Amerikanci ljuti jer Plenkovic neće da uzme njihove Bradleje

Čestitke Erdoganu na prvom izvoznom uspjehu. Ovaj Niger skoro pa da i nema avijaciju.

Erdo se uvaljuje u zonu koju Pariz smatra svojom. Zaleđe zapadne Libije.

Ovo je izlazak u javnost od ponuđača, i hrpa slabo uvijenih prijetnji. Što će se to Bradleyima desiti nakon siječnja pa će postati nedostupni? Otopiti će se?

Ako imaju kupca spremnog platiti, a koji čeka, onda neka prodaju, ne znam zašto čekaju nas.

Inače, raspiše se tender i za vozila i za licence (ako imamo mogućnosti), pa stručno povjerenstvo donese odluku. Ne donosi se odluka na temelju priopćenja iz Buzina.

Kad sam kod dotičnih, pred par dana možemo putovati u SAD bez vize. Pentagon nam je svojedobno zagorčao situaciju s nabavkom borbenih zrakoplova i neka je, jer smo uzeli daleko bolje zrakoplove, dok su nam nudili F-16 Blok 30, F-16 Blok 50… Ista priča kao s Bradleyima, teško izraubani i precijenjeni bez uporišta.

Tako neka se razgovaraju sa Sarajevom ili Prištinom, s nama ne mogu.

Nadalje, slažem se s kolegama ovdje.

Dronovi i spektar raketnih sustava, a imamo i mornaricu koju moramo sagraditi.

Oklopno vozilo je ionako samo dobra pomična meta za rakete svih vrsta.

Na tragu poziva na obrambenu samodostatnost EU nije nemoguće da Vlada ima plan ulaska u projekt Lynx koji bi ojačao proeuropsku orijentaciju Hrvatske, a možda i donio velike poslove Đuri Đakoviću.
Napokon što je završena desetogodišnja trakavica oko novog borbenog zrakoplova za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo – potpisan je ugovor za francuski Rafale i plaćena prva rata od šest, sve više se u fokus stavljaju druge vojne nabavke koje su u nekoj fazi realizacije.
Već desetak godina traje u brodogradilištu Brodosplit razvoj hrvatskog obalnog ophodnog broda (OOB) koji je, kažu stručnjaci, i dalje u fazi prototipa iako već nekoliko godina prvi iz serije, OOB Omiš, plovi i Hrvatska ga nudi potencijalnim kupcima – prije svega Crnoj Gori i Albaniji.
Ukupno je planirana izgradnja pet takvih brodova za Hrvatsku ratnu mornaricu (HRM) po cijeni od 397 milijuna kuna za cijeli projekt.
No, ovih dana, usporedno sa saznanjem da su zrakoplovi Rafale preko noći “poskupjeli” s deklariranih 999 milijuna eura na 1,15 milijardi, došla je i vijest iz Vlade da su brodovi sa 397 milijuna kuna poskupjeli na 431 milijun kuna.
Iako traje tek godinu ili dvije, sve je zanimljivija tema i oko nabavke lakih tenkova za Hrvatsku vojsku. Naime, Hrvatska se prije 10-ak godina opremila borbenim vozilima pješaštva Patria AMV 8×8 koja su uglavnom lincencno proizvedeni u Đuro Đakoviću u Slavonskom Brodu.
[size=12][size=12]Recite ne boli – pravovremeno!
[/size]

