New China TV: China-constructed Peljesac Bridge progressing at speed in Croatia

T. wrote:Vi još vjerujete žutima...
Mostovi im padaju ko kule od karata...
37 komada zadnjih 5 godina...

padaju i u Italiji i drugdje:)

nema nam druge nego vjerovati

ako ne bude valjalo noor je kriva

nadzor i te stvari:)

dijagram wrote:

dijagram wrote:

dijagram wrote:

Eroo wrote:Veliki izazov je za statičara bila seizmička analiza mosta u poprečnom smjeru. 
Nije bilo dovoljno samo reći da je q=1.0  (koeficient ponašanja konstrukcije).
Prilikom djelovanja potresa u horizontalnom smjeru most treba modelirati kao "neboder"
visine 2,440 m, ali u horizontalnom smjeru, gdje stubovi predstavljaju elastične potpore.
Na ovaj način možemo dobiti horizontalne reakcije na sub (i prečno na pilote) nekoliko puta veće od onog kod q=1.

Drugi i treći oblik oscilacije u poprečnom smjeru je ono što bi me najviše zanimalo, pa onda i ostali oblici za druge stubove...
Već imam računski model formiran u glavi...nužna su pojednostavljivanja na sigurnu stranu, naravno.
Najprije treba odrediti elastične konstante potpornih stubova u sva tri smjera. Kad to znamo
stvar se poprilično pojednostavi. Na kraju imamo ono pimplanje sa zategama...to bi mi bio najodvratniji dio posla.
Dao bih mlađim kolegama da to umjesto mene urade.

dijagram wrote:

Eroo wrote:

dijagram wrote:

Eroo wrote:Veliki izazov je za statičara bila seizmička analiza mosta u poprečnom smjeru. 
Nije bilo dovoljno samo reći da je q=1.0  (koeficient ponašanja konstrukcije).
Prilikom djelovanja potresa u horizontalnom smjeru most treba modelirati kao "neboder"
visine 2,440 m, ali u horizontalnom smjeru, gdje stubovi predstavljaju elastične potpore.
Na ovaj način možemo dobiti horizontalne reakcije na sub (i prečno na pilote) nekoliko puta veće od onog kod q=1.

Izazova je puno, od dubokog temeljenja, seizmicki aktivnog tla, jakih vjetrova...

Radila se analiza na uzduzno, poprecno, vertikalno djelovanje potresa

Radila na vise stupnjeva, magnitude M,6,7 i 8

Takodjer na epicentar 5- mislim 150 km

Hipocentar 10 km

Nisam ni sumnjao, samo rekoh da nije jednostavno  simulirati elastične  horizontalne potpore (stubove kao "etaže").
Analiza istovremenog djelovanja sve tri komponente potresa se podrazumijeva. Podužni smjer nije računski problematičan ali poprečni...
znam da bi mi to najviše krvi popilo. U svakom slučaju čestitke i Marjanu, izvođačima i nadzoru. Svi su oni itekako važni u procesu gradnje
ovakvog jednog monumentalnog objekta. Greške ne smije biti!

Greska je recimo bila na dubrovackom mostu.
Nije se dovoljno paznje obratilo na vrtlozenje vjetra oko zatega.
Oscilacije su bile prevelike, strgane zastitne cijevi, otrgnuti su bili vijci na sidristima zatega.
Sve je sanirano hidraulicnim prigusivacima koji su ugradjeni naknadno na zatege.
Nova analiza djelovanja vjetra ukazala je na propust.
Ovdje ce odmah ugraditi prigusivace na zatege dulje od 80 metara.
Veliki izazov, ali i lijep rezultat.

