'licki medvjed'

https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/usred-licke-pustopoljine-rada-se-projekt-od-500-milijuna-eura-skuplji-od-peljeskog-mosta-15152936

...svaka cast..mozemo mi o plenkiju ovo ono ali za njegovog mandata pokrecu se i grade neki od nakmonumentalnijih projekata..peljeski most,licki medvjed,fantastican omiska zaobilaznica sa takodjer spektakularnim mostom,tunelima..tu su rafali,bradly i poslovi nato pakta za djuru djakovica..bil sam veliki protivnok plenkija i na jedan nacin jos jesam ali na ovim potezima svakako cestitke...

..a u planu je gradnja i solarnog parka ...najveceg u ovom dijelu europe..tu je lgn terminal na krku..

...dok drug senf npr.ima doista velike i znacajne 'projekte' za zagreb..macji azil i groblje za macke i peder trim staze te posadit jedno drvo na svakih pedeset metara...

Oni imaju u Hrvatskoj svoj tim koji na projektu radi nekoliko godina, no do realizacije će trebati proći još barem pet, kaže nam gradonačelnik Otočca Goran Bukovac.

- Još uvijek rade na prikupljanju potrebnih dokumenata za građevnu dozvolu, to je kod nas dugotrajno i frustrirajuće. Mi u Gradu pripremamo promjenu Prostornog plana, na čemu ćemo raditi čitavu ovu godinu. Plan je da se dokumentacija sredi u sljedeće tri godine, a onda naredne dvije slijedi izvođenje radova - rekao nam je gradonačelnik Bukovac. Renta, odnosno naknada za koncesiju koju bi dobivao Grad od rada devedesetak vjetroelektrana iznosila bi godišnje oko 10 milijuna kuna.

--

Bezveze vijest.

kolosalno monumentalni potemkinovi projekti!

jedini projekt koji će biti završen je pelješki most i to iz jednostavnog razloga što je taj projekt naslijedio u fazi kada ga više nije mogao zajebati obzirom na to da ga u najvećem dijelu financira eu.

omiška obilaznica je projekt koji se, kao i splitska obilaznica, gradi već godinama, samo je sad u fazi da se nešto vidi.

lički medvjed???
priča koja tek počinje i ne zna se kako će završiti.

rafali?
nakon fijaska sa izraelcima, eto, već u šestoj godini mandata potpisani su rafali, a da nitko osim morh borgova ne zna koliko će to stvarno koštati.

bradley-a ne bi bilo da ih predsjednik republike nije izvukao iz ladica morh borgova i natjerao anemičnog sociopatu da se taj posao realizira.

đuro đaković nije nikakav projekt, nego za sada medijski pokušaj da se prikaže kao posao vezan uz bradley-e.
o tome nema potpisanih ugovora, samo se o tome razgovaralo.

uglavnom potemkinovi projekti uz koje obavezno ide i pojašnjenje: krepaj mago dok trava naraste.

kao što je netko već napisao:

anemični sociopata nije obećao ništa.


napravio isto nije ništa.


čestitamo na izvršenom obećanju!


tamo gdje se moglo nešto napraviti, zagreb i banija nakon potresa, nije napravljeno gotovo ništa, a osigurani novac će ostati niskorišten.


također: anemični je sociopata političkom odlukom u borbi kontra pandemije oformio svoj privatni stožer koji funkcionira kao političko tijelo.
posljedica takve političke odluke za koju je odgovorona isključivo i jedino anemični sociopata je 13.947 umrlih od covida do donašnjeg dana.


za usporedbu:
- u domovinskom je ratu na hrvatskoj strani poginulo 13.563 osoba, od čega 7.623 civila. 


je, anemični je sociopata uistinu za svoje djelovanje u ovih šest godina zaslužio spomenik.
nadgrobni.

Planirani kapacitet vjetroelektrane je 425 MW, a planirana godišnja proizvodnja 1 TWh 'zelene' energije.
--
Investicija od pola miljarde eura.

E Boga mi ovo Hrvatska neće financirat iz svog đepa.

