Dalmatinci suvereno vladaju hrvatskom politikom

veber wrote:

RayMabus wrote:Ta talijanska prezimena barem kad je Dalmacija u pitanju doslovno možeš gledat samo tako tj vucu korjene od nekog pretka po muškoj liniji koje je bio Talijan al ono .....to se odavno izmješalo ....i da ih tražiš nekih 300 godina unazad oni uglavnom imaju hrvatke pretke.

pa što onda. koliko ljudi na sjeveru ima njemačko prezime, a pohrvatili se odavno.
moj djed je bio čisti nijemac. do 6-e nije znao beknut hrvatski.

Ovi su duže ovdje od djeda ....rijec je o nekoliko stoljeca unazad ...ide u pra pra pra pra pra dida.

RayMabus wrote:

aben wrote:

RayMabus wrote:Ta talijanska prezimena barem kad je Dalmacija u pitanju doslovno možeš gledat samo tako tj vucu korjene od nekog pretka po muškoj liniji koje je bio Talijan al ono .....to se odavno izmješalo ....i da ih tražiš nekih 300 godina unazad oni uglavnom imaju hrvatke pretke.

jo nosin talijunsko prezime, bez da mi je iko bi talijanac. vode su ljudi ili uzimali imena velikašov ili bi talijanizirali svoje. malo su se oni mišali.

Pa šta ja znam. Meni rodica nosi talijansko prezime a ona je po ocu splicanka a cijela ta loza osim eto tog nekog muškog pretka po kojem je prezime su u osnovi Hrvati .....znaci sad udari najmanje cetri generacije unazad ono .....samo jer je prezime po muškom potomku od ko zna kada prezime je talijansko a u međuvremenu nema nikakvih Talijana u lozi.

Mleci su držali obalu , trgovina , graodvi ....sami Talijani se niakd nisu jace naseljavlai ovamo osim tu a i tu su se odma mješali sa domacim stanovništvom i to je odavno  tako da osim prezimena i toga to unazad generacijama nema veze sa Talijanima.

zoto jo i mislin da se nisu toliko mišali, nisu se značajnije naseljavali. to su uglovnon bili upravitelji i velikoši. u mome molome mestu su  bile čak četire imanja talijunskih velikoša, i jedun ljetnikovac jednoga kneza. hrvatsko stanovništvo su in bili kmetovi, moj dida je užo voziti hći od velikoša po vali u bateli za fetu kruva, za vrime đite uopće nisu razgovarali, ko ča mi danas ne razgovoromo sa pentun..

aben wrote:

RayMabus wrote:

aben wrote:

RayMabus wrote:Ta talijanska prezimena barem kad je Dalmacija u pitanju doslovno možeš gledat samo tako tj vucu korjene od nekog pretka po muškoj liniji koje je bio Talijan al ono .....to se odavno izmješalo ....i da ih tražiš nekih 300 godina unazad oni uglavnom imaju hrvatke pretke.

jo nosin talijunsko prezime, bez da mi je iko bi talijanac. vode su ljudi ili uzimali imena velikašov ili bi talijanizirali svoje. malo su se oni mišali.

Pa šta ja znam. Meni rodica nosi talijansko prezime a ona je po ocu splicanka a cijela ta loza osim eto tog nekog muškog pretka po kojem je prezime su u osnovi Hrvati .....znaci sad udari najmanje cetri generacije unazad ono .....samo jer je prezime po muškom potomku od ko zna kada prezime je talijansko a u međuvremenu nema nikakvih Talijana u lozi.

Mleci su držali obalu , trgovina , graodvi ....sami Talijani se niakd nisu jace naseljavlai ovamo osim tu a i tu su se odma mješali sa domacim stanovništvom i to je odavno  tako da osim prezimena i toga to unazad generacijama nema veze sa Talijanima.

zoto jo i mislin da se nisu toliko mišali, nisu se značajnije naseljavali. to su uglovnon bili upravitelji i velikoši. u mome molome mestu su  bile čak četire imanja talijunskih velikoša, i jedun ljetnikovac jednoga kneza. hrvatsko stanovništvo su in bili kmetovi, moj dida je užo voziti hći od velikoša po vali u bateli za fetu kruva, za vrime đite uopće nisu razgovarali, ko ča mi danas ne razgovoromo sa pentun..