Nadam se, zapravo sam siguran, da će sve to biti objavljeno i u nekom stručnom mediju.
Na greškama se uči. Bit će mi zanimljivo vidjeti sve računske modele, koji su bili uzeti u obzir.
Plus detalji i dimenzioniranje detalja. Tako da se drugi put ne izmišlja topla voda.

dijagram wrote:

T. wrote:Vi još vjerujete žutima...
Mostovi im padaju ko kule od karata...
37 komada zadnjih 5 godina...

padaju i u Italiji i drugdje:)

nema nam druge nego vjerovati

ako ne bude valjalo noor je kriva

nadzor i te stvari:)

Izvjesca o provedenim ispitivanjima na sunce...ili vam ide obustava radova
ako ste nesto smuvali s pilotima, vadit cete ih i nabit nove, takovamsvega

dijagram wrote:
nema nam druge nego vjerovati

Varaju se ako misle da će  "prostozidarima" stati u'kraj.

Kinezi i u ove  kasne sate rade punom parom.

https://www.livecamcroatia.com/hr/kamera/peljeski-most-gradiliste

Gospođica iz Grooda i njen voditelj će vas upoznati s nekim nazivima i s puno toga drugog o mostu.
Na prava pitanja - pravi odgovori. Bilo je tu i "pontona", ali ne treba zamjeriti, ipak je gospođica
samo novinarka. Vrijedna novinarka, za svaklu pohvalu. 

Nesto i o arhitekturi mosta.

Raspored zatega na peljeskom mostu oblika je lepeze.

Kako se ne radi o klasicnoj lepezi (sve zatege u jednoj tocci na pilonu) ovaj se naziva pseudolepezom:)

Pored navedenih cesto se radi i harfni oblik(sve zatege paralelne)

dijagram wrote:Nesto i o arhitekturi mosta.

Raspored zatega na peljeskom mostu oblika je lepeze.

Kako se ne radi o klasicnoj lepezi (sve zatege u jednoj tocci na pilonu) ovaj se naziva pseudolepezom:)

Pored navedenih cesto se radi i harfni oblik(sve zatege paralelne)

Hvala, mladi kolega, za kratko i jasno objašnjenje.
Možda bi u nastavku nešto trebalo reći i o ostalim objektima na trasi priključnih cesti.
Možda uz jednu  mapu, tako da dobijemo pravi uvid o ovom za Hrvate milenijskom projektu.

Mislim da nije  uzrok samo vjetar, i temperatura tu igra itekako veliku ulogu...relaksacija čelika itd. Dodatno prednaprezanje bi svakako smanjilo amplitude vibracija.

Eroo wrote:Mislim da nije  uzrok samo vjetar, i temperatura tu igra itekako veliku ulogu...relaksacija čelika itd. Dodatno prednaprezanje bi svakako smanjilo amplitude vibracija.

Bilo je i snijega , kise, snijeg se ulovio na cijevi, to je dodatno povecalu amlitudu zatega.

Sve uspjesno sanirano ugradjenim "damperima" prigusivacima. 

Naknadno je proveden detaljniji proracun vjetra na djelovanje zatega i ustanovljen nedostatci projektnog proracuna.

Stoga se prvotno nije obratila dodatna pozornost na ovaj problem jer su rezultati izgledali bolje nego realno stanje jest.

Citao sam davno o tome.

Otpadali su vijci na sidrenim tockama zastitna celicna cijev pri pilonu).

Vibracije su bile u vertikalnoj osi sto se vidi i na snimku.

Nakon toga dogadjale su se olujna nevremena s jakim naletima vjetra ali nije primjecena vibracija osiguranih zatega.

Neznatna tek na kratkim zategama na kojima se nisu postavljalii prigusivaci.

dijagram wrote:

Eroo wrote:Mislim da nije  uzrok samo vjetar, i temperatura tu igra itekako veliku ulogu...relaksacija čelika itd. Dodatno prednaprezanje bi svakako smanjilo amplitude vibracija.

Bilo je i snijega , kise, snijeg se ulovio na cijevi, to je dodatno povecalu amlitudu zatega.

Sve uspjesno sanirano ugradjenim "damperima" prigusivacima. 