Ne vidim uopće kakave veze ovo ima s Plenkovicem. Ovi su došli kod Milanovica.

--

Enerconovi vjetroagregati dio su nekoliko vjetroelektrana u Hrvatskoj. Vjetroelektrana Orlice, koja se nalazi u blizi Šibenika, Sastoji se od 11 Enercon vjetroagregata – 3 vjetroagregata E-48, pojedinačne snage 800 kW, i 8 vjetroagregata E-44, pojedinačne snage 900 kW. Vjetroelektrana Trtar-Krtolin, koja se također nalazi u blizini Šibenika, se sastoji od 14 vjetroagregata E-48 ukupne instalirane snage 11,2 MW

https://hr.wikipedia.org/wiki/Enercon
--


Nema ovo veze s Plenkovicem.

Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) lani je proizvođačima obnovljivih izvora energije isplatio nešto više od tri milijarde kuna poticaja, no prihodi te državne tvrtke nisu pokrili rashode pa je zabilježen minus od 371 milijun kuna, piše u subotu Večernji list.
HROTE sredstva za isplatu poticaja za obnovljive izvore energije (OIE) prikuplja iz naknade za OIE koju plaćaju svi potrošači električne energije u iznosu 10,5 lipa po kWh te od prodaje struje iz obnovljivih izvora.

Ukupno je lani prikupljeno 2,68 milijardi kuna, a povlaštenim proizvođačima isplaćeno je 3,04 milijarde kuna. Ta razlika od 371 milijun kuna pokrivena je iz akumulacije prethodnih godina koja je početkom 2020. iznosila oko 480 milijuna kuna te sustav nije bio ugrožen, objašnjavaju u HROTE-u. Ali upozoravaju da su negativni trendovi, iako u nešto blažem obliku, nastavljeni i početkom 2021. te u ovoj godini više nije moguće pokriće negativne bilance iz akumuliranih sredstva.

S nadležnim ministarstvom od jeseni prošle godine traju konzultacije u traženju optimalnog rješenja kako bi se minimalno opteretilo kućanstva i industriju, a s druge strane uredno servisiralo postojeće proizvođače u sustavu poticanja, kao i pokrenuo novi ciklus investicija u OIE kroz sustav tržišne premije i zajamčene otkupne cijene, a to se odnosi na natječaje iz studenog 2020. i nove u 2021. No podizanje naknade neće se moći izbjeći, ali traže se i druga rješenja kako bi to povećanje naknade bilo minimalno, priznaju u HROTE-u.

Objašnjavaju da je negativna bilanca rezultat pada potrošnje električne energije od oko šest posto, a taj pad je doveo do smanjenja prihoda s osnove naknade za poticanje proizvodnje iz OIE. Minus je nastao i zbog pada cijena na tržištu električne energije, a uz to u 2020. dogodio se ulazak 152 nova povlaštena proizvođača koji će u prosječnoj godini proizvesti gotovo pola TWh električne energije, za što će im biti isplaćeno oko 380 milijuna kuna.

U HROTE-u kažu da će bez mjera koje su predložene nadležnom ministarstvu sustav poticanja vrlo će brzo doći u blokadu jer su rezerve iz prijašnjih razdoblja pri kraju. Bez mjera procijenjen je manjak oko 300 milijuna kuna u sustavu poticanja za 2021. koji je potrebno pokriti iz dodatnih izvora prihoda, što je ekvivalent od 2 lipe kW/h naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, kažu u HROTE-u u kojem kategorički tvrde da ove godine sigurno neće biti podizanja naknade za OIE sa sadašnjih 10,5 lipa.

Jedna od opcija u koju polažu najviše nade je da se sredstva iz naknada za emisije CO2 preusmjere u HROTE kako bi se pokrili minusi.

No direktor HROTE-a Boris Abramović uvjeren je da i do tog minimalnog povećanja naknade neće doći ako zaživi reforma kojom bi se naknada od CO2 preusmjerila u HROTE. A ako i dođe do povećanje te naknade od 2 lipe, to bi značilo povećanje računa za struju šest kuna mjesečno, piše Večernji list.