Miljenko i Dobrila

dvorac Dobrile Vitturi

dvorac Miljenka Rušinića

crkva sv. Ivana u Rušincu
Miljenko i Dobrila su tragični ljubavnici iz Kaštel Lukšića.

Legenda o ljubavnicima

Trogirske plemićke obitelji Vitturi i Rosani imali su posjede i kaštele (utvrde) u Kaštel Lukšiću. Plemička obitelj Vitturi imala je kći Dobrilu , a plemić Rušinić (Rosani) sina Miljenka. Među njima se razvila ljubav, ali obiteljska svađa prisilila ih je da se potajno vole i sastaju. Nakon što prekida vjenčanje Dobrile i Dražimira, koje je dogovorio Dobrlin otac. Miljenko je prognan u samostan Visovac. Dobrila bježi od kuće i sastaje se s Miljenkom. Saznavši za bijeg roditelji se pomire i pošalju glasnike ljubavnicima s porukom da se vrate kući i vjenčaju. Dobrilin otac obuzet mržnjom ubije zeta. Ubojstvo se dogodilo poslije vjenčanja na pokretnom mostu ispred Vitturijeva dvorca. Dobrila od velike tuge izgubi razum i nakon kratkog vremena umre. Zajedno su pokopani u crkvici sv. Ivana u Rušincu, umjesto imena nad grobom im stoji natpis u kamenu "Pokoj ljubovnikom".

Obrade legende

Iako je sačuvano malo podataka koji bi osvijetlili aktere i tragičan događaj, narod Kaštela je usmenom predajom prenosio legendu o Miljenku i Dobrili. Trogirski posjednik vinograda u Kaštelanskom polju Marko pl. Kažotić u predgovoru svog romana „Miljenko i Dobrila“ navodi: ...Namjerio sam se na jednu legendu bezimenog pisca, napisanu ilirskim (hrvatskim) jezikom oko 1679. godine, po kojoj sam poduzeo da ispripovjedim događaj... U Zadru na talijanskom jeziku objavljuje roman „Miljenko i Dobrila“, iako pisan na talijanskom roman se smatra hrvatsko romantičarsko djelo. Prvi pokušaj prevoda Kažotićeva romana započeo je hrvatski pisac i državnik Ivan Mažuranić, u tijeku rada Mažuranić umire, ostavivši 25 strana prijevoda (danas se u rukopisu čuva u sveučilišnoj knjižnici biblioteci u Zagrebu pod br.R-5864). Najveću popularnost roman je doživio u Dalmaciji, kada je Kažotićev roman „Miljenko i Dobrila“, preveden na hrvatski jezik, zaslugom Bartula Matijace, učitelja iz Kaštel Lukšića. Prvu dramsku obradu napisao je Matija Ban i to u dvije verzije „Miljenko i Dobrila“ i „Smrt kneza Radoslava“. Arturo Porlitz u Trstu objavljuje lirsku dramu „Miljenko“. Libretist iz Padove Antonio Ghislanzoni (napisao je libreto Verdijeve opere „Aida“) i skladatelj Salvatore Strino Napolitanac stvorili su prvu operu „Miljenko i Dobrila“. Grgo Zarbani 1909. na talijanskom objavljuje melodramu „Milenko i Dobrila“. Slikar Paško Vučetić Paskoje napravio je sliku na temu kaštelanski ljubavnici. Na hrvatskom jeziku Milivoj Koludrović skladao je operu „Miljenko i Dobrila“, na preporuku skladatelja Jakova Gotovca izvedena prvi put u HNK u Splitu. Filmski scenarij na temu kaštelanskih ljubavnika napisao je Tomislav Antunović. Crtač stripova Baker i tekstopisac Eterović u nastavcima su tijekom 1968. u listu „Vjesnik“ iz Zagreba , izdaju strip po romanu „Miljenko i Dobrila". Godine 1964. Na Splitskom festivalu „Melodije Jadrana“ izveden je šlager Zdenka Runjića u izvedbi Tereze Kesovije pod nazivom „Legenda o Miljenku i Dobrili“.
Klapa Sveti Juraj HRM snimila je na temu tragične ljubavi Miljenka i Dobrile video spot za pjesmu „Ružo crvena”. Video je snimljen na povijesnim lokalitetima dvorca Vitturi u Kaštel Lukšiću, dvorca Kaštilac u Kaštel Gomilici i pored starohrvatske crkvice Svetog Juraja iz Raduna u Kaštel Starom Unutrašnje scene Dobrile su snimane u Palače Derossi u Trogiru.