Naknadno je proveden detaljniji proracun vjetra na djelovanje zatega i ustanovljen nedostatci projektnog proracuna.

Stoga se prvotno nije obratila dodatna pozornost na ovaj problem jer su rezultati izgledali bolje nego realno stanje jest.

Citao sam davno o tome.

Otpadali su vijci na sidrenim tockama zastitna celicna cijev pri pilonu).

Vibracije su bile u vertikalnoj osi sto se vidi i na snimku.

Nakon toga dogadjale su se olujna nevremena s jakim naletima vjetra ali nije primjecena vibracija osiguranih zatega.

Neznatna tek na kratkim zategama na kojima se nisu postavljalii prigusivaci.

To je uvijek problem, jer skoro pa nikada nemamo podrške struke za vjetar, kad su specijalne prilke u  piatanju.
Nedavno  sam imao  jednu studiju na popriličnom visokim(cca 21m) i vitkim kandelabrima s reflektorima.
Došlo je čak i do rušenja pojedinih kandelabra. Osnovna brziina vjetra vo = 40 m/s.
Poslužio sam se svim i svačim od modela koje nude Eurocodi. Pokazalo se da su  kandelabri bili
na granici rušenja već kod puno manje brzine vjetra, upravo zbog vrtloženja i vibracija.
Kad se vjetar ulovi s vlastitom frekvencijom konstrukcije onda je sve moguće. Kao i kod potresa, usostalom.
(Mislim da se to događalo u Zagrebu prilikom, potresa!)

@dijagram , čini mi se da si rekao da je taj problem s vbracijama kablova akceptiran i riješen na Pelješkom mostu?

Eroo wrote:

dijagram wrote:

Eroo wrote:Mislim da nije  uzrok samo vjetar, i temperatura tu igra itekako veliku ulogu...relaksacija čelika itd. Dodatno prednaprezanje bi svakako smanjilo amplitude vibracija.

Bilo je i snijega , kise, snijeg se ulovio na cijevi, to je dodatno povecalu amlitudu zatega.

Sve uspjesno sanirano ugradjenim "damperima" prigusivacima. 

Naknadno je proveden detaljniji proracun vjetra na djelovanje zatega i ustanovljen nedostatci projektnog proracuna.

Stoga se prvotno nije obratila dodatna pozornost na ovaj problem jer su rezultati izgledali bolje nego realno stanje jest.

Citao sam davno o tome.

Otpadali su vijci na sidrenim tockama zastitna celicna cijev pri pilonu).

Vibracije su bile u vertikalnoj osi sto se vidi i na snimku.

Nakon toga dogadjale su se olujna nevremena s jakim naletima vjetra ali nije primjecena vibracija osiguranih zatega.

Neznatna tek na kratkim zategama na kojima se nisu postavljalii prigusivaci.

To je uvijek problem, jer skoro pa nikada nemamo podrške struke za vjetar, kad su specijalne prilke u  piatanju.
Nedavno  sam imao  jednu studiju na popriličnom visokim(cca 21m) i vitkim kandelabrima s reflektorima.
Došlo je čak i do rušenja pojedinih kandelabra. Osnovna brziina vjetra vo = 40 m/s.
Poslužio sam se svim i svačim od modela koje nude Eurocodi. Pokazalo se da su  kandelabri bili
na granici rušenja već kod puno manje brzine vjetra, upravo zbog vrtloženja i vibracija.
Kad se vjetar ulovi s vlastitom frekvencijom konstrukcije onda je sve moguće. Kao i kod potresa, usostalom.
(Mislim da se to događalo u Zagrebu prilikom, potresa!)

Da, naknadno je radjena detaljna analiza, vise stotina varijacija, i pokazala da se problem mogao ocekivati.

I ovdje se dogadjala i pri manjim brzinama vjetra, a na olujnom se most ponasao kao na videu.

