoblja na prijenosnu bi mrežu moglo biti priključeno (pod uvjetom da se svi navedeni projekti VE i ostvare) ukupno 1.274 (izgrađene + sklopljen UOP) + 30 (sklopljen UOP s HEP ODS-om) + 1372,9 (izrada EOTRP-a) + 411 (PEES), dakle ukupno 3087,9 MW vjetroelektrana, što je na razini vršnog opterećenja elektroenergetskog sustava države, ne računajući sve ostale proizvodne objekte.

Zonski priključci

U slučaju takve veće integracije VE predviđa se da se, s obzirom na karakteristike postojeće prijenosne mreže, a posebice 110 kV mreže, priključak se može ostvariti uglavnom primjenom principa zonskog priključka.

Od 2017. pa do rujna 2020. godine u HOPS-u je zaprimljen znatan broj zahtjeva za priključenjem sunčanih (fotonaponskih) elektrana na prijenosnu elektroenergetsku mrežu RH ukupne snage preko 2.413 MW. Predviđene snage pojedinih sunčanih elektrana se kreću od 12 pa do 150 MW. Trenutno je samo za jednu sunčanu elektranu sklopljen Ugovor o priključenju na prijenosnu mrežu a radi se o SE Drava International priključne snage 12,4 MW u blizini Osijeka.

Investitori

S HEP ODS-om sklopljen je ugovor o priključenju za još 5 MW fotonaponskih elektrana. EOTRP je u tijeku za 1.218,26 MW, a zanimljivo je da je među njima jedna od elektrana koja pripada ENNA grupi, snage 40 MW, te jedna veća solarka, SE Promina, snage 150 MW. Godine 2022. predviđa se priključenje 172 MW velikih sunčanih elektrana na mrežu, a preostatak bi se na mreži mogao naći 2024. Veći dio navedenih SE nalazi se u dalmatinskom zaleđu, na područjima Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije.

Za priključke SE u tim županijama bit će potrebna izgradnja zonskih priključaka te značajno ulaganje u stvaranje tehničkih uvjeta u prijenosnoj mreži. Izgradnja i priključenje ovih SE značajno utjecati na razvoj prijenosne mreže u srednjoročnom razdoblju na promatranom području. Uočljiv je i trend povećanja zahtjeva za SE u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Navala na sunčane elektrane

HOPS navodi 1.133 MW projekata za koje je u tijeku izrada EOTRP-a, koji će se rješavati zonskim priključcima jer kombiniraju tehnologije SE (352 MW) i VE (744 MW), a među njima se ističe i jedna baterijska pohrana energije, snage 50 MW u sklopu projekta VE Brda Umovi, snage 127,5 MW.

HEP Proizvodnja planira 61,7 MW dobiti revitalizacijom hidroelektrana (HE Gojak, HE Senj, HE Rijeka i HE Orlovac).

HOPS navodi da se predviđa izlazak iz pogona za čak 478 do 611,3 MW HEP-ovih termoelektrana do 2030. a to su TE-TO Sisak, blok A i B, TE Plomin A, EL-TO Zagreb, blok A, dok je uvjetna dekomisija, ovisno o potrebi tercijarne rezerve i toplinskog konzuma, predviđena i za TE Rijeka, KTE Jertovec, EL-TO Zagreb, blok H i J te TE-TO Osijek, PTA A i B.

Tu su još i korisnici koji su iskazali interes za priključak na prijenosnu mrežu, a takvih je 585 MW, među njima su i INA-ina Rafinerija nafte Rijeka s 48 MW, Rimac automobili s postrojenjem od 15 MW i Našicecement te još 16 MW bez ugovora o priključenju i s dokumentacijom u različitim fazama izrade.

Unutar elektroenergetskog sustava Hrvatske postižu se vršna opterećenja u iznosu do 3.200 MW, a instalirana snaga elektrana je 5.210,2 MW. Najveća opterećenja zabilježena su najčešće u prosincu i siječnju, između 18 i 20 sati, dok su maksimalne godišnje potrošnje zabilježene su 2017. i 2019. godine upravo ljeti, u srpnju i kolovozu. U 2019. elektrane su u mrežu isporučile 10.658 GW h, a potrošeno je 16.821 GW h.

Plan investicija

U HOPS-ovom planu investicija, koji je vrlo opsežan, ističe se da se izvršene analize ukazuju da je postojeći vod 220 kV Konjsko - Brinje nakon izgradnje VE Krš Pađene od 142 MW, kao i ostalih planiranih VE i SE, ugrožen pri ispadima voda 400 kV Melina -Velebit, ako je istodobno visoka proizvodnja HE i VE u Dalmaciji. Da bi se omogućio priključak većeg broja novih proizvodnih objekata u Dalmaciji, nužno je, do izgradnje novog 400 kV voda od Konjskog do Like i Meline, povećati prijenosnu moć postojećeg 220 kV voda.