Jesu li ti MIljenko i Dobrila talijanska imena ili slavenska ?

RayMabus wrote:Jesu li ti MIljenko i Dobrila talijanska imena ili slavenska ?

U većim dalmatinskim gradovima koliko vidim (ST,ZD,ŠI)nema onakvog priliva stanovništva sa drugih područja (Slavonija,Zagorje,Istra, Kosovo,Srbija, Lika, Podravina...)kao što je to slučaj u Puli,Rijeci, Zagrebu,Osijeku,Vukovaru,Vinkovcima,Sl.Brodu,gdje je stanovništvo uglavnom iz svih krajeva Hrvatske i regiona.

U Dalmaciji su uglavnom domaći ljudi i okolica. Tako u Splitu osim domaćih žive i ovi iz zagore i otoka,u Šibeniku sa Bukovice i zagore,i u Zadru sa otoka i ravnih kotara.

Slavonaca nema. Kordunaša nema. Možda nešto iz BIH što je posljedica rata,inače stranog tijela uglavnom nema.

Dočim Dalmatinaca ima posvuda(Slavonija, Rijeka,Vojvodina,Istra, Zagreb...)

to su plemenite obitelji. 
u zd se stanovništvo minimalno mišalo, i kad grod imo 15 iljod ljudi, otprilike polak jenih polak drugih, životi su se odvijali manje više odvojeno.

Uzmimo npr.jedan Karlovac. Tu ima ljudi iz Bosne,ima iz G.kotara,sa Korduna,Pokuplja, Žumberka,sa banije,ima Ličana,ima Zagrepčana i Podravaca. Dočim su dalmatinski gradovi malo naseljeni ljudima iz drugih pokrajina.

aben wrote:to su plemenite obitelji. 
u zd se stanovništvo minimalno mišalo, i kad grod imo 15 iljod ljudi, otprilike polak jenih polak drugih, životi su se odvijali manje više odvojeno.

Zna se kako to ovdje ide. Samo su jedni ovdje starosjedioci.

Arrivederci :

RayMabus wrote:
Ovi su duže ovdje od djeda ....rijec je o nekoliko stoljeca unazad ...ide u pra pra pra pra pra dida.

moji su ovdje od 1700 i neke, ali su se ženili unutar njemačkog korpusa. moj pradjed je oženio prabaku, rođenu bečanku. tek je djed oženio hrvaticu. moja mati je mješanka mađara i njemice.

RayMabus wrote:

aben wrote:to su plemenite obitelji. 
u zd se stanovništvo minimalno mišalo, i kad grod imo 15 iljod ljudi, otprilike polak jenih polak drugih, životi su se odvijali manje više odvojeno.

Zna se kako to ovdje ide. Samo su jedni ovdje starosjedioci.