Po sjecanju (davno sam to citao, ima eto petnaestak godina) , prilikom modeliranja za proracun 

zatege su modelirane kao ravni elasticni elementi, a njihova tezina jednostavno se prenijela na cvorove 50-50

U drugom modelu tretirana je kao element sa svojom vlastitom tezinom kako i jest.

Jedan od detalja kojeg pamtim.

No gledajuci konstrukcijski , radi se o relativno dugim, ne pretjerano opterecenim i relativno laganim elementima.

Vjesaljke su parne, lijevo i desno s pilona na rubove mosne grede.

Mislim da su najduze pribliznog profila( povrsine) kao najkrace na peljeskom mostu.

Duzina je oko 220 metara krajnjih, najduzih zatega dubrovackog mosta.

Eroo wrote:@dijagram , čini mi se da si rekao da je taj problem s vbracijama kablova akceptiran i riješen na Pelješkom mostu?

Da, na peljeskom su projektom predvidjeni ovi prigusivaci na svim zategama duljim od 80 metara.

To bi bilo pet duzih, one su 80+, najduza 136 metara.

dijagram wrote:

Eroo wrote:@dijagram , čini mi se da si rekao da je taj problem s vbracijama kablova akceptiran i riješen na Pelješkom mostu?

Da, na peljeskom su projektom predvidjeni ovi prigusivaci na svim zategama duljim od 80 metara.

To bi bilo pet duzih, one su 80+, najduza 136 metara.

Opet bih ponovio, po neznam koliko puta u životu, računalo je samo naš crnac,
koji radi isključivo po našim uputama. Ako ne znaš na'prste, ne znaš ni s računalom.
U stvari, ključna stvar  je  - modeliranje. Ne možeš očekivati ispravne rezultate na pogrešnom modelu.
A "modeliranje" se stječe s dugogodišnjim iskustvom.
Predpostavljam da je za zatege predviđeno eventualno  dodatno zatezanje  na samom mostu?
Povremena kontrola sila u kablovima će svakako biti potrebna.
Upravo  zbog dodatnog istezanja kablova zbog relaksacije i temperaturnih utjecaja ja zasigurno
ne bih iskoristio cjelokupnu nosivost kabla. 136 m je ogromna dužina, a s time i dodatno
povećane dužine zbog pomenutih utjecaja. No, dobro, i rasponi su ogromni pa su i dozvoljeni
progibi toliko veći, koji su već uzeti u obzir u proračunu.

Eroo wrote:

dijagram wrote:

Eroo wrote:@dijagram , čini mi se da si rekao da je taj problem s vbracijama kablova akceptiran i riješen na Pelješkom mostu?

Da, na peljeskom su projektom predvidjeni ovi prigusivaci na svim zategama duljim od 80 metara.

To bi bilo pet duzih, one su 80+, najduza 136 metara.

Opet bih ponovio, po neznam koliko puta u životu, računalo je samo naš crnac,
koji radi isključivo po našim uputama. Ako ne znaš na'prste, ne znaš ni s računalom.
U stvari, ključna stvar  je  - modeliranje. Ne možeš očekivati ispravne rezultate na pogrešnom modelu.
A "modeliranje" se stječe s dugogodišnjim iskustvom.
Predpostavljam da je za zatege predviđeno eventualno  dodatno zatezanje  na samom mostu?
Povremena kontrola sila u kablovima će svakako biti potrebna.
Upravo  zbog dodatnog istezanja kablova zbog relaksacije i temperaturnih utjecaja ja zasigurno
ne bih iskoristio cjelokupnu nosivost kabla. 136 m je ogromna dužina, a s time i dodatno
povećane dužine zbog pomenutih utjecaja. No, dobro, i rasponi su ogromni pa su i dozvoljeni
progibi toliko veći, koji su već uzeti u obzir u proračunu.

Naravno, lose modelirano dat ce i takav rezultat, los.

Kontrola zatega ce se vrsiti sigurno, a na ovima ce biti postavljeni i senzori tako da ce prigusivaci raditi u suradnji sa senzorom.

