Nevera
Page 3 of 16
Page 3 of 16 • 1, 2, 3, 4 ... 9 ... 16
Re: Nevera
niels wrote:Ne da mi se citirati postove, ali, marcellus, krivo je gledati Zastavu kao halu prepunu nepismenih, krezubih šljakera s metalnim prešama.
Da, proizvodili su substandardne automobile. Ali - proizvodili su masovno cestovne automobile. Malo je zemalja tada imalo uopće tu sposobnost.
daj ne zajebavaj, aute po licenci su tada radili i u Africi.
nije nikakav problem sastaviti auto na tekućoj traci. Nikad nije bio, ako radiš po tuđem projektu (Jugo je bio redizajnirani fiat 127, a sve je bilo fiatovo samo je projekt odbijen od uprave, pa su to dali jugosima da sastavljaju po licenci a za sebe su napravili prvi fiat uno)
ništa na jugiću nije bilo produkt jugoslavenskog znanja i pameti - niti jedan šeraf.
marcellus- Posts : 46005
2014-04-16
Re: Nevera
niels wrote:
Mi smo za vrijeme rata proizvodili u Đuri Đakoviću 300-400 tenkova godišnje po licenci od T-72. Znaš li koliko bi tenkova namaknuli da smo imali liniju kapaciteta Zastavine?
znaš ti koliko je novca đuro izgubio na usvajanju proizvodnje tenka M84?
mogli smo za taj novac kupit pet puta tolko tenkova i još država ne bi bankrotirala
_________________
marcellus- Posts : 46005
2014-04-16
marcellus- Posts : 46005
2014-04-16
Re: Nevera
marcellus wrote:niels wrote:Ne da mi se citirati postove, ali, marcellus, krivo je gledati Zastavu kao halu prepunu nepismenih, krezubih šljakera s metalnim prešama.
Da, proizvodili su substandardne automobile. Ali - proizvodili su masovno cestovne automobile. Malo je zemalja tada imalo uopće tu sposobnost.
daj ne zajebavaj, aute po licenci su tada radili i u Africi.
nije nikakav problem sastaviti auto na tekućoj traci. Nikad nije bio, ako radiš po tuđem projektu (Jugo je bio redizajnirani fiat 127, a sve je bilo fiatovo samo je projekt odbijen od uprave, pa su to dali jugosima da sastavljaju po licenci a za sebe su napravili prvi fiat uno)
ništa na jugiću nije bilo produkt jugoslavenskog znanja i pameti - niti jedan šeraf.
Proizvodili su automobile 70-ih i 80-ih u Africi? Zbilja? Gdje (da mi nisi spomenuo Južnu Afriku…).
Paradoksalno, veliš da nijedan šaraf nije bio produkt jugoslavenske pameti, a gore pišeš da je bio redizajniran. Pa dobro, tko ga je redizajnirao, makar i krivo?!
Poanta je mojeg izlaganja linija. Ako imaš liniju i željezaru (pokopali smo svoje), onda ćeš jednog dana kupiti poštenu licencu ili ćeš proizvoditi vlastiti automobil. Možda ćeš raditi kamione ili hladnjače ili traktore ili tenkove. Ali imaš tu sposobnost u svojoj zemlji, baš kao i Imunološki zavod. Kužiš?
niels-
Posts : 4797
2021-04-26
Age : 85
Re: Nevera
marcellus wrote:niels wrote:
Mi smo za vrijeme rata proizvodili u Đuri Đakoviću 300-400 tenkova godišnje po licenci od T-72. Znaš li koliko bi tenkova namaknuli da smo imali liniju kapaciteta Zastavine?
znaš ti koliko je novca đuro izgubio na usvajanju proizvodnje tenka M84?
mogli smo za taj novac kupit pet puta tolko tenkova i još država ne bi bankrotirala
Ne znam.
Znam da je bio embargo na uvoz oružja.