Sada su na red došli malo bolje naoružani oklopnjaci koji čine neki prijelaz iz oklopnih vozila prema tenkovima, gdje se iskristalizirao vremešni američki Bradley. Iako nije posve jasno je li Hrvatska uopće tražila i planirala opremanje takvim oružanim sustavima – prije dvije godine je došla američka ponuda za donaciju i do 200-tinjak Bradleya.
Koliko je javno poznato, bez nekih većih stručnih i javnih rasprava i operativnih analiza, načelno je prihvaćena donacija 84 Bradleya. No, ono što je odmah upalo u oči je da bi ta “donacija” Hrvatsku u konačnici trebala stajati i više od 800 milijuna dolara.
Preliminarne informacije su govorile da su ti tenkići trenutačno u dobrom stanju, ali da bi im trebala modernizacija koja bi bila obavljena, uz američke dijelove i znanje, u Đuri Đakoviću.
Milanović podržava Amerikance
Mnogi su ovaj projekt vezali uz američku ponudu, ili možda i blagoslov, za hrvatsku nabavku vojnih zrakoplova, no nije još uvijek jasno je li to bilo vezano uz F-16, rabljeni ili novi, ili je to bio zaseban projekt.
Kako bilo, svima je jasno da je Bradley vremešni oružani sustav, uz sve modernizacije i postojeću funkcionalnost, koji je u službu ušao u doba administracije američkog predsjednika Ronalda Reagana, što znači da se radi o vitalnom 40-godišnjaku.
Iako se tehnologija oklopnjaka podosta razlikuje u formi i sadržaju od one u borbenim zrakoplovima, činjenica je da se radi o vrlo sličnoj filozofiji ponude i nabavke kakva je već viđena kod izraelskih F-16 Baraka.
Razlika bi mogla biti u tome da se modernizacija, koja bi nam zbilja mogla dati relativno dobre borbene sustava za još koje desetljeće, obavi u Hrvatskoj te da to bude svojevrsna financijska injekcija domaćoj metalurškoj industriji da preživi te osigura razvoj i prosperitet.
Iako je ovih dana Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Zagrebu poslalo objavu kojom podsjeća hrvatsku javnost, a izvjesno i vlast, da je njihova ponuda za Bradleye još uvijek na stolu do kraja siječnja i da je to dobar oružani sustav, još nije bilo reakcije s hrvatske strane. Zapravo se opet vraćamo na početak – treba li Hrvatskoj uopće taj sustav i po toj cijeni?
Na bezuvjetno prihvaćanje te ponude poziva jedino predsjednik države Zoran Milanović. No, s obzirom na njegove, u najmanju ruku kontroverzne javne agende u posljednje vrijeme, teško je reći je li i njegova teza o nužnosti ulaska u posao sa SAD-om po pitanju oklopnjaka zapravo ikome drugome shvatljiva i prihvatljiva osim njemu samom.
Vlada, koja o tome zapravo odlučuje, dosta je suzdržana po tom pitanju, a niti vojni stručnjaci se nisu javno izjašnjavali. U proračunu za narednu godinu nisu predviđena nikakva sredstva koja bi se mogla upotrijebiti za nabavku i modernizaciju Bradleya.
Odluku donijeti racionalno
Iz Veleposlanstva SAD-a ističu da američke snage trenutačno koriste oko 2000 Bradleya od kojih je 500-tinjak na istom standardu kakav se nudi Hrvatskoj.
Iako se ističe da će ta vozila ostati u američkom voznom parku još više desetljeća, a što znači da postoji sigurnost modernizacije i rezervnih dijelova te naoružanja, malo je ispod radara prošla činjenica da već sada Bradleyi masovno ulaze u sastav Nacionalne garde, što bi okvirno bio pandan nekadašnjoj Teritorijalnoj obrani na ovim prostorima, a da američka vojska traži novo i suvremenije borbeno vozilo.
Natječaj je bio raspisan 2018. da bi godinu kasnije bio poništen pa opet lani ponovno raspisan. Glavni favorit na natječaju je njemački Lynx kojeg proizvodi Rheinmetall, inače proizvođač i serije tenkova Leopard.
Lynx je novi sustav razvijen 2015. i već se nalazi u naoružanju mnogih europskih vojski – ima ga Njemačka, Češka, Mađarska, a uzeli su ga i Australija te Katar.
Kako će se Lynx proizvoditi u susjednoj Mađarskoj, a na tragu poziva na obrambenu samodostatnost EU, što je deklarirano i strateškim partnerstvom Hrvatske i Francuske pri nabavi Rafalea, nije nemoguće da premijer Andrej Kenwood Kenon i Vlada imaju plan ulaska u projekt Lynx koji bi ojačao proeuropsku orijentaciju Hrvatske, a možda istodobno donio i velike poslove (i veće od spomenutih 800 milijuna dolara) za Đuro Đaković te možda i neke druge hrvatske kompanije.
Kako bilo, odluka se mora donijeti stručno, racionalno i u najboljem hrvatskom interesu, a ne pozivanjem na neke kolonijalna načela plaćanja reketa kao što zadnjih dana pozivaju neki politički akteri.[/size]