Arrivederci :

A to nije talijanska nacionalna manjina.

ima dosta slavonaca po dalmaciji, upoznao sam ih nekoliko, neki sezonski, neki se ženili/udali.. 

isto kao što su do nazad par desetljeća dalmatinci bježali u slavoniju..

slavoncima je bilo normalno da svaki dan jedu meso, prije par desetljeća, ono imaš plodnu zemlju, a dalmatinci ako si sretan, 1 put nediljno..

pogledajte dalmaciju.. i dalmatinsku zagoru i otoke i obalu.. ti suhozidi.. doslovno ekipa bi vadila kamen, po kamen, i tako generacijama, da bi dobili komad zemlje.. a onda sa tim kamenom, da ga ne-nose daleko, odmah radili zid.. to je jebeno naporan i težak posao, a sve da bi se dobio komadić zemlje.. tu posadiš maslinu ili vinovu lozu, a onda se prodaje vino i masilnovo ulje, i od toga živiš..

tko je imao malo plodniju zemlju, mogao je imati i prasca.. 

brašno u dalmaciji se nije moglo napraviti(nema ogromnih površina za žitarice)i i nabavljalo se iz slavonije..

Inače zašto je dalmatinska obala bila pusta, pa evo otoci.. brač recimo, ekipa na braču je živila u unutrašnjosti, gdje ima više zemlje.. a ne uz obalu.. 

jer jadransko more je škrto sa ribom, ljudi se više bavili zemljom, nego ribarenjem..

tek dolaskom turizma, ide naseljavanje obale.. + yugoslavenska urbanizacija koja je ubacivala industriju na obalu. 

ja kada sam bio na hvaru, jednu naselje uz obalu, pričaju mi ljudi, da su oni svi prije 30godina živjeli na brdu.. bavili se poljoprivedom.. ali krenio turizam, i onda je bilo navaljivanje tko će zauzeti više prostora uz obalu(da doslovno zauzeti, dosta ilegalno izgrađeno).. 

isti je tu fenomen i na dalmatinskim otocima, vlajlandu, i priobalju

Neoliberalni portugalac wrote:Inače zašto je dalmatinska obala bila pusta, pa evo otoci.. brač recimo, ekipa na braču je živila u unutrašnjosti, gdje ima više zemlje.. a ne uz obalu.. 

jer jadransko more je škrto sa ribom, ljudi se više bavili zemljom, nego ribarenjem.. 

Pa i ne baš. Nekad je ribe bilo u izobilju.

Vis je živio od ribarenja.

jastreb wrote:

Neoliberalni portugalac wrote:Inače zašto je dalmatinska obala bila pusta, pa evo otoci.. brač recimo, ekipa na braču je živila u unutrašnjosti, gdje ima više zemlje.. a ne uz obalu.. 

jer jadransko more je škrto sa ribom, ljudi se više bavili zemljom, nego ribarenjem.. 

Pa i ne baš. Nekad je ribe bilo u izobilju.

Vis je živio od ribarenja.

nije, siromašno je.
nije bilo ekonomije od ribe. na visu je riba hronila šaku ljudi.

Mussolini je htio dalmatinsku obalu ....na kraju su ga Dalmatinci lovili sve do Trsta.

Dođi opet.

aben wrote:

jastreb wrote:

Neoliberalni portugalac wrote:Inače zašto je dalmatinska obala bila pusta, pa evo otoci.. brač recimo, ekipa na braču je živila u unutrašnjosti, gdje ima više zemlje.. a ne uz obalu.. 

jer jadransko more je škrto sa ribom, ljudi se više bavili zemljom, nego ribarenjem.. 

Pa i ne baš. Nekad je ribe bilo u izobilju.

Vis je živio od ribarenja.

nije, siromašno je.
nije bilo ekonomije od ribe. na visu je riba hronila šaku ljudi.

unutrašnjost visa je baš ogromno plodno polje kada sam prošao..

aben wrote:

jastreb wrote:

Neoliberalni portugalac wrote:Inače zašto je dalmatinska obala bila pusta, pa evo otoci.. brač recimo, ekipa na braču je živila u unutrašnjosti, gdje ima više zemlje.. a ne uz obalu.. 

jer jadransko more je škrto sa ribom, ljudi se više bavili zemljom, nego ribarenjem.. 