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/drzava-na-poticajima-za-vjetroelektrane-u-minusu-371-milijun-kuna-20210410

RayMabus wrote: Planirani kapacitet vjetroelektrane je 425 MW, a planirana godišnja proizvodnja 1 TWh 'zelene' energije.

Minus je nastao i zbog pada cijena na tržištu električne energije, a uz to u 2020. dogodio se ulazak 152 nova povlaštena proizvođača koji će u prosječnoj godini proizvesti gotovo pola TWh električne energije, za što će im biti isplaćeno oko 380 milijuna kuna.
-

Znači njemu triba godišnje HEP plaćat 760 miljona kuna jer je on Zelena energija a to plaćamo svi jer plaćamo nekih 10 lipa naknadu za to i onda on još iz svoje tvornice u Njemačkoj stavlja svoje vjetroelektrane itd itd itd i to je kao super projekt za Hrvatsku.

A po kojoj to logici ?

Vidit ćemo oće li se to uopće radit a ako da kako tj po kojim cijenama Zelene energije koja se potiče tj plaća im se iz proračuna.

Ne može to ić tako da svake godine dolaze novi koji bi prodavali tu Zelenu struju u Hrvatskoj a onda s druge strane udari poreze i skuplja struja kućanstvima i gospodarstvu.

Stani malo.

Termometar u automobilima stanovnika Prozora nedaleko od Otočca jutros na putu na posao pokazao je minus 26,5 stupnjeva. Samo nekoliko kilometara udaljen od Otočca, koji je jutros bio najhladniji lički grad s minus 22 stupnja, Prozor je oduvijek poznat kao najhladnije mjesto u okolici. No niske temperature i snijeg koji je ovih dana neprestano padao nisu ništa neobično za Ličane. Mještani Prozora kazali su nam da je vrijeme sasvim normalno, neki pamte i niže temperature.

Danima su bez struje zbog jakih udara bure stanovnici podvelebitskog područja uz Jadransku magistralu. Danas je na terenu 120 ljudi koji rade punom parom kako bi do noći osposobili što više potrganih dalekovoda i električnih stupova. – Uspijevamo pomalo, napredujemo svake minute. Do kraja dana riješit ćemo većinu problema, od srednjeg napona do dalekovoda. Vjerojatno će nam ostati samo pojedinačni slučajevi, primjerice kuće kojima je otkinut dovod struje – kazao nam je šef Elektrolike Nikola Šulentić koji je također na terenu.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/otocac-najhladniji-licki-grad-u-prozoru-minus-265-stupnjeva-375282 - www.vecernji.hr

RayMabus wrote:Oni imaju u Hrvatskoj svoj tim koji na projektu radi nekoliko godina, no do realizacije će trebati proći još barem pet, kaže nam gradonačelnik Otočca Goran Bukovac.

- Još uvijek rade na prikupljanju potrebnih dokumenata za građevnu dozvolu, to je kod nas dugotrajno i frustrirajuće. Mi u Gradu pripremamo promjenu Prostornog plana, na čemu ćemo raditi čitavu ovu godinu. Plan je da se dokumentacija sredi u sljedeće tri godine, a onda naredne dvije slijedi izvođenje radova - rekao nam je gradonačelnik Bukovac. Renta, odnosno naknada za koncesiju koju bi dobivao Grad od rada devedesetak vjetroelektrana iznosila bi godišnje oko 10 milijuna kuna.

Zimi vam padne pola metra snijega i te vjetroturbine ne rade zime zbog lošeg vremena.

Dakle kad Hrvatskoj treba najviše struje ( zimski period, te vjetroelektrane neće okrećati ).

Možda 30 vjetroturbina al 90 nikako. Previše je a zimi ste u blokadi.

Triba to bolje proučit. To je na uzvisini, u nekin pustopoljinama di puše i treba napravit i neki put al zimi padne pola metra snijega i ne puše i ne može nitko doć do tih točaka.