Vlada je izgleda preko portala Poslovni.hr poslala poruku američkom veleposlanstvu.

https://www.poslovni.hr/kolumne/je-li-za-nas-bolji-oklopnjak-novi-njemacki-lynx-od-starog-americkog-bradleya-4316407

Natječaj je bio raspisan 2018. da bi godinu kasnije bio poništen pa opet lani ponovno raspisan. Glavni favorit na natječaju je njemački Lynx kojeg proizvodi Rheinmetall, inače proizvođač i serije tenkova Leopard.
Lynx je novi sustav razvijen 2015. i već se nalazi u naoružanju mnogih europskih vojski – ima ga Njemačka, Češka, Mađarska, a uzeli su ga i Australija te Katar.
Kako će se Lynx proizvoditi u susjednoj Mađarskoj, a na tragu poziva na obrambenu samodostatnost EU, što je deklarirano i strateškim partnerstvom Hrvatske i Francuske pri nabavi Rafalea, nije nemoguće da premijer Andrej Plenkovic i Vlada imaju plan ulaska u projekt Lynx koji bi ojačao proeuropsku orijentaciju Hrvatske, a možda istodobno donio i velike poslove (i veće od spomenutih 800 milijuna dolara) za Đuro Đaković te možda i neke druge hrvatske kompanije.
-
Kako bilo, odluka se mora donijeti stručno, racionalno i u najboljem hrvatskom interesu, a ne pozivanjem na neke kolonijalna načela plaćanja reketa kao što zadnjih dana pozivaju neki politički akteri.
-
 

RayMabus wrote:
Lynx je novi sustav razvijen 2015. i već se nalazi u naoružanju mnogih europskih vojski – ima ga Njemačka, Češka, Mađarska, a uzeli su ga i Australija te Katar.

Nema ga Češka.
-

Dakle, ostala su tri kandidata. Međutim, godina je 2020. i Prag još uvijek nije odabrao novi BVP. Nije iznenađujuće da se zbog krize uzrokovane pandemijom COVID-19 sumnja u relativno velike kupnje. Za usporedbu, proračun Ministarstva obrane Češke 2020. godine doseže 2,9 milijardi eura, a vrijednost kupnje procjenjuje se na 1,9 milijardi eura. Česi planiraju kupiti "više od 200" (obično 210) vozila (plus streljivo, operativna oprema, servis itd.).

U svakom slučaju, subjekt koji je odlučio pobijediti na natječaju mora izjaviti da će prenijeti najmanje 30% svoje proizvodnje u Češku Republiku. Zajedničko obilježje nedvojbeno je netrivijalna lokacija do osmeročlanog zračnog ispuštanja unutar vozila, što je još jedan važan zahtjev češke vojske. Očekuje se da će prvi BVP-ovi ući u službu 2025. godine.

Kao što vidite, samo je Mađarska kupila moderni BVP od država članica V4, iako će mađarski vojnici još malo pričekati na prva vozila. Poljska razvija vlastito vozilo i radovi su pri kraju. Češki nabavni program kasni i zapravo se ne zna kada će ugovor biti potpisan. Slovaci tek počinju razmišljati o kupnji novih vozila.

S druge strane, Lynx KF41 kojeg je odabrala Mađarska nudi se i u Češkoj. No hoće li im Mađari dopustiti da Lynxovu proizvodnju podijele s Česima i Slovacima?

https://www.armadninoviny.cz/bojova-vozidla-pechoty-pro-visegradske-armady.html

RayMabus wrote:
Lynx je novi sustav razvijen 2015. i već se nalazi u naoružanju mnogih europskih vojski – ima ga Njemačka, Češka, Mađarska, a uzeli su ga i Australija te Katar.