Lako je rastaviti i zavući jedan sustav, seriju tenkova malo teže, sve i da nam je itko i htio prodati.
niels-
Posts : 4797
2021-04-26
Age : 85
Re: Nevera
niels wrote:marcellus wrote:niels wrote:Ne da mi se citirati postove, ali, marcellus, krivo je gledati Zastavu kao halu prepunu nepismenih, krezubih šljakera s metalnim prešama.
Da, proizvodili su substandardne automobile. Ali - proizvodili su masovno cestovne automobile. Malo je zemalja tada imalo uopće tu sposobnost.
daj ne zajebavaj, aute po licenci su tada radili i u Africi.
nije nikakav problem sastaviti auto na tekućoj traci. Nikad nije bio, ako radiš po tuđem projektu (Jugo je bio redizajnirani fiat 127, a sve je bilo fiatovo samo je projekt odbijen od uprave, pa su to dali jugosima da sastavljaju po licenci a za sebe su napravili prvi fiat uno)
ništa na jugiću nije bilo produkt jugoslavenskog znanja i pameti - niti jedan šeraf.
Proizvodili su automobile 70-ih i 80-ih u Africi? Zbilja? Gdje (da mi nisi spomenuo Južnu Afriku…).
Paradoksalno, veliš da nijedan šaraf nije bio produkt jugoslavenske pameti, a gore pišeš da je bio redizajniran. Pa dobro, tko ga je redizajnirao, makar i krivo?!
Poanta je mojeg izlaganja linija. Ako imaš liniju i željezaru (pokopali smo svoje), onda ćeš jednog dana kupiti poštenu licencu ili ćeš proizvoditi vlastiti automobil. Možda ćeš raditi kamione ili hladnjače ili traktore ili tenkove. Ali imaš tu sposobnost u svojoj zemlji, baš kao i Imunološki zavod. Kužiš?
talijani. Taj projekt je trebao biti zamjena za Fiat 127, ali ga je uprava Fiata odbacila, pa su to dali socijalisitčkoj braći a njih su vratili za crtaće daske i napravili su prvi fiat uno
_________________
marcellus- Posts : 46005
2014-04-16
Re: Nevera
marcellus wrote:imunološki je isto glupost
Kao glavna prednost Imunološkog se najčešće navodi niska cijena njihovih proizvoda.
Ali opet, niti jedne jedine riječ o tome uz kolike gubitke u poslovanju.
Što će na kraju naravno pokriti država, isto kao što je pokrivala desetljećima i gubitke u brodogradilištima zbog proizvodnje jeftinih brodova (tankera) gdje po produktivnosti nismo mogli konkurirati Azijcima, ali smo morali pristati na svjetske cijene.
Socijalistička "pamet".
Guest- Guest
Re: Nevera
niels wrote:
Lako je rastaviti i zavući jedan sustav, seriju tenkova malo teže, sve i da nam je itko i htio prodati.
Na kraju se pokazalo da smo imali sasvim dovoljno tenkova za naše potrebe, što je dokazano u Oluji i naknadnim operacijama u BiH.
Dakle, još par stotina tenkova bi nam došlo kao čisti nepotrebni višak.
Guest- Guest
Re: Nevera
marcellus wrote:
talijani. Taj projekt je trebao biti zamjena za Fiat 127, ali ga je uprava Fiata odbacila, pa su to dali socijalisitčkoj braći a njih su vratili za crtaće daske i napravili su prvi fiat uno
Ja sam mislio da je ovo za Fiat 127 i Yugo poznato svima, ali sam se očito prevario.
S tim da je od Talijana odbačeni projekt Fiata 127 tehnički bio puno bolji proizvod od Yuga.
Međutim, još puno bolji primjer jugoslavenske industrijske i poslovne pameti predstavlja projekt Yugo America.
Kod nas je Yugo u najgoroj verziji koštao preračunato nekih 6 000 DEM-a. U Americi je poboljšana i pzno kvalitetnija verzija koštala 4 000 USD.