"Analiza isplativosti ukazuje na ekonomsku neopravdanost ove investicije ako je u potpunosti realizira HOPS vlastitim sredstvima, no uz dovoljnu društveno-ekonomsku korist za društvo i korisnike mreže ako se barem 20% procijenjene investicije osigura iz drugih izvora. HOPS može s velikom izvjesnošću računati da će značajan dio potrebnih sredstava osigurati na ime stvaranja tehničkih uvjeta u mreži kod priključka novih VE i SE ukupne predvidive snage oko 500 MW, što neće značajno opteretiti investicije u nove proizvodne objekte. Zamjena vodiča na tom vodu se planira izvesti do 2025. godine“, stoji u planu HOPS-a.

Tamo gdje su zonski priključci planira se izgradnja novih trafostanica 400 (220)/110 kV, što će ovisiti o dinamici izgradnje novih proizvodnih objekata. Vlastite investicije HOPS-a u prijenosnu mrežu u 2019. godini iznosile su prema planu 638,1 mil. kn, a realizirane su sa 77% (493 mil. kn), dok su priključenja realizirana s 80,3%. U periodu 2021. - 2030. planirane investicije HOPS-a iznose 5,75 mlrd. kn, od čega ulaganja investitora iznose 156,2 milijuna kuna.

vili40 wrote:ako se što i radi,radi se na jugu odakle je rodom skoro cijela vlada i njihovi pomagači.Bogu hvala pa na sjeveru ne može kupiti glasove više nikad.

...pa ne znam sto se treba na sjeveru graditi?...vjetroelektrane se grade tam di ima jakog vjetra,solarni paneli gdje jace sunce i vise suncanih dana,tuneli se grade obicno gdje su planine ili velika brda...sjever je premrezen dobrim cestama i autocestama,grade se ili moderniziraju pruge...di je problem?

vuksadinare wrote:

vili40 wrote:ako se što i radi,radi se na jugu odakle je rodom skoro cijela vlada i njihovi pomagači.Bogu hvala pa na sjeveru ne može kupiti glasove više nikad.

...pa ne znam sto se treba na sjeveru graditi?...vjetroelektrane se grade tam di ima jakog vjetra,solarni paneli gdje jace sunce i vise suncanih dana,tuneli se grade obicno gdje su planine ili velika brda...sjever je premrezen dobrim cestama i autocestama,grade se ili moderniziraju pruge...di je problem?

Točno.

A i nije da se ne radi baš gore ništa. Evo jedina solarna elektrana trenutno je na Dravi :

Trenutno je samo za jednu sunčanu elektranu sklopljen Ugovor o priključenju na prijenosnu mrežu a radi se o SE Drava International priključne snage 12,4 MW u blizini Osijeka.

Zatim novi TE blok na plin za grijanje Zagreba :

U idućem trogodišnjem razdoblju planira se izgradnja i priključenje jedne nove elektrane - EL-TO Zagreb, blok L, snage 150 MW, za čije priključenje je sklopljen odgovarajući ugovor o priključenju.

-

Gore u kontinentu nema :

1. Sunca

2. Vjetra

3. Planina s kojih se voda slijeva da bi napravio hidroelektrane s velikim padom da dobiješ struju

A šta gori možeš radit a da je obnovljiva energija ?

ja volim hvaliti kad se ucine dobre stvari..hvalil bi ja i senfa al nemam sto hvaliti..da hvalim 'projekte' macji azil i groblje,gay trim i biciklisticke staze,vracanje trga marsala tita i 'ner znam sto cu sa poskupljenjima'...ili da netko samo kudi a nis ne radi..premoscivanje cosinog potoka od pet metara...kudim plenkija zbog pretjeranog briselastva i uguznicarstva u projektima cu ga pohvaliti kao i svakog drugog neovisno o stranci..kudim i zokija jer je povezan sa ruskom i albanskom mafijom i dela za njihove interese..jer je lijen a voli uzivat u zivotu a to kosta bitno je jedino tko mu to omoguci financijski naravno..hvalim ga zbog politike prema bosni,kosovu ali ne i ukrajini...bulja hvalim zbog otpora naspram kovid potvrda i slkobopde ali ne zbog ekonomske politike gdje nis ne dela..sedam mjeseci na vlasti ni metar se nije oko toga pomaknuo...

ne mozemo kritizirati samo poradi kritizerstva...

RayMabus wrote:

RayMabus wrote:Ukupna proizvodnja električne energije u Republici Hrvatskoj
iznosila je u 2018. godini 13 631,7 GWh

U ukupnoj potrošnji električne energije u Hrvatskoj (19 019,3 GWh)

Uvozimo struju. To nije dobro.

U 2019. elektrane su u mrežu isporučile 10.658 GW h, a potrošeno je 16.821 GW h.