To napravit pet vjetrenjača na jednoj lokaciji pa čekat zimu i vidit kako to funkcionira zimi uopće jer to neće davat struju a od sniga nećeš ni moć doć blizu lokacijama na kojima su te vjetroturbine.

Nisan baš siguran da to moš samo tako doć i posijat. Nije to priobalje. Tu se temperature spuste na minus 30 stupnjeva i padne metar sniga.

Ne može to radit na tako niskim temperaturama ai uostalom kad je tako onda teško da puše baš kako njoj odgovara. Unutra je metal a na tako niskim temperaturama to se steže tako da minus 30 stupnjeva i tako te niske temperature, to ne može bit u pogonu.

Mora bi grijat il nešto takvo a to znači da triba put i ralica do toga a to su neke uzvisine Bogu iza nogu.

Malo san skeptičan po pitanju tog projekta a posebno s toliko puno vjetroturbina. To da je deset pa na nekoj lokaciji koja ima dobar pristup pa ajd al samo doć pa posijat po brdu ...jok.

23 lipnja 2021

Pripremni radovi na postavljanju drugog mjernog stupa su u punom jeku, a njihov završetak očekuje se kroz dva mjeseca. Drugi mjerni stup bit će postavljen na najvišoj razini budućeg vjetro-parka. Budući da je lokacija vjetroparka planinska, potrebno je putem mjernih stupova prikupiti podatke na različitim razinama.




Mjerni stup opremljen je senzorima koji mjere različite parametre, kao što su brzina i smjer vjetra, temperatura i tlak zraka te intenzitet turbulencije. Ti podaci prikupljaju se u dužem vremenskom periodu te se kasnije analiziraju s ciljem predviđanja potencijala vjetroparka, odnosno količine proizvodnje struje. Nadalje, prikupljeni podaci koriste se i za određivanje koji tip turbine je najpogodniji za lokaciju.

Treći mjerni stup

Prvi mjerni stup postavljen je u proljeće 2019. godine. Kako bi se dobila što bolja predodžba o vjetropotencijalu, poželjno je prikupiti što više podataka na različitim pozicijama. Uskoro stoga planiramo instalirati i treći mjerni stup. Trenutno se priprema dokumentacija potrebna za ishođenje dozvole za njegovo postavljanje.

Moje osobno mišljenje je da taj Otočac vode debili.

Ja tamo nikad ne bi stavio 90 VE nego najviše 15 i to samo radi održanja stabilnosti u elektro mreži tokom godine osim zimi kad to uglavnom neće biti u funkciji a razmišljao bi o nekakvoj toplani na biomasu il tako nešto te razvoj plinske mreže.

Kad ti padne temperatura ispod minus 15 stupnjeva te VE neće radit i ti opet nemaš struju kad ti najviše triba.

Nekad triba bit malo i grub i sasut nekome u lice šta ga ide a ne pogodovat razno raznim lobijima ( proizvođač vjetroturbina, konzultant koji želi uzimat pare od poticaja, načelniku općine koji želi 10 miljona kuna godišnje od rente itd ) a sve u cilju da stanovništvo zimi dobije struju a ne da netko prodaje maglu i priča besmislice.

Ovo je Otočac zimi :

Jedino pravo rješenje za Hrvatsku je solarna energija i to u priobalju jer liti kad imaš više turista dakle veća potražnja one ti to pokriju jer ima sunca a zimi kad ti to manje triba šalješ gore u sjever države di su niske temperature i nema sunca.



Sve ostale metode kojima se u ovoj državi ide rješavat ova tematika je pogodovanje nečijim lobijima.

Za svaku novu vjetroelektranu i njezin rad nužno je imati u pričuvi zamjensku elektranu nešto manje snage. Pri tome se ne smije zaboraviti da, od 8760 sati u godini, najbolja vjetroelekrana radi tek oko 2000 sati. Vjetroelektrane treba graditi razumno. One ne mogu riješiti i zadovoljiti trenutačne potrebe hrvatskog elektroenergetskog sustava.

https://en.wikipedia.org/wiki/Wind_power_in_Croatia