Nema ga Češka.
-
Rheinmetall je dostavio Lynx KF41 za program Vojske Češke Republike (ACR) kako bi zamijenio svoj trenutni BVP-2, verziju BMP-2 proizvedene u Češkoj. U studenom 2017. češko Ministarstvo obrane završilo je terenska testiranja četiri finalista AFV-a s gusjenicama i planiralo je odabrati pobjedničku platformu do sredine 2018., dodijelivši ugovor od 50 milijardi CZK za mješovitu seriju od 210 platformi s početnim isporukama koje će početi 2020. ACR su navodno vrlo zadovoljan s Lynxom. U prosincu 2018. Lynx je ušao u uži izbor zajedno s Pumom, ASCOD-om i CV90. U listopadu 2019. objavljeno je da se Puma povlači iz natjecanja. Proizvođač je rekao da će zahtjevi češke vojske zahtijevati skupi redizajn postojeće Pume, što ona nije htjela poduzeti. Od rujna 2020. nije objavljena nijedna odluka, no u ožujku 2020. Janes je izvijestio da češko Ministarstvo obrane priprema velike rezove u izdacima za obranu zbog COVID-19 i da je prijetila nagrada za IFV. Dana 6. studenoga 2021. češko Ministarstvo obrane objavilo je da “nijedna od ponuda ne ispunjava sve zahtjeve”, neće se kupovati IFV.

Naručeno 218 vozila. Vlada Mađarske i Rheinmetall Group potpisali su 17. kolovoza 2020. ugovor za početak proizvodnje obitelji borbenih vozila pješaštva Lynx u Mađarskoj. Tada se pojavilo još nekoliko detalja o dogovoru, koji je dio mađarskog programa ponovnog naoružavanja Zrinyi 2026 koji je pokrenut 2017. Izvori iz mađarskog Ministarstva obrane izjavili su Janesu 19. kolovoza da će detalji paketa, uključujući industrijske aspekte i aspekte nabave, biti razrađeno u roku od jednog do dva mjeseca. U intervjuu od 2. rujna 2020. o novom zajedničkom pothvatu proizvodnje Lynxa i mogućoj daljnjoj njemačko-mađarsko-češkoj suradnji, Oliver Mittelsdorf, izvršni direktor Rheinmetall Defense izričito je spomenuo postojeće, dugotrajne proizvodne veze između Rheinmetallovog MAN-a i Rábe, 124-godišnje stara mađarska grupa za proizvodnju automobila s aktivnim pogonom za proizvodnju kamiona u blizini Győra, u sjeverozapadnoj Mađarskoj. Tjedan dana kasnije, 10. rujna 2020. Rheinmetall i Vlada Mađarske održali su zajedničku tiskovnu konferenciju u Budimpešti i među detaljima novog zajedničkog proizvodnog projekta objavili da je nova tvornica, zajedno s gotovo tri četvorna kilometra veličine pune usluge Staza za ispitivanje vozila pod nazivom ZALA zona, bit će izgrađena u blizini Zalaegerszega, Mađarska.

Rheinmetallovo priopćenje za javnost od 10. rujna 2020. potvrdilo je da je mađarsko Ministarstvo obrane Rheinmetallu dodijelilo narudžbu za isporuku gusjeničarskih oklopnih vozila i srodnih proizvoda i usluga ukupne vrijednosti veće od 2 milijarde eura. Ugovor se odnosi na 218 borbenih vozila pješaštva Lynx opremljenih Rheinmetallovom kupolom Lance od 30 mm s posadom. Veći/teži Lynx KF41 odabrala je Mađarska. Nagrada također uključuje devet oklopnih vozila za oporavak Buffalo baziranih na Leopardu 2, plus dodatne proizvode i usluge koje uključuju simulatore, obuku i upute, plus početnu opskrbu rezervnim dijelovima kao i podršku za održavanje. Tijekom prve faze proizvodnje, Mađarska će dobiti četrdeset šest Lynx plus devet Buffalo ARV vozila, a isporuka će biti gotova do početka 2023. Ova vozila će se proizvoditi u Njemačkoj, ali za drugu fazu proizvodnje dodatnih 172 Lynxa gradit će se u Mađarskoj. U tu svrhu potvrđeno je da su se mađarska vlada i Rheinmetall u kolovozu 2020. dogovorili da uspostave zajedničko ulaganje odgovorno za stvaranje proizvodnog pogona Lynxa u Mađarskoj, koje će financirati lokalna tvrtka.: Vladin dokument objavljen u lipnju. 2021. govori o narudžbi 256 IFV-ova Lynx. Također se spominje razvoj i proizvodnja varijante protuzračne obrane pomoću šasije Lynx.