Iskoristivost zatega limitirana na k=0,45

Koliko mogu upratiti usvaja se upravo presjek s maksimalnim naprezanjem od racunskog opterecenja od 45%

Za vlacnu cvrstocu materijala 1860 N/mm2  ovo naprezanje iznosi oko 837 N/mm2  ili kako najvise volim 83,7kN/cm2 :)

Volio bih vidjeti kompletnu dokumentaciju.

Nemam konkretno  veze s mostogradnjom ali svakako volim upratiti sto i kako se radi.

Ima se sto vidjeti:)

jesu li oti projekti tajne?

ako nisu, zoč ih ne zalipu na internet? jo verujin da bi entuzijasti bez privatnog života pregljedivali svaki detalj, možda bi tako i pronašli grješke ko ove na dubrovniku.

aben wrote:jesu li oti projekti tajne?

ako nisu, zoč ih ne zalipu na internet? jo verujin da bi entuzijasti bez privatnog života pregljedivali svaki detalj, možda bi tako i pronašli grješke ko ove na dubrovniku.

Projekt u cjelini imaju svi oni koji su aplicirali za njegovu izgradnju

Fragmente se vec moze naci i na netu, dovoljne da se vidi sto i kakvo zdanje se gradi

Tesko bi se nasle greske, one se eventualno ukazu pustanjem mosta u funkciju

Nadamo se da na peljeskom nece biti takvih situacija.

Most kod Dubrovnika bio je prvi takve vrste kod nas.

Spoznaje o istom jako su korisne za nove koji ce se graditi.

dijagram wrote:

Eroo wrote:

dijagram wrote:

Eroo wrote:@dijagram , čini mi se da si rekao da je taj problem s vbracijama kablova akceptiran i riješen na Pelješkom mostu?

Da, na peljeskom su projektom predvidjeni ovi prigusivaci na svim zategama duljim od 80 metara.

To bi bilo pet duzih, one su 80+, najduza 136 metara.

Opet bih ponovio, po neznam koliko puta u životu, računalo je samo naš crnac,
koji radi isključivo po našim uputama. Ako ne znaš na'prste, ne znaš ni s računalom.
U stvari, ključna stvar  je  - modeliranje. Ne možeš očekivati ispravne rezultate na pogrešnom modelu.
A "modeliranje" se stječe s dugogodišnjim iskustvom.
Predpostavljam da je za zatege predviđeno eventualno  dodatno zatezanje  na samom mostu?
Povremena kontrola sila u kablovima će svakako biti potrebna.
Upravo  zbog dodatnog istezanja kablova zbog relaksacije i temperaturnih utjecaja ja zasigurno
ne bih iskoristio cjelokupnu nosivost kabla. 136 m je ogromna dužina, a s time i dodatno
povećane dužine zbog pomenutih utjecaja. No, dobro, i rasponi su ogromni pa su i dozvoljeni
progibi toliko veći, koji su već uzeti u obzir u proračunu.

Naravno, lose modelirano dat ce i takav rezultat, los.

Kontrola zatega ce se vrsiti sigurno, a na ovima ce biti postavljeni i senzori tako da ce prigusivaci raditi u suradnji sa senzorom.

Iskoristivost zatega limitirana na k=0,45

Koliko mogu upratiti usvaja se upravo presjek s maksimalnim naprezanjem od racunskog opterecenja od 45%

Za vlacnu cvrstocu materijala 1860 N/mm2  ovo naprezanje iznosi oko 837 N/mm2  ili kako najvise volim 83,7kN/cm2 :)

Volio bih vidjeti kompletnu dokumentaciju.

Nemam konkretno  veze s mostogradnjom ali svakako volim upratiti sto i kako se radi.

Ima se sto vidjeti:)

Na'prste sam imao u vidu 0.50....kao plus, i dinamički ciklični učincu u zategama , kod ovakvog tipa rasporeda, su veoma  prisutni.
Kod svakog prijevoza vozila se ponavljaju...