Od toga je sam jugoslavenski dio koštao 2 500 USD, a ostatak cijene je otpadao na troškove američkog poslovnog dijela i tehničku nadogradnju za lokalne eko standarde (katalizator).
Tadašnji odnos DEM-a i USD je bio 1,6 DEM-a za američki dolar.
Lako je izračunati da je cijena Yuga u Americi donosila čiste gubitke koje su na kraju platili jugoslavenski potrošači.
Ali Jugoslaviji su tada nasušno bile neophodne devize, a kako je itekako dobro poznato da je američki poslovni voditelj cijelog projekta Lawrence Eagleburger pomoćnik američkog šefa diplomacije bio jako sklon srpskoj politici u kasnijoj jugoslavenskoj krizi i dok je mogao odbijao svaku pomisao na priznanje Slovenije i Hrvatske (tada je operativno vodio ministartstvo vanjskih poslova) očito je kako je cijeli projekt bio usmjeren i na korumpiranje američkih lobista za srpske državne interese.
Uz to se o Yugu i danas u Americi pričaju vicevi i generalno se smatra jednim od najgorih, ako ne i najgorim automobilom koji je vozio pa američkim cestama (i to bez obzira na tehničku nadgradnju osnovnog jugoslavenskog modela).
Guest- Guest
Re: Nevera
Speare Shaker wrote:marcellus wrote:
talijani. Taj projekt je trebao biti zamjena za Fiat 127, ali ga je uprava Fiata odbacila, pa su to dali socijalisitčkoj braći a njih su vratili za crtaće daske i napravili su prvi fiat uno
Ja sam mislio da je ovo za Fiat 127 i Yugo poznato svima, ali sam se očito prevario.
S tim da je od Talijana odbačeni projekt Fiata 127 tehnički bio puno bolji proizvod od Yuga.
Međutim, još puno bolji primjer jugoslavenske industrijske i poslovne pameti predstavlja projekt Yugo America.
Kod nas je Yugo u najgoroj verziji koštao preračunato nekih 6 000 DEM-a. U Americi je poboljšana i pzno kvalitetnija verzija koštala 4 000 USD.
Od toga je sam jugoslavenski dio koštao 2 500 USD, a ostatak cijene je otpadao na troškove američkog poslovnog dijela i tehničku nadogradnju za lokalne eko standarde (katalizator).
Tadašnji odnos DEM-a i USD je bio 1,6 DEM-a za američki dolar.
Lako je izračunati da je cijena Yuga u Americi donosila čiste gubitke koje su na kraju platili jugoslavenski potrošači.
Ali Jugoslaviji su tada nasušno bile neophodne devize, a kako je itekako dobro poznato da je američki poslovni voditelj cijelog projekta Lawrence Eagleburger pomoćnik američkog šefa diplomacije bio jako sklon srpskoj politici u kasnijoj jugoslavenskoj krizi i dok je mogao odbijao svaku pomisao na priznanje Slovenije i Hrvatske (tada je operativno vodio ministartstvo vanjskih poslova) očito je kako je cijeli projekt bio usmjeren i na korumpiranje američkih lobista za srpske državne interese.
Uz to se o Yugu i danas u Americi pričaju vicevi i generalno se smatra jednim od najgorih, ako ne i najgorim automobilom koji je vozio pa američkim cestama (i to bez obzira na tehničku nadgradnju osnovnog jugoslavenskog modela).
je, pa vidi meme gore koji sam složio
_________________
marcellus- Posts : 46005
2014-04-16
Re: Nevera
inače jugoslaveni su sve jugoslavensko plaćali skuplje nego što je to isto koštalo u inozemstvu pa se i vegeta kupovala u grazu.
ista priča, devize, daj sve za izvoz, uz gubitak, nadoknadi na domaćem kupcu koji ionako nema izbora zbog uvoznih carina i ograničenja.