RayMabus wrote: U intervjuu od 2. rujna 2020. o novom zajedničkom pothvatu proizvodnje Lynxa i mogućoj daljnjoj njemačko-mađarsko-češkoj suradnji, Oliver Mittelsdorf, izvršni direktor Rheinmetall Defense izričito je spomenuo postojeće, dugotrajne proizvodne veze između Rheinmetallovog MAN-a i Rábe, 124-godišnje stara mađarska grupa za proizvodnju automobila s aktivnim pogonom za proizvodnju kamiona u blizini Győra, u sjeverozapadnoj Mađarskoj.

Tjedan dana kasnije, 10. rujna 2020. Rheinmetall i Vlada Mađarske održali su zajedničku tiskovnu konferenciju u Budimpešti i među detaljima novog zajedničkog proizvodnog projekta objavili da je nova tvornica, zajedno s gotovo tri četvorna kilometra veličine pune usluge Staza za ispitivanje vozila pod nazivom ZALA zona, bit će izgrađena u blizini Zalaegerszega, Mađarska.

Ovdje nema mjesta za Đuru Đakovića.

Ništa od Linixa. Vozi dalje.

RayMabus wrote:
Kako će se Lynx proizvoditi u susjednoj Mađarskoj, a na tragu poziva na obrambenu samodostatnost EU, što je deklarirano i strateškim partnerstvom Hrvatske i Francuske pri nabavi Rafalea, nije nemoguće da premijer Andrej Plenkovic i Vlada imaju plan ulaska u projekt Lynx koji bi ojačao proeuropsku orijentaciju Hrvatske, a možda istodobno donio i velike poslove (i veće od spomenutih 800 milijuna dolara) za Đuro Đaković te možda i neke druge hrvatske kompanije.

Baš zato šta će ga tamo proizvodit, neće ga kupit. To je nova tvornica a firma je njemačko mađarska i onda da Hrvatska to kupi , ĐĐ bi izgubio poslove a ovi bi ti slali te oklopnjake u Mađarsku ili Njemačku na remont.

Ne dolazi u obzir.

RayMabus wrote:
Iako je ovih dana Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Zagrebu poslalo objavu kojom podsjeća hrvatsku javnost, a izvjesno i vlast, da je njihova ponuda za Bradleye još uvijek na stolu do kraja siječnja i da je to dobar oružani sustav, još nije bilo reakcije s hrvatske strane. Zapravo se opet vraćamo na početak – treba li Hrvatskoj uopće taj sustav i po toj cijeni?

Na bezuvjetno prihvaćanje te ponude poziva jedino predsjednik države Zoran Milanović. No, s obzirom na njegove, u najmanju ruku kontroverzne javne agende u posljednje vrijeme, teško je reći je li i njegova teza o nužnosti ulaska u posao sa SAD-om po pitanju oklopnjaka zapravo ikome drugome shvatljiva i prihvatljiva osim njemu samom.

Vlada, koja o tome zapravo odlučuje, dosta je suzdržana po tom pitanju, a niti vojni stručnjaci se nisu javno izjašnjavali. U proračunu za narednu godinu nisu predviđena nikakva sredstva koja bi se mogla upotrijebiti za nabavku i modernizaciju Bradleya.

Odluku donijeti racionalno

Kako bilo, odluka se mora donijeti stručno, racionalno i u najboljem hrvatskom interesu, a ne pozivanjem na neke kolonijalna načela plaćanja reketa kao što zadnjih dana pozivaju neki politički akteri.

Točno. Donit ćemo racionalnu odluku a pošto to nije prioritet onda iduće dvije tri godine samo promatramo situaciju.