Pa i ne baš. Nekad je ribe bilo u izobilju.

Vis je živio od ribarenja.

nije, siromašno je.
nije bilo ekonomije od ribe. na visu je riba hronila šaku ljudi.

Pa i nije,s obzirom da je ondje bila jaka riboprerađivačka industrija od koje je živio dobar dio otočana,a imali su i par ribarskih zadruga i masu privatnih brodova,te bezbroj barki.

Pričam o dobu SFRJ,kada ondje nije bilo turizma.

Neoliberalni portugalac wrote:

aben wrote:

jastreb wrote:

Neoliberalni portugalac wrote:Inače zašto je dalmatinska obala bila pusta, pa evo otoci.. brač recimo, ekipa na braču je živila u unutrašnjosti, gdje ima više zemlje.. a ne uz obalu.. 

jer jadransko more je škrto sa ribom, ljudi se više bavili zemljom, nego ribarenjem.. 

Pa i ne baš. Nekad je ribe bilo u izobilju.

Vis je živio od ribarenja.

nije, siromašno je.
nije bilo ekonomije od ribe. na visu je riba hronila šaku ljudi.

unutrašnjost visa je baš ogromno plodno polje kada sam prošao..

i tako je na svima otocima. otok pružo sigurnost od turskih upada, ali pružo i krvavi trud za ukrasti zericu zemlje iz krša.

jastreb wrote:

aben wrote:

jastreb wrote:

Neoliberalni portugalac wrote:Inače zašto je dalmatinska obala bila pusta, pa evo otoci.. brač recimo, ekipa na braču je živila u unutrašnjosti, gdje ima više zemlje.. a ne uz obalu.. 

jer jadransko more je škrto sa ribom, ljudi se više bavili zemljom, nego ribarenjem.. 

Pa i ne baš. Nekad je ribe bilo u izobilju.

Vis je živio od ribarenja.

nije, siromašno je.
nije bilo ekonomije od ribe. na visu je riba hronila šaku ljudi.

Pa i nije,s obzirom da je ondje bila jaka riboprerađivačka industrija od koje je živio dobar dio otočana,a imali su i par ribarskih zadruga i masu privatnih brodova,te bezbroj barki.

Pričam o dobu SFRJ,kada ondje nije bilo turizma.

falio si razdoblje

VIS je imao najviši standard života prije SFRJ, imali su jaku industriju, koja je izvozila, jaku građansku klasu 30tih.. slušao sam na radiju dok sam se vozio, da su viške konzerve osvajale nagrade 30tih po zapadnoj europi, da je sve što su proizveli išlo na zapad..

i onda došao SFRJ i otoci propali.. i dalmatinska zagora propala.. jedino obala išla naprijed, i to zbog turizma

jastreb wrote:

aben wrote:

jastreb wrote:

Neoliberalni portugalac wrote:Inače zašto je dalmatinska obala bila pusta, pa evo otoci.. brač recimo, ekipa na braču je živila u unutrašnjosti, gdje ima više zemlje.. a ne uz obalu.. 

jer jadransko more je škrto sa ribom, ljudi se više bavili zemljom, nego ribarenjem.. 

Pa i ne baš. Nekad je ribe bilo u izobilju.

Vis je živio od ribarenja.

nije, siromašno je.
nije bilo ekonomije od ribe. na visu je riba hronila šaku ljudi.

Pa i nije,s obzirom da je ondje bila jaka riboprerađivačka industrija od koje je živio dobar dio otočana,a imali su i par ribarskih zadruga i masu privatnih brodova,te bezbroj barki.

Pričam o dobu SFRJ,kada ondje nije bilo turizma.

ali mi govorimo o dobu prije frižiderov.

ali ča se tiče jugoslavije, opet su retki živili od ribe. kali su simbol ribarskog uspjeha, zamlja in je siromašna, nemaju dolac uopće, i smatrali smo ih siročićima sve do paname. oni su se obogatili na pacifuku, moj čovik.