I onda se čude ko pura dreku da je juga propala.
ista priča, devize, daj sve za izvoz, uz gubitak, nadoknadi na domaćem kupcu koji ionako nema izbora zbog uvoznih carina i ograničenja.
I onda se čude ko pura dreku da je juga propala.
_________________
marcellus- Posts : 46005
2014-04-16
Re: Nevera
marcellus wrote:Speare Shaker wrote:marcellus wrote:
talijani. Taj projekt je trebao biti zamjena za Fiat 127, ali ga je uprava Fiata odbacila, pa su to dali socijalisitčkoj braći a njih su vratili za crtaće daske i napravili su prvi fiat uno
Ja sam mislio da je ovo za Fiat 127 i Yugo poznato svima, ali sam se očito prevario.
S tim da je od Talijana odbačeni projekt Fiata 127 tehnički bio puno bolji proizvod od Yuga.
Međutim, još puno bolji primjer jugoslavenske industrijske i poslovne pameti predstavlja projekt Yugo America.
Kod nas je Yugo u najgoroj verziji koštao preračunato nekih 6 000 DEM-a. U Americi je poboljšana i pzno kvalitetnija verzija koštala 4 000 USD.
Od toga je sam jugoslavenski dio koštao 2 500 USD, a ostatak cijene je otpadao na troškove američkog poslovnog dijela i tehničku nadogradnju za lokalne eko standarde (katalizator).
Tadašnji odnos DEM-a i USD je bio 1,6 DEM-a za američki dolar.
Lako je izračunati da je cijena Yuga u Americi donosila čiste gubitke koje su na kraju platili jugoslavenski potrošači.
Ali Jugoslaviji su tada nasušno bile neophodne devize, a kako je itekako dobro poznato da je američki poslovni voditelj cijelog projekta Lawrence Eagleburger pomoćnik američkog šefa diplomacije bio jako sklon srpskoj politici u kasnijoj jugoslavenskoj krizi i dok je mogao odbijao svaku pomisao na priznanje Slovenije i Hrvatske (tada je operativno vodio ministartstvo vanjskih poslova) očito je kako je cijeli projekt bio usmjeren i na korumpiranje američkih lobista za srpske državne interese.
Uz to se o Yugu i danas u Americi pričaju vicevi i generalno se smatra jednim od najgorih, ako ne i najgorim automobilom koji je vozio pa američkim cestama (i to bez obzira na tehničku nadgradnju osnovnog jugoslavenskog modela).
je, pa vidi meme gore koji sam složio
Evo, tek sam sad pogledao što piše na njemu.
Guest- Guest
Re: Nevera
Speare Shaker wrote:marcellus wrote:Speare Shaker wrote:marcellus wrote:
talijani. Taj projekt je trebao biti zamjena za Fiat 127, ali ga je uprava Fiata odbacila, pa su to dali socijalisitčkoj braći a njih su vratili za crtaće daske i napravili su prvi fiat uno
Ja sam mislio da je ovo za Fiat 127 i Yugo poznato svima, ali sam se očito prevario.
S tim da je od Talijana odbačeni projekt Fiata 127 tehnički bio puno bolji proizvod od Yuga.
Međutim, još puno bolji primjer jugoslavenske industrijske i poslovne pameti predstavlja projekt Yugo America.
Kod nas je Yugo u najgoroj verziji koštao preračunato nekih 6 000 DEM-a. U Americi je poboljšana i pzno kvalitetnija verzija koštala 4 000 USD.
Od toga je sam jugoslavenski dio koštao 2 500 USD, a ostatak cijene je otpadao na troškove američkog poslovnog dijela i tehničku nadogradnju za lokalne eko standarde (katalizator).
Tadašnji odnos DEM-a i USD je bio 1,6 DEM-a za američki dolar.
Lako je izračunati da je cijena Yuga u Americi donosila čiste gubitke koje su na kraju platili jugoslavenski potrošači.
Ali Jugoslaviji su tada nasušno bile neophodne devize, a kako je itekako dobro poznato da je američki poslovni voditelj cijelog projekta Lawrence Eagleburger pomoćnik američkog šefa diplomacije bio jako sklon srpskoj politici u kasnijoj jugoslavenskoj krizi i dok je mogao odbijao svaku pomisao na priznanje Slovenije i Hrvatske (tada je operativno vodio ministartstvo vanjskih poslova) očito je kako je cijeli projekt bio usmjeren i na korumpiranje američkih lobista za srpske državne interese.
Uz to se o Yugu i danas u Americi pričaju vicevi i generalno se smatra jednim od najgorih, ako ne i najgorim automobilom koji je vozio pa američkim cestama (i to bez obzira na tehničku nadgradnju osnovnog jugoslavenskog modela).
je, pa vidi meme gore koji sam složio
Evo, tek sam sad pogledao što piše na njemu.
I da, cijena Nevere nije 2 milijuna dolara nego 2 milijuna eura.
Guest- Guest
Re: Nevera
1,7 milijuna eura u EU, 2 milijuna dolara u SAD, provjereno
bez prilagodbe (boje, materijali, karbon, oprema po želji) koja je u prosjeku još 600 k eura po prodanom primjerku
bez prilagodbe (boje, materijali, karbon, oprema po želji) koja je u prosjeku još 600 k eura po prodanom primjerku
_________________
marcellus- Posts : 46005
2014-04-16
marcellus- Posts : 46005
2014-04-16
Re: Nevera
marcellus wrote:inače jugoslaveni su sve jugoslavensko plaćali skuplje nego što je to isto koštalo u inozemstvu pa se i vegeta kupovala u grazu.
ista priča, devize, daj sve za izvoz, uz gubitak, nadoknadi na domaćem kupcu koji ionako nema izbora zbog uvoznih carina i ograničenja.
I onda se čude ko pura dreku da je juga propala.
Ako već govorimo o jugoslavenskom gospodarstvu, zgodno je spomenuti da je jedino što je tadašnjoj državi donosilo profit, osim naravno pretežito hrvatskog turizma, bio tzv. transfer tehnologije.
Zbog političkog položaja i propagande protiv sovjetskog modela realsocijalizma je Jugoslaviji zapad učinio dostupnim mnoge svoje tehnologije čiji je izvoz na istok bio zabranjen.
Tako je jugoslavenska industrija plasirala uz čisti profit po licenci proizvedene zapadne tehnologije što na domaće tržište što još više na ono klirinško.
Kada se raspao realsocijalizam u istočnoj Europi, raspao se i taj izvor prihoda za jugoslavensku industriju.
Tko to ne zna, neka pogleda dokumentarac Rat prije rata koji je prikazan na HTV-u, a ima ga i na yt platformi.
Guest- Guest
Re: Nevera
marcellus wrote:1,7 milijuna eura u EU, 2 milijuna dolara u SAD, provjereno
To nisam znao.
Guest- Guest
Re: Nevera
niels wrote:marcellus wrote:nagodinu će auti imat, novi, automatsko ograničenje brzine - nećeš moć vozit brže od ograničenja (sustav će se dati isključiti - za sad, ali samo za sad)
Nekad sam znao potegnuti, ali nikada nisam radio gluposti na cesti.
Danas često hodam, sve manje vozim, ali to je stvar godina.
Imao sam sreće što se toga tiče, od 1960-ih do 1990-ih je bilo zbilja odličnih automobila, a ograničenja na cesti su bila nepostojeća. Pojas sam stavljal noni i mami ak bi ih negde otpeljal. A i onda sam folirao da vozim maksimalno 60 km/h. :)
_________________
marcellus- Posts : 46005
2014-04-16
Page 3 of 16 • 1, 2, 3, 4 ... 9 ... 16
Page 3 of